Praktikum iz kartografije

Vjeb
a

2016.

Mjerilo

Datu
m

Mjerilo je odnos duine na karti prema odgovarajuim duinama na elipsoidu (ili

kugli), tj. odnos izmeu umanjenih udaljenosti na karti i stvarnih udaljenosti u
prirodi.
Duina na karti : duina u prirodi = 1 : faktor umanjenosti
Odnosno,
d:D=1:u
Nacrtani elementi na karti nisu rasporeeni svojevoljno. Usprkos umanjenoj
povrini, prikazani teren na karti ima sauvan meusobni raspored i povezanost
odgovarajuih elemenata kao u prirodi. Od mjerila ovisi koliki dio i kako tono e
biti prikazan na karti. Vee mjerilo je tonije i podrobnije. Pojedinani elementi
predstavljeni su u cjelini koja odgovara stvarnom stanju. Usporedimo li mjerila,
vee je ono koje detalje ini manjim i obrnuto, ukoliko je detalj na karti krupniji
mjerilo je vee. to je faktor umanjenosti vei vee je i umanjenje. to je faktor
umanjenosti manji manje je umanjenje, odnosno prostor prikazan na karti je
krupniji.
Mjerilo je na svakoj karti oznaeno u obliku brojanog omjera, grafiki ili kao
neposredna, opisna informacija.
BROJANO ili NUMERIKO MJERILO - kod kojih je odnos izmeu karte i
prirodnih udaljenosti izraen u obliku odnosa (1:15 000), ili u obliku razlomka
(1/15 000). Brojnik numerikog mjerila je jedinica mjere za duinu na karti, a
nazivnik nam kae koliku duinu ta jedinica mjere na karti predstavlja u prirodi.
Pojavljuje se na kartama XVIII stoljea s razvojem preciznijih mjerenja.
1 : 100 000
Jedinica mjere na karti (cm, mm)

modul = faktor umanjenja

GRAFIKO ili LINEARNO MJERILO je izraeno (to mu i ime kae) grafiki,

crteom. Na kartama je prikazano kao duina s nanesenom i brojevima
oznaenom skalom. S grafikim mjerilom, usporeivanjem, bez raunanja
dobivamo vrijednost duine u prirodi i obrnuto.
OPISNO ili NEPOSREDNO MJERILO je dano u obliku reeninog obrazloenja:
jedinica mjere na karti odgovara odreenoj duini u prirodi. Primjer: na karti
mjerila 1:15 000, 1 mm na karti, iznosi 15 metara u prirodi.
Veoma je vano znati mjeriti udaljenosti na karti i primjenjivati u prirodi.
Razdaljine na karti izmjerimo milimetarskim mjerilom, te pogledamo u kojem je
mjerilu karta izraena. Potom milimetarski iznos pomnoimo sa mjerilom karte i
dobijemo iznos u metrima u prirodi. Primjer: karta je u mjerilu 1:15 000, a
udaljenost izmeu toke A i B iznosi 24 mm. Ako znamo da 1 mm na karti
predstavlja 15 m u prirodi, tada nam je jasno da emo 24 pomnoiti s 15 i dobiti
da se toka A nalazi 360 m od toke B. Ovo vrijedi i za sva ostala mjerila.

Praktikum iz kartografije

2016.

Zadatak 1: zrana udaljenost izmeu Pule i Dubrovnika je 500 km. Na

geografskoj karti ta udaljenost iznosi 20 cm. U kojem mjerilu je izraena ta karta?

Zadatak 2: odredi mjerilo geografske karte na kojoj 32 cm prikazuju stvarnu

udaljenost od 8 km.

Zadatak 3: preena udaljenost iznosi 32 km. Kolika e biti duina toga puta
prikazana na geografskoj karti mjerila 1 : 200 000?

Zadatak 4: izraunaj koliki je opseg globusa ije je mjerilo 1 : 80 000 000, ako je
opseg ekvatora 40 000 km.

Praktikum iz kartografije

2016.

Zadatak 5: na karti mjerila 1: 20 000 000 udaljenost izmeu Alice Springsa,

grada u unutranjosti Australije, i Sydney na morskoj obali iznosi oko 4.5 cm.
Koliko u stvarnosti iznosi udaljenost izmeu Alice Springsa i Sydney na obali?

Zadatak 6: zrana udaljenost izmeu Pariza i Zadra iznosi priblino 1100 km. U
kojem je mjerilu izraena geografska karta na kojoj je ta udaljenost prikazana s
5,5 cm.

Zadatak 7: Koliku povrinu ima u stvarnosti poljoprivredni kombinat koji na karti

mjerila 1 : 50 000 ima stranice od 10 cm x 24 cm?