HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT / CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY

Sachsova 2, P.O. box 268, HR-10001 Zagreb, Croatia; OIB: 43733878539

Telefon: +38516160 888, Fax: +38516144718, MB: 3219518, E-mail: ured@hgi-cgs.hr

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI EKSPLOATACIJE

KARBONATNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADU I
TEHNIKO-GRAEVNOG KAMENA NA EKSPLOATACIJSKOM
POLJU MLADA VODICA U OPINI PODCRKAVLJE
NE-TEHNIKI SAETAK

Zagreb, travanj 2011.

www.hgi-cgs.hr

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT / CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY

Sachsova 2, P.O. box 268, HR-10001 Zagreb, Croatia; OIB: 43733878539
Telefon: +38516160 888, Fax: +38516144718, MB: 3219518, E-mail: ured@hgi-cgs.hr

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI EKSPLOATACIJE

KARBONATNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADU I
TEHNIKO-GRAEVNOG KAMENA NA EKSPLOATACIJSKOM
POLJU MLADA VODICA U OPINI PODCRKAVLJE

NE-TEHNIKI SAETAK

NOSITELJ ZAHVATA: BROD d.o.o., Slavonski Brod, Ivana Gundulia 48

Odgovorna osoba: Nikola Lovri, dipl.ing.gra.
GSM: 098/227679; 091/9128070

OVLATENIK: HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Zagreb, Sachsova 2
Voditelj izrade Studije: mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol.

PODACI O LOKACIJI ZAHVATA: JLP(R)S: OPINA PODCRKAVLJE,

Brodsko-posavska upanija
Katastar: k.o. Glogovica; k..br. 1343/5 i dio estice 1343/1a
k.o. Slatinik Mali, dijelovi k..br. 9, 12, 13, 534
k.o. Zdenci, dijelovi k.. br. 730, 1003, 729/1, 971/10, 727/8 i 971/11

RAVNATELJ
Dr.sc. Josip Halami, dipl.ing.geol.

Zagreb, travanj 2011.

www.hgi-cgs.hr

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

SADRAJ

1. UVOD

2. OPIS ZAHVATA

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI

4. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA

5. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA

12

PRILOZI:

1. Zemljopisni poloaj eksploatacijskog polja Mlada vodica, M 1:25000

2. Koritenje i namjena prostora izvod iz PPUO Podcrkavlje, M1:25000
3. Prikaz postojeeg stanja zahvata u prostoru, DOF M 1:5000
4. III. Etapa, zavrno stanje eksploatacije, M 1:2500
5. Karakteristini presjeci zavrnog stanja na eksploatacijskom polju Mlada Vodica
6. Skica zavrno oblikovanog stanja na eksploatacijskom polju Mlada vodica

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

NETEHNIKI SAETAK STUDIJE

1. UVOD
Namjeravani zahvat u okoliu je eksploatacija karbonatne sirovine za industrijsku preradu
i tehniko-graevnog kamena na eksploatacijskom polju Mlada vodica. Lokacija zahvata se
nalazi u Opini Podcrkavlje koja spada u Brodsko-posavsku upaniju. Nositelj zahvata je
trgovako drutvo Brod d.o.o. sa sjeditem u Slavonskom Brodu koje je registrirano za
eksploataciju mineralnih sirovina.
Nositelju zahvata dodijeljeno je eksploatacijsko polje Mlada vodica veliine 18,02 ha,
na kojem je u prethodnom razdoblju obavljana eksploatacija mineralne sirovine (tortonskih
vapnenaca) za potrebe bive tvornice vapna i kalcitnih proizvoda.
Nositelj zahvata podnosi zahtjev za postupak procjene utjecaja na okoli u okviru
pripreme namjeravanog zahvata, odnosno u svrhu pridobivanja lokacijske dozvole za zahvat u
prostoru koji se odnosi na dodjeljeno eksploatacijsko polje Mlada vodica.
Za ocjenu prihvatljivosti zahvata na okoli kao struna podloga za procjenu utjecaja na
okoli koristi se Studija o utjecaju na okoli eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku
preradu i tehniko-graevnog kamena na eksploatacijskom polju Mlada vodica kojoj je cilj
utvrivanje moguih utjecaja na okoli, te na temelju toga propisivanje mjera za ublaavanje
utjecaja i utvrivanje programa praenja stanja okolia.
Na zahtjev nositelja zahvata, Studiju je u smislu strune podloge u postupku procjene
utjecaja na okoli namjeravanog zahvata izradio Hrvatski geoloki institut Zavod za mineralne
sirovine iz Zagreba kao pravna osoba ustanova ovlatena za obavljanje strunih poslova zatite
okolia.
Svrha poduzimanja zahvata je nastavak prijanje eksploatacije tortonskih vapnenaca za
proizvodnju kalcitnih proizvoda i tehniko-graevnog kamena, prodaja proizvoda na tritu i
ostvarenje profita te zapoljavanje radnika u okviru navedene djelatnosti.
2. OPIS ZAHVATA
Eksploatacijsko polje Mlada vodica nalazi se neposredno uz dravnu cestu Slavonski
Brod-Naice-Donji Miholjac (D53) na junim padinama Dilj gore. Lokacija zahvata nalazi se
priblino 1,5-2 km od naselja Brodski Zdenci, Donji i Gornji Slatinik, odnosno Glogovica.
Lokacija zahvata smjetena je na podruju katastarske opine (k.o.) Glogovica, k.o.
Zdenci i k.o. Slatinik Mali. Rezerve mineralne sirovine dokazane su uglavnom na k.. 1343/5
k.o. Glogovica i eksploatacija mineralne sirovine obavljat e se na toj estici. Manji dio te
estice prekriven je mladom umom (priblino 4 ha) i u vlasnitvu je RH. Veliina
eksploatacijskog polja Mlada vodica iznosi 18,02 ha.
Koliine i kakvou mineralne sirovine na eksploatacijskom polju u iznosu od 5 798 38
tona za karbonatnu sirovinu i 1 158 528 m3 za tehniko-graevni kamen sa stanjem 30. lipnja
2010. Rjeenjem je potvrdilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Povjerenstvo za
utvrivanje mineralnih sirovina (Klasa: UP/I-310-01/10-03/210; Urbroj: 526-14-01-02/4-10-5;
Zagreb, 20. prosinca 2010.).
Prema izraenom Idejnom projektu eksploatacije, ustanovljeno je da se eksploatacija na
eksploatacijskom polju Mlada vodica moe odvijati kontinuirano oko 22 godine s
eksploatacijom od 350 000 tona mineralne sirovine.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Miljenje o usklaenosti zahvata s dokumentima prostornog ureenja (Prostorni plan

Brodsko-posavske upanije i Prostorni plan ureenja Opine Podcrkavlje) izdalo je Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Uprava za prostorno ureenje (Klasa: 35001/11-02/83, Ur.broj: 531-06-11-4, od 06, travnja 2011.), Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu
prirode izdalo je Potvrdu (Klasa: 612-07/11-32/0004, Ur.broj: 532-08-03-02/1-11-4, od 18.
travnja 2011) kojom se potvruje da planirani zahvat eksploatacije karbonatne sirovine za
industrijsku preradu i tehniko graevnog kamena na eksploatacijskom polju Mlada vodica
nee imati znaajan utjecaj na ekoloku mreu, odnosno ciljeve ouvanja i cjelovitost ekoloke
mree.
Otvaranje i razrada leita
Nastavak prethodne eksploatacije odvijat e se prema rjeenjima Glavnog rudarskog
projekta, odnosno Idejnog projekta eksploatacije.
Geometrijske veliine projektiranog etanog sustava odreene su uglavnom inenjerskogeolokim i fiziko-mehanikim svojstvima naslaga.
Razradom rudarskih radova predvieno je koritenje radnih kosina visine do 15 m s
kutom nagiba od 46o u mineralnoj sirovini i 27o u povrinskoj jalovini (h=20 m).
Uz donji rub osnovnog platoa potrebno je izgraditi obodni kanal za prihvat moebitnih
slivnih voda sa okolnog slivnog podruja i odvoditi ih do talonice sitnih estica i nakon toga
isputati u Dilj potok (Kamenica).
Fronta rudarskih radova pravca sjeveroistok-jugozapad napredovat e u pravcu
otkopavanja prema zapadu-jugozapadu do zavrnih kontura u ukupnoj duini od priblino
500.m.
Prva (I) faza otkopavanja
U cilju pripreme i osiguranja otkopavanja otkrivke izrauje se nova prometnica istonom
stranom povrinskog kopa.
Tijekom I. etape (faze) eksploatacije razvijen je sustav etaa s mogunou okretanja
kamiona na etai, to znai da se odvoz mineralne sirovine do postrojenja za sitnjenje i klasiranje
odvija preko postojee prometnice izgraenom istonom granicom povrinskog kopa. Vrijeme
otkopavanja I. faze planira se u trajanju 1,3 godine.
Druga (II) faza otkopavanja
Napretkom otkopne fronte prema sjeveru stvaraju se uvjeti za oblikovanje unutarnjeg
odlagalita povrinske jalovine. Tijekom druge faze eksploatacije razvija se sustav etaa s
mogunou manevriranja transportnih kamiona radi odvoza mineralne sirovine do postrojenja
za sitnjenje i klasiranje preko novoizgraene prometnice. Istom prometnicom odlagati e se
otkrivka na privremeno odlagalite.
U drugoj fazi planira se eksploatacija karbonate sirovine u koliini od 992 786 m3,
tehniko-graevnog kamena u koliini 425 480 m3, stijenske jalovine 45 691 m3 i povrinske
jalovine (otkrivke) 296 181 m3.
Vijek otkopavanja II. faze iznosi priblino 9 godina.
Trea (III) faza eksploatacije zavrno stanje
Napretkom i razvojem fronte prema jugu i bonim irenjem prema zapadu, stvaraju se
uvjeti za dovoenje etaa u zavrni poloaj. Postupno se oblikuju sve etae, odozgo prema dolje.
SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Tijekom III. faze otkopavanja planira se otkopavanje slijedeih koliina: karbonatne

sirovine 1 267 370 m3, t-g kamena 543 159 m3, stijenske jalovine 58 329 m3 i otkrivke
(povrinske jalovine gline, lapori, pjeenjaci) 494 687 m.
Vijek otkopavanja planiran je u trajanju priblino 11 godina.
Tehnologija otkopavanja
Eksploatacija mineralne sirovine na eksploatacijskom polju Mlada vodica predvia se
pomou miniranja.
Otkrivka se otkopava izravno, selektivnim radom hidraulinog bagera.
Tehnologija miniranja:
- buenje minskih buotina
- miniranje karbonatne sirovine i t-g kamena
Eksploatacija karbonatne sirovine i t-g kamena projektirana je s etaama visine 15 m s
ukupno 6 etaa (3-4 etae u mineralnoj sirovini i 2-3 etae u otkrivci).
Tehnika sanacija i bioloka rekultivacija
Uvjetovano je da se eksploatacija i tehniko-bioloka sanacija odvijaju istovremeno to je
i prikazano u Studiji. Na poetku izvoenja rudarskih radova to je mogue postii jer ve postoje
rudarski radovi koje je mogue sanirati. Naelno je mogue tvrditi da se eksploatacija i tehnikobioloka sanacija na lokaciji zahvata moe odvijati istovremeno s obzirom na dulje vrijeme
trajanja tih aktivnosti.
Rudarski objekti: strojevi, oprema, postrojenja i infrastrukturni objekti
Za izvoenje tehnolokog procesa koristiti e se strojevi navedeni u tablici 1.
Tablica 1. Strojevi i oprema za eksploataciju na povrinskom kopu Mlada vodica
Redni
Vrsta stroja, opreme i
Namjena-faza rada
broj
postrojenja
1.
Builica
Buenje minskih buotina
2.
Kompresor
Buenje minskih buotina
Utovar karbonatne sirovine i t-g
Hidraulini bager s lopatom
3.
kamena; usitnjavanje
(ekiem)
iznadgabaritnih komada
Utovar karbonatne sirovine i t-g
4.
Utovariva
kamena
Odvoz t-g kamena do postrojenja
za sitnjenje i klasiranje, odvoz
5.
Kamioni
karbonatne sirovine do postrojenja
za sitnjenje
Pokretno postrojenje za sitnjenje i
6.
Sitnjenje i klasiranje
klasiranje t-g kamena
Postrojenje za sitnjenje karbonatne
7.
Sitnjenje
sirovine

Energija
Diesel
Diesel
Diesel
Diesel

Diesel

Diesel
Diesel

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Rudarski strojevi na lokaciji zahvata moraju biti u tehniki ispravnom stanju. Popravak
manjih kvarova i pregledi istih mogu se obavljati u povrinskom kopu, a vei popravci u
opremljenim radionicama izvan lokacije zahvata.
Postrojenja za sitnjenje i klasiranje
Karbonatna sirovina je predviena da se upotrijebi za proizvodnju kalcitnog brana za
kalcifikaciju tala, a tehniko-graevni kamen u niskogradnji kao proizvod standardne
granulacije.
U cilju dobivanja potrebne granulacije, na povrinskom kopu su predviena dva
postrojenja za oplemenjivanje mineralne sirovine:
- pokretno postrojenje za sitnjenje karbonatne sirovine na granulaciju < 4 mm i
- pokretno postrojenje za sitnjenje i klasiranje t-g kamena na standardnu granulaciju
< 4 mm, 8/4 mm, 16/8 mm, 31,5 mm i +31,5 mm.
Infrastrukturni objekti
Razmjetaj rudarskih objekata
Broj zaposlenih radnika kao i specifian rad povrinskog kopa, zahtijevaju infrastrukturne
objekte tijekom izvoenja radova.
Infrastrukturni objekti smjeteni su na platou K165 (Slika 1, Prilog 4) u junom dijelu
eksploatacijskog polja, a se sastoje od:

Slika 1. Shema razmjetaja infrastrukturnih objekata

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

kontejnersko-montanih objekata za rad i standard radnika

- prostorije za smjetaj radnika (1)
- prostorije za smjetaj nadzornog osoblja (1)
- sanitarna prostorija sa kemijskim WC-om (2)
kontejnersko-montanih objekata za organiziranje tehnolokog procesa
- kontejnera, priruno spremite (3)
- eko kontejnera za smjetaj ulja i masti (4)
- dnevni servis strojeva, armirano betonska ploa s nadstrenicom za pretakanje goriva i izmjenu
ulja (5)
- kolna vaga (6)
- nadstrenica za smjetaj karbonatne sirovine (7)
- pokretno postrojenje za sitnjenje karbonatne sirovine i postrojenje za sitnjenje i klasiranje t-g
kamena (8)
- talonjak (9)
Zbrinjavanje sanitarnog i tehnolokog otpada
Sanitarni otpad e se zbrinjavati u sanitarnoj prostoriji sa septikom jamom.
Sve tehnoloke vode prije isputanja u okoli moraju biti proiene. Obzirom da se na
povrinskom kopu ne predvia pranje strojeva, mogue oneienje moe nastati prilikom
pretakanja goriva.
Zbrinjavanje tehnolokog otpada iz stabilnog postrojenja za sitnjenje i klasiranje biti e
rijeeno u sklopu tehnikih projekata za navedeno postrojenje.
Za vrijeme izvoenja eksploatacijskih radova na leitu se ne skladiti ulje i mazivo, osim
koliina koje se uvaju u namjenskom kontejneru. Zamjenu ulja treba obavljati na platou za
pretakanje goriva koji je od armiranog betona i vodonepropustan.
U cilju sustavnog odvoza tehnolokog otpada mora se zakljuiti ugovor sa ovlatenom
tvrtkom o odlaganju otpadnog motornog ulja i masti (EKO-kontejnera) na odlagalite odreeno
od strane nadlenog tijela (koji je zajedno s Ugovorom o odvozu septika).
3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI
Utjecaji eksploatacije karbonatne sirovine i tehniko-graevnog kamena u Mlada vodica
na okoli oituju se kao negativni i pozitivni. Ovi utjecaji su razliitog intenziteta i karaktera
zavisno o fazama rada u kamenolomu.
Negativni utjecaji zapoinju izgradnjom pristupnog puta na etae, nastavljaju se tijekom
njihovog formiranja, pojaavaju se za trajanja samog procesa eksploatacije i prerade mineralne
sirovine, a nestaju samo oni privremeni po zatvaranju kopa i naputanja radilita.
Negativni utjecaji na okoli pri izgradnji pristupnih putova i formiranja radnih etaa
nastaju uglavnom uklanjanjem grmlja i jalovine te premjetanjem i deponiranjem jalovine,
odnosno tla. Negativni utjecaji na okoli za vrijeme trajanja eksploatacije nastaju buenjem
minskih buotina, masovnim miniranjem, transportom materijala do postrojenja za preradu,
radom drobilinog postrojenja i radom rudarske mehanizacije. Negativni utjecaji su po karakteru
privremeni i trajni.
Privremeni utjecaji na okoli vezani su za tehnoloki proces eksploatacije ukljuujui i
preradu sirovine, pa postoji latentna opasnost od zagaenja povrinskih i podzemnih voda,

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

zagaenja zraka, prekomjernog stvaranja buke i pojave akcidentnih situacija. Ti utjecaji se

mjerama zatite i ublaavanjem eliminiraju, odnosno dovode u stanje neopasnosti za okolinu.
Trajni utjecaji eksploatacije na okoli su promjena konfiguracije terena, promjena izgleda
i kvalitete krajobraza, gubitak tla i raslinja. Ti utjecaji se tijekom i posebno nakon eksploatacije
nastoje to vie ublaiti.
Pozitivni utjecaji koji proizlaze iz eksploatacije sirovine u kamenolomu su socijalne i
gospodarske naravi i oni su relativno privremeni. Iako e eksploatacija prestati, stvorena
financijska sredstva za vrijeme trajanja eksploatacije doprinose stvaranju novih vrijednosti koja
se osjeaju i poslije prestanka eksploatacije ulaganja u druge djelatnosti, mirovine i dr.
Bioraznolikost
Utjecaj rudarskih radova na bioekoloke imbenike biti e na stanita i vegetaciju tijekom
pripremnih radova. Vegetacija e zajedno sa zatienim vrstama biti otklonjena, meutim
ukupan utjecaj na istu nee biti velik jer se radi o stanitu koje se brzo vegetacijski obnavlja, a
izvan lokacije zahvata rastu biljne vrste koje predstavljaju izvorite za obnovu vegetacije na
lokaciji zahvata. Neodgovorno postupanje s tehnolokim i komunalnim otpadom moe tetno
djelovati na floru i faunu. Utjecaj na faunu moe imati i buka. Pretpostavka je da e se ivotinje
koje obitavaju na lokaciji zahvata skloniti u okolna stanita tijekom eksploatacije.
Ekoloka mrea
Lokacija zahvata je smjetena izvan zatienih podruja i podruja nacionalne ekoloke
mree, pa stoga negativnog utjecaja tijekom eksploatacije na dijelove ekoloke mree nee biti.
Zatiena podruja
Lokacija zahvata smjetena je izvan zatienih dijelova prirode koji se predlau tititi
posebnim mjerama prostornog plana. Najblii je botaniki rezervat Mlada vodica koji je
udaljen oko 0,2 km zapadno od lokacije zahvata. Predmetni zahvat se izvodi na relativno maloj
povrini, a tehnologija izvoenja radova uz primjenu mjera zatite je prihvatljiva za okoli.
Svi zatieni dijelovi prirode, kao i oni koji se predlau za zatitu nalaze se na dovoljnoj
udaljenosti od lokacije zahvata pa je miljenje da zahvat nee imati utjecaja na iste.
Tlo
Eksploatacija karbonatne sirovine i t-g kamena imat e na lokaciji zahvata umjeren
utjecaj na tlo ponajprije zbog gubitka njihove uloge u umarstvu na povrinama gdje se
prethodno nije odvijala eksploatacija. Nakon tehniko-bioloke sanacije i vraanja deponirane
otkrivke, novonastala povrina moi e se koristiti u umarstvu no sanirana biljna zajednica imat
e ponajprije ekoloko-zatitnu ulogu. Izmjetanjem ukupnog profila biti e naruene fizikalne i
kemijske znaajke tla i smanjena koliina humusa. Kvaliteta nezagaenosti biti e u manjoj mjeri
naruena odvijanjem prometa i radom strojeva i vozila zbog tetnih tvari koje se pritom isputaju
u okoli.
Vode
Obzirom na vrstu i tehnologiju zahvata te na planiranu uporabu strojeva s opasnim
tvarima (dizelsko gorivo i motorna ulja), ne oekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se
zagaenje vode (ponajprije povrinske) moe dogoditi jedino u sluaju ekoloke nesree.
Uzimajui u obzir vjerojatnost i posljedice akcidentne situacije te postojanje povrinskih tokova
na lokaciji zahvata za mogue oneienje povrinske vode ocjenjuje se mali rizik njezina
nastanka, odnosno utjecaj zahvata na vode je neznatan.
SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Zrak
Emisija ispunih plinova i estica praine u atmosferu na podruju lokacije zahvata biti e
unutar propisanih granica. Predviena emisija ispunih plinova motornih vozila nee pogorati
stanje kakvoe zraka u irem podruju ve samo unutar granica obuhvata zahvata zbog vee
koncentracije odreenih plinova. Eksploatacija mineralne sirovine na eksploatacijskom polju
Mlada vodica radom strojeva i za vrijeme prijevoza, izazavat e poveanje emisije staklenikih
plinova i praine samo na povrini obuhvata zahvata i neposrednoj okolini, ime nee imati
dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne atmosferske znaajke ueg i
ireg podruja.
Materijalna dobra, graditeljsko i arheoloko nasljee
Nalazi arheolokih artefakata mogui su na pojedinim dijelovima kopa koji nisu
prethodno iskopani ili se nisu odvijale nikakve druge djelatnosti. Spomenuti artefakti mogu se
nalaziti samo u gornjem humusnom sloju, tako da utjecaj na arheoloke vrijednosti imaju radovi
skidanja otkrivke. Obzirom da su radovi ogranieni na podruje unutar eksploatacijskog polja i
obzirom na predvienu tehnologiju, rudarski radovi nee negativno utjecati na lokalitete koji se
nalaze u okolici eksploatacijskog polja Mlada vodica.
Krajobraz
Eksploatacija mineralnih sirovina na proirenom eksploatacijskom polju Mlada vodica
imati e mali utjecaj na krajobrazne vrijednosti okolia. Neto vei trajni utjecaj zahvat e imati
na geomorfoloke osobitosti. Nakon provoenja sanacije reljefna depresija i dalje e biti
uoljiva, iako e se razvojem vegetacije uklopiti u doprirodno stanje. Degradacija e prema
fazama biti koncentrirana na pojedine dijelove gdje se odvija iskop, dok e dijelovi
eksploatacijskog polja gdje su radovi zavreni biti kontinuirano sanirani.
Buka
Buku na povrinskom kopu emitiraju strojevi na otkrivanju, miniranju, otkopavanju,
preradi i transportu kamena (buldoer, rovokopa, builica s kompresorom, postrojenje za
drobljenje i klasiranje, utovariva i kamioni kiperi). Rad se odvija tijekom cijele godine (oko 250
dana), a kapacitet proizvodnje kree se godinje oko 350 000 t. Kako u neposrednoj blizini
kamenoloma nema naselja ta emitirana buka nee znaajnije utjecati na stanovnike ireg
podruja. Rad na eksploataciji kamena ne obavlja se nou.
Otpad
Utjecaj nastanka otpada na okoli obzirom na obuhvat zahvata te proizvodne kapacitete
procjenjuje se u rangu malog u odnosu na koliine i vrste mogueg otpada. Uz odvojeno
prikupljanje prema kategorijama i vrstama otpada kao i uvanje u namjenskim spremnicima do
trenutka zbrinjavanja po ovlatenim trgovakim drutvima, utjecaj otpada na lokaciji zahvata
moe se smanjiti na razinu bez utjecaja na okoli.
Infrastruktura
Utjecaja zbog eksploatacije mineralne sirovine na infrastrukturu nee biti, budui su
rudarski radovi planirani juno i zapadno od infrastrukturnih koridora (plinoopskrba,
vodoopskrba, telekomunikacije i elektroopskrba). Najizraeniji e biti izravni utjecaj na
prometnu cestovnu infrastrukturu poblie na dravnu cestu D53 zbog prijevoza mineralne
sirovine.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

Prema minimalno predvienom kapacitetu sanduka kamiona za sirovinu od 16 m3

tijekom dana dravnom cestom D53 prolazilo bi maksimalno do 54 kamiona/d. Predmetna
prometnica D53 koristit e se od strane nositelja zahvata za prijevoz mineralne sirovine s
eksploatacijskog polja i ne oekuje se prekomjerno optereenje navedene prometnice.
Utjecaj na stanovnitvo
Podruje zahvata karakteristino je po nenaseljenosti, a veina obiteljskih kua vezana je
za ruralna naselja uglavnom uz cestu Podcrkavlje-Naice i cestu Podcrkavlje-Brodski ZdenciPleternica. Najblie naselje je selo D. Slatinik udaljeno neto vie od 1 km zrane linije od
eksploatacijskog polja i zbog morfologije okolnog terena ne vide se s prostora eksploatacijskog
polja..
Utjecaj eksploatacije i prerade mineralne sirovine na eksploatacijskom polju Mlada
vodica na naselja ireg prostora zbog njihove udaljenosti i morfologije prostora moe se
ocijeniti neznatnim. Najvei utjecaj imati e promet koji e ovisiti e frekvenciji kamionskog
saobraaja, iako i njega ocjenjujemo neznatnim..
Akcidenti
Mogui izvanredni dogaaji, uzrokovani planiranim aktivnostima tehnolokog procesa
koji se mogu dogoditi na proirenom eksploatacijskom polju Mlada vodica predstavljaju
zagaenje okolia opasnim tvarima koje nastaju uslijed poara uzrokovanog nepravilnim
rukovanjem naftnim derivatima i izlijevanja naftnih derivata za vrijeme kvara ili prevrtanja
radnih strojeva. Analizom predvienih aktivnosti i koliina opasnih tvari koje e se na lokaciji
zahvata koristiti, utvrena je vrsta opasnosti (rizik po okoli), koje se prema graninim
koliinama opasnih tvari procjenjuje niskom, odnosno utjecaj izvanrednih dogaaja na okoli
ocijenjen je rangom mogueg beznaajnog utjecaja.
Odabrana varijanta realizacije i rada zahvata prihvatljiva je za okoli. Odreena poznata
alternativna tehnoloka rjeenja u konkretnom razvoju eksploatacijskog polja bila bi manje
prihvatljiva i s ekolokog i s ekonomskog stanovita. Pogodnost u smislu prihvatljivosti za okoli
u konkretnom sluaju proizlazi iz relativno umjerenog obujma zahvata (prostor obuhvata
povrine je 18,02 ha), manjeg broja tehnolokih operacija, jednostavnosti, uinkovitosti i u
potpunoj provjerenosti odabranih metoda (znanstveno i iskustveno), kao i rjeavanje potreba na
tritu.
Drutvena korist kroz rudarsku koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine i razne
doprinose imati e svoje mjesto u ukupnom gospodarskom razvitku i ire drutvene zajednice.
Ujedno, proizvodnjom mineralne sirovine nositelj zahvata osiguravat e egzistenciju
zaposlenicima iz naselja koja gravitiraju lokaciji zahvata. Prema navedenome eksploatacija e na
lokaciji zahvata imati uz gospodarski i pozitivan socioloki aspekt.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

4. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAM PRAENJA

Mjere zatite tijekom pripreme i eksploatacije
Zatita bioraznolikosti
Prije poetka same eksploatacije treba rijeiti problem gnijeenja sivog sokola.
Pripremne radove treba svakako poeti prije oujka tako da par odustane od gnijeenja u
sadanjem gnijezdilitu u naputenom kopu. Ako bi pripremni radovi i eksploatacija zapoeli
tijekom gnijeenja, sokol bi izgubio potomstvo te godine, a u moguu opasnost bi se doveli i
roditelji.
Zatita vegetacije i ivotinja od praine iz kamenoloma odnosi se na smanjenje emisije
iste u okoli. S obzirom na opisani tehnoloki postupak u dobivanju mineralne sirovine
(otpraivanje, zamagljivanje, a ponajprije filtriranje lebdeeg materijala) oekujemo da e
ovakav utjecaj biti beznaajan.
U cilju ouvanja prirodnog podruja i stanita u najveoj moguoj mjeri kao i povoljnog
stanja divljih svojti, a uz istodobnu provedbu planiranog zahvata, nune su sljedee mjere
sprjeavanja tetnih utjecaja ili svoenja utjecaja na prihvatljivu mjeru:
1. Sve povrine planiranog zahvata eksploatacijskog polja koje nee biti neposredno
zahvaene eksploatacijom moraju zadrati postojeu vegetaciju.
2. Sve pripremne radove za poetak eksploatacije (buenje, miniranje i struganje u svrhu
formiranja etanih ravnina) treba svakako poeti prije oujka, tako da par sokolova odustane
od gnijeenja u sadanjem gnjezdilitu u naputenom kopu na otvorenoj fronti kamenoloma.
Nakon dovrene sezone gnijeenja (jesen, zima) organizirati buenje zamjenskih rupa za
gnijezdo u naputenim manjim kamenolomima na junim padinama Ciprovca, te na
pogodnim stanitima na brdu Vratolom. Dovoljno je nainiti tri do etiri rupe na pogodnim
okomitim stijenama, na visini od barem 10 m iznad podnoja, jer je vano da je gnijezdo
nepristupano lasicama i kunama. Prije oujka zaepiti postojeu rupu gdje je gnijezdo.
3. Osigurati nadzor biologa, umara ili agronoma prilikom bioloke obnove tehniki saniranih
povrina.
4. U sluaju nailaska na geomorfoloki objekt, osobito pilju, nuno je odmah prekinuti radove i
izvijestiti tijelo nadleno za zatitu prirode.
5. Provoditi sve mjere zatite od poara.
6. Izraditi Projekt bioloke rekultivacije detaljan plan bioloke rekultivacije s njenim fazama,
vrstom, gustoom i utrokom sadnog materijala (stablaice, grmlja i penjaice.povijue) te
utroenim sadnicama za rekultivaciju.
Zatita georaznolikosti
1. U sluaju da se tijekom istranih ili eksploatacijskih radova naie na speleoloki objekt
(ponor, jama, pilja, peina i sl.) prekinuti radove, obavijestiti nadleni ured za zatitu prirode
i postupiti po uputama.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

10

Zatita voda
Zatita vodotoka odnosi se na preventivno onemoguavanje bujinog oneienja
jalovinom s eksploatacijskog polja prilikom jaih kia, te bilo kakvog izlijevanja, potencijalnih
oneienja prilikom odravanjem strojeva i voznih sredstava kojima e se odvoziti mineralna
sirovina. Neodgovarajuim rjeenjem odvodnje i odlaganja sanitarno-potronih (fekalnih) voda s
gradilita tijekom pripreme i eksploatacije moe se negativno utjecati na vode to se rjeava
dobrom organizacijom gradilita i osnovnih sanitarno-tehnikih uvjeta za boravak ljudi na
lokaciji zahvata tijekom pripreme i eksploatacije. U tom smislu potrebno je:
1. Izgraditi odvodne kanale za prikupljanje oborinske vode i tehnoloke vode s povrinskog
kopa i odlagalita jalovinskog materijala i tehniko-graevinskog. Kanalima prikupljenu vodu
proputati kroz talonicu bez ugroavanja okolnih objekata i povrina ispustom u Dilj potok
(Kamenicu).
2. Odlagalite jalovine kamena smjestiti unutar osnovnog platoa tako da je omogueno
prikupljanje oborinskih voda i po potrebi njihovo proputanje kroz talonicu prije isputanja u
Dilj potok (Kamenicu).
3. Za sanitarne potrebe zaposlenih radnika koristiti sanitarni kontejner sa spremnikom vode
dovoljnog kapaciteta koji se redovito puni vozilom vodonoscem.
4. Odvoenje sanitarnih otpadnih voda ugovoriti sa ovlatenom pravnom osobom.
5. Za manje popravke mehanizacije i dolijevanje goriva izvesti natkrivenu, betonsku povrinu sa
ograenim rubovima i nepropusnom jamom za zadravanje eventualno isteklog goriva ili
maziva.
6. Vee popravke mehanizacije ili servise obavljati u ovlatenim radionicama izvan podruja
zahvata.
7. Za pranje strojeva i opreme koristiti biorazgradiva sredstava.
Zatita tla
1. Tijekom pripreme otkopa odvojiti humus od krovinske jalovine i odloiti ga na privremeno
odlagalite kako bi se koristio za bioloku rekultivaciju tehniki saniranih dijelova kopa.
2. Privremeno odlagalite humusa zatiti od erozije vjetrom i vodom.
3. U dijelovima osnovnog platoa gdje je zavrena eksploatacija postupno (etapno) vraati
primarno tlo deponirano na jalovitu, te provoditi bioloku sanaciju
Zatita zraka
1. Na lokaciji zahvata osigurati spremnik za tehniku vodu koju koristi za prskanje radnog
platoa u sunom razdoblju i pranje kotaa kamiona prije izlaska na javnu prometnicu u sluaju
pojave blata.
2. Garnituru za buenje minskih rupa opremiti ureajem za sakupljanje praine, finu prainu iz
filtera za otpraivanje skloniti sa etane ravnine.
3. Miniranje izvoditi tijekom mirnog vremena bez vjetra kako se nastala praina ne bi raznosila
u okoli.
4. Pokretnu drobilicu za kamen opremiti ureajem za otpraivanje ili vlaenje kamena u svrhu
smanjenja emisije praine.
5. Za odvoenje drobljenog kamena koristiti zatvorene kamione ili pokrivati teretni prostor.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

11

6. Transportne puteve, mjesta utovara i istovara i depo kamenih agregata u sunom vremenu
prskati vodom radi sprjeavanja raznoenja praine.
7. Kamione za opremu kamenih proizvoda prati vodom, utovarene gotove kamene proizvode
prskati vodom.
8. Koristiti ispravnu dizel mehanizaciju sa redovitim odravanjem i servisiranjem.
Zatita krajobraza
Tehnoloka metoda sanacije e se odvijati po etapama i obuhvaati sukcesivno pomicanje
proporcionalno sa irenjem eksploatacije. Tako e po zavretku eksploatacije tehnikograevinskog kamena biti ostvarena i tehnika sanacija terena te e biti oformljene povrine za
bioloku rekultivaciju ili neko drugo namjensko koritenje novonastalog prostora:
1. Sa rudarskim projektom izraditi projekt krajobraznog ureenja kamenoloma koji sadri nain
tehnike i bioloke sanacije eksploatacijskog polja paralelno sa naputanjem pojedinih
dijelova etaa.
2. Projekt krajobraznog ureenja uskladiti sa planiranim nainom koritenja i namjenom
prostora kamenoloma nakon zavretka eksploatacije.
3. Projektom krajobraznog ureenja utvrditi nain koritenja deponiranog humusa i jalovine i
eventualne potrebe dovoza humusa sa strane.
Zatita od buke
1. Radove u kamenolomu obavljati iskljuivo u dnevnom razdoblju.
2. Za miniranje stijenske mase koristiti postupke sa najmanjim utjecajem na poveanje razine
buke.
3. Za rad u kamenolomu koristiti opremu i strojeve sa najmanjom razinom pogonske buke.
4. Konstrukciju eksplozivnog punjenja minskih buotina izvesti prema projektiranim
veliinama.
5. Masovna miniranja ne izvoditi u vrijeme vjetrovitog vremena i temperaturnih inverzija.
Zbrinjavanje otpada
1. Urediti jalovite za odlaganje jalovine na nain da se smanji ili ukloni bilo kakav negativan
utjecaj na okoli.
2. Urediti odlagalite ostalog otpadnog materijala i otpada, otpad odvojeno razvrstati i sakupljati
po vrstama, a zatim predati ovlatenom sakupljau.
3. Komunalni otpad sakupljati u predviene kontejnere, a odvoenje ugovoriti sa ovlatenom
tvrtkom.
4. Opasni otpad sakupljati odvojeno po vrsti, odlagati u oznaene kontejnere i predati
ovlatenom sakupljau.
5. Mulj iz odvajaa ulja i masti zbrinjavati na propisani nain i predati ga ovlatenom
sakupljau.
6. Voditi oevidnik otpada u skladu sa propisima.
7. Izraditi Plan gospodarenja otpadom.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

12

Komunikacija s javnou
1. Svim izvjetajima o stanju okolia na podruju zahvata omoguiti pristup javnosti.
2. Po potrebi izvijestiti lokalnu zajednicu o planovima operatera koji mogu utjecati na stanje
okolia.
Mjere za spreavanje ekoloke nesree
1. Rudarske radove eksploatacije mineralne sirovine obavljati prema rudarskom projektu.
2. Izraditi plan usklaenja postrojenja s tehnikim standardima zatite okolia, odnosno Plan
interventnih mjera za akcidentne situacije u okoliu u sluaju ekoloke nesree koji treba
sadravati:
- procjenu o moguim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog oneienja te
preventivne mjere za sprjeavanje nastajanja iznenadnog oneienja,
- procjenu ugroenosti rada od iznenadnog oneienja,
- organizaciju postupaka, obim i nain provedbe mjera u sluaju iznenadnog oneienja,
- popis opreme i sredstava za provedbu mjera,
- popis fizikih i pravnih osoba koji trebaju sudjelovati u provedbi potrebnih mjera,
- program provjere provoenja operativnog plana, te
- nain i sredstva informiranja o iznenadnom oneienju.
Mjere zatite okolia nakon prestanka eksploatacije
1. Nakon prestanka eksploatacije za konanu sanaciju kamenoloma izraditi posebni projekt
sanacije.
2. Nakon eksploatacije sve degradirane, ali tehniki sanirane povrine (zavrne etae i osnovni
plato) treba nasuti povrinskom jalovinom, prekriti humusom i ozeleniti tako da se onemogui
djelovanje oborinskih voda koje izazivaju eroziju.
3. Nakon zavretka eksploatacije poduzeti sve mjere dok se ne stabiliziraju sve kosine, dok se ne
uvrsti tlo zasijano travom i dok se ne uzgoji biljna zajednica da se moe dalje sama razvijati.
Ukoliko se utvrde poeci erozije i destabilizacija zavrnih kosina mora se pristupiti sanaciji.
4. Odravanje ozelenjenih povrina sljedeih 5 godina nakon zavretka sanacijskih radova.
5. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA
Na temelju determinacije i obrade moguih utjecaja na relevantne dijelove okolia, osim
potpune morfoloke promjene terena, na podruju zahvata u prostoru (eksploatacijsko polje
Mlada vodica) nee doi do drugih negativnih utjecaja na okoli. Smatra se da e eventualni
negativni utjecaji biti unutar zakona i propisima reguliranim granicama doputenih vrijednosti
oneienja.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK

HRVATSKI GEOLOKI INSTITUT - Zavod za mineralne sirovine

13

Zbog toga to zahvat ne utjee znaajno na rijetka i ugroena stanita i svojte, to nema
utjecaja na zatiena podruja prirode i podruja ekoloke mree, za predmetni zahvat nije
potrebno pratiti stanje flore i faune.
Obzirom na veliinu leita i buduu eksploataciju daje se prijedlog osnovnog programa
praenja stanja okolia. Preporua se povremeno mjerenje razine buke i emisije praine koje
nastaju kao posljedica eksploatacije i prerade kamena, te transporta mineralne sirovine.
Provjera emisije praine i ispunih plinova e se obavljati tijekom eksploatacije kada su
njezina dinamika i obim najvei (tijekom ljetnih mjeseci, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan), sluei
se metodama, normativima i odredbama podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o zatiti
zraka (NN 178/04).
Mjerenje razine buke obavljat e se na istonoj granici eksploatacijskog polja Mlada
vodica, a rezultati e se ocjenjivati prema Pravilniku o najvie doputenim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).
Predvieno je da se degradirani prostor bioloki sanira i privede namjeni sukladno
dokumentima prostornog ureenja to predstavlja sadraj za koji nije predvien rok trajanja,
stoga nije predvien program praenja nakon koritenja zahvata.
Program praenja stanja okolia:
1. Postaviti sedimentator unutar podruja zahvata i pratiti koliinu talonih tvari od travnja do
rujna, prema metodici temeljenoj na podzakonskim aktima Zakona o zatiti zraka.
2. Jednom godinje izmjeriti razinu buke na istonoj granici eksploatacijskog polja.
3. Pratiti kvalitetu oborinskih voda koje se isputaju u okoli u skladu sa vodopravnom
dozvolom.
4. Pratiti dinamiku i uspjenost bioloke sanacije prostora kamenoloma kroz detaljni plan
sanacije.
VODITELJ IZRADE STUDIJE.
Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol.

SUO eksploatacije k.s. za industrijsku preradu i t-g kamena na e.p. Mlada vodica-opina Podcrkavlje - NE-TEHNIKI SAETAK