You are on page 1of 9

Brončano doba

Rano brončano doba(2300-1600.g.A)

- vinkovačka kulturna grupa: plodna područja jugozapadne Panonije, sjeverozapadne


Hrvatske, Slavonija, Srijem
- naseljavaju mjesta gdje su živjeli nositelji vučedolske kulture, a od njih preuzimaju
dosta stvari, sličan ukras-zrezivanje i inkrustacija; geometrijski motivi
- bronca je legura bakra(90%) i kositra(10%)
- trgovina kositra dovodi do novih komunikacija
- i dalje ima poljoprivrede i stočarstva
- traženje i otkrivanje ruda. Organizacija vađenja, prerada i trgovina sirovinama i
poluproizvodima, umijeće lijevanja bronce – specijalizirani obrtnici – moćan i ugledan
obrtnički stalež
- za osiguravanje novih bogatstava potrebna kasta ratnika, ta naoružana «aristokracija»
dobiva vlast
- među pripadnike aristokracije mora da su pripadali i ljudi koji su organizirali kultni
život
- u Hrvatskoj nekoliko ranobrončanodobnih zlatnih nalazaàiz Orolika kod Vinkovaca, iz
okolice Zagreba, zlatna narukvica iz Bilja – ukrašena fino urezanom kompozicijom
- Istra: u razvijenoj fazi ranog brončanog doba dolazi do osnivanja pravih, za Istru
tipičnih utvrđenih naselja na uzvisinama - kasteljera
- grobni ritual – pokopavanje pokojnika u zgrčenom položaju pod humak, u grob izrađen
od kamenih pliočica – prva grobna arhitektura
- ranobrončanodobno oružje: triangularni bodeži(iz Garice na Krku); bodeži na palici
- u sjeveroistočnoj Hrvatskoj i Lici osim ovih oblika javljaju se i bojne sjekire
transilvanskog ili karpatsko podunavskog tipa – u nositeljima nabrojanog oružja
prepoznajemo viši sloj ranobrončanodobnog društva
- cetinska kulturna grupa: uz rijeku Cetinu
- nastaje pri kraju eneolitika
- grobovi su kameni humci
- keramika je heterogena, i olikovno i dekorativno, odaje sudjelovanje više sastavnica u

1
oblikovanju te rane brončanodobne zajednice; tehnološki je fino izvedena; smisao za
skladne proporcije i dopadljivo oblikovanje
- tipična j duboka zdjela na visokoj nozi i vrčevi, a u razvijenom stupnju najljepše
oblikovane i stilski definirane posude «tipa Kotorac»
- motivi su geometrijski
- bogatsvo i kvaliteta brončanih grobnih priloga, osobito oružja(tim više što tamo nema
sirovina)
- društvena slojevitost
- posuška grupa: nasljednik cetinske grupe
- ljubljanska kulturna grupa: djelomično istodobna s cetinskom, no nisu jedna drugoj
oduzimale životni prostor
- na uskom obalnom području i na otocima istočnog Jadrana
- jadranski tip ljubljanske grupe: poznat je po slikovito ukrašenoj keramici: na tamnoj i
uglačanoj površini kotačićem urezan slobodniji geometrijski ukras; bijela inkrustacija
Srednje brončano doba(1600-1300.g.A)

- vatinska kulturna grupa: u istočnom dijelu međurječja Save, Dunava, Drave


- živi na ranije nastavanim telovima
- poljoprivreda i stočarstvo – gospodarska baza života
- razvijena metalurška djelatnost
- metalurška središta su najvažnije točke u tadašnjoj trgovačkoj mreži
- najreprezentativniji keramički proizvodi: male amfore, zdjele – vidi se da se želi glinom
oponašati oblike inače izvedene od brončanog lima – jeftinijim se oponaša skuplji
materijal. Te su posude dobro zaglađene, crne i blistave(zato liče na metalne).

- transdanubijska inkrustirana keramika: matični kraj je zapadna Mađarska


- vrlo osebujna i dekorativna keramika
- efektno oblikovanje vrčeva, žara i zdjela – tzv.etažna profilacija, pojačana je bogato
ukrašenim površinama
- gusti i široki namazi bijele inkrustacije(ovdje školjke + vapnenac + svojevrsno ljepio)
- motivi: koncentrični krugovi, stilizirani biljni uzorci

2
- kulturni tip Bijelo Brdo-Dalj: u sjeveroistočnoj Slavoniji
- i u Dalju i u Bijelom Brdu nalazišta groblja s paljevinskim grobovima u žarama
- oblici posuda: visoke žare i zdjele-poklopci kao osnovne dijelove grobnog inventara
- fino nanošenje inkrustacije
- motivi: krivolinijski, simboličnog značenja
- prikaz pogrebnih kola na ramenu urne iz Dalja – izvrstan primjer duha prapovijesne
umjetnosti
- nositelji srednjobrončanodobnih grupa s inkrustriranom keramikom razvijaju specifičan
izraz kulturnih nazora i ideja – figuralnu antropomorfnu plastiku
- sve kulturne grupe s inkrustiranom keramikom u srednjem i donjem Podunavlju uz
daljsko-bjelobrdski tip izrađivale su antropomorfnu plastiku, dok se njihovi prethodnici –
grupa trandanubijske inkrustirane keramike iz Mađarske nisu izražavali na taj način
- najpoznatiji nalaz bjelobrdsko-daljskog tipa: idol iz Dalja – grobni nalaz, najnaočitiji
predstavnik srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u srednjem i donjem
Podunavlju. Visok je 23 cm; u obliku žene odjevene u bogatu haljinu s razgrnutom
suknjom, izvezenu i okićenu brončanim nakitom. Na pregači se nalaze simboli
ženstvenosti; ogrlica, ukrasi za kosu i glavu; nedostaje glava; možda prikazuje božicu
plodnosti, rađanja i smrti
- u istočnoj Slavoniji i Srijemu nađeni slični idoli manjih dimenzija, zajednička crta im je
što su plosnati – za razliku od idola iz Dubovačko brdse kulturne grupe te iz rumunjskih i
bugarskih grupa, kod kojih su idoli odjeveni u široke zvonaste i šuplje suknje

- licenska keramika: ne možemo ju baš proglasiti samostalnom jer se javlja povezana ili s
panonskom inkrustiranom keramikom ili vatinskom kulturom
- ukrašena je otisnutim vrpčastim ornamentima
- karakteristična je i po obliku i po ukrasu
- vrčić iz Gušća na Savi – svojstven oblik, ukras – niz paralelnih vrpčastih
otisaka(kotačić), inkrustacija
- srednje brončano doba u Lici: otkrivena grupa od 8 grobnih humaka sa skeletnim
ukopima. Svaki humak za jedan grob, smješten u jednostavnoj grobnoj arhitekturi; grobni
prilozi: ratnička sjekira Krtenov tipa, posuda s okruglim ispupčenjem – očituju

3
povezanost s panonsko karpatskim područjem
- u završnoj fazi srednjeg brončanog doba osnovano u Lici naselje čije je izvanredno
dobro sačuvano groblje otkriveno u pećini Bezdanjači
- stanovnici tog naselja su iskoristili za polaganje svojih grobova fantastični špiljski
prostor kao prirodnu arhitekturu
- groblje je bilo u uporabi dulje vrijeme
- osebujna keramika polagana u grob
- uz ognjišta u Bezdanjači nađena i gruba keramika, upotrebljavana u žrtvenim obredima
- dragocjeni nalazi iz Bezdanjače koji svjedoče o grobnim ritualima: ognjište s brojnim
ostacima posuda i kostima životinja, ostaci neke drvene konstrukcije, a uz mnoge
grobove sačuvana žrtvena mjesta, pojedini grobovi sačuvali tragove ritualnih činova

- srednje brončano doba Istre: upadljiva pojava i sustavna izgradnja utvrđenih gradina,
kasteljera
- najbolje dokumentirane Gradina na Velikom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja(tu
otkrivene i pravokutne kuće u gustim redovima)
- u srednje brončano doba Istre možda spada i Mali sv.Anđeo kod Poreča – toloidna
suhozidna građevina, najstarija megalitska kružna konstrukcija
- zanimljiva je gradina Vrčin kod Vodnjana – nađeno nešto grobnih priloga, ponajprije
brončanog nakita(zanimljive i jantarne perle)
- keramika je finije izvedbe, oblikovno razvedenija od ranobrončanodobne
- smisao za modeliranje drški
Kasno brončano doba(1300-750.g.A)

- jedinstvena sfera ideja i kultne simbolike – očitovana u prevladavajućem paljevisnkom


pokopavanju mrtvih u žari, položenih u jednostavne zemljane rake na većim grobovima –
odatle i čitavom razdoblju naziv kultura polja sa žarama
- široko rasprostranjen sunčev kult
- metalurgija bronce dosegnula svoj vrhunac u prapovijesti Evrope
- polažu se temelji za razvoj starijeg željeznog doba
- kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom
starijeg željeznog doba, kada je u nas bilo moguće etnički imenovati pojedine kulturne

4
grupe – histarska, japodska, liburnska, možda već i panonska
- javljaju se brojne ostave
- grobovi tog vremena u hrvatskoj rijetki i siromašni grobnim prilozima – ostave glavni
izvor za poznavanje duhovnog i umjetničkog stvaralaštva. One su mogle biti votivnog
karakteraànaprimjer Peklenica – nađene profilirane igle golemih dimenzija; Gajina
pećina – golema lučna fibula s antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u
kasnobrončanodobnom repertoaru simbola
- ornamentika: važan nalaz bogato ukrašenog pojasa od brončanog lima iz ostave iz
Slavonskog Broda, predstavlja dio nošnje kasnobrončanodobnih odličnika – geometrijski
motivi izvedeni urezivanjem i ubadanjem s lica pojasa(inače se izvodi na naličju);
simboli sunca; iz rane faze kasnog brončanog doba
- karakterističnu dekoraciju pojasa neki dovoe u vezu s ukrašavanjem tekstila i daju joj
ime «tekstilni stil»
- pojasevi tipa Kapelna – 4 pojasa iz ostave Kapelna kod Donjeg Miholjca – bogata
dekoracija prikriva cijelu površinu; sunčevi simboli; biljni motivi; na jednom urezan
prikaz ptice(koje su karakterističe za kulturu polja sa žarama)
- ovakvi su se pojasevi nosili u 10. i 9.st.A
- tehnika se finog urezivanja primjenjivala i na lijevanim narukvicama
- bogati urezani geometrijski ukrasi na lijevanom nakitu primjenjuje glasvička kultura
- najkarakterističnija dekoracija kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama vidimo na
posuđu i obrambenom oružju od brončanog lima – izrađivao se tehnikom iskucavanja –
dobile bi se točkice, kružići, bradavice(s nutarnje se strane iskucavalo)
- motivi u kulturi polja sa žarama: složeni prikazi, prepoznajemo jednostavnu naraciju
simboličkog značenja i motiv barske ptice u nizu ili heraldički suprotstavljen, često
povezan sa shematiziranim prikazom sunčeve lađice, sve su to sadržaji prastarog solarnog
mita
- posude raznovrsnih oblika – nalazi fragmentirani, teško ih je rekonstruirati(vjedro iz
Picuga)
- religiozna svijest starije kulture polja sa žarama: likovno izražena, osim motiva
sunčevog kulta tu spada i velik broj amuletnih privjesaka(samo iz ostava)
- amuletni privjesci imaju magijsko i apotropejsko značenje; najčešći su privjesci u

5
obliku kotača, pješčanog sata(klepsidre) ili listoliki; znatno rijeđi stilizirani
antropomorfni amuleti – ima jedan u obliku bika(zoomorfni) – iz ostave Poljanci kod
S.Broda – najstariji prikaz bika u sjevernoj Hrvatskoj – 12.,11.st.A; bik je inače stran
repertoaru i uobičajenoj simbolici kulture polja sa žarama
- keftiu ingot iz ostave u Kloštar Ivaniću – oblik prenošenja bronce u sirovu stanju
- iz jednostavnog nakita od brončane žice, kojeg je najizrazitiji predstvavnik fibula u
obliku violinskog gudala(Peschiera tip) razvio se tijekom 12.st dopadljivi ukrasni stil
svijanja brončane žice u višestruke petlje, osmice i spiralne diskove, takovani
«pozamenterijski stil» - za izradu kićenih fibula(iz srijemske ostave u Svilošu) ili izradu
dijadema(iz Siska, spleten od zlatne žice)
- fibula iz srijemske ostave u Svilošu: nosi niz amuletnih listolikih privjesaka, predstavlja
pektoralni nakit s navjerojatnije apotropejskim značenjem
- pektoralni nakit najavljuje istaknut način nošenja simboličkog nakita kakav će se održati
i u kasnije vrijeme, posebno u Japoda i Liburna
- pektorali označavaju društveni položaj svojih nositelja
- u keramici. Prevladava težnja za oponašanjem metalnih posuda – očituje se temeljnim
oblicima posuda, ali i njihovim ukrašavanjem, rebrenjem i poliranjem površine za visoki
sjaj

- grupa Zagreb: u 12. i 11.st.A u sjevernoj Hrvatskoj vodeća je kultura


- bliska sredneevropskoj grupi Baierdorf-Velatice

- mlađu fazu kulture polja sa žarama pratimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u donjem


Pokuplju u grupi Velika Gorica, a u istočnoj Hrvatskoj odnosno Slavoniji u grupi Dalj

- pretkraj se kasnog brončanog doba javlja(iako rijetko) i ljudski stiliziran prikaz. Primjer
iz Gajine pećine – ljudski prikaz urezan na nožici velike lučne fibule. Prikazan je u
živahnom pokretu. Za tu se fibulu misli da je bila votivni dar budući da je nađena u špilji.
Ljudski prikaz sa te fibule donekle podsjeća na prikaz urezan na vratu velokog glinenog
pitosa nađenog u naselju Novigrad na Savi – jednostavno urezan, bijela inkrustacija
- u naselju na sjevernoj, višoj obali Save postojali razni obrti – istaknuta uloga – lijevanje

6
brončanih predmeta(nađeni brojni ljevački kalupi)
- otkopane kuće – bile su podignute na drvene platforme, položene na drvene vertikalne
stupce pobijene u čvrstu podlogu obale; bile su zaštićene od vlage i visokih vodostaja
- za brončanodobne kulture u sjevernoj Hrvatskoj ne znamo etnička imena njihovih
nositelja; a na područjima današnje Like, sjeverne Dalmacije i Istre(od 11.st. nadalje)
formiraju se sevojstvene kulturne pojave koje se s unutrašnjim kontinuitetom dalje
razvijaju sve do vremena kad su antički pisci zapisali etnička imena njihovih nositelja:
Japoda, Liburna, Histra

- Japodi: matično im je područje današnja Lika


- utjecaji iz kruga panonske kulture polja sa žarama očituju se u pojavi spaljivanja
pokojnika i pokopavanja u žarama(na japodskom području novost) – kultura polja sa
žarama odigrala je svoju ulogu u nastajanju najstarije japodske kulture; a autohtoni
element skeletnog ukopa, koji traje i dalje uz paljevinski, svjedoči da je autohtoni
element i dalje imao jakog udjela
- gradine su im bila važna proizvodna, politička, trgovačka i duhovna središta
- najvažnij su gradine – u Kompolju, Vrepcu, Smiljanu i Prozoru
- tipična obrambena shema sa suhozidnim bedemima izgrađenim u koncentričnim
prstenovima i samim naseljem razmještenim na terasama koje su umjetno dotjerivane i
prilagođavane
- groblja smještena ispod gradinskih naselja – svjedoče o kontinuiranom životu u
naseljima
- nož iz Metka – neobičan i rijedak u nas, paralelno s rebrom koje ojačava hrbat noža,
urezana je i u dinamičnom i ritmičnom pokretu prikazana povorka vrlo stiliziranih ratnika
sa kacigama na glavi – šiljasta perjanica. Tijela su ratnika prikazani kao jednostavni
šrafirani trokuti. Taj je nož proistekao iz repertoara oblika kulture polja sa žarama, ali ima
paralela i u liburnskom krugu. Taj nož svjedoči o miješanju komponenti i shvaćanja iz
panonskog, balkanskog i jadranskog kruga

- Liburni: stanuju na sjevernom dijelu istočne jadranske obale, između Raše i Krke te na
otocima, s granicom prema Japodima u zaleđu na Velebitu

7
- možemo ustvrditi da su pravi mediteranski narod – orijentirani na more i na suprotnu
italsku stranu
- njihova se povijest može arheološki pratiti od 9.st.A
- fazi najranije liburnske kulture, koja pripada starijem željeznom dobu, prethodi
prijelazna faza àsa kasno brončanog na starije željezno
- istaknuta uloga Liburna na Jadranu počinje već u 11. i 10.st.A
- na mnogo se mjesta na jadranu, od sjevera do juga, nalaze izričiti tragovi liburnskih
oblika materijalne kulture – može se već oko 10.st.A govoriti o «Liburnskoj
talasokraciji» - vladavini morem(politička uloga, trgovačka i gusarska aktivnost)
- na tu kulturu djeluje kultura polja sa žarama iako ne toliko očigledno kao na području
Japoda
- gradinska naselja zauzimaju istaknute položaje sa strateškom vrijednošću
- običaj pokopavanja – tipičan liburnski grob – sanduk od kamenih ploča s pokojnikom
na boku u zgrčenom položaju; osim grobova na ravnom, javljaju se i oni u humcima
- grobni prilozi prikazuju jednostavnu i jednoličnu nošnju – velike lučne fibule s dva
dugmeta na luku, ukrašene geometrijskim urezanim motivima jelove grančice ili riblje
kosti; jednostavne trakaste narukvice s bikoničnim profilom i spiralnim privjescima
izrađenih od brončanih žica
- u ovo su se vrijeme već zametnule regionalne grupe koje su u daljnjem razvoju stekle
vlastite fizionomije: liburnska, histarska, delmatska(u središnjoj dalmaciji sa zaleđem u
BiH) i takozvana južnodalmatinska

- Histri: na istarskom poluotoku, ovdje je povezanost s panonskom i jugoistočnom


alpskom kulturom polja sa žarama izrazitija nego u Japoda i Liburna
- tijekom 11.st.A oblikuje se takozvana 1.faza kulture Histra – označena posvuda novim
grobnim ritualom – pokopavanjem spaljenog pokojnika u žaru. Tipične žare oblikovane
poput vrča s visokom drškom, jednostavno ukrašene
- predstavnik tog razvojnog stupnja je groblje Gradine nad Limskim kanalom
- nošnju predstavljaju jednostavni ili višestruki tordirani torkvesi(ogrlice od brončane
masivnije žice), igle i narukvice tipične za kulturu polja sa žarama u 12. i 11.st.A
- na groblju Limske gradine nađeno je i nekoliko vrlo živopisnih staklenih perli bačvasta

8
oblika, plavozelene boje s inkrustiranom bijelom niti. To su tzv.sojeničarske perle, a
morale su pripadati vrlo slikovitim ogrlicama koje su vjerojatno bile uvezene u Istru
- iz ovog razdoblja potječe i vrlo stilizirani antropomorfni privjesak iz Picuga
- mlađa faza prve faze histarske kulture: pripada 10.st.A; označena pojavom kosih rebara-
kanelira na trbuhu posuda
- ima i ostava brončanog oružja i oruđa: sjekire sa zaliscima, šuplje sjekire(keltovi) koje
su mogle biti dvojako korištene, kao oružje i oruđe
- blizu ostave na gradini Monte Grosso nađeni ostaci brončane zgure i tragovi pepela –
radionica – lokalna proizvodnaj brončanih predmeta
- Istra od 11.st.A nadalje napreduje na mnoge načine – život na gradinama bolje
organiziran, usavršeni obrambeni sustavi, materijalna kultura bogatija...