Samir Beglerović: Ahmed Gazali

UDK 28-788(043.
3)
Nauk ljubavi: ivot i djelo imama

Amad al-azzlja
Samir Beglerovi
Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu
Saetak
U radu su predstavljeni ivot, djelo i nauk poznatoga mutesavvifa Amad
al-azzlja. Zapravo, uraena je svojevrsna rekonstrukcija njegova ivota,
s obzirom da su takvi radovi izuzetno rijetki. Takav metod koriten je i
pri prezentiranju osnovnih naglasaka njegova uenja. Iscrpna studija o
nauku imama Amada al-azzlja podrazumijevala bi znatno iri okvir,
tako da smo se odluili ukratko predstaviti tek tri njegove ideje: poimanje
ljubavi, prihvatanje sluanja adekvatne produhovljene melodije (sam)
kao naina dospijevanja do stanja istinske duhovne zanesenosti (wad),
te razumijevanje problema theodiceje.
Kljune rijei: Amad al-azzl, ljubav, tesavvuf, Horasanska kola,
Rm, hid, sam, Ibls, Hamadn, theodiceja
Uvod
apisati studiju o ivotu, djelu i misli Amada al-azzlja

predstavlja viestruk izazov. S jedne strane, barem koliko nam
je poznato, radovi te vrste prilino su rijetki. S druge strane,
osnovni izvori iz kojih je mogue saznati kljune podatke o njegovoj
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO ZIMA 2015 - PROLJEE 2016 GODINA XVIII-XIX DVOBROJ 70/71
00 ZNAKOVI_VREMENA DVOBROJ70_71.indd.indd 13
13
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
biograji prilino su razasuti i u odreenoj mjeri, po svojim sadrajima,

kontradiktorni te je nuno sagledavati ih kao, uvjetno reeno, jednu
jedinstvenu cjelinu. Uzevi, pri tome, u obzir da nekoliko djela nekritiki
slijedi negativne stavove izraene u dijelu starijih izvora o njegovoj
linosti, zbunjenost istraivaa postaje vea.
Imajui sve reeno u vidu, odluili smo se kompletan rad izloiti
kao svojevrsno rekonstruiranje njegove biograje, koristei takav
metod i prilikom krajnje konciznog predstavljanja nekoliko, za nas
najzanimljivijih, uenja Amada al-azzlja. Iz toga razloga studiju
smo podijelili na tri temeljne cjeline: ivot, djelo i misao.
1. ivot Amada al-azzlja
Za razliku od godine preseljenja na Vjeni svijet, datum roenja
imama Amad al-azzlja nije mogue precizno utvrditi. Najjednostavniji nain deniranja godine u kojoj se rodio podrazumijeva dovoenje u
isto matematski odnos datuma preseljenja na Drugi svijet, koji je, skoro
jedinstveno, precizno naveden u veini historijskih djela, sa starosnom
dobi koju je doivio (sedamdeset i tri godine) a koja je istaknuta u nekim
izvorima.1 Tako se zakljuuje da je imam Amad al-azzl roen ili
447, to je vjerovatnije2, ili, pak, 444. godine po Hidri.3 Dakle, bio je
tri odnosno est godina mlai od svoga brata, poznatoga Ab mid
al-azzlja.4 Obojica su roena u Taberanu, kod Tusa, u horasanskoj
pokrajini koja se nalazi na sjeveroistoku dananjega Irana, a porijeklo
porodice je iz mjesta azzl koje se nalazi blizu Tusa.5
1
Usp. Amad Mojhed, Moqaddime, u knjizi: Mama-i ra-i Frs-i Amad

azzl, str. 1314.
2
Ovu godinu navodi veina izvora, navest emo kao primjer njih pet: Ibn al-awz,
Al-Muntaim, tom XVII, str. 237; T ad-Dn as-Subk, a-abaqt a-fiiyya, tom VI,
str. 62; Ibn al-Imd, aart a-ahab, tom VI, str. 99; A-ahab, Sayr alm an-nubal,
tom XIX, str. 496; Al-Munw, Kawkib ad-Durriyya, tom II, str. 217.
3
Iako smo ovaj podatak pronali samo u jednom izvoru od onih koje smo konsultirali,
zanimljivo je da samo taj autor precizira i mjesec smrti rebiul-ahir 517. godine po
Hidri. Vidi: Ar-Rfi`, At-Tadwn, tom II, str. 251.
Imam Ab mid roen je 450. godine po Hidri. Vidi npr.: Murta az-Zabd,
Itf, tom I, str. 7.
5
Obiaj stanovnika Horasanske pokrajine podrazumijeva dodavanje prisvojnoga

sufiksa na naziv mjesta iz kojega vode porijeklo, te je, pored brojnih verzija zastu14
27/05/16 11:32
NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA
Mogue je da je njihova majka rano umrla s obzirom da se ne spominje ni u biograjama koje smo konsultirali a ne spominju je ni njeni
sinovi u svojim djelima. Takoer, historijski izvori ne navode ni da li su
imali jo brae ili sestara. Otac Muammad bavio se ispredanjem vune
koju je, potom, izlagao i prodavao u svome duanu.6 Kada je osjetio da bi
mogao uskoro umrijeti, zamolio je jednoga od svojih prijatelja, naalost,
tome prijatelju ne znamo ime, da se brine za Amada i Ab mida
ostavljajui im u nasljedstvo skroman imetak. Muammadov prijatelj
je na to pristao, te ih je, slijdei specinu prirodu oba brata, prvo, i to
mogue jo za ivota njihova oca, poduio itanju i pisanju istodobno ih
odgajajui7, a potom ih predstavio nekim od najistaknutijih uenjak u
Tusu. S obzirom na biograju Amada i Ab mida te njihov pisani
opus, pretpostavljamo da su poetna obrazovanja stekli pred istim
uiteljima, to znai da su se, pored tesavvufa, posebno specijalizirali za
hadis i kh.8 Kako emo vidjeti kasnije, obojica su veoma brzo savladali
sve to je zahtijevano od njih tokom tih predavanja pa su, ubrzo, dobili
ovlatenja (iza) koja su ih referirala za preuzimanje zadae nastavnika
i to na najprestinijim univerzitetima, poput An-Nimiyye.
No, i pored brojnih slinosti, braa al-azzl imali su, prirodno, i
neke meusobne razlike. Jedna od njih, za na kontekst najznaajnija,
odnosila se na oblast tesavvufa. Ovo se ogleda, prvo, u injenici da su
se opredijelili odnosno osjetili bliskost prema razliitim duhovnim
uiteljima (ejh), to e se, potom, odraziti i na njihov tarikatski put te
drugaije razumijevanje naravi naina prezentiranja tesavvufa. Dok se
imam Ab mid vezao za asnoga Al al-Frmaja9, imam Amad se
pljenih u djelima o Ab midu objavljenima na naem jeziku, oba brata ispravno
oslovljavati kao al-azzl ili samo azzl. Usp.: Ibn allikn, Wafayt al-Ayn, tom
I, str. 98.; Al-awnsr al-Ibahn, Rawt al-annt, tom I, str. 275.
6
Usp.: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 7.
Ibid.
Uitelji u hadisu bili su im: Al-Marwaz, Al-kim a-s, Amad al-Hawr,

As-Sa` az-Zawzan, Ad-Dahastn, te Nar al-Maqdis. Fikh (erijatsko pravo)
predavali su im preteno uitelji afijske pravne kole: Ar-Rzaqn a-s, dok su
ivjeli u Tusu, te, kasnije, Abu Nar al-Ismil, u Durdanu, te al-uwayn (Imm
al-aramayn), dok su boravili u Niapuru. Kako je poznato, Ab mid e se posebno
zbliiti sa Al-uwaynjem. Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 19.
9
Jedan od najistaknutijih mutesavvifa svoga vremena, poznat po skromnosti, predanosti suzdravanju (zuhd) i obrazovanosti. Pripadao je afijskoj pravnoj koli, a svoje
15
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
vezao za asnoga Ysuf an-Nassa10. Ipak, Ab mid je preko svoga

uitelja vezan nizom (silsila) za Al-unayd al-Baddja, pa do asnoga
Alije te blagoslovljenoga poslanika Muhammeda11, a i imam Amad
je preko svoga uitelja Ab Bakr an-Nassa12, i njegova ejha Ab alQsim al-Kurakknja13, takoer povezan sa al-unayd al-Baddjem,
temeljno obrazovanje stekao je pred amidom brae Al-azzl, Ab midom Starijim (Ab mid al-azzl al-Kabr), koji je bio poznati pravnik, umro u Taberanu
kod Tusa 435. godine po Hidri (v.: al-Isnaw, abaqt a-fiiyya, tom II, str. 114.). Bio
je uenik imama Ab al-Qsim al-Quayrja. Preselio je na vjeni svijet 477. god. po H.
Vidi: al-Munw, Kawkib ad-Durriyya, tom II, str. 196197. Murta az-Zabd navodi
da je Al al-Frma primio Ab mida u tarikat (v.: Itf, tom I, str. 9.). Takoer, i
As-Subk (v.: abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 305.). Ovaj podatak navodi i al-Munw
(v.: Kawwkib ad-durriyya, tom II, str. 196.), s tim da je prireiva izdanja kojega smo
koristili u radu, mislei da autor govori o vezi Al-Frmaja s Ab midom Starijim kojega su, kao i kasnije njegova bratia, oslovljavali dokazom islama (ua
al-islm), naveo za Al-Frmaja da: on je uzeo tarikat od ua al-islm (aaa an
ua al-islm). No, u fusnoti 2 na istoj stranici, prireiva djela je napomenuo da je
u rukopisu koji je koristio (f al-al) navedeno: od njega je uzeo tarikat ua al-islm
(aaa anhu ua al-islm).
10
Zanimljivo, o Ysuf Ab Bakr an-Nassu nismo uspjeli pronai skoro nikakve

podatke. Jedino to smo o njemu saznali navest emo neto kasnije, no, sada emo
naglasiti da ga ne bi smjelo zamijeniti, to, ini se, brojni autori rade, sa mnogo starijim Hayr an-Nassom, koga je u tarikat primio asni Sirr as-Saqa, i pred kim su
tarikat prihvatili asni: Ab Bakr a-ibl i Ibrhm al-Haw. Preselio je na Ahiret
322. god. po H., navrivi, kako se navodi, skoro stotinu i dvadeset godina ivota. Vidi:
Al-Munw, Kawkib ad-Durriyya, tom I, str. 595596.
11
Niz ide preko Al-Quayrja, potom AbAl ad-Daqqqa, zatim Ab al-Qsim Ibrhm
an-Narbdja, onda Ab Bakr a-iblja, do Al-unayd al-Baddja, pa preko Sirr
as-Saqa, Marf al-Karja, Dwd a-ja [abb al-Aamja i asan al-Barja].
Usp.: Al-Quayr, Ar-Risla al-quayriyya, str. 297. (imam Al-Quayr niz zavrava sa
asnim Dwd a-jem, navodei za njega da se susreo sa drugom generacijom
muslimana (tbin).
12
U jednome govoru spominje imenom svoga ejha kao Ab Bakr, koji je prenio,
opet, od svoga ejha Ab al-Qsim al-Kurakknja da je rekao: Da mi je da mi barem
jedno izgovoreno Allah bude primljeno, bilo bi mi dovoljno. Vidi: Ibn a-al,
Tabaqt al-fuqah a-fiiyya, str. 398. Kako smo ve rekli, u djelima iz historije
koja smo konsultirali nismo pronali o njemu nikakvih podataka. Jedinu konkretnu
informaciju pronaao je Amad Mohed, navodei, pozivajui se na Dawlat h
Samarqandja, da je Ab Bakr Nass s bio pjesnik, a na Drugi svijet preselio je
487. god. po H. Vidi: Amad Mojhed, Moqaddime, str. 16.
13
Ab al-Qsim Abd Allh Ibn Al a-s, starjeina dervi, poznat po primjernosti

i suzdravanju (zuhd). Preselio je na Drugi svijet u rebiul-evvelu 469. god. po H. Vidi:
16
27/05/16 11:32
i dalje sa asnim Alijom i blagoslovljenim vjesnikom Muhammedom.14

Nije mogue sasvim precizno navesti koje su to razlike u duhovnome
odgoju (sayr as-sulk) braa azzl prola, ali je mogue zakljuiti da
je Ab mid nastavio sa institucionalnim obrazovanjem, odravajui
razliita struna predavanja pod mentorstvom svojih uitelja. Nasuprot
tome, Amad je svoj put pronaao u lutanjima pustinjama, predajui
se, tako, osami (uzla) i izolaciji (alwa).15 Obilazio je, s vremena na
vrijeme, manja naselja te posjeivao nomadske nastambe, odravajui
govore odgojnoga sadraja (wa)16, nadahnjujui ljude svojim rijeima,
vodei posebno rauna da im ne dosadi niti da ih preoptereti.17 Upravo
je njegov metod odravanja brino osmiljenog govora odgojnoga
sadraja zainteresiranim sluaocima postao ono po emu je poznat18,
zbog ega je znatan broj historiara ustvrdio da je napustio klasina
predavanja (dars), po kojima je, opet, bio poznat njegov brat, u cijelosti
se posveujui vazu19. A svaki put kada je govorio, obraao se ljudima po
nadahnuu (govorio je iz hla).20 Pored toga, prikljuivao se skupinama
dervia koje bi susreo, provodei vrijeme s njima, ne nameui se kao
potencijalni duhovni starjeina. I pored zavidnoga poznavanja temeljnih
muslimanskih religijskih disciplina, a posebno tesavvufa, nije volio o
A-ahab, al-Ibar, tom II, str. 327. asni Al-Kurrakn (al-urn) bio je punac Al
al-Frmaja, koji je imao tri sina: Ab al-Musin Alja, Ab al-Fal Muammada,
te Ab Bakr Abd al-Wida. Sva trojica bila su poznata po svojoj duhovnosti i obrazovanosti, a uvaeni Al-Kurrakn bio je uitelj Ab al-Musin Alji. Vidi: As-Samn,
al-Insb, tom IX, str. 219.
14
Niz se od Al-Kurraknja nastavlja do Ab Umn al-Maribja, potom Ab Al

Ktiba, Ab Al Rdbrja, do Al-unayd al-Baddja, a onda preko Sirr as-Saqaja,
Marf al-Karja, Dwd a-ja, abb al-Aamja i asan al-Barja. Veoma
korisnu silsilu dao je Amad Mohed kao prilog svojoj knjizi na koju se referiramo.
15
Vidi: Ibn Hallikn, Wafayt al-Ayn, tom I, str. 98.; Ar-Rfi al-Qazwn, at-Tadwn,
tom II, str. 251; A-afad, Al-Wf, tom VIII, str. 77; Ibn Mulaqqin, abaqt al-awliy,
str. 102; Al-Hawnsr al-Ibahn, Rawt al-annt, tom I, str. 276.
16
Usp.: As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61.
17
Usp.: Al-Munw, Kawkib ad-Durriyya, tom II, str. 217.
18
Vidi npr.: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 237.
19
Usp.: As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 60; A-ahab, Sayr, tom XIX, str.
343; Al-Yfi, Mirt al-inn, tom III, str. 170.
20
Vidi: As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 6162; time je ljude istinski mogao
i izmijeniti, v.: Ar-Rfi al-Qazwn, at-Tadwn, tom II, str. 251.
17
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
duhovnome putovanju, u tim prilikama, govoriti ve je uivao sluei

dervie21. Naprosto, svoja duhovna stanja je sakrivao.22
Ubrzo je Ab mid dobio poziv da predaje na uvenoj An-Nimiyyi, to je oznailo poetak njegove vane akademske karijere.23 Za
to vrijeme, imam Amad nastavio je sa obilascima lutajuih dervia,
te, kako smo naveli, sa posjetama slabije naseljenim mjestima. Dakle,
njegova panja bila je vie usmjerena osobama koje nisu imale priliku
boraviti vie vremena u velikim gradovima. Ipak, ovaj razliit odabir
daljnjega ivota nije istodobno znaio i emotivno radvajanje brae,
naprotiv. Sve do kraja ivota imama Ab mida, njegov mlai brat
bit e konstantno uz njega, redovno ga posjeujui te razmjenjujui
sa njim svoja razmiljanja i duhovna iskustva. Jednako tako, identinu
ljubav pokazivao je i stariji brat prema mlaem, ak mu, kako emo
uskoro vidjeti, dajui u nekoliko navrata i odreenu prednost, u
smislu vee duhovne zrelosti, u odnosu na smoga sebe. Ab mid
je privlaio panju svojim predavanjima na univerzitetu, esto bivi
oslovljavan naprosto kao uenik Imm al-aramayna, ime ga je
slavni Al-uwayn, jo ranije, izdvojio u odnosu na svoje ostale uenike.
Sada, inilo se da je An-Nimiyya u linosti Ab mida dobila svoga
najpopularnijega profesora. No, izuzetno sloen i iscrpljujui posao
na jednome od najistaknutijih univerziteta u to vrijeme, kao da je
Ab mida odvojio od smoga smisla radi kojeg je uope i krenuo
studirati. Oev prijatelj koji se o njima starao nakon Muammadove
smrti, u jednome trenu otkrio im se kao sljedbenik pune ogoljenosti
od ovozemaljskih svojstava (ahl at-tard), te, nemajui, usljed svoga
skromnoga ivota, nikakvog uteenog novca, a, kako smo ranije rekli,
21
Vidi: As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61; Ar-Rfi al-Qazwn, At-Tadwn,
tom II, str. 251.
22
Po svemu sudei, imam Amad mogao bi se ubrojati u skupinu melmija, s obzirom

da kompletan njegov ivot otkriva jedno takvo duhovno stanje. Konano, pored stalnih
ukazivanja na stanje melmeta, posvetio je i jedno poglavlje svoga djela Sewni upravo
tome fenomenu. S obzirom da bi rasprava o njegovoj sklonosti melmetu dodatno
proirila na rad, zadovoljit emo se tek skretanjem panje da su upravo lutanja te
bliskost s putujuim derviima (kalenderijama, hajderijama, abdalerijama i sl.), ono
to u znatnoj mjeri, pored ostaloga, karakterizira melmije. Usp.: Abdlbki Glpinarli,
Trkiyede Mezhepler ve Tarikatler, Istanbul, Inklb Kitabevi, 1997, str. 252257.
23
O poziciji i znaaju An-Nimiyye pisali smo ranije u knjizi: Abd al-Qdir al-ayln
i derviki red kaderija, str. 94104.
18
27/05/16 11:32
nasljee njihova oca Muammada bilo je veoma skromno, preporuio

ih je za studij u medresi. Kako je rekao, prepoznao je u njima sklonost ka
obrazovanju i potencijal za dosezanje visokih duhovnih stepena, to je
znailo da su ranija moljenja Muammada uzvienome Bogu da podari
njegovim sinovima stepen istinskih uenjaka, bila usliana.24 Putujui
kao sjajan predava, izdajui rjeenja na brojna pitanja, naroito praktine, khske, naravi, Ab mid je, kako se zakljuuje, u drugi plan
potisnuo osnovni cilj obrazovanja doivljavajui zadau odravanja
predavanja kao svrhu smoj sebi. U jednoj od svojih redovnih posjeta
starijemu bratu u Bagdadu na An-Nimiyyi, imam Amad iskoristio je
svoj dar prepoznavanja misli (ir) kod drugih ljudi25 te Ab midu
indirektno skrenuo panju na problem u koji je zapao. Bio je to nastavak
Ab midova duhovnoga zrenja, koje e, sada na novom poetku,
proizvesti stanje duboke duhovne krize, o emu se govori u skoro svakoj
njegovoj biograji, a koja, mora se priznati, u naemu vremenu djeluje
veoma udno te se uglavnom adekvatno ni ne razumijeva.
I sm imam Amad bio je u procesu duhovnoga zrenja, no, moglo
bi se zakljuiti, u jednoj uznapredovanoj fazi. Posjete voljenome
bratu u Bagdadu koristio je i za posjete razliitim medresama, poput
At-Tiyye26, a kasnije i tekijama, poput ribata Bahrz27, na kojima je
24
Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 7.
25
Ovaj njegov dar spominju i historiari. Npr. hfi Al-Asqaln prenosi od Ab arRi al-uwnja jednu posjetu imama Amada imamu Ab midu. Doavi na
vrata sobe u kojoj je bio Ab mid, zastao je jedno vrijeme (sa) na vratima sluajui
brata kako ui / ita estu kuransku suru al-Anm, a potom je otiao ne saekavi kraj
uenja. Ab mid ga je uo te, nakon to je zavrio s uenjem, otiao je do Amada
upitavi ga zato nije saekao do kraja uenja sure. Imam Amad odgovori da nije
uo nikakvo uenje sure al-Anm ve samo svoenje rauna sa piljarom. Tada mu
je Ab mid priznao da je ostavio odreeni dug kod zelenara i da mu je naumpao
dok je uio asni Kuran te ga je ta misao u cijelosti obuzela. Vidi: Lisn al-mzn, tom
I, str. 648.
26
At-Tiyya bila je afijska medresa, otvorena 482. godine na Bb al-Abrazu, u istonome dijelu Bagdada. Vidi: Daphna Ephrat, A Learned Society in a Period of Transition,
tabela na str. 28.
27
Ribt Bahrz pripadao je hanefijskoj pravnoj koli a sagradili su ga Selduci 502. god.
po H. (v.: The Seljuks: Politics, Society and Culture, str. 134., fusnota 51). Starjeina ribata
bio je Ayyb Nar al-Hamadn, to je za na daljnji kontekst veoma vano. Nalazio
se u istonome dijelu Bagdada, kod An-Nimiyye. Vidi: Merlin Swartz, A Medieval
Critique of Anthropomorphism, str. 10, fusnota 32.
19
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
bio doekivan kao rad i duboko uvaavan gost, a svaki put bi odravao
govorenja.28 Po svemu sudei, ve se nalazio u fazi naprednoga
duhovnog putnika (al-murd al-mutawassi), prolazio je kroz duhovna
stanja (awl) karakteristina za due osoba koja se nalaze na treemu
stepenu napredovanja (an-nafs al-mulhima) to im omoguava sranim
vidom gledati zbilje stvri.29 Imajui u vidu da, naroito na poetku
kretanja ovim duhovnim stepenom (maqm), dervii ne posjeduju punu
sposobnost razumijevanja i prepoznavanja izvora svojih nadahnua,
iskusni duhovni uitelji esto upozoravaju osobe koje se nalaze na
smome poetku svoga putovanja da ne prihvataju bez savjetovanja sa
starijim derviima rijei koje izgovaraju napredni duhovni putnici.
Ovo je razlog pa je i pored potovanja Ayyb al-Hamadnja prema
imamu Amadu, Al-Hamadn od svojih uenika ipak zahtijevao oprez
pri recepciji rijei Amad al-azzllja, naglaavajui da izvor pojedinih
njegovih izjava moe biti i avolske (ayn) naravi.30
Vrativi se na izlaganje odnosa izmeu brae azzl, ubrzo je
uslijedila i druga opomena mlaega starijemu bratu, skoro identinoga
28
Vidi: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 237238.
29
Jednom prilikom je svim prisutnim podijeljena hrana, no, imam Amad nije nita
jeo. Osoba zaduena za brigu o gostima tekije, poalila se zbog toga starjeini Ayyb
al-Hamadnju, opisujui Amadovo odbijanje kao nesreu i kunju koja ih je zadesila. Upitan, kasnije, zato nije uzeo ponuenu hranu, rekao je da je u tome trenu
imao vienje blagoslovljenoga poslanika Muhammeda, koji ga je svojeruno hranio
duhovnom (manaw) hranom. Kada je to preneseno asnome Ayyb al-Hamadnju,
potvrdio je istinitost toga vienja, objasnivi da su te pojave este kod poetnika u
duhovnome zrenju (sayr as-sulk), ali da nemaju svoju zbiljnost (aqqa). (Vidi: hfi
Al-Asqaln, Lisn al-mzn, tom I, str. 648; takoer: Ibn a-al, abaqt al-fuqah
a-fiiyya, str. 400.) Iako je ovakvo stanje imama Amada kvalificirano kao stanje
poetnika na duhovnome putu, rijei asnoga Al-Hamadnja skloni smo protumaiti kao poetak naprednoga stadija putovanja jer upravo ono nalii opisanome
lu (usp.: Fejzulah Hadibajri, komentar br. 2494, str. 335 i 336, u knjizi: Mevlana
Delaludin Rumi, Mesnevija, tom I).
30
Jedan broj historiara, naroito onih nesklonih imamu Amadu, samo navodi
podatak da je uvaeni Al-Hamadn za imama Amada rekao kako njegove rijei
nisu inspiracija od uzvienoga Gospodara (rabbn), ve su avolske prirode. Vidi:
Ibn al-Imd, aart a-ahab, tom VI, str. 99; A-ahab, al-Ibar, tom II, str. 413;
Ovo pitanje kontekstualizirali su i adekvatno objasnili: fi Al-Asqaln, v.: Lisn
al-mzn, tom I, str. 648; te Ibn a-al, abaqt al-fuqah a-fiiyya, str. 399400.
20
27/05/16 11:32
sadraja kao i prva.31 to je Ab mid bio blii vrhuncu svoje krize, to

su, vjerovatno, posjete brata bile ee.32 Konano, za vrijeme jednoga
od posljednih predavanja na An-Nimiyyi, kruoku se prikljuio imam
Amad te, nakon to je Ab mid objanjavao prisutnima znaenje
Boijega upuivanja ovjeka u svakodnevnome ivotu, izrecitirao mu
je stihove iji sadraj upozorava na neloginost upuivanja drugih u
situacijama kada sm govornik nije upuen. To je bio posljednji podstrek Ab midu da se odrekne predavanja i okrene svome duhovnom
zrenju.33 Prije odlaska, zamolio je imama Amada da preuzme mjesto
profesora na univerzitetu, na ta je njegov brat pristao. Tako je Amad
poeo predavati na An-Nimiyyi u godini 487. po Hidri.34 Premda su
bili braa po krvi, odnos brae azzl primjer je u tarikatu meusobne
ljubavi i pomaganja svih dervia, to je i zabiljeeno u nekim tesavvufskim djelima. No, o tome emo kasnije neto vie rei.
Nemamo podatak koji bi upuivao na drugaiji stav, te je mogue
zakljuiti da je imam Amad ostao na toj poziciji onoliko dugo koliko
je trajalo Ab midovo odsustvovanje, tj. do 498. godine. U meuvremenu, nastavio je sa posjetama tekijama i medresama, odravajui
predavanja i odgajajui poetnike. Nastojao je u njima probuditi prethodno spomenuti osjeaj zajednitva i meusobnoga staranja.35
31
Ovoga puta, skrenuo je panju Ab midu da mu je um umjesto namaza bio okupiran krvlju, na ta je imam Ab mid odgovorio da se u mislima predao traganju
za rjeenjem o pitanju jedne ene u vezi sa redovnim mjesenim ienjem enskoga
organizma. Vidi: Al-Yfi, Mirt al-inn, tom III, str. 171.
32
Jer su predaje o njihovim kontaktima u Bagdadu sve ee a, konano, kako emo

uskoro i vidjeti, imam Amad ispratit e Ab mida kada ovaj napusti Bagdad.
33
Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 8. Stihove smo ranije naveli u originalu
i prijevodu, u tekstu: Put ptica i hazreti Ahmed Gazalijeva Poslanica o pticama, str.
238239.
34
Vidi: Ibn Ar, al-Kmil, tom VIII, str. 506507.
35
Jedne prilike je imam Amad sasvim iznenada na predavanju u medresi At-Tiyya

zatraio od prisutnih da odmah sakupe i predaju mu hiljadu dinara. S obzirom da je
rije o velikom iznosu, prisutni su za tren oklijevali a potom poeli sakupljati novac.
Nakon odreenoga vremena dobio je kompletan iznos, napustio je medresu i otiao u
oblinju tekiju te derviima sakupljenim u toj tekiji predao sav novac. Potom je iziao
van, i, dok je prolazio pored oblinjih mlinova, skinuo je svoju ahmediju, vjerovatno
najskupocjeniji komad odjee koji je imao na sebi, te je bacio na ekrk koji je ubrzo
kompletnu izderao. Vidi: Ibn al-awz, Kitb al-qu, str. 341342.; A-afad, Al-Wf,
tom VIII, str. 78.
21
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
S obzirom da je period boravka u Bagdadu produio i nakon Ab

midovoga povratka36, skloni smo ustvrditi da je osnovni razlog ostanka, s jedne strane, nastavak davanja podrke starijemu bratu, a potom i
vezanost za dervie koji su se s njime zbliili. to se tie prvoga razloga,
skoro svi historiari navode da je imam Amad pohvalno govorio o,
vjerovatno najpoznatijemu, djelu Ab mida: Oivljenje religijskih
znanosti (Iy ulm ad-dn)37, napisanoga za vrijeme Ab midova
boravka u Damasku, nakon odlaska iz Bagdada. Imam Amad ga je
lino izloio u jednome tomu, nazvavi ga: Srce Iy-a (Lubb al-Iy)38,
to, ujedno, predstavlja i prvi komentar toga djela.39 Pored toga, sada
ve nekoliko puta spomenuta bliskost izmeu brae azzl trajala je
sve vrijeme, ak su, iz te ljubavi, oba brata koristila identine nadimke:
Ukras religije (zayn ad-dn), i Argument islama (ua al-islm).40 Iako
je, barem u literaturi napisanoj na naemu jeziku, ova veza zanemarna,
razliita, prvenstveno tesavvufska, djela se esto na nju referiraju.41 Ab
36
Ve smo naveli da je boravio u ribatu Bahrz koji je, kako smo vidjeli, sagraen tek
502. godine (vidi fusnotu br. 27).
37
Na naem jeziku objavljena su ak dva kompletna prijevoda s arapskog jezika, te

jedna saeta verzija s engleskog jezika. Vidi npr.: Ebu Hamid el-Gazali, Ihjau ulumiddin - Oivljavanje vjerskih znanosti, Sarajevo, Bookline, tom I, II (2004), tom III, IV (2005),
tom V, VI (2006), tom VII, VIII (2007) i tom IX (2008).
38
Vidi: Ibn Kar, Al-Bidya, tom XVI, str. 272; Ibn allikn, Wafayt al-Ayn, tom I, str.
98; As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 60; Ibn al-Imd, aart a-ahab, tom
VI, str. 99; A-afad, Al-Wf, tom VIII, str. 76; Ibn Mulaqqin, abaqt al-awliy, str.
103; Al-Yfi, Mirt al-inn, tom III, str. 171; Al-Munw, Kawkib ad-durriyya, tom II,
str. 217; Al-Isnaw, abaqt a-fiiyya, tom II, str. 113. Samo jedan autor djelo naziva:
Proivljenje proivljenja (Iy al-Iy), v.: Al-awnsr al-Ibahn, Rawt al-annt,
tom I, str. 276277.
39
Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 41.
40
Vidi: Ibn a-al, abaqt al-fuqah a-fiiyya, str. 398; As-Subk, abaqt afiiyya, tom VI, str. 61.
41
U jednom komentaru, naalost ne znam u kojem, na djelo Mawln all ad-Dn

Rmja, Manaw-e manaw, opisan je razlog Ab midova naputanja profesure na
An-Nimiyyi. Pohvalio je, jedne prilike, kvalitet poznavanja erijatskog prava imama
Amada, sugerirajui mu da, ukoliko bi se u cijelosti posvetio toj znanosti, bio bi jo
bolji. Imam Amad mu je na to odgovorio da bi za njega, Ab mida, bilo korisno
da djelimino umanji interes za fikhske rasprave a vie se posveti spoznaji odnosno
dosezanju zbilje svih stvar (aqqa). Uslijedio je razgovor brae o tome emu treba
dati prednost, argumentativnome metodu (istidll) ili spoznaji (marifa), te su se, nakon
22
27/05/16 11:32
mid je duboko uvaavao duhovnu poziciju svoga mlaeg brata, to

je bilo poznato ve njihovim savremenicima.42
S druge strane, imam Amad nastavio je s javnim predavanjima
i odgajanjima dervia, a poznato je da su jo za vrijeme odravanja
njegovih govorenja, sva obraanja uredno zapisana i sabrana.43 Njegov
rasprave, sloili da bi im trebao jedan nezavisan sud o tome. Imam Amad je istakao
da je na ovome naemu putu sudija samo blagoslovljeni poslanik Muhammed,
to je, u odreenoj mjeri, zaudilo imama Ab mida budui da je blagoslovljeni
Muhammed davno preselio na Vjeni svijet. Imam Amad izrazio je stav da je blagoslovljeni Poslanik i dalje prisutan te da postoje brojni naini komuniciranja s njime, a
jedan od njih je preko istinitih snova (ruya lia). Predloio je da cijelu no provedu,
odvojeno, u uenju i moljenju dragome Bogu te moljenju blagoslovljenoga poslanika
Muhammeda da se za njih zauzme (tawassul). Imam Ab mid, kako se prenosi,
toliko je klanjao i, iz pobonosti, plakao, da je privremeno ugrozio svoj vid. Negdje
pred sabah-namaz zaspao je i usnio blagoslovljenog Poslanika u drutvu svojih asnih
prijatelja (ab), a jedan od prijatelja nosio je tablu prepunu svjeih hurmi. Imam
Ab mid zazivao je salavate i razgovarao s blagoslovljenim Muhammedom, te mu
je, na kraju, ponueno nekoliko hurmi sa jednog dijela pladnja. Kada se probudio,
imam Ab mid vidio je da u svojoj ruci dri te hurme, to je bilo iskustvo koje
ranije nikada nije doivio. Sav uzbuen, pourio je u sobu svoga brata, lupajui, od
uzbuenja, svom snagom na njegova vrata. No, s druge strane, jo uvijek ne otvorivi
vrata, imam Amad mu porui da nema razloga toliko se uzbuivati usljed toga sna.
Imam Ab mid se zaudio obavjetenosti svoga brata o iskustvu koje je upravo
doivio, a nakon to je otvorio vrata, imam Amad ga uputi da pogleda na rafu te da
mu kae ta vidi. Ab mid se iznenadio vidjevi onu tablu iz sna sa hurmama, na
kojoj je nedostajao pregrt dt njemu. Imam Amad ree da je Ab mid hurme
dobio tek nakon to su, prije njega, sedam puta ponuene Amadu. Ab mid je,
kako se kae, tada shvatio da je upravo blagoslov (baraka) njegova brata razlog poasti
koju je na snu doivio. Stoga se, zakljuuje autor, odluio povui sa An-Nimiyye, a
predati duhovnome zrijenju (sayr as-sulk). Vidi: Al-awnsr al-Ibahn, Rawt
al-annt, tom I, str. 278.
42
Moe se navesti sluaj u kojemu je opisan dolazak grupe duhovno zrelih vjernika
kod Ab mida, u elji da se detaljnije raspitaju o poziciji imama Amada. Nakon
razgovora, zamolili su imama Ab mida o pisanom djelu njegova brata, na ta im
je dao na uvid jedan Amadov rukopis (naalost, ne znamo koji). Nakon itanja toga
djela, prisutni su rekli: Mi tragamo, a Amad je to ve pronaao. Vidi: Ar-Rfi
al-Qazwn, At-Tadwn, tom II, str. 251. I u djelu r al-bild, autora Al-Qazwnja,
takoer je istaknuto da je sm Ab mid u duhovnome napretku davao prednost
svome bratu (v.: str. 415).
43
Predavanja je zapisao id ibn Fris al-Labbn, naalost, taj rukopis jo uvijek nije
pronaen. Npr. Ibn a-al navodi da ih je itao sabrana u etiri sveska, te da su
izuzetno vrijedna (v.: abaqt al-fuqah a-fiiyya, str. 398). Da su njegova predavanja
23
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
krajnje specian ivot bio je, moda, najbolji metod privlaenja ljudskih srdaca. Pored ostaloga, bio je poznat i kao osoba koja ima redovna
vienja blagoslovljenog poslanika Muhammeda na javi. Kako se prenosi,
svaki put kada bi zapao u sloeno duhovno stanje, imao bi vienje nakon
ega bi mu Muhammed, alejhisselam, pomogao savjetom.44 Naprosto,
i njegova djela i nain ivljenja ne pokazuju sklonost ka visokim drutvenim pozicijama. tavie, izuzev predavanja na An-Nimiyyi ini
se da uope nije obavljao bilo kakvu drutvenu funkciju. Historiari
navode brojne anegdote u kojima je pokazao prezir prema materijalnim
vrijednostima45, esto dovedei osobe utjecajne u drutvu u krajnje
neugodne prilike.46 O popularnosti koju je imao meu vjernicima,
svjedoi podatak, koji, istina, pronalazimo u samo jednome izvoru, da
je i sm sultan Malik h bio jedan od uenika imama Amada.47 No,
ono to jeste izvjesno, kako smo naveli u nekim predajama, Malik h
zapisana u etiri toma navodi i Al-Munw (v.: Kawkib ad-Durriyya, tom II, str. 217).
As-Subk navodi da su ta predavanja sabrana u dva toma, te da je rije o osamdeset i
tri predavanja (v.: abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61).
44
Vidi: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 239; Ibn Kar, Al-Bidya, tom XVI,
str. 271; Ibn a-al, abaqt al-fuqah a-fiiyya, str. 399.
45
Zabiljeen je sluaj kada mu se jahalica, dok je imam Amad sjedio u drutvu, nekako odvezala i pobjegla. Svjedoci toga dogaaja su ga obavijestili ta se desilo, a on,
nakon to je doao na mjesto na kojem je jahalica bila privezana, samo ree: Kada
smo mi sjahali sa nje, neka je, onda, uzjae neko kome je potrebna. Vidi: Ar-Rfi
al-Qazwn, At-Tadwn, tom II, str. 251.
46
Tako je, naprimjer, jedne prilike opratajui se od sultana Malik ha, koji mu
je dao hiljadu dinara, izlazei sa dvora, ugledao vezirovog konja koji je, po svemu
sudei bio veoma lijep, te ga je imam Amad naprosto uzjahao i otiao sa njime.
Vezir, vidno uzmemiren, pogledao je u sultana na ta mu je Malik h dao signal da
ga pusti da ode. Slino ranijem dogaaju o kojem smo pisali, nakon to je dao konja
nekima kojima je bio potreban, ponovno je, prolazei pored oblinjih mlinova, bacio
svoj turban na ekrk koji ga je ubrzo u potpunosti iskidao. Vidi: Ibn Kar, Al-Bidya,
tom XVI, str. 271; Ibn al-awz, Kitb al-qu wa al-muakkirn, str. 342; A-ahab,
Al-Ibar, tom II, str. 413.
47
Ovaj podatak navodi Al-Qazwn, r al-bild, str. 415. Malik h doao je na vlast
464. god. po H., a preselio je na Drugi svijet 485. god. po H. (v.: Edward G. Browne,
A Literary History of Persia, str. 167.) Stoga, mogue je ili da su se susreti s imamom
Amadom dogaali prije njegova preuzimanja profesure na univerzitetu, ili je, pak,
zapravo rije o nekome od njegovih sinova. Kada Ibn al-awz prenosi da je imam
Amad doao da izrazi sauee sultanu povodom smrti njegove nene (oeve matere),
navodi samo ime sultana: Mamd (v.: Al-Muntaim, tom XVII, str. 192).
24
27/05/16 11:32
duboko ga je cijenio, te je logino zakljuiti da je taj svoj odnos elio

prenijeti i na svoje potomke.48
Nakon perioda provedenoga u Bagdadu, imam Amad vraa se
u rodni Tus, a razlog je smrt njegova brata Ab mida. Mogue je
da se u Tus vratio jo ranije, zajedno sa bratom ali, u svakome sluaju,
posljednje trenutke Ab midovog ovozemaljskoga ivota proveli
su zajedno.49 Po svemu sudei, rastanak sa bratom za kojega je, kako
smo vidjeli, bio snano vezan, izuzetno ga je pogodio, te nastaje period
konstantnog seljenja imama Amada, iz grada u grad.
Godine 508., boravi, prvo, u Meragi, dananji Azerbejdan, a zatim
u Tabrizu, i upravo u tim gradovima pie i zavrava svoje, po miljenju
brojnih kritiara, najljepe djelo Sewni.50 Ve dvije godine kasnije,
imam Amad je u midu (Amida, dananji Diyarbakr u Republici
Turskoj), gradu u kojem e sluati djelo koje je Abd al-Wid ibn
Muammad ibn Abd al-Wid al-mid napisao upravo za njega i
jo nekoliko osoba.51 Za naredne godine nemamo podatke o njegovom
kretanju, no, 515. godine ponovno dolazi nakratko u Bagdad.52 Tu se
zadrao krae vrijeme te je iste godine doputovao u Hamadan, gdje je
obilazio tekije i medrese odravajui predavanja.53 Upravo te godine s
48
Uzbueni dvorjani, negodujui, obratili su se Malik hu kritizirajui imama

Amada nakon to je poljubio sultanovog sina Sanara u obraz. Oekujui kaznu,
prisutni su se iznenadili kada se Sultan obratio djetetu rekavi: Kada si to doivio,
ne trebaju ti druge poasti na ovome svijetu. Vidi: Al-Qazwn, r al-bild, str. 415.
49
Upravo je imam Amad kljuni svjedok Ab midova preseljenja na Vjeni svijet.

Naime, kako je Amad prenio, u ponedjeljak, u mjesecu dumadel-uhra, Ab mid
je ustao u zoru klanjati sabah-namaz. Uzeo je abdest, okrenuo se prema kibli, legao i
preselio na ahiret. (v.: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 11). Imam Ab mid imao je
konstantno uz sebe neku knjigu, koju je, neposredno pred svoje preseljenje na Drugi
svijet, dao svome bratu. (v.: Ibn Mulaqqin, abaqt al-awliy, str. 103).
50
Na poetnim stranicama jednoga od autografa Sewnia pie da je djelo nastalo u ova

dva grada. Vidi: Sewni, u kritikom izdanju Amad Mojheda, str. 106, fusnota br. 27.
51
Vidi: Ibid.
52
Povod je bio, kako smo ve naveli, preseljenje na ahiret sultanove nene, a imam
Amad je odrao tom prilikom govor te izrazio suut oaloenom sultanu. Vidi: Ibn
al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 192; A-ahab, Al-Ibar, tom II, str. 412.
53
fi as-Silaf prenio je da se u tome periodu druio sa njim esto u tekiji, vjerovatno

u Bahrzu, te da mu je to ostavilo najljepa sjeanja. Vidi: As-Subk, abaqt afiiyya, tom VI, str. 61.
25
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
njim se zbliio znameniti Ayn al-Qut al-Hamadn, koji je za imama

Amada saznao studirajui djelo Ab mida Oivljenje religijskih
znanosti.54 Ve naredne godine imam Amad uvodi Ayn al-Quta u
tarikat, te se uspostavlja snana veza izmeu njih, unekoliko slina
ljubavi izmeu brae azzl.55 Iako je ve naredne godine u Kazvinu,
to je bio, do kraja njegova ivota, prvi od dva povratka u taj grad56,
ipak, ponovno odlazi u Hamadan, po svemu sudei da bi bio u blizini
Al-Hamadnja. Sm Ayn al-Qut u svome djelu Maktbt navodi da
su njihovi meusobni susreti bili redovni, te je ak svome sinu dao ime
Amad.57
U narednoj 517. godini imam Amad boravi jedan period u Isfahanu,
vodei brigu o derviima i upoznavajui zainteresirane vjernike za tarikat, u emu mu asistira poznati imam Ab af Umar as-Suhraward58,
a nakon toga boravi u Irbilu, odravajui predavanja u irbilskoj tvravi.59
Nakon posljednjega dolaska u Kazvin umire 520. godine po Hidri.
Iako je veliki broj historiara naveo ovu godinu kao godinu njegova
preseljenja na Vjeni svijet60, nisu zabiljeeni detalji o njegovome ukopu
54
Ovaj podatak naveo je sm Ayn al-Qut, u svome djelu Zubda al-aqiq. Vidi:
Amad Mojhed, Moqaddime, str. 28.
55
Vidi: Ibid.
56
Vidi: Ar-Rfi al-Qazwn, At-Tadwn, str. II, str. 251.
57
U svome djelu Maktbt nekog esto oslovljava sa moj sin. (V.: Firoozeh Papan-Matin, Beyond Death, str. 2122.) tavie, u Maktbtu je zabiljeeno da je nakon
preseljenja imama Amada na ahiret, otac Ayn al-Quta imao specifino vienje
Amada na javi (mubaira) to je predstavljalo uspostavljanje i njegove duhovne
(manaw) veze sa njim (Firoozeh Papan-Matin, str. 1314.) Kako je poznato, nekoliko
godina nakon smrti imama Amada, Ayn al-Qut e biti lano optuen za nemire
na sultanovom dvoru, a selduki historiar Imd ad-Dn al-Isbahn navest e da
je kljunu optubu i potvoru smislio vezir Ad-Darazn. Svoju odbranu asni Ayn
al-Qut zabiljeio je u svome djelu akw al-arb, a bila je tako argumentirana da
Ad-Darazn nije uspio dokazati optubu. Stoga ga je, prvo, prevezao u Hamadan,
a potom tamo, uz pomo svojih nemoralnih pomonika, asnoga Al-Hamadnja,
prvo, razapeo, potom mu ivome ogulio kou, a naposljetku, kada je javljeno da je u
Hamadan stigao sultan Mamd ibn Muammad ibn Malik h, ivoga ga zapalio.
(Firoozeh Papan-Matin, str. 2834.)
58
O ovome svjedoi imam As-Suhraward u svome djelu Awrif al-marif.
59
Vidi: Amad Mojhed, Moqaddime, str. 2223.
60
Vidi fusnote br. 2 i 3 na poetku ovoga rada.
26
27/05/16 11:32
i sahrani. Tek znamo da je od samoga poetka njegovo turbe bilo mjesto

redovnoga posjeivanja (ziyrath).61 Ukopan je u blizini: Rhray, sa
zapadne strane, rdq, sa istone strane, te ahrastn, sa sjeverne strane.
U mezaristanu u kojem je ukopan nalaze se blagoslovljena tijela brojnih
duhovnih uitelja te uenjaka.62 Turbe je bilo jedno vrijeme poznato
pod imenom: Imm-zde Amad. Potom su, na osnovu svjedoenja
jednoga historiara koji je na Drugi svijet preselio 1317. Suneve godine
(1938. god.), ranije, nakon javno iznesenoga pravnog miljenja dijela
uenjaka iz Kazvina da je rije o sunnijskome a ne iitskome mjestu
posjete, neki ljudi kompletno turbe poruili. Poslije ruenja, izmeu 1253.
i 1261. Suneve godine, pored poruenog turbeta podignuta je damija
koja je nazvana: Masid-i Amadi-e, a na tarihu koji se nalazi u njoj,
napisana je 1328. god. po H. (1289. Suneva odnosno 1910. gregorijanska
godina) kao godina gradnje.63 Konano, Suneve 1321. godine (1361. po
H., odnosno 1942. god.), turbe je popravljeno i ponovno otvoreno, u
vrijeme dok je ministar kulture u Kazvinu bio Muizz ad-Dn Mahdaw.64
U turbetu su postavljene dvije levhe, jedna ispred a druga u dvoritu,
te se mezar imama Amada i dalje posjeuje.65
Na kraju, spomenut emo da je, pored Ayn al-Quta, imam Amad
primio u tarikat, barem koliko se zna: kim San aznawja, Ab
al-Fal in ibn Abd Allh f Baddja, Abd al-Wid midja,
Rzbahn Kabr Mirja, Ab al-Qsim Umar ibn Muammad Ibn
al-Bazr azarja, iy ad-Dn Ab Nab Abd al-Qhir ibn Abd Allh
as-Suhrawardja, te Ibn ahr b Rad ad-Dn Muammad ibn Al ibn
ahr b Saraw Mzandarnja, poznatoga iitskog eksperta za hadis.66
61
Poznato je, naprimjer, na osnovu dokumenata te razliitih biljeki da se redovno

posjeivalo 842. godine (v.: Amad Mojhed, Moqaddime, str. 148), a zatim i 1253. godine (str. 150).
62
Poput ranije spomenutog Hayr an-Nassa, Ibn Me, Ibrhm Sitanbe Hirawja,
Ri ad-Dn liqnja, Abu Bakr damnja, Nr ad-Dn lja i brojnih drugih.
Vidi vie: Amad Mojhed, Moqaddime, str. 146.
63
Ibid., str. 150151.
64
Ibid., str. 152.
65
Ibid., str. 156157.
66
Ibid., str. 2829. Amad Mojhed, usljed velikog utjecaja koji je izvrio na svoga
brata, ukljuuje i Ab mida u uenike imama Amada (str. 2428), no, ranije
smo naveli da je Al al-Frma uveo Ab mida u tarikat. Na kraju svoje studije,
27
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
2. Djelo imama Amada al-azzlja

Posvetili bismo sada panju djelima koja je Amad al-azzl napisao. S obzirom na propozicije ovoga rada, djela emo samo pobrojati,
navodei, prvo (a.) djela prevedena na na jezik, potom (b.) ona koja
biljei veina historiara na ije smo se radove referirali u ovoj studiji,
zatim (c.) pozivajui se na Isml-pau Baddja, imajui u vidu da
je kod njega, s obzirom na narav njegova djela, pobrojao veliki broj
djela koja je imam Amad napisao.67 Iz ovoga izuzimamo Amadova
djela koja smo ve navodili i za te podatke ranije ponudili adekvatne
reference. Potom emo navesti djela koja je registrirao u svojoj studiji
Amad Mojhed, kako ona na perzijskome (d.)68, tako i ona napisana
na arapskom jeziku (e.)69, a koja se ne nalaze zapisana kod Isml-pae.
Registar Mojheda bit e nam orijentir i po pitanju jezika na kojem su
djela napisana s obzirom da Al-Badd to ne naglaava.
a. Zapoet emo s dva djela prevedena na na jezik:
1) Sewni70, napisana na perzijskom jeziku,

2) Risla a-uyr71, napisana prvo na perzijskom, a onda i na
arapskom jeziku.
Amad Mojhed navodi puni duhovni niz (silsila) kojem je pripadao imam Amad
al-azzl te pobraja ukupno etrdeset silsila koje se za njega veu (str. 181199). Iako
je rije o izuzetno vrijednim podacima, njihovo detaljno navoenje izvelo bi nas iz
okvira ovoga rada.
67
Isml b al-Badd, Hadiyya al-rifn, tom I, str. 83.
68
Amad Mojhed, Moqaddime, str. 162.
69
Amad Mojhed, r-e arab Amad-e azzl, u knjizi: Mama-i ra-i Frs-i
Amad azzl, str. 265266.
70
Na na jezik prevedeno s engleskog jezika, pod naslovom Knjiga o ljubavi, Sarajevo,

Libris, 2003.
71
Na na jezik prevedeno s arapskog jezika kao Poslanica o pticama. Podatak smo ranije
navodili (v. fusnotu br. 33).
28
27/05/16 11:32
b. potom:
3) Lubb al-Iy mutaar Iy al-ulm (Srce Iy-a sie /djela/

Iy al-ulm), to smo ranije navodili,
4) Al-Malis f al-mawi, njegova, za sada, izgubljena predavanja, o emu smo govorili, najvjerovatnije napisana na arapskome jeziku,
5) A-ara f ilm al-bara (Vrijedan polog znanosti o sranome gledanju), veina historiara pored Lubb-a navode ovo djelo.72
c. zatim:
6) Bar al-maabba f asrr al-muwadda (More ljubavi o tajnama

voljenja), rije je o komentaru kuranske sure Ysuf , napisanom na perzijskom jeziku,
7) Bawriq al-ilm f takfr man yuarrim as-sam (Svjetlice aluzije
o imenovanju nevjernicima onih koji zabranjuju sem), djelo napisano na arapskom jeziku u kojem se objanjava fenomen sema,
8) At-Tard f kalima at-tawd (Razdijevanje: o pojmu Jedinost),
djelo iz kelama napisano na arapskom jeziku,
9) Ar-Risla al-ayniyya li Ayn al-Qut al-Hamadn (Pismo oinjem
vidu upueno Ayn al-Qut al-Hamadnju), napisano na perzijskom jeziku,
10) Kitb al-aqq wa al-aqqa (Knjiga Istine i o zbilji),
11) Mudal as-sulk il manzil al-mulk (Uvod u putovanje prema
stepenima /duhovnih/ kraljeva),
12) Laif al-kr wa awmi ad-durar (Prenjenosti promiljanja i zbir
biserja).
d. Amad Mojhed navodi jo sljedea djela na perzijskom jeziku:
13) Bar al-aqqa (Okean zbilje),
72
Vidi: Ibn Kar, Al-Bidya, tom XVI, str. 272; Ibn allikn, Wafayt al-Ayn, tom I, str.
298; As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61; A-afad, Al-Wf, tom VIII, str. 78;
Ibn Mulaqqin, abaqt al-awliy, str. 103 i drugi.
29
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
14) Nmeh (Pisma),

15) Waiyyatnmeh (pandnmeh) (Pisma-oporuke /savjeti/),
16) Maql-e r (Produhovljeni govor).73
e. te na arapskom jeziku:
17) [Fari al-ism (Radost pri sluanju)],74
18) F ra a-aara a-ayyiba f al-ar al-insniyya (O obliku lijepe rijei
u ljudskoj ilovai),
19) Risle-i nriyye (Svjetlosna poslanica).
3. Nauk imama Amada al-azzlja

Kako smo naglasili u uvodu, ponudit emo samo naelne karakteristike uenja Amada al-azzlja, klasicirajui ih u tri cjeline:
nauk o ljubavi, razumijevanje fenomena sluanja melodije, te problem
theodiceje. Naravno, ovim se ni u kojem sluaju ne iscrpljuje sve ono
to je imam Amad govorio i poduavao. Kako smo ranije naglasili, tek
sabrati njegova govorenja i anegdote iz ivota koja su zabiljeili historiari, uz blage komentare, predstavljalo bi ozbiljnu zasebnu studiju.
Vraajui se naem radu, otpoet emo s onim to, zasigurno, predstavlja samo sr njegova uenja a to je nauk o ljubavi. Osnovno djelo
na koje emo se referirati jeste njegov Sewni, i to verzija prevedena
na na jezik.
3.1. Nauk o ljubavi
Jedan od uenika imama Amada, in ad-Dn, vjerovatno je rije

o ranije spomenutom Ab al-Fal in ibn Abd Allh f Baddju,
zamolio je svoga uitelja da napie svojevrsnu poslanicu u kojoj e
biti izloena sutina nauka o ljubavi. S obzirom da je na poetku svoga
odgovora, kasnije poznatog u formi samostalnog djela Sewni, kao
svojevrsni moto, odmah nakon objanjena konteksta nastanka knjige i
73
Amad Mojhed u svome djelu uvrstio je i jedno poglavlje (ba) u kojemu su sakupljeni razliiti stavovi imama Amada, te drugo poglavlje koje sadri Amadove
stihove.
74
S obzirom da Mojhed u svojoj listi ne navodi djelo Bawriq al-ilm, pretpostavljamo da se na njega misli.
30
27/05/16 11:32
poetnih stihova, imam Amad citirao kuranski ajet u kojemu se govori

o ljubavi (ubb) kao osnovnome odnosu izmeu jedinoga stvoritelja
Allaha, i stvorenoga, odnosno kao temelju postojanja75, zakljuuje se
da se pitanje uenika zapravo odnosi na objanjenje sme naravi dogaanja postojanja (mawd), trpljenja zbiljnosti Egzistencije. Drugim
rijeima, kako se, na sasvim konkretan nain, ono to po-stoji (to trpi,
mawd), realizira unutar po-stojanja (wud) po Jedinome koji jeste i
koji daje da se po Njemu ono mogue, kontingentno (mumkint) realizira
(Wid al-wud). Imajui ovo u vidu, djelo Sewni predstavlja zapravo
krajnje sloenu teoloku raspravu, a dodatnu potekou predstavlja sm
spomenuti cilj, a to je, da ponovimo na sasvim konkretan nain, obrazloiti: kako se ja u svakome trenu kroz realiziranje u konkretnome
prostoru i vremenu dovodi u vezu sa Stvoriteljem. Ovo podrazumijeva
prezentiranje uputstva za kompletan ljudski ivot, i to onoga koji ovjeka
priprema za prihvatanje najneposrednijih duhovnih iskustava. To je i
razlog pa imam Amad naglaava da e govoriti u aluzijama i simbolima,
odnosno da govor o ljubavi podrazumijeva nekada simboliku iskaza, a
drugi put iskaz sme simbolike (irat-o ebrat o dar ebrat-o irat).76
Stoga razumijevanje ljubavi kod ovjeka (ak) insistira na izravnome
duhovnom iskustvu, jer zavisi doslovno o trenu u kojem se, s jedne
strane, kua, te, s druge strane, verbalno izraava. Jedini nain je, onda,
govoriti iz svog vlastitog trenutnog duhovnog stanja (dar l).
Nauk ljubavi insistira istodobno na praksi, jedno bez drugoga
su nedostatni, a cilj puta je dosei takvo stanje u kojem konstantno
svjedoenje Lijepih Boijih Imen i Svojstava u cijelosti zaokupira
putnikovo srce (srce zaljubljenoga), tako da se njegova svojstva povuku
pred Svojstvima uzvienoga Allaha.77
Najbolji primjer ovoga je praksa bvanja svjedokom (hid) odnosno
svjedoenja (muhada) koju je njegovao imam Amad, njegovi uenici
ali i kompletna, uvjetno reeno, horasanska kola tesavvufa, mada, razliiti
autori su je poentirali na drugaije naine, a neki su je ak u znatnoj
75
Vidi: Kuran, 5: 54.
76
Amad azzl, Sewni, str. 105.
77
Tako jako Tvoj lik urezan je u meni, /da, kad god se pogledam, pomislim da rije
je o Tebi. Ahmed Gazali, Knjiga o ljubavi, str. 25. (Sewni, str. 108.)
31
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
mjeri i dobrano sakrili.78 Historijski izvori na arapskom jeziku, kako

emo vidjeti, zabiljeili su ovu praksu imama Amada, mada, to je
veoma vano, ak ni autori koji su ga kritizirali zbog drugih stvari, na
ovoj njegovoj praksi nisu se mnogo zadrali. Primjere obiaja hid bz
(doslovno, igranje bvanja svjedokom) imama Amada zabiljeio je
ams Tabrz u svojim Govorenjima (Maqlt-i ams-i Tabrz). Ovo nikako
nije sluajno imajui u vidu da, po svemu sudei, ams Tabrz pripada
duhovnome nizu (silsila) koja se vee upravo za imama Amada. 79
Predstava se sastojala u tome da se pronae mladi izuzetno lijepog
lica te da se osoba, koncentrirajui se na njegovu ljepotu, osvjedoi
(muahada) u ljepotu njegova Stvoritelja. Na taj nain, vjernik nadilazi
(transcendira) prolazno, a dospijeva do one duhovne zbilje ije je to
prolazno djelimian odraz (mahar). Usljed brojnih opasnosti, niko od
zrelih uitelja, pa tako ni sm imam Amad, nisu dozvoljavali poetnicima ovu praksu.80 Nekada je hid bz podrazumijevao motrenje
(naar) uvijek u istoga prijatelja (dst)81, u drugim sluajevima motrenje
78
Iako to nije predmet ovoga teksta, smatramo uputnim naglasiti vanost zakljuka
Nasrollaha Pourjavadyja da adekvatno razumijevanje djela imama Amada ne moe
biti u cijelosti postignuto dovoenjem u kontekst sa mezopotamskom tradicijom tesavvufa,
kao ni sa naslijeem Ibn Arabja. Naprosto, imam Amad, San, Rm i ostali autori
koji su pisali na perzijskom jeziku i bili, mnogo snanije od drugih mutesavvifa, pod
utjecajem perzijske kulture, imali su sasvim specifian nain prezentiranja tesavvufskog uenja. Vidi: Nasrollah Pourjavady, Predgovor engleskog izvornika, u knjizi:
Ahmed Gazali, Knjiga o ljubavi, str. 1518.
79
Iako se ne zna pouzdano ko je amsa Tabrzja primio u tarikat, velika vjerovatnoa

je da je to Rukn ad-Dn Sus. Njegov uitelj bio je Qub ad-Dn Abhar, koji se vee,
kako je poznato, za Ab Nab as-Suhrawardja, koga je, kako smo ve rekli, u tarikat
primio imam Amad. Vidi ve spomenutu silsilu koju je dao Amad Mohed kao
prilog svojoj knjizi Mama-i ra-i Frs-i Amad azzl.
80 Nije nevano, po svemu sudei i ams Tabrz koristio je igranje bvanja svjedokom, mada je kasnije, nakon preseljenja na Drugi svijet Mawln Rmja, kao dio
pravila (ul) mevlevijskog dervikog reda, praksa hid bz zabranjena. Vidi: Nasrollah Pourjavady, Stories of Amad Ghazl Playing the Witness in Tabrz (Shams-i
Tabrzs Interest in shhid-bz), str. 211212.
81
Po nekim predajama, imam Amad imao je svoga roba, koji ga je uvijek slijedio
(v.: A-afad, Al-Wf, tom VIII, str. 78), a jedne prilike, kada mu je spoitano da ipak
uiva u posjedovanju imovine, to je bila aluzija na posjedovanje toga roba, nasmijao
se i svoga roba poljubio u obraz (v.: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 240).
32
27/05/16 11:32
bi se odvijalo naizmjenino: as u prijatelja, a as u ruu82; opisano je da

je zreo uitelj bio u mogunosti snanim koncentriranjem na ljepotu
prijatelja i sm poprimiti taj lijepi oblik, nakon ega bi on mogao postati
prijatelj drugima za hid bz83, a nekada je izgled neega postojeeg,
poput rue, moglo biti koncentriranjem i snagom duhovne aspiracije
(himma) dodatno transformirano u taj idealni oblik.84
Ono to je svrha igranja bvanja svjedokom jeste kretanje
iskustvom svakodnevnog, ljudskog voljenja (eq-i mez), odnosno
svjedoenja prolazne ljepote, kako bi se dolo do zbiljske ljubavi (eq-i
aqq).85 S obzirom da doslovno nijedan historijski izvor ne dovodi u
pitanje strogo duhovnu narav ovakvoga odnosa s prijateljem, a znajui
da su zabiljeene predaje u kojima je imam Amad nastojao zatiti
druge osobe od svake vrste nemorala86, moe se zakljuiti da je praksa
hid bz specina metoda duhovnog odgoja, vezana iskljuivo za
dervie horasanske tradicije, a ve se na primjeru kasnijih pravila npr.
mevlevijskog tarikata, kako smo ranije naglasili, uoava da je ovaj metod
motrenja oblika potisnut praksom promiljanja (tafakkur) sme ideje.87
3.2. Razumijevanje vanosti sluanja duhovne melodije (sam)
Za razliku od prakse hid bz, obiaj sluanja duhovne muzike

postao je pravilo skoro kod svih dervikih redova, ali, jednako tako, i
dio svakodnevnice veine vjernika. Tendencije puritanizma, prisutne
82
Vidi: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 240.
83
Vidi: As-Subk, A-abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61; A-afad, Al-Wf, tom VIII,
str. 77.
84
Kako je zabiljeio asni ams Tabrz, jedne prilike, nakon to mu nije iziao u susret prijatelj, imam Amad bacio je ruu u zrak a potom se transformirala u jo ljepi
oblik. Vidi: Nasrollah Pourjavady, Stories of Amad Ghazl Playing the Witness, str. 210.
85
Usp.: Fejzulah Hadibajri, Mali rjenik sufijsko-tarikatskih izraza, str. 181.
86
Kako je zabiljeeno, jednom prilikom je pored drutva imama Amada prola

prostitutka. Iako je imao drugaije isplaniranu no, imam Amad je otkazao odlazak u neku posjetu te se vratio kui, prethodno plativi onoj prostitutki da provede
sa njime cijelu no. Kada su doli do njegova stana, smjestio je u jednu prostoriju i
opskrbio hranom i piem, a sm se povukao u drugu sobu te kompletnu no proveo
u moljenju dragoga Boga. Ujutro se prostitutka vratila svojoj kui. Vidi: al-Qazwn,
r al-bild, str. 415.
87
Vidi: Nasrollah Pourjavady, Stories of Amad Ghazl Playing the Witness, str. 211.
33
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
u kasnijim stoljeima muslimanske povijesti, dovest e u pitanje svaki

oblik sluanja melodije, izuzev smoga uenja asnoga Kurana mada
e i praksu nekoga melodinoga uenja, npr. mekme, takoer osporiti.
Do vremena imama Amada sluanje duhovne melodije sve je ee
osporavano te je, budui da se radi o vanome segmentu duhovnoga
odgoja, Amad al-azzl bio prinuen napisati traktat, ponovno na
molbu jednoga dervia, u kojem je, ve u naslovu, negiranje autentinosti sama izjednaio sa smim nevjerovanjem (kufr). Ovo je sasvim
razumljivo imajui u vidu njegovo razumijevanje naravi sluanja.
Imam Amad smatrao je sluanje nainom aktiviranja ovjekovih
duhovnih organa pomou kojih osoba bva u stanju do krajnjih granica
istanati svoje osjeaje te, aktiviranjem duhovnih organa srca (qalb),
odnosno duha (r) i tajne (sirr), otvoriti se prema uzvienim spoznajama
te smoj Istini.88 Iz toga razloga, sluanje bi trebalo prethoditi i smome
namazu, s obzirom da je bez takve pripreme, osoba u svojim moljenjima
izloena, pored onih pohvalnih, u istoj mjeri i loim mislima (awir
fsida). Stvaranjem svijeta, uzvieni Gospodar stvorio je svako stvorenje
unutar jedinstvene egzistencije dajui mu mjesto (makn) specino
samo za to bie. Zato se svako duhovno uspinjanje realizira po preciznoj emi, a svaki prelazak na vii stepen podrazumijeva postepenost
kretanja.89 Naravno, postoje i izuzeci od toga ali oni nisu znak neke
haotine prirode Puta ve jednostavno odraz Boije svemoi. Aktiviranjem jednoga, prvo zikoga, organa, utjee se na unutarnje organe,
a oni, redom jedan za drugim, istanavaju vjernikovu koncentriranost
te je prenose na najskriveniju dimenziju koju, bez ovoga, osoba ne bi
mogla aktivirati.90
S obzirom na postepenost kretanja u duhovnome zrenju, i pored
jednakoga potencijaliteta za samorealiziranje, ljudi se nalaze na razliitim duhovnim poloajima (maqm), prolazei razliita duhovna stanja
(l). Stoga, prisnost poetnika ne bi trebala biti ista sa svim osobama.
S vjernicima koji nisu jo duhovno uznapredovali, druenje (uba) je
opravdano ali pod uvjetom da nije konstantno jer, naprosto, ne mogu
meusobno jedni na druge adekvatno utjecati. Nasuprot njih, druenje
88
Vidi: Amad al-azzl, Bawriq al-ilm f takfr man yuarrim as-sam, str. 59.
89
Ibid.
90
Amad al-azzl, Bawriq al-ilm, str. 6061.
34
27/05/16 11:32
sa zrelijim vjernicima je poeljno, budui da je mogue uestvovati u

prenjenim metodama duhovnog odgajanja, poput sama. Konano,
duhovno realizirani uitelji odnosno dragome Bogu bliske osobe, Njegovi tienici dobr (awliy) predstavljaju kategoriju vjernika s kojima
treba provoditi to vie vremena ili se od njih uope ni ne odvajati.91
Priprema duhovnoga putnika metodom sluanja podrazumijeva
specinost prostora, s tim, da je osnovni uvjet osigurati izvanjsku
mogunost potpunoga koncentriranja. Kao to je to bio obiaj i u
bosanskim tekijama do unatrag dvadesetak godina, osobe posebno
uvjebanog glasa ali koji podrazumijeva ne samo ugodnu boju ve,
slino trstici naja, sposobnost prenoenja duhovnoga stanja (l) o
kojemu se u pijevu (ilahija ili kasida) govori, polagano ui neku ilahiju,
dok je prisutni nastoje sluati. Tekst koji se melodino ui92 uglavnom
je jednostavan, kako bi se lake razumijevao i pamtio, ali ga je mogue
tumaiti svaki put drugaije na osnovu razliitoga stanja u kojemu se
vjernik nalazi.93 Iako je, uvjetno reeno, estetski aspekt pijeva vaan,
on nije presudan, tavie, osoba koja osmiljava tekst pijeva a sma to o
emu govori nije zbiljski iskusila (awq), smatra se falsikatorom, kao i
ona koja preuzima tekst drugoga autora bez njegova izriitog odobrenja
(in) a sebe potpisuje kao autora, ili, pak, na onome to je predvieno
za sluanje stjee zaradu.
Navodei sve koristi sluanja za ovjeka, imam Amad naroito istie
da sam predstavlja istinsku hranu za svakoga vjernika, onu koju nije
mogue nadoknaditi drugim putem. Predavanje sluanju podrazumijeva
dospijevanje do stanja duhovnoga zanosa (wad), usljed kojeg osoba
otpone kretati se uz sluanje (raq). Iako imam Amad insistira na
potpunome, neuvjetovanom predavanju duhovnome zanosu, pijanstvu
(sukr) po emu je horasanska kola tesavvufa i poznata94, kasniji razvoj
91
Ibid., str. 6364.
92
Iz identinog razloga kao u sluaju melodinog izgovaranja plemenitih ajeta asnoga

Kurana, izbjegava se upotreba rijei itati jer ono to se izgovara podrazumijeva
upravo sluanje i to ne samo fizikim ve prvenstveno duhovnim organima (laif), te
se, imajui u vidu osnovnu kuransku poruku o nunosti uenja, izgovaranje plemenitih ajeta odnosno ilahija, oslovljava glagolskim oblikom upravo te imenice: uenje.
93
Amad al-azzl, Bawriq al-ilm, str. 68.
94
Autentinost duhovnoga zanosa podrazumijeva i autentinost njegova izraaja. S

obzirom da je, kako smo rekli, imam Amad insistirao ne neuvjetovanosti wada,
35
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
tesavvufskog nauka nastojat e taj zanos, na neki nain, kontrolirati, tako

da e se razviti razliiti kontrolirani oblici kretanja uz zikr, poput dawrna,
mevlevijskog sam i sl. Iako i ove prakse imaju svoj duboki smisao,
nemogue se oteti utisku da je to upravljanje sluanja vremenom sve
snanije u prvi plan postavljalo nain izraza nesvjesno zanemarujui
sm doivljaj. Tako je osnovna ideja sluanja dobila i svoj antipod, pa,
naprimjer, naroito u naemu dobu, fenomen kretanja uz zikr predstavlja
svojevrsnu kulturoloku senzaciju, prije negoli duboko duhovno iskustvo.
Stoga ga brojni folklorni ansambli izvode kao vrstu priredbe, zbog ega
se i samo sluanje sve ee oslovljava jednostavno plesom, odnosno
plesom dervi. Kako smo vidjeli, imam Amad sam je razumijevao
u sasvim konkretnome kontekstu motrenja temelja ope egzistencije.
No, u nekome smislu, vrhunac sve sloenosti njegova uenja dat je u
razumijevanju pitanja theodiceje, na ta emo se sada ukratko osvrnuti.
4. Imam Amad i pitanje theodiceje
Ve smo nekoliko puta rekli da je pitanje theodiceje kod imama
Amada izuzetno sloene naravi, ipak, ovo pitanje neemo detaljno
razviati ve ga namjeravamo samo osloviti. Detaljna rasprava uveliko bi
izila iz okvira ovoga rada, naroito imajui u vidu da je svaka sistematski
razvijana kola miljenja ponudila svoje rjeenje ovoga pitanja, a skoro
nijedno od njih nije identino drugome.
Vraajui se na ono do sada analizirano, vidjeli smo da imam Amad
razumijeva ljubav kao temelj ope egzistencije.95 Nadalje, sve stvoreno,
posljedino, odraz je ljubavi te, bez obzira na zadau koju je uzvieni
Bog odredio konkretnoj stvari, sve to postoji po ljubavi upuuje na
dragoga Boga. Konano, uzvieni Gospodar objavio je ljudima propise,
zabrane i naredbe, ali i injenica da je neto za ovjeka zabranjeno
nikako ne znai da to zabranjeno nije, takoer, odraz ljubavi. Imajui
ovo u vidu, napomenut emo da imam Amad nije napisao traktat o
njegovo sluanje bilo je skoro svaki put razliito. ak jedne prilike, zanos je iskazao na
uobiajen nain kretnjama tijelom, da bi u to, potom, ukljuio i noge, zatim ruke, a u
zavrnoj fazi, kako je zabiljeeno, okretao se na glavi ne dodirujui tle ni rukama niti
nogama. Vidi: hfi Al-Asqaln, Lisn al-mzn, tom I, str. 648.
95
O stavu Nasrollaha Porjavadyja da je po miljenju imama Amada ljubav zapravo

sma Boija Bt ne bismo sada raspravljali, ali smatramo vanim i to miljenje navesti.
Vidi: Nasrollaha Pourjavady, Predgovor engleskog izvornika, str. 10.
36
27/05/16 11:32
ovjekovoj patnji, boli i sl. ve je, unutar svoga teoloko-tesavvufskog

sistema, govorio o simbolu zla, demonu Iblsu.96
Kao to odanost vjerovanju jedinosti Izvora ljubavi kao takve (tawd)
istodobno odraava i snagu voljenja odnosno stepen spoznaje ljubavi,
a smim time i uzvienoga Allaha, tako i uvjerenost u svrsishodnost
postojanja svakoga pojedinanog egzistenta podrazumijeva, unutar
prethodno izloenoga koncepta shvatanja btka, da svako na svoj
specian nain, posebnou vlastite darovane egzistencije, izraava
apsolutnost Boije jedinosti. Drugim rijeima, sm Ibls, iako stvorenje
u asnome Kuranu predstavljeno kao otvoreni neprijatelj svih vjernika
i primjer neposlunosti prema dragome Gospodaru97, ipak, na svoj
specian nain i on voli uzvienoga Allaha i slavi, potvruje Njegovu
Jedinost.98
Nigdje, ni u jednoj predaji koju su zabiljeili historiari koji su
sumnjali u pouzdanost imama Amada99, koji su navodili iskljuivo
rune stvari o njemu100, smatrajui ga, ak, i umno poremeenom osobom101, nije mogue pronai bilo kakav nagovjetaj da je imam Amad
uveo praksu, ne daj Boe, izraavanja zahvalnosti odnosno robovanja
96
U knjizi Sewni, posvetio je jedno poglavlje Iblsovom razumijevanju tawda. Vidi:

Ahmed Gazali, Knjiga o ljubavi, poglavlje 66, str. 120, te komentar Pourjavadyija na str.
171; takoer: Amad azzl, Sewni, poglavlje 64, str. 165166.)
97
Kada je upitan, jedne prilike, za Iblsa, rekao je: Jadniak (miskn) nije znao da kada
nokti Odreenja (qa) zagrebu, odmah nastane krvarenje, a kada se strelice sudbine
(qadar) izbace, ostavljaju nijemim. Potom je ispjevao stihove: Bili smo, zajedno sa
Lejlom / uspinjali se, sve po zraku / a onda, kada zavrismo / ode nose, sigurnost
svaku. Vidi: Al-Munw, Kawkib ad-durriyya, tom II, str. 217.
98
Od imama Amada prenosi se da je rekao: Susreli su se u podnoju brda Tur Ms

i Ibls, te je poslanik Ms upitao: Iblse, zato se nisi poklonio Ademu? Odgovori:
Naravno, nisam elio uiniti seddu ovjeku. Ms, poziva u tawd a ja sam onaj
ko u to vjeruje. Nisam se elio okrenuti drugome, dok si ti rekao: Pokai mi! , te
si pogledao u brdo. Snanije potvrujem istinitost tawd. Jesam li uinio seddu
drugome? Nisam uinio seddu, ti se jesi okrenuo. Al-awz, Kitb al-qu wa
al-muakkirn, str. 313.
99
Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 238; zanimljivo je da su se od ovog stava
ogradili i Ibn Kar (v.: Al-Bidya, tom XVI, str. 272), kao i Ibn Ar (v.: Al-Kmil, tom
IX, str. 240).
100
Al-awz, Kitb al-qu wa al-muakkirn, str. 313315.
101
Burhn ad-Dn al-alab, Al-Kaf al-a, str. 76.
37
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
Iblsu. tavie, kako smo ranije naveli, odgajao je vjernike kako bi se

to vie pribliili uzvienom Bogu. U ovome se nemogue oteti utisku
da je imam Amad u ovome svom uenju bio na tragu asnoga Manr
al-alla.102
Ono to sprijeava ovjeka shvatiti Iblsovu odanost tawdu jeste,
s jedne strane, nesposobnost izravnog svjedoenja ranije spomenutoga
temelja, potke sme egzistencije, te, drugo, ograniavanje znaenja
Boije Objave na samo onaj opeprihvaeni, konsenzualni nivo.103 U
oba sluaja, ovakav koncept razumijevanja btka zapravo dovodi u
ozbiljan problem smo ope razumijevanje pojma ljubav, o kojemu
se esto, u naemu vremenu krajnje puteno, govori. To nas, prvo, vraa
na spomenuti poetak djela imama Amada Sewni, i rijei da je o
ljubavi mogue govoriti samo koristei: simboliku iskaza, a drugi put
iskaz sme simbolike. I drugo, ovako izloeno, potvruje da je spoznaja
prvenstveno stvar duhovnoga iskustva, kuanja (awq), a ne neke okotane teorijske eksplikacije odnosno dogme. Mada, da paradoks bude
vei, i proces stjecanja duhovnoga iskustva ima svoja pravila.
Zakljuak
Nema nikakve sumnje da imam Amad al-azzl svojim ivotom i naukom predstavlja, barem u onoj mjeri koliko smo mi mogli
prepoznati, izuzetno izazovnog mislioca. Stoga dodatno zauuje da
njegovi radovi nisu predmet mnogo veeg broja studija. ini se kao
da je njegov, prvenstveno, intimni nauk doslovno i ostao sauvan tek
unutar jednoga kruga istraivaa. tavie, koliko nam je poznato, prvi
ozbiljniji napisi o njegovom ivotu i uenju na naem jeziku objavljeni
su tek nakon posljednje Agresije (prof. Reid Hazovi: Temeljni tokovi
suzma,str. 210213).
102
Usp. njegovu knjigu: Kitb awsn, str. 189199.
103
Odatle i objanjenje imama Amada o pogubnosti, npr., zaustavljanja u vlastitom

spoznajnom zrenju na nivou pravnih definicija i fetvi (zbog toga je tvrdio da je tvrdokorni pravnik neprijatelj pobornika sutine, v. Ibn a-al, abaqt al-fuqah
a-fiiyya, str. 398), ili, pak, njegovanju posebne bliskosti s vladarima, s vlastima,
samo iz razloga njihova ovozemaljskog utjecaja u svome drutvu (tako je, npr., kazivao
stihove u kojima je savjetovao nezrele: Kad s vlastima sjedi, ti tad obuci / od opreza
satkan najljepi kostim / poto ue, kao slijepac nek si / a vani kad si, budi nijem
sasvim.v.: Al-Munw, Kawkib ad-durriyya, tom II, str. 218).
38
27/05/16 11:32
Ako je suditi po osnovnim idejama imama Amada, razumijevanje

njegova djela podrazumijeva istovremeno i proivljavanje realnosti o
kojoj je pisao. Ukoliko je to zaista tako, za oekivati je da kretanje takvim
iskustvima bude praeno i susretanjima sa posebnim potekoama:
zikim, duhovnim, teolokim, lolokim i sl. Budua istraivanja sve
prethodno reeno mogla bi ili potvrditi ili ponuditi sasvim nova obzorja.
U svakom sluaju nasljee imama Amad al-azzlja podrazumijeva
znatno intenzivnija istraivanja.
DOCTRINE OF LOVE:
LIFE AND WORK OF IMAM AMAD AL-AZZL
Samir Beglerovi
Summary
The paper presents the life, work and doctrine of the known mutesavvif (dervish, su) Amad al-azzl. In fact, it has been made a sort of
reconstruction of his life, considering that such works are extremely rare.
This method has also been used in presenting the basic emphasis of his
teaching.
An exhaustive study of the doctrine of the Amada al-azzl Imam would
involve a much broader framewor, therefore we decided to briey introduce only three of his ideas: conception of love, acceptance of listening
adequate spirited melodies (sam) as a means of reaching the state of true
spiritual rapture (wagdi), and understanding of the problem of theodicy.
Key words: Amad al-azzl, love, Tasawwuf, Khorasan school, Rm,
hid, sam, Ibls, Hamadn, theodicy.
Literatura
Isml b al-Badd, Hadiyya al-rifn: Asm al-muallifn wa r al-muannafn, Bejrut, Dr iy at-tur al- arab, 1951., tom I.
Abd al-Karm al-Quayr, Ar-Risla al-quayriyya f ilm at-taawwuf, Bejrut, Dr al-l,

drugo izd., bez god. izdanja.
Abd ar-Ram al-Isnaw, abaqt a-iyya, Bejrut, Dr al-kutub al-ilmiyya, 1987., tom
II.
39
27/05/16 11:32
SAMIR BEGLEROVI
Abdlbki Glpinarli, Trkiyede Mezhepler ve Tarikatler, Istanbul, Inklb Kitabevi, 1997.
Ab Manr al-all, Al-Aml al-kmila, Bejrut, Riy ar-rayyis li al-kutub wa an-nar,

2002.
A-ahab, Al-Ibar f abar man abar, Bejrut, Dr al-kutub al-ilmiyya, 1985., tom II.
A-ahab, Sayr alm an-nubal, Bejrut, Muassasa ar-risla, 1996., tom XIX.
Amad al-azzl, Bawriq al-ilm f takfr man yuarrim as-sam, Mama rasil
arba awz sam, Mabaa anwr muammad, bez mjesta i god. izdanja.
Amad azzl, Sewni, u knjizi: Mama-i ra-i Frs-i Amad azzl, priredio
Amad Mojhed, Teheran, Antart-o p dnagh Tahrn, 1374., (nakon Moqaddime) str. 105173.
Amad Mojhed, Moqaddime,Mama-i ra-i Frs-i Amad azzl, priredio

Amad Mojhed, Teheran, Antart-o p dnagh Tahrn, 1374., str. 1199.
Ahmed Gazali, Knjiga o ljubavi, Sarajevo, Libris, 2003.
Al-Hawnsr al-Ibahn, Rawt al-annt f awl al- ulam wa as-sdt, Teheran,

Mabaa al-aydariyya, 1390. po H., tom I.
Al ibn Sulaymn al-Y, Mirt al-inn wa ibra al-yaqn f marifa m yutabar min
awdi az-zamn, Bejrut, Dr al-kutub al-ilmiyya, 1997., tom III.
Al-Munw, Kawkib ad-Durriyya f tarim as-sda a-yya, Bejrut, Dr dir, bez god.
izd., tom II.
A-afad, al-Wf bi al-wafayt, Bejrut, Dr iy at-tur al-arab, 2000, tom VIII.
Burhn ad-Dn al-alab, al-Kaf al-a aman rumiya bi wa al-ad, Bagdad, Maktaba
al-waaniyya, 1984.
Daphna Ephrat, A Learned Society in a Period of Transition: The Sunni Ulam of EleventhCentury Baghdad, New York, State University of New York Press, 2000.
Edward G. Browne, A Literary History of Persia: From Firdawsi to Sad, London, T. Fisher
Unwin, 1906.
Fejzulah Hadibajri, Mali rjenik sujsko-tarikatskih izraza, Zbornik zagrebake damije: Tesawwuf islamska mistika, Zagreb, Zagrebaka damija, 1988.
Fejzulah Hadibajri, Biljeke i komentari, u djelu: Mevlana Delaludin Rumi, Mesnevija, Sarajevo, Udruenje dervikih redova R BiH Tarikatski centar,1996, tom I, str.
263364.
Firoozeh Papan-Matin, Beyond Death: The Mystical Techings of Ayn al-Qut al-Hamadn,
Leiden-Boston, Brill, 2010.
h Ibn aar al-Asqaln, Lisn al-mzn, Bejrut, Maktaba al-mabt al-islmiyya,

2002, tom I.
Ibn al-Imd, aart a-ahab f abr man ahab, Bejrut, Dr Ibn Kar, 1986., tom VI
Ibn al-awz, Al-Muntaam f tr al-umam, Bejrut, Dr al-kutub al-ilmiyya, bez god.

izd., tom XVII.
Ibn al-awz, Kitb al-qu, Bejrut, al-Maktab al-islm, 1988.
Ibn a-al, abaqt al-fuqah a-iyya, Bejrut, Dr al-bair al-islmiyya, 1992.
Ibn Ar, al-Kmil f at- tr, Bejrut, Dr al-kutub al-ilmiyya, 1987. (tom VIII), 2003. (tom
IX).
Ibn Hallikn, Wafayt al-Ayn wa anb abn az-zamn, Bejrut, Dr dir, 1987, tom I.
40
27/05/16 11:32
Ibn Kar, Al-Bidya wa an-nihya, bez mjesta izd., Haar li a-ab wa an-nar wa attawz wa al-iln, 1998., tom XVI.
Ibn Mulaqqin, abaqt al-awliy, Kairo, Maktaba al-n, 1994.
Manr at-Tamm as-Samn, al-Insb, Kairo, Maktaba Ibn Taymiya, 1981., tom IX.
Merlin Swartz, A Medieval Critique of Anthropomorphism: Ibn al-awzs Kitb Abr aift, Brill, Leiden-Boston-Kln, 2002.
Muammad ar-R` al-Qazwn, at-Tadwn f abr Qazwn, Bejrut, Dr al-kutub

al-ilmiyya, 1987., tom II.
Murta az-Zabd, Itf as-sda al-muttaqnn bi ar asrr iy ulm ad-dn, bez mjesta i god. izd., tom I.
Nasrollah Pourjavady, Stories of Amad Ghazl Playing the Witness in Tabrz (Shamsi Tabrzs Interest in shhid-bz), u djelu: Reason and Inspiration in Islam: Theology, Philosophy, and Mysticism in Muslim Thought, uredio: Todd Lawson, London-New York, I. B.
Tauria Publishers zajedno sa The Institute of Ismaili Studies, 2005.
S. Beglerovi, Put ptica i hazreti Ahmed Gazalijeva Poslanica o pticama, Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, br. 10, 2005.
Samir Beglerovi, Abd al-Qdir al-ayln i derviki red kaderija, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka i Hadi Sinanova tekija u Sarajevu, 2011.
T ad-Dn as-Subk, abaqt a-iyya al-kubr, Bejrut, Dr iy al-kutub al-arabiyya, bez god. izd., tom VI.
The Seljuks: Politics, Society and Culture, ur. Christian Lange i Sngul Mecit, Edinburgh,
Edinburgh University Press, 2011.
Zakariyya ibn Muammad ibn Mamd al-Qazwn,r al-bild wa abr al-ibd,

Bejrut, Dr dir, bez god. izdanja.
41
27/05/16 11:32

Samir Beglerović: Ahmed Gazali

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Samir Beglerović: Ahmed Gazali

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

UDK 28-788(043.

Nauk ljubavi: ivot i djelo imama

apisati studiju o ivotu, djelu i misli Amada al-azzlja

biograji prilino su razasuti i u odreenoj mjeri, po svojim sadrajima,

Usp. Amad Mojhed, Moqaddime, u knjizi: Mama-i ra-i Frs-i Amad

Obiaj stanovnika Horasanske pokrajine podrazumijeva dodavanje prisvojnoga

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

Usp.: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 7.

Uitelji u hadisu bili su im: Al-Marwaz, Al-kim a-s, Amad al-Hawr,

vezao za asnoga Ysuf an-Nassa10. Ipak, Ab mid je preko svoga

Zanimljivo, o Ysuf Ab Bakr an-Nassu nismo uspjeli pronai skoro nikakve

Ab al-Qsim Abd Allh Ibn Al a-s, starjeina dervi, poznat po primjernosti

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

i dalje sa asnim Alijom i blagoslovljenim vjesnikom Muhammedom.14

Niz se od Al-Kurraknja nastavlja do Ab Umn al-Maribja, potom Ab Al

Usp.: As-Subk, abaqt a-fiiyya, tom VI, str. 61.

Usp.: Al-Munw, Kawkib ad-Durriyya, tom II, str. 217.

Vidi npr.: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 237.

duhovnome putovanju, u tim prilikama, govoriti ve je uivao sluei

Po svemu sudei, imam Amad mogao bi se ubrojati u skupinu melmija, s obzirom

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

nasljee njihova oca Muammada bilo je veoma skromno, preporuio

Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 7.

Vidi: Ibn al-awz, Al-Muntaim, tom XVII, str. 237238.

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

sadraja kao i prva.31 to je Ab mid bio blii vrhuncu svoje krize, to

Jer su predaje o njihovim kontaktima u Bagdadu sve ee a, konano, kako emo

Vidi: Ibn Ar, al-Kmil, tom VIII, str. 506507.

Jedne prilike je imam Amad sasvim iznenada na predavanju u medresi At-Tiyya

S obzirom da je period boravka u Bagdadu produio i nakon Ab

Na naem jeziku objavljena su ak dva kompletna prijevoda s arapskog jezika, te

Vidi: Murta az-Zabd, Itf, tom I, str. 41.

U jednom komentaru, naalost ne znam u kojem, na djelo Mawln all ad-Dn

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

mid je duboko uvaavao duhovnu poziciju svoga mlaeg brata, to

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

duboko ga je cijenio, te je logino zakljuiti da je taj svoj odnos elio

Uzbueni dvorjani, negodujui, obratili su se Malik hu kritizirajui imama

Upravo je imam Amad kljuni svjedok Ab midova preseljenja na Vjeni svijet.

Na poetnim stranicama jednoga od autografa Sewnia pie da je djelo nastalo u ova

fi as-Silaf prenio je da se u tome periodu druio sa njim esto u tekiji, vjerovatno

njim se zbliio znameniti Ayn al-Qut al-Hamadn, koji je za imama

Vidi: Ar-Rfi al-Qazwn, At-Tadwn, str. II, str. 251.

O ovome svjedoi imam As-Suhraward u svome djelu Awrif al-marif.

Vidi: Amad Mojhed, Moqaddime, str. 2223.

Vidi fusnote br. 2 i 3 na poetku ovoga rada.

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

i sahrani. Tek znamo da je od samoga poetka njegovo turbe bilo mjesto

Poznato je, naprimjer, na osnovu dokumenata te razliitih biljeki da se redovno

Ibid., str. 150151.

Ibid., str. 152.

Ibid., str. 156157.

2. Djelo imama Amada al-azzlja

1) Sewni70, napisana na perzijskom jeziku,

Isml b al-Badd, Hadiyya al-rifn, tom I, str. 83.

Amad Mojhed, Moqaddime, str. 162.

Na na jezik prevedeno s engleskog jezika, pod naslovom Knjiga o ljubavi, Sarajevo,

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA

3) Lubb al-Iy mutaar Iy al-ulm (Srce Iy-a sie /djela/

6) Bar al-maabba f asrr al-muwadda (More ljubavi o tajnama

14) Nmeh (Pisma),

3. Nauk imama Amada al-azzlja

Jedan od uenika imama Amada, in ad-Dn, vjerovatno je rije

NAUK LJUBAVI: IVOT I DJELO IMAMA AMAD AL-AZZLJA