Sie sind auf Seite 1von 66

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM


DRVODJELJSKI TEHNI AR RESTAURATOR

Zagreb, 2003. godine

-2-

SADRAJ
I.
1.
2.
II.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
III.

Temeljne postavke ili polazne odrednice ...


Cilj (svrha)..
Zadaci .
Opis zanimanja ...
Poslovi
Materijali za rad .
Sredstva za rad
Metode rada
Potrebna znanja i vjetine ..
Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu)
Psihofizi ke osobine ..
Potrebno prijanje obrazovanje ..
Koncepcija nastavnog rada i okvirnog (op eg) nastavnog
programa.
IV. Nastavni plan .
V.
Op eobrazovni nastavni predmeti ..
VI. Okvirni nastavni programi .
12. Povijest umjetnosti .
13. Tehni ko crtanje i nacrtna geometrija
14. Tehnologija materijala ...
15. Praktikum tehnologije i sastavljanja ..
16. Zatita drva .
17. Konstrukcije ...
18. Oblikovanje
19. Ra unalstvo
20. Postupci obrade ..
21. Ekonomika i marketing ..
22. Restauracija namjetaja ..
23. Poznavanje materijala
24. Fotodokumentacija
25. Restauracija tradicijske gra evinske stolarije
26. Poznavanje materijala u glazbalarstvu ..
27. Konstrukcije drvne galanterije ...
28. Prakti na nastava
VII. Zavrni ispit
VIII. Strukovna skupina ..

3
3
3
4
4
4
5
5
5
6
6
6
7
8
9
10
10
14
18
22
27
29
34
36
40
44
46
49
51
54
56
60
64
69
70

-3-

DRVODJELJSKI TEHNI AR RESTAURATOR


I.

TEMELJNE POSTAVKE ILI POLAZNE


ODREDNICE

1. Cilj (svrha)
Ste i samostalnost i vjetinu za obavljanje poslova i radnih zadataka u
restauratorskim zahvatima na starom namjetaju i dijelovima drvne galanterije, te
proizvodima gra evne stolarije.

2. Zadaci
-

Upoznati predmete za restauriranje (materije i na in izrade) i sa uvati izvorni


materijal i oblik u najve em obli ju.

Razvijati pravilan odnos prema upotrebi alata, strojeva i ure aja, racionalnu
pripremu za neposrednu obradu materijala.

Razvijati smisao potrebe zatite spomenika, starih predmeta, dijelova zgrada te


drugih izradaka.

Razvijati vjetine izvo enja s posebnom pozorno u na istovjetnost boja i tekstura


izvornog materijala.

Razvijati samostalnost u radu i sposobnost razumijevanja s obzirom na zna enje i


vrijednost odre enih predmeta.

Upoznati alate i strojeve i ure aje za obradu drva i glavne karakteristike,


mogu nosti obrade, rukovanje, obrazovanje i mjere zatite.

Upoznati materijale, gra u drva, tehni ka svojstva te odnose optimalnog


materijala (vrste i kvaliteta).

Upoznati tehnike izvedbe; stolarske tehnike, intenziviranje, slikanje urezivanjem,


rezbarenjem, obradom povrinskog sloja drva.
Retuiranje drva, bojanje, lakiranje, premazivanje votanim premazima i
politiranje

Nau iti vezove drva i elemenata drvenih konstrukcija.

Nau iti izraditi tehni ko-tehnoloku dokumentaciju, organizacijsku i gospodarsku


(podaci o vrijednosti predmeta rada i ukupne cijene rada).

-4-

II. OPIS ZANIMANJA


1. Poslovi
-

Operativni rad na opisu stanja i opisu preventivne zatite namjetaja i ostalih


proizvoda od drva.

Tehni arski poslovi u organiziranju i provo enju preventivne zatite, pakiranju i


transportu.

Sudjelovanje ili samostalan rad na povijesno umjetni koj obradi i konzerviranju


proizvoda od drva.

Nadzor na odravanju i popravku strojeva, alata i ure aja koji se koriste u


restauratorskom procesu i vo enju pojedinih tehnolokih procesa.

Operativni rad na strojevima i ure ajima za obradu drva.

Restauracija elemenata, dijelova i sklopova proizvoda od drva.

Komuniciranje sa strankama (prijem narudbe, izra un cijene rada i sl.)

2. Materijali za rad
-

drvo

metal

ljepilo

brusila

mo ila

lazure

lakovi

tapetarski materijali

plasti ne mase

okovi i drugi ne drveni materijali

-5-

3. Sredstva za rad
Za uslunu djelatnost sredstva za rad ovisit e o vrsti posla alati strojevi i
ure aji za restauriranje drvenih predmeta.
U tehni ko-tehnolokoj pripremi bit e pribor za crtanje i konstruiranje, nacrti,
foto dokumentacija i kompjutorska oprema odgovaraju im programima s grafi kim
priborom za izradu crtea.

4. Metode rada
U svom se radu drvodjeljski tehni ar restaurator koristi metodama
uzorkovanja, metodama motrenja u postupcima analize predmeta; metodama sinteze i
analize predmeta koji ulazi u tehnoloki proces kako bi optimizirao taj proces i
kvalitetu restauriranja starih predmeta.

5. Potrebna znanja i vjetine


Drvodjeljski tehni ar restaurator organizira i izvodi ispitivanja stanja
mehani kih ote enja drva, ote enja materijala, konstrukcija iz podru ja restauriranja
predmeta od drva te sudjeluje u osiguravanju izvo enja tehnolokog procesa.
Drvodjeljski tehni ar restaurator treba treba vladati fizikalnim i kemijskim
metodama istraivanja povijesno-umjetni kih znanja kako bi mogao odgovoriti
zahtjevima dobrog poznavanja svih faza konzervatorsko-restauratorskih radova u
podru ju obrade drva.
Za uspjeno obavljanje opisanog posla drvodjeljski tehni ar restaurator mora
posjedovati teorijska znanja potrebna za samostalno obavljanje poslova (organizacija
rada, materijali, zatita na radu i drugo) i kvalitetna znanja (vjetine izvo enja). To
zna i da mora dobro poznavati pravila i tijek tehni kih postupaka te posjedovati sva
teorijska znanja i prakti ne vjetine nuna za sigurno i precizno izvo enje
konzervatorsko-restauratorskih radova u podru ju obrade drva.
Drvodjeljski tehni ar restaurator mora poznavati i pridravati se mjera
zatite na radu kako bi izbjegao opasnosti koje se javljaju tijekom laboratorijskog i
prakti nog rada.
Mora svladati rad na ra unalu, posebno na programima crtanja,
rekonstruiranja i za obradu podataka za uspjeno poslovanje.

-6-

6. Povezanost s drugim poslovima (suradnja u radu)


Ovisno o radnom mjestu na kojem je zaposlen te o poslu kojeg obavlja
tehni ar restaurator moe biti dio radne skupine ali moe raditi i samostalno.
U svom poslu drvodjeljski tehni ar restaurator sura uje sa svim stru njacima
educiranim u podru ju konzervatorsko restauratorskih radova, pojedinim granama
drvne i kemijske industrije, ali i sa stru njacima u drugim podru jima ljudske
djelatnosti (povijest umjetnosti, arhitektura, gra evinarstvo i sl.).

7. Psihofizi ke osobine
7. 1. Senzorne i mentalne sposobnosti
Priro ene, ste ene ili razvijene:
-

vid (otrina na blizinu i osobitosti dodirnih povrina, raspoznavanje boja),


opip (prepoznavanje oblika i osobitosti dodirnih povrina),
prostorna predodba (prosudba rasporeda, udaljenosti),
kooperativnost (s pojedincima, s timom),
komunikacija (razgovjetna, jednostavna, razumljiva, usmena, pismena,
grafi ka),
analiti ki pristup ( u rjeavanju problema, u aplikaciji),
uo avanje me uovisnih ote enih ili manjkavih dijelova,
tehni ko miljenje (dokumentiranje stanja, modeliranje, grafi ko rjeavanje,
rekonstruiranje),
snalaljivost (u inkovito rjeavanje problema),
inicijativnost i samostalnost (donoenje valjanih odluka),
emocionalna stabilnost (prisebnost, sre enost, samokontrola),
odgovornost (savjesnost, planiranje poeljnog ishoda),
organizacija posla, priprema za rad.

7. 2. Psihomotorne i ostale tjelesne sposobnosti


-

spretnost ruku,
spretnost prstiju,
op a tjelesna sposobnost (stajanje, hodanje, sagibanje),
otpornost na alergije.

8. Potrebno prijanje obrazovanje


Za zanimanje drvodjeljski tehni ar restaurator moe se kolovati svaka
osoba sa zavrenom cjelovitom osnovnom kolom. Ukoliko se u programe
prekvalifikacije uklju e osobe sa nekim drugim zanimanjem program obrazovanja bit
e kra i (ovisno o zanimanju koje je polaznik prije svladao).

-7-

III. KONCEPCIJA NASTAVNOG RADA I


OKVIRNOG (OP EG) NASTAVNOG PROGRAMA

Obvezni dio programa obuhva a op e i posebne (strukovne) sadraje.


Dominiraju posebni sadraj dimenzionirani u mjeri koju zahtijevaju poslovi
drvodjeljskog tehni ara restauratora ali i mogu nost da se uspjeno nastavi studij na
odgovaraju em fakultetu. Zajedni ki op eobrazovni predmeti obuhva aju sadraje
potrebne stru njacima sa srednjom naobrazbom. Iako je op a naobrazba sadrajno ua
od gimnazija ipak je takva da uz dopunski trud i bez nesavladivih teko a u eniku
omogu i prijelaz na sveu ilite.
Struktura nastavnog plana je slijede a:
a)
b)

op eobrazovni predmeta (111.)


strukovni sadraji:
- zajedni ki strukovni predmeti (14, 15, 16, 17, 20, 22, 23,
.
- posebni strukovni predmeti teorijski sadraji (u funkciji
smjera - 12, 13, 18, 19, 21, 24).
- radioni ke vjebe, praktikum (prakti ni sadraji 25, 26,
27).

%
42,55
27,42
13,23
16,80

Povezanost strukovnih teorijskih i prakti nih sadraja iziskivati e i posebne


metode nastavnog rada, to e kao posljedicu imati kvalitetnije usvajanje znanja i
vjetina, odnosno bolju prakti nu osposobljenost.
Na koncu uspjeno zavrenog etvrtog razreda, u enik bi morao polagati
zavrni ispit ili strukovnu maturu prema Pravilniku o polaganju mature i zavrnog
ispita. Nakon toga, svaki u enik bi mogao nastaviti obrazovanje na viim ili visokim
u ilitima, odnosno ako se uklju i u obrtni ko poslovanje, pod odre enim uvjetima
mogao bi poloiti i majstorski ispit.

-8-

IV. NASTAVNI PLAN


RB

Nastavni predmet

Sati tjedno/godinje

I
II
A) ZAJEDNI KI DIO
1.
Hrvatski jezik
3/105
3/105
2.
Strani jezik
2/70
2/70
3.
Povijest
2/70
2/70
4.
Vjeronauk Etika
1/35
1/35
5.
Zemljopis
2/70
1/35
6.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2/70
2/70
7.
Matematika
3/105
3/105
8.
Fizika
2/70
9.
Kemija
2/70
2/70
10. Biologija
2/70
11. Politika i gospodarstvo
UKUPNO ZAJEDNI KI DIO
21/705
16/560
B) POSEBNI STRU NI DIO
12. Povijest umjetnosti
2/70
13. Tehni ko crtanje i nacrtna geometrija
2/70
2/70
14. Materijali
2/70
2/70
15. Praktikum tehnologije i sastavljanja
2/70
1/35
16. Zatita drva
17. Konstrukcije
2/70
18. Oblikovanje
19. Ra unalstvo
2/70
2/70
20. Postupci obrade
21. Fotodokumentacija
2/70
22. Restauracija namjetaja
UKUPNO POS. STRU NI DIO
8/280
13/455
C) IZBORNI DIO1
23. Ekonomika i marketing
24. Restauracija tradicijske gra evinske
stolarije
25. Poznavanje materijala u glazbalarstvu
26 Konstrukcije drvogalanterije
1/35
UKUPNO IZBORNI DIO
1/35
1/35

SVEUKUPNO A + B + C
27.

Prakti na nastava

SVEUKUPNO
Stru na praksa

30

4/140

34/1160

U enici biraju jedan od ponu enih izbornih predmeta

80

29

5/175

34/1160

80

III

IV

3/105
3/105
1/35
2/70
3/105
2/70
14/490

3/96
3/96
1/32
2/64
3/96
12/384

2/70
3/105
3/105
3/105
3/105
14/490

3/96
2/64
3/96
3/96
2/64
3/96
17/544

1/32

1/35

1/32
1/32

1/35

3/96

4/140

4/128

29

33/1155

80

30

34/1088

40

-9-

V. OP EOBRAZOVNI NASTAVNI PREDMETI


1. Hrvatski jezik
2. Strani jezik
3. Povijest
4. Vjeronauk Etika
5. Zemljopis
6. Tjelesna i zdravstvena kultura
7. Matematika
8. Fizika
9. Kemija
10. Biologija
11. Politika i gospodarstvo

Navedeni op eobrazovni predmeti istovjetni su predmetima istog naziva u


obrazovnom programu TEHNI AR.

- 10 -

VI. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI


Broj programa: 12

Nastavni predmet: POVIJEST UMJETNOSTI


Razred: I

II
III
IV
2/70 2/70- -

Cilj:
Stjecanje znanja o povijesti umjetnosti s naglaskom na umjetnost u drvu.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s najvanijim djelima arhitekture i likovne batine


svjetske, europske i hrvatske.
Razvijanje kod u enika sposobnosti oivljavanja umjetni kih djela i time
oboga ivanje emocionalnog ivota spoznavanja i doivljaj me uzavisnosti
razli itih grana umjetnosti.
Razvijanje razumijevanja i djelatnog odnosa prema zatiti spomenika,
skulptura i namjetaja.
Stjecanje znanja o predmetima iz pojedinih razdoblja.

II. razred: Sati tjedno / godinje: 2/70


RB
1.

NASTAVNE CJELINE
Uvod

SADRAJ
- zna aj umjetnosti kroz povijest

2.

Po eci oblikovanja prapovijest

3.

Arhitektura starog Egipta

4.

Prednja Azija

- predhistorijski ivot ovjeka


- prvi oblici arhitekture
- neki elementi prvih gra evina
- zemlja, ljudi, obi aji
- gra evine
- karakteristike
Mezopotamija:
- zemlja, ljudi, obi aji
- gra evine
- karakteristike
Perzija:
- zemlja, ljudi, obi aji

- 11 5.

Daleki narodi

6.

Umjetnost starih Grka

7.

Rimska umjetnost

8.

Ranokr anska umjetnost

9.

Prelazno doba

10.

Bizantska umjetnost

11.

Islam

12.

Romanika

karakteristike gra evina


zna ajni spomenici
-

Amerika
Kina
Japan
Indija
Druge zemlje istoka
Zemlje, ljudi, obi aji
Kretsko Mikenska kultura
Kultura starih Grka
Konstrukcija gr kog hrama
Gr ki stupovni redovi
Modul
zemlja, ljudi, obi aji
materijali za gradnju
vrste gra evina
karakteristike rimske umjetnosti
drutveni uvjeti i civilizacija
gra evine
glavne karakteristike
drutvo, kultura, civilizacija
zna ajni spomenici
zemlja, ljudi, obi aji
vrste gradnje
glavne karakteristike
povijesni i drutveni uvjeti
glavne karakteristike gra evina
neki zna ajni spomenici
drutvo, kultura i civilizacija
razvoj umjetnosti
vrste gra evina i materijali
karakteristike romanike
romanika u Hrvatskoj

III. razred : Sati tjedno / godinje: 2/70


RB
1.

NASTAVNE CJELINE
Gotika

SADRAJ
- drutveni uvjeti
- geografski i klimatski uvjeti i materijali
- vrste goti kih gra evina
- karakteristike
- konstruktivne osobine
- elementi
- gotika u Hrvatskoj
- goti ka arhitektura,
- gotika u Engleskoj

- 12 -

2.

Renesansa

3.

Barok

4.

Klasicizam

5.

Historicizam

6.

Prijelaz u modernu

goti ka skulptura
goti ko slikarstvo,
gotika u Hrvatskoj

drutvo i kultura
gra evinski materijali i tehni ka sredstva
razvoj renesansne umjetnosti
karakteristike
renesansa u Hrvatskoj
drutvo i kultura
materijali za gradnju
karakteristike
elementi baroka i rokokoa
nacionalne karakteristike baroka
barok u Hrvatskoj
drutveni odnosi i kultura
materijali i vrste gra evina
karakteristike klasicizma
klasicizam u Hrvatskoj
drutvo i kultura
karakteristike
historicizam u Hrvatskoj
drutveni odnosi i kultura
secesija
novi materijali
tehni ka sredstva
pojava moderne
Le Corbusier i sljedbenici
Po etak moderne umjetnosti u Hrvatskoj

Objanjenje:
Za ovaj predmet potrebno je znanje povijesti. Pri izvedbi programa potrebno je i
utkati specifi nost stilova namjetaja kroz povijesna razdoblja. Svako teorijsko
objanjenje treba potkrijepiti odgovaraju im primjerima. Uspjeh u nastavi ovog
predmeta mo e se posti i redovitim obilascima i posjetima muzejima spomenicima
kulture i stru nim ekskurzijama, dvorcima i izlobama. Za teortijsko objanjenje treba
oko 60 % sati, za dokimoloko pra enje 10 % sati, te za obilaske i posjete4 30 %
sati.
Kadrovski uvjeti:

prof. likovnih umjetnosti

Materijalni uvjeti:

u ionica + AV sredstva

- 13 -

Literatura:
a) Za u enike:
Radovan Ivan evi , Stilovi i razdoblja (Profil 1985)
asopisi iz ovoga podru ja
Razni prospekti
Camillo Semenzato: Svijet umjetnosti Zaloba Mladinska knjiga
1991.
b) Za nastavnike:
Radovan Ivan evi : Stilovi i razdoblja, Profil Zagreb 1985.
asopisi iz ovoga podru ja
Camillo Semenzato: Svijet umjetnosti Zaloba Mladinska knjiga
1991.
Grupa autora: Stilovi namjetaja i dekor, LAROUSSE PARIS 1972.
Prijevod Vuk Karadi Beograd

- 14 Broj programa: 13

Nastavni predmet: TEHNI KO CRTANJE I NACRTNA


GEOMETRIJA
Razred: I
II
2/70 2/70
T= 30
V= 40

III IV
-

Cilj:
Stjecanje znanja iz osnova tehni kog crtanja s naglaskom na crtanje elemenata
koji su u svezi sa proizvodima od drva.
Zada e:
-

Upoznati u enike s priborom i sredstvima za crtanje, te sa standardima koji se


koriste.
Nau iti u enike tehnike i na ine pisanja i crtanja.
Razvijati kod polaznika smisao za to nost, preciznost i urednost.
Upoznati u enike s osnovama projiciranja predmeta slikom
Nau iti u enike zorno predo avati predmete koji nas okruuju
Razvijati kod u enika smisao za to nost, urednost i preciznost u radu, te
prostornu predodbu predmeta svakidanjice

1. razred: Sati tjedno / godinje: 2/70


RB
1.
2.
3.
4.
5.
6.

NASTAVNE CJELINE SADRAJ


Uvod, crtei pribor
- Zadatak tehni kog crtanja, pribor za crtanje i
rukovanje priborom
Crte - linije
- Vrste crta, irina crta i primjena, kompozicija
linija
Tehni ko pismo
- Tehni ko pismo, standardi veli ina i metode
pisanja, metodika vjebenica
Formati papira,
- Veli ine papira za tehni ko crtanje,
zaglavlja, sastavnice
previjanje papira, zaglavlja radioni kih
nacrta, sastavnice za sklopni crte
Mjerila i omjeri
- Vrste mjerila, primjena i obra un, pravila
kotiranja
Osnovne geometrijske
- Osnovni geometrijski pojmovi, paralelni i
konstrukcije
okomiti pravci, simetrale i okomice,

- 15 -

7.

Krivulje

8.

Osnovno o projiciranju
poku stva
Ortogonalno
projiciranje

9.

konstrukcije kutova, geometrijski likovi,


konstrukcije mnogokuta
Konstrukcija krivulja, konstrukcija to aka
krunih prijelaza
Vrste projekcija, ravnine projiciranja,
kvadranti, oktanti
Ortogonalno projiciranje to ke duine i lika
na jednu, dvije i tri ravnine
Projiciranje ravnine na dvije ravnine
Projiciranje uglatih i oblih tijela na dvije i tri
ravnine, tlocrt, nacrt i bokocrt predmeta,
analiza to aka i bridova, analiza ploha i
pobo ki

Objanjenje:
- Nakon svake nastavne cjeline (osim prve) izra uju se vjebe koje objedinjuju
sadraj koji je obra en. Izrada je isklju ivo u koli, u za to predvi enoj
u ionici.

- 16 -

2. razred: Sati tjedno / godinje: 2/70 (T= 30 V= 40)

RB
1.

NASTAVNE CJELINE
Presjeci

2.

Prodori

3.

Vrste projekcija

4.

Perspektiva

Prostoru no crtanje

5.

SADRAJ
- Presjeci geometrijskih likova i tijela
ravninama projiciranja i op im ravninama,
presjek prizme, piramide, valjka, stoca i
kugle
- Prodori uglatih i oblih geometrijskih tijela

o Kosa projekcija
o Dimetrija
o Izometrija
Zna aj perspektive i zadaci glavne ravnine
Vrste perspektive
o Centralna perspektiva u dva
nedogleda
o Perspektiva iz dva I tri nedogleda
Osnove kompjutorske grafike
Primjena kompjutera u izradi tehni kih
crtea

Obrazloenje:
U sastavu sadraja programa nastojati im vie sadraja dati iz podru ja koja
e se koristiti u radu na restauriranju predmeta od drva (nacrti, projekcije i dr.).
Sadraaje treba zasnivati tako da u enici u drugoj godini ve samostalno
upotrebljavaju udbenik i priru nik i na temelju vizualnih predodbi znanju nacrtati
klasi no i uz pomo ra unala pojedine programe. Sadraji su podijeljeni na sadraj
teoretskih znanja 20 % sati, 70 % sati vjebi te dokimoloko pra enje 10 % sati. Za
izvo enje nastavne cjeline crtanje pomo u ra unala moe se koristiti oprema
specijalizirane u ionice za ra unalstvo.
Materijalni uvjeti:
U ionica- crtaona, daske za tehni ko crtanje, pribor za tehni ko crtanje,
u ionica za ra unalstvo.

Kadrovski uvjeti:

dipl. ing. drvne industrije


dipl. ing. gra evinarstva sa dvije godine radnog iskustva u DI
dipl. ing. arhitekture sa dvije godine radnog iskustva u DI

- 17 -

Literatura:
a) Za u enike:
Koludrovi : Tehni ko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, 5.
prera eno i dopunjeno izdanje, Rijeka 1997. ili kasnija izdanja
asopisi
Dr. Juraj Justinijanovi : Nacrtna geometrija za tehni ke kole industrijskog
smjera
Lipuinovi , L.: Nacrtna geometrija
Szirovica, A., Sliep evi : Nacrtna geometrija I i II, Element, Zagreb, 2000.
b) Za nastavnike:
Koludrovi : Tehni ko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, 5.
prera eno i dopunjeno izdanje, Rijeka 1994. ili kasnija izdanja
asopisi
Lipuinovi , L.: Nacrtna geometrija
Szirovica, A., Sliep evi : Nacrtna geometrija I i II, Element, Zagreb, 2000.

- 18 -

Broj programa: 14

Nastavni predmet: MATERIJALI


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

2/70 2/70 3/105

Cilj:
Nau iti svojstva i karakteristike materijala koji se koriste u izradi i
rekonstrukciji predmeta od drva.
Zada e:
-

Upoznati u enike s osnovnim karakteristikama drva.


Nau iti prepoznati komercijalne vrste drva, furnira i ostale drvne i nedrvne
materijale koji se koriste u izradi proizvoda od drva.
Upoznati u enike s osnovama proizvodnje drvnih materijala i njihovom
primjenom.
Nau iti upotrebljavati ne drvne materijale.
Ste i navike racionalnog koritenja drvnih i ne drvnih materijala.

I. razred : sati tjedno/godinje 2/70


RB
1.

NASTAVNE CJELINE
Osnove dendrologije

2.

Anatomija drva

3.
5.

Greke drva
Elementarni i grupni
sastav drva

SADRAJ
- dijelovi stabla
- oblik
- dimenzije
- vanjska svojstva
- komercijalne vrste
- stanica, gra a stanice, traheje traheide,
drvna vlakanca, parenhim
- histoloka gra a lista a i etinja a i presjeci
drva
- raspoznavanje drva makroskopski i
mikroskopski lista a i etinja a
- raspoznavanje najvanijih egzota
- vrste i karakteristike
- celuloza
- lignin

- 19 -

6.
7.

Najvaniji kemijski
spojevi osnovnih grupa
drva
Ekstrakcija drva

hemiceluloza
akcesorni dijelovi
mineralne tvari
lista e
etinja e

proizvodnja tkanine
eteri na ulja
terpentin
furfural
boje
ljepila

- 20 -

II.

razred : sati tjedno/godinje 2/70

RB
1.

NASTAVNE TEME
Vrste piljene gra e

SADRAJ
- razvrstavanje po poloaju u trupcu
- razvrstavanje prema na inu obrade
- razvrstavanje prema poloaju srca
- razvrstavanje prema teksturi
- razvrstavanje prema kvaliteti klase
- podjela normi

2.

Furniri

vrste
upotreba i svojstva

3.

Furnirske plo e

vrste
upotreba i svojstva

4.

Stolarske plo e

vrste
upotreba i svojstva

5.

Ostale plo e na bazi drva

vrste i uporaba

III. razred : sati tjedno/godinje 3/105


RB
1.

NASTAVNE TEME
Bruenje i brusila

SADRAJ
- materijali za brusila i oznake,
- primjena brusila kod restauratorskih
radova,
- na in bruenja.

2.

etkanje i i enje
povrina

vrste ure aja,


uporaba.

3.

Lijepljenje i ljepila

4.

Mo ila i mo enje

vrste ljepila,
upotreba i svojstva.
svrha mo enja i vrste mo ila,
na in nanoenja mo ila,
obrada mo enih povrina.

5.

Bjelila i bijeljenje

6.

Punila

vrste bjelila i svojstva,


na in nanoenja bjelila.
vrste punila za drvo,
primjena punila,
na in nanoenja punila.

- 21 7.

Voskovi

8.

Lazura i obrada lazurom

9.

Boje

10.

Prozirni i neprozirni
filmogeni materijali

11.

Uljni lakovi

11.

i enje i poliranje

12.

Kozmetika drva

13.

Materijali ojastu enog


namjetaja

14.

Ostali ne drvni materijali

svrha votanja,
postupci kod votanja drva.
vrsta i primjena lazure,
na in nanoenja lazure.
vrste boja, primjena i svojstva
na in nanoenja.
elak na in dobivanja i nanoenja,
sandarak na in dobivanja i nanoenja,
kolofonij na in dobivanja i nanoenja,
sinteti ki lakovi- vrste, primjena i na ini
nanoenja.
Svojstva lakova.
smole,
otapala,
recepture i primjena.
vrste politura,
na ini politiranja
tehnike dobivanja patvorina drva,
kozmetika drva politiranjem i retuiranjem.
opruge,
vrste grubog punila (klasi no),
vrste finog punila (klasi no),
dekorativni materijali (klasi ni),
ostali materijali.
pletivo, keramika, staklo, mramor, ogledala
i dr.

Obrazloenje:
U sastavu vjebi predvi a se posjet tvornicama koje proizvode navedene drvne
materijale i samostalne vjebe uz odre enu temu.
Sadraji imaju interdisciplinarni zna aj jer su povezani s drugim nastavnim
predmetima. Teorijska objanjenja trebaju obuhva ati 40 % sati, 10 % sati za
dokimoloko pra enje, a preostalih 50 % sati uzeti za vjebe.
Materijalni uvjeti:
U ionica s op im AV sredstvima, mikroskopi, pove ala, shemaatski prikazi
gra e drva, uzorci materijala, uzorci greaka, sheme prostorija za proizvodnju
pojedinih materijala.
Kadrovski uvjeti:

dipl. ing. drvne industrije

- 22 Literatura:
a) Za u enike:
poljari : Anatomija drva, umarski fakultet Sveu ilita u Zagrebu,
1975.
V. Frgi : Materijali, Zagreb, 2001. godina
b) Za nastavnike:
Ljuljka: Tehnologija proizvodnje finalnih proizvoda, umarski fakultet
Sveu ilita u Zagrebu, 1991. godine
Ljuljka: Povrinska obrada drva, umarski fakultet Sveu ilita u
Zagrebu, 1991. godine
V. Frgi : Materijali, Zagreb, 2001. godina
Krpan: Tehnologija furnira i plo a, umarski fakultet Sveu ilita u
Zagrebu, 1965. godine
Brenjak: Tehnologija masivnog drva, umarski fakultet Sveu ilita u
Zagrebu, 1999. godine
umarska enciklopedija

- 23 -

Broj programa: 15

Nastavni predmet: PRAKTIKUM TEHNOLOGIJE


I SASTAVLJANJA
Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

2/70 1/35

III

IV

3/105 3/96

Cilj:
Upoznavanje u enika sa tehnologijom izrade i sastavljanja namjetaja s
naglaskom na namjetaj koji je izra ivan kroz povijest i koji moe biti predmet
restauracije.
Zada e:
-

Upoznati u enike s postupcima obrade drva prate im priborom, alatima i


strojevima ru ne obrade u restauratorskim radionicama.
U enike uputiti u pojedine faze od krojenja materijala do povrinske obrade i
osposobiti za samostalno vo enje poslova kao i odlu ivanja.
Upoznati u enike s ulogom drva i promjenama prilikom umjetnog i prirodnog
suenja i mogu nostima nastalih greaka.
Upoznavanje s mjerama zatite na radu.
Razvijati odgovornost za pravilnu i ekonomi nu upotrebu materijala, sredstava
za rad te visoku kakvo u izvedbe i pove anu proizvodnost rada.

I. razred : sati tjedno/godinje 2/70


RB NASTAVNE TEME
1.
Zakonski i drugi propisi iz
podru ja zatite na radu
2.
3.

Radno mjesto
Odabir materijala

4.

Tehni ka svojstva drva

5.

Ru na obrada drva

6.

tetni imbenici radne


sredine i njihovo spre avanje

SADRAJ
- Zakon o zatiti na radu
- Pravilnik o zatiti na radu
- Podzakonski akti iz podru ja zatite na radu
- Stolarska radionica
- Odabir masiva, odabir furnira, furnirskih plo a,
stolarskih plo a
- mehani ka, fizi ka, estetska
- greke oblika debla, greke anatomske gra e, greke
od uzroka fizi ke prirode, greke boje i konzistencije,
greke od insekata, greke od tetnika pod vodom
- alati i postupci rada (alati za mjerenje i zacrtavanje,
alati za piljenje, blanjanje, dubljenje, bruenje)
- odravanje ru nih alata
- fizi ki imbenici, kemijski imbenici
- bioti ki imbenici, buka i vibracije

- 24 -

II. razred : sati tjedno/godinje 1/35

RB
1.

NASTAVNE TEME
Pilanska proizvodnja

2.

Suenje drva

SADRAJ
- stovarite trupaca
- na in organizacije
- sloajevi
- sortirnica (vrste sortirnica)
- na in razvrstavanja piljenica
- stovarite piljenica (vrste sloajeva) i na in
slaganja
-

svrha suenja drva, vrste suenja


voda u drvu postotak vlage
podjela vode u drvu, kretanje vode u drvu,
utezanje drva ovisno o presjeku
karakteristika zraka vlaga zraka, relativna
vlaga zraka
uloga ravnotee higroskopskih tijela, uloga
ravnotee, fenomen sorpcije
prirodno suenje drva vlaga na po etku i na
kraju suenja, faktori koji utje u na prirodno
suenje drva
umjetno suenje drva vrsta suionica, oprema
suionica; reimi suenja i vo enje suenja;
ure aji za vlaenje, grijanje i strujanje zraka
greke nastale prilikom suenja

- 25 -

III. razred : sati tjedno/godinje 3/105


RB
1.

NASTAVNE TEME
Krojenje

SADRAJ
- krune pile- sheme krojenja,
vrste strojeva.
- tra ne pile- vrste strojeva i ure aja,
princip rada
- vrste strojeva i ure aja i tehnologija
blanjanja.
- priprema drva za savijanje
- princip rada
- savijanje
- greke kod savijanja
- oblici koji se mogu dobiti savijanjem
- klasi an na in savijanja
- suvremeni na in savijanja
- mjere zatite

2.

Blanjanje

3.

Oblikovanje drva
savijanjem

4.

Izrada profila i vezova

5.

Svrha lijepljenja i efekti


koji se time postiu

tehnologija izrade razli itih vezova i


profila, strojevi i ure aji.
racionalno koritenje drva
poboljanje svojstva drvnih konstrukcija
priprema drva lijepljenjem
priprema drva i izbor sredstava za
lijepljenje i vrste ljepila
nanoenje ljepila
reimi lijepljenja
tehnika lijepljenja
mjere zatite

6.

Na in u vr ivanja drva

pojam konsolidacije
tehnologija sastavljanja
na in rada
zatitne mjere

7.

Tehnologija izrade
korpusnog namjetaja

korpusni namjetaj
dokumentacija, trokovnik.

- 26 -

IV. razred : sati tjedno/godinje 3/96


RB
1.

NASTAVNE TEME
Tehnologija izrade stolice

2.

Tehnologija izrade stola

3.

Tehnologija izrade intarzije

4.

Tehnologija izrade inkrustacije

SADRAJ
- tehnoloki postupak, dokumentacija,
- trokovnik.
- tehnoloki postupak, dokumentacija,
- trokovnik.
- pojam i povijest intarzije
- odabir kompozicije
- odabir drva i furnira
- odabir alata i odravanje
- na in izrade
- zatitne mjere
- imitacija intarzije
-

pojam ipovijest inkrustacije


odabir kompozicije
odabir drva, metala, koralja, sedefa,
kornja evine, dragog kamenja i
drugih materijala
odabir alata
na in izrade
zatitne mjere
restauracija inkrustacije
odabir kompozicije
odabir drva za rezbarenje
odabir alata i odravanje alata
na in izrade
zatitne mjere

5.

Rezbarenje

6.

Tehnologija povrinske obrade

priprema povrine
nanoenje lakova i drugih materijala
otvrdnjivanje i suenje
otklanjanje greaka
me u bruenje
obrada prevlaka

7.

To nost obrade

8.

Tolerancija i dosjedi

7.

Tehnologija klasi nog


jastu enja

preciznost obrade
fino a obrade
tolerancija u obradi
dosjedi (vrste, postupci)
na in izrade klasi nog jastu enja
izrada osnove
visoko i nisko jastu enje vrste
jastu enje naslona
jastu enje rukonaslona vrste
odabir materijala za grubo i fino
punjenje te na in jastu enja.
presvla enje
zatitne mjere

- 27 -

Obrazloenje:
Tijekom ostvarenja izvedbenog programa poticati u enike da povezuju
ste eno znanje iz predmeta konstrukcija, tehnologije materijala, hidrotermi ke obrade
i dr.
Sadraj se predmeta ostvaruje putem predavanja i vjebi.
Teorijska objanjenja trebaju obuhva ati oko 40 % raspoloivih sati,
dokimoloko pra enje oko 10 % sati,a ostale sate predvidjeti za vjebe. Vjebe izvode
u enici na temelja posjeta tvornicama i restauratorskim radionicama.
Materijalni uvjeti:
u ionica s op im AV sredstvima, grafikoni, sheme, prospekti,
katalozi, uzorci
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije
Literatura:
a) Za u enike:

Stan i : Ru ni alati za obradu drva, kolska knjiga, Zagreb, 1968.


godine
Tapetarski priru nik, Stjepan Vlahovi , Biro za unapre ivanje zanatske
stru ne tampe, Zagreb, 1975.
Devi Irena: Alati i strojevi u obradi drva 1. i 2., MIKEMA 1997.,
ELEMENT 2001, ELEMENT 2003.

b) Za nastavnike:
B. Dereta: Zatita na radu u drvnoj industriji ZIRS, Zagreb 1983.
B. Ljuljka: Tehnologija proizvodnje namjetaja umarski fakultet
Sveu ilita u Zagrebu, 1985.
B.Ljuljka: Tehnologija lijepljenja umarski fakultet Sveu ilita u
Zagrebu, 1985.
J. Krpan: Suenje i parenje drva, umarski fakultet Sveu ilita u
Zagrebu, 1982.
Tapetarski priru nik, Stjepan Vlahovi , Biro za unapre ivanje zanatske
stru ne tampe, Zagreb, 1975.

- 28 Broj programa: 16

Nastavni predmet: ZATITA DRVA


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III IV
2/64

Cilj:
Upoznavanje s postupcima i metodama zatite drva i drvenih proizvoda.
Zada e:
-

Usvajanje znanja o zatiti drva i drvnih proizvoda i njihova primjena.


Upoznavanje s propadanjem drva biolokim abiolokim putem, te svojstvima i
sredstvima za zatitu
Postizanje op enitih obrazovno-odgojnih mjera osposobljavanja u enika

IV. razred : sati tjedno/godinje 2/64


RB
1.

NASTAVNE TEME
Svrha zatite drva

2.

Propadanje drva

SADRAJ
- povijest zatite
-

3.

4.
5.

Svojstva sredstava za
zatitu drva
Odre ivanje kvalitete
zatitnog sredstva
Sredstva za zatitu

bioloko
o gljive (pravi razara i drvne tvari,
uzro nici promjene boje drva i
plijesni)
o insekti (kukci u drvu, tete od
kukaca)
abioloko
o mehani ko troenje i ote enja drva
o djelovanje atmosferilija
o kemijsko
osnovno o sredstvima koja se koriste u
zatiti
vrste sredstava
sredstva za zatitu pojedninih vrsta drveta
trajnost zatite
mogu nost zatite odre enog sredstva
zatitna sredstva topiva u organskim

- 29 -

6.
7.

8.
9.

Priprema drva za
impregnaciju
Impregnacija drva

Konzerviranje drva
Sterilizacija, fumigacija,
dezinsekcija

otapalima
zatitna sredstva topiva u vodi
suenje
mehani ka obrada drva
metode impregnacije
penetracija, adsorpcija i retencija
principi kretanja teku ina u drvu
metode i postupci
metode i postupci
inertni plinovi
artefakti

Materijalni uvjeti:
u ionica s op im AV pomagalima, uzorcima i praktikum te
posjete restauratorskim radionicama
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije
Dodatna objanjenja:
Nastavu zatite drva obvezno popratiti uzorcima.
Izvesti vjebe vezane uz naprijed navedene teme.
Program zatite drva je sastavni dio prirodoslovnog podru ja, te je za
ostvarivanje programskih sadraja potrebno izvoditi nastavu u
praktikumu. Potrebno je da vjebe obuhvate oko 30 % sati, a ostali sati
predvi eni su za teoretske sadraje koji obuhva aju 60 % sati a deset
% sati predvi eno je za dokimoloko pra enje u enika.
Literatura:
a) Za u enike:
umarska enciklopedija
Kipati Josip, Zatita drva, umarski fakultet Sveu ilita u Zagarebu,
1985.
b) Za nastavnike:
umarska enciklopedija
Kipati Josip, Zatita drva, umarski fakultet Sveu ilita u Zagarebu,
1985.

- 30 -

Broj programa: 17

Nastavni predmet: KONSTRUKCIJE


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

3/105 3/105 2/64

Cilj:
Stjecanje znanja o konstrukcijama raznih proizvoda od drva s naglaskom na
namjetaj koji je bio u uporabi u proteklom periodu.
Zada e:
-

upoznavanje u enika s tijekom djelatnosti konstruiranja


razvijanje to nosti i preciznosti kao stvarala ke sposobnosti
savladavanje tehnike prikazivanja drvnih konstrukcija crteom
upoznavanje u enika s normama za konstruiranje proizvoda od drva kao i
razvijanje spretnosti u traenju najboljih rjeenja i koritenju najoptimalnijih
materijala

II. razred : sati tjedno/godinje 3/105


RB
1.

NASTAVNE TEME
Povijest konstrukcija

2.

Klasifikacija finalnih
drvnih proizvoda

3.

Elementi drvnih
konstrukcija

4.

Rubovi plo a

SADRAJ
- drvo kao osnovna gra a za izradu
namjetaja u svim povijesnim razdobljima
- konstrukcijska rjeenja u ovisnosti
tehnoloke razvijenosti i dostupnosti
pojedinih materijala i alata kroz povijest
- razvoj izrade poku stva
- razvrstavanje namjetaja i ostalih finalnih
proizvoda
-

vezovi za irinsko sastavljanje i primjena


vezovi za debljinsko sastavljanje i primjena
vezovi za kutno sastavljanje i primjena
stari rezovi
konstrukcija rubova kod plo astih
elemenata

- 31 5.

Pole ina korpusa

konstrukcija i na in u vr enja klasi nim


na inima

6.

Ormari

konstrukcijski oblici i sastavni dijelovi,


podjela
konstrukcija sklopova i korpusa

Napomena:

Uz teme 3, 4, 5, 6, predvi ene su vjebe

- 32 -

III. razred : sati tjedno/godinje 3/105

RB
1.

NASTAVNE TEME
Ormari

2.

Stolovi

3.

Stolac

4.

Naslonja

5.

Kreveti leajevi

7.

Izrada vjebe na ra unalu

SADRAJ
- konstrukcija sklopova i korpusa
- konstrukcija i na in ugra ivanja vrsta
korpusa
- vrste i primjena okova i ukrasa
- konstrukcija ladice
- montani nacrt ormara
- na in sastavljanja pojedinih elemenata stola
- konstrukcija plo e stola
- montani nacrt stola
- montani nacrt stola s ladicom
- montani nacrt stola s produenjem
- na in sastavljanja pojedinih dijelova
- konstrukcija sjedala, noita, rukonaslona i
naslona
- montani nacrt stolca s naslonom
- montani nacrt ojastu enog stolca
- konstrukcijski oblici i sastavni dijelovi
- konstrukcija i spajanja cjelina i sklopova
- konstrukcija ojastu enih dijelova
- montani nacrt naslonja a
- konstrukcijski oblici i sastavni dijelovi
- konstrukcija spajanje cjelina i sklopova
- konstrukcija ojastu enih dijelova
- montani nacrt leaja
-

izrada vjebe po slobodnom izboru

Napomena:
Uz teme 2, 3, 4, 5, 6, treba obraditi klasi an namjetaj sa starim veznim
elementima.

- 33 -

IV. razred : sati tjedno/godinje 2/64


RB
1.

NASTAVNE TEME
Drvene ku e

2.

Osnovni pojmovi o
gra evnoj stolariji

3.

Vrata

4.

Prozor

5.

Zidne i stropne obloge

6.

Drvena stepenita

7.

Proizvodi drvne
galanterije

8.

Izrada nacrta na ra unalu

SADRAJ
- vrste kroz povijest
- konstrukcijski elementi i materijali u staroj
drvenoj ku i
- gra evinski nacrti, zidovi i otvori na
zidovima
-

vrata kroz povijest


vrste vrata prema poloaju u zgradi
pojedine konstrukcije i na in ugradnje
(makro ugradnja)
detalji pojedinih tipova vrata
montani nacrt unutarnjih vrata
montani nacrt ulaznih vrata
prozor kroz povijest
vrste materijala za prozore
podjela prozora
konstruktivni elementi za pojedine vrste te
na in njihova sastavljanja
standardne mjere prozora
sjenila za prozor
okov prozora
izrada montanog nacrta klasi nog prozora
vrste zidnih i stropnih obloga
materijal i standardi
vrste i materijal za stepenice
ograda stepenica
izrada montanog nacrta
razni prihvatnici
kalupi za kola e
kolske naprave

izrada vjebe po slobodnom izboru

Objanjenja:
Uz teme 2, 3, 4, 5 i 6. treba odabrati stare klasi ne proizvode gra evne
stolarije i namjetaja sa starim okovom i raznim elementima.
Ostvarivanje cilja i zadataka ovoga predmeta predstavlja odre eni stupanj
znanja u enika iz fizike, matematike, tehnologije materijala, praktikuma tehnologije i
sastavljanja, tehni kog crtanja, ra unalstva, te povijesti umjetnosti.
U ostvarivanju programa zna ajnu ulogu imaju odre ena nastavna sredstva i
pomagala.

- 34 Omjer predavanja i vjebi je 35 % sati prema 65 % sati a to omogu ava znanje


ste eno u ranijem razredu.
Poeljno je da nastavnik provede u enika u grupama na izlobe. Upoznavanje
i koritenje stru ne loiterature u rjeavanju problema i zadataka u rekonstrukciji vrlo
je vano u procesu u enja.
S obzirom na zna enje predmeta nastavnik svojim radom, izborom metoda i
oblika rada te odgovaraju ih prakti nih primjera mora posti i radnu atmosferu, jer
u enik treba tehni ki misliti, metodoloki, sustavno i sinteti ki pristupiti radu.
Materijalni uvjeti:
Specijalizirana u ionica crtaonica, op a AV sredstva, sheme,
crtei, uzorci vezova, modeli pojedinih konstrukcija.
Ra unalna u ionica.
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije
Literatura:
a) Za u enike:
S. Tkalec: Konstrukcije, umarski fakultet Sveu ilita u Zagrebu,
1993.
M. Mori : Konstrukcije drvnih proizvoda, Obrtni ka kola ibenik,
1995.
Frgi : Drvne konstrukcije I, Zagreb, 2001.Drvne konstrukcije II,
Zagreb, 2003. ELEMENT
b) Za nastavnike:
S. Tkalec, S. Prekrat: Konstrukcije drva, Znanje, Zagreb, 2000.
M. Mori : Konstrukcije drvnih proizvoda, Obrtni ka kola ibenik,
1995.
V. Rozman: Konstrukcije u tesarstvu I, II, III i IV, umarski fakultet
Ljubljana, 1999. i kasnije
Frgi : Drvne konstrukcije I, Zagreb, 2001.Drvne konstrukcije II,
Zagreb, 2003. ELEMENT

- 35 -

Nastavni predmet: OBLIKOVANJE


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

Broj programa: 18

IV
3/96

Cilj:
Nau iti u enike osnovama oblikovanja koje je u svezi sa umjetnosti i stilskim
proizvodima iz drva.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s odnosom veli ine prostora i veli ine neophodnog


poku stva.
Razviti kod u enika osje aj prostora i sklada namjetaja u prostoru.
Usvojiti odnose dimenzija predmeta koji okruuju ovjeka i njegovo tijelo.
Stimulirati razvoj stvarala kih sposobnosti i njegovati vizualnu estetsku
kulturu

IV. razred : sati tjedno/godinje 3/96


RB NASTAVNE TEME
1. Uvod teorija i praksa
dizajna
2. Dizajn i ergonomija

SADRAJ
- uloga i zna aj dobro dizajniranih proizvoda
-

odnos veli ina prostora i ljudskog tijela,


odnos veli ina poku stva glede veli ine
ljudskog tijela; organizacija prostora

3.

Simboli i oznake
namjetaja

na in prikazivanja elemenata poku stva u


tlocrtnoj projekciji

4.

Stilovi namjetaja i
njihove odlike

Egipat i Anti ka umjetnost


Romanika, Gotika, Renesansa, Barok, u
svijetu i u nas
Lui XIII, Lui IV, Lui V
Chippendale, Klasicizam, Empire, Epoha
bidermajera, restauracija Lui Filip,
Viktorijanski stil, Napoleon III
Po eci industrijskog oblikovanja
M. Thonet
Bauhaus Alt. Deutch
Skandinavsko, ameri ko, talijansko
oblikovanje

- 36 Objanjenje:
Za ovaj predmet korisno je znanje predmeta povijest umjetnosti. Pri izradi
izvedbenog programa potrebno je ugraditi specifi nost stilova namjetaja. Svako
teorijsko objanjenje treba potkrijepiti odgovaraju im primjerima. Uspjeh u nastavi
ovoga predmeta moe se posti i izradom vjebi i crtea karakteristi nih za stil i
kratkim opisom s prethodnim posjetima muzejim i sl. Program se treba izvoditi sa
cijelim razredom, objanjenjima i razgovorom te pojedina no kad u enik crta
prostoru no pojedine stilove. Omjer predavanja i vjebi je oko 35 % sati prema 65 %
sati.
Materijalni uvjeti:
Klasi na u ionica s op im AV sredstvima, slikama stilskog
namjetaja, interijera, katalozi i dr.
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije
dipl. ing. arhitekture
dipl. in. dizajna
Literatura:
a) Za u enike:
Boidar Lapaine, Dizajn, umarski fakultet Sveu ilita u Zagrebu,
1995. godine
Enciklopedija likovne umjetnosti
b) Za nastavnike:
Boidar Lapaine, Dizajn, umarski fakultet Sveu ilita u Zagrebu,
1995. godine
Gray Aldley, Hall, Dizajn stanovanja, Znanje Zagreb, 2001. godine
Maja kiljan, Stilovi namjetaja, Hrvatski povijesni muzej
Rozman V. : Konstrukcije u tesarstvu, umarski fakultet Ljubljana,
1999. i kasnija izdanja
asopisi: Dom i vrt, Dekor i drugi
Enciklopedija likovne umjetnosti

- 37 -

Broj programa: 19

Nastavni predmet: RA UNALSTVO


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

2/70 2/70

Cilj:
Stjecanje logi ke discipline i razvijanje stvarala kih sposobnosti u odabiru i
oblikovanju algoritma, u pisanju, testiranju i popravljanju programa pisanih na
jednom strukturnom programskom jeziku vie razine
Zada e:
-

Svladavanje vjetine upravljanja strojem koja je dostatna za primjenu ra unala


u teorijski postavljenim problemima ili u istraivanju stvaranih doga aja.
Omogu iti u eniku realno sagledavanje uloge ra unala, njegove primjene i
ograni enja te njegovog utjecaja na kvalitetu ivota u drutvu.
Razvijati logi ki proces miljenja i poticati kriti ke analize u algoritamskom
rjeavanju zadanih problema.
Dosezanje takve razine znanja o razvoju, gra i i na inu rada ra unala koja e
omogu iti u eniku samostalni i stvarala ki rad; odgovaraju u uporabu
ra unala i laku prilagodbu svima, pa i brzim promjenama informati ke
tehnologije.

I. razred : sati tjedno/godinje 2/70

RB
1.

NASTAVNE TEME
to je informatika

2.

Osnovna gra a ra unala

SADRAJ
- definirati pojam informatika
- podjela informacija
- definirati ra unalstvo
-

to je ra unalo?
funkcionalna shema ra unala
procesor, memorija, U/I ure aji

- 38 3.

Razvoj ra unalskog
sustava i uloga ra unala u
drutvu

ra unalo u informacijskoj tehnologiji


zatita podataka
virusi, kra e, hakeri

4.

Osnovni rad s ra unalom

fizi ko povezivanje dijelova ra unala


uloga operacijskog sustava

5.

Software programska
podrka

Windows
Word
skenirati i obraditi fotografiju
PHOTOSHOP

II. razred : sati tjedno/godinje 2/70

RB
1.

NASTAVNE TEME
AUTOCAD
(kompjutorski program
za crtanje)

SADRAJ
- crtanje osnovnih linija i crtea
- kreiranje 2D crtea
- kreiranje 3D crtea

4.

Koritenje IN mree

Internet
Vrste
posluitelji

6.

Seminarski rad
program - vjeba

izrada odgovaraju e dokumentacije


konzervatorsko restauratorskih radova s
trokovima

Objanjenje:
Znanje ste eno u ovom predmetu u enici bi trebali primjenjivati u izradi
prakti nih zadataka.
Uspjeno poznavanje ra unala zahtijeva poznavanje osnovnih koncepata, koji
se javljaju u odre enom podru ju primjene odnosno u odre enoj vrsti problema.
Metodi ki se polazi od konkretnog problema, da bi se upoznale operacije i standardne
situacije koje se javljaju u toj vrsti problema. Ste ena znanja povezuju se u logi nu
cjelinu aktivnim sudjelovanjem u enika u obrazovnom procesu koritenjem gotovih
programskih paketa. Optimalno je izvoditi nastavu u specijaliziranoj u ionici za
ra unalstvo. U ionica mora biti opremljena da omogu i samostalni rad jednog
u enika na ra unalu. Vjebe treba izvoditi optimalno u tri odnosno najmanje dvije
grupe (pola odjeljenja) s najvie 16 u enika. Vrijeme odvijanja vjebi treba biti
predvi eno rasporedom sati od po etka kjolske godine. Provjera znanja obavlja se na
ra unalu rjeavanjem jednostavnih konkretnih problema koji zhtijevaju upotrebu
standardnih programskih paketa ili samostalnu izradu programa.

- 39 Materijalni uvjeti:
Specijalizirana ra unalna u ionica

Kadrovski uvjeti:

profesor informatike,
profesor politehnike ili
dipl. ing. ra unarstva
dipl. ing. drvne industrije

Literatura:
a) Za u enike:
Izdanja o informacijskoj tehnologiji, programskim jezicima te prate a
literatura za koritenje programskih paketa, informati ki asopisi
Grupa autora: Informatika I, Udbenik za I razred gimnazije, kolska
knjiga, Zagreb, 1991.
b) Za nastavnike:
Izdanja o informacijskoj tehnologiji, programskim jezicima te prate a
literatura za koritenje programskih paketa, informati ki asopisi.

- 40 -

Broj programa: 20

Nastavni predmet: POSTUPCI OBRADE


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

3/105 2/64

Cilj:
U enike osposobiti za pripremu drva za rekonstrukciju kao i odabir materijala
te odabir najprikladnijeg popravka prilikom restauriranja.
Zada e:
-

Da se u enici osamostale u postupcima postizanja efekta starine i


konzerviranja dijelova ote enog namjetaja ili namjetaja u cijelosti
Da se kod u enika razvije smisao za racionalno koritenje materijala, to nost i
fino u obrade.
Razvijati odgovornost za pravilnu i ekonomi nu upotrebu materijala, sredstava
za rad te visoku kakvo u izvedbe.

III. razred : sati tjedno/godinje 3/105


RB
1.

NASTAVNE TEME
Priprema drva za
rekonstrukciju

SADRAJ
- drvo i procjena popravka (ljepota, zbog
lako e i enja, spre avanje adsorpcije,
postizanje jedinstvene boje
o izbor drva karakteristike pojedinih
vrsta drva (kesten, javor, hrast,
vo karice, topola, bukva, orah,
egzote)
o koje drvo koristiti ? (perplo a,
tvrdo drvo, meko drvo)
o uvod u proces popravka (bojanje,
zapunjavanje, oblikovanje, bruenje,
poliranje)
- priprema novog drva za popravak,
uklanjanje ogrebotina i udubljenja
- priprema povrine za rekonstrukciju

- 41 2.

Odabir materijala za
zavrnu fazu

3.

Odabir najprikladnijeg
popravka

boja za drvo (prodiraju a uljna boja,


vodene boje, pigmentne vodene boje,
alkoholne, piritne boje, pigmentne uljne
boje, kemijske boje, votane boje, lazure)
punila za drvo (punila u vidu paste, teku a
punila) razre ivanje punila
elak (narandasti, bijeli), na in koritenja,
nanoenje i bruenje nakon nanoenja
elaka
lazure vrste, prednosti, nedostaci,
nanoenje i bruenje
lakiranje tipovi lakova, razre ivanje laka,
nanoenje laka, pneumatski pitolj, greke
prilikom nanoenja laka, bruenje lakiranih
povrina
bruenje i materijali za bruenje
o eli na vuna (suha, i eli na vuna i
ulje), brusni papir (brusni papir i
ulje, brusni papir i voda) prednosti i
nedostaci
o bruenje plavu cem i uljem
plavu ac
o brusni jastu i
o sredstva za podmazivanje (ulje,
voda)
o sredstva za i enje (krpa, spuva,
koa, otapala (benzin, nafta)
o bruenje etkom
o bruenje prenosivom brusilicom
skidanje stare politure
dobivanje izvorne boje
konzerviranje drva
postupak popravka kod razli itih vrsta drva
izbjeljivanjem i luenjem
popravci drva u ovisnosti o porama
popravci bojama na bazi vode
popravci bojama na bazi ulja
popravci pigmentno-uljnim bojama
neki klasi ni popravci uljem

- 42 -

IV. razred : sati tjedno/godinje 2/64


RB
1.

NASTAVNE TEME
Bojenje, dekoriranje,
postizanje efekta starine

2.

Konzerviranje
popravljanje povrine

3.

Sitni popravci pri


restauraciji

SADRAJ
- bojanje dovrenih i nedovrenih povrina
- tipovi boje i caklina
- nanoenje zavrnog sloja politure
- popravljanje ili bojanje ponovo
popravljenih povrina
- postizanje efekta starine
o na ravnim povrinama,
o na transparentnim povrinama
o na zakrivljenim povrinama
i enje i politiranje (uljna politura,
mjeavina uljnih politura, votane politure)
- obojeni voskovi
- teku e votane politure
- praak od vapnenca
- alkoholna politura
- francusko politiranje
- politura na bazi pigmentnih boja
- najnuniji materijali u restauracijskoj
opremi
- procedura retuiranja (ote enja nastalih
habanjem, ogrebotine, ote ena podru ja i
dr.)
- umetanje materijala u svrhu krpanja
povrina:
o utiskivanje u ote ena podru ja pri
povienim temperaturama
o materijali prikladni za utiskivanje
o operacija utiskivanja i
predostronosti pri utiskivanju
- vru a i hladna metoda pri uklanjanju
udubljenja te prednosti i mane
- tapi i za rekonstrukcijsko krpanje

- 43 -

Objanjenje:
Predmet popstupci obrade u korelaciji je s povije u umjetnosti,
tehnologijom materijala, praktikumom tehnologije i sastavljanja, zatite drva,
oblikovanjem, restauriranjem namjetaja, a posebno sa programom prakti ne
nastave. Ovim programom stje u se teoretska znanja. Metodi ko oblikovanje
nastave treba se temeljiti na vizualnoj percepciji i verbalnim metodama koje e
omogu iti u eniku stjecanje znanja u prakti nom restauriranju u radionicama. Za
provjeru znanja koriste se zadaci objektivnog tipa. Nastavni program je koncipiran
tako da usko prati program prakti ne nastave.
Materijalni uvjeti:
U ionica s op im AV sredstvima, grafikoni, slike, uzorci
Restauracijske radionice, kolski laboratorij.
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije s iskustvom u resatauraciji drva
dipl. restaurator konzervator za drvo
Literatura:
a) Za u enike:
Woodworking class restauration, Barron , 1997. Algoritam
S. W. Gibbia: Wood Finishing and Refinishing, 1949New York,
Cincinati, toronto, London, Melbourne
b) Za nastavnike:
S. W. Gibbia: Wood Finishing and Refinishing
S. W. Gibbia: Wood Finishing and Refinishing, 1949. New York,
Cincinati, toronto, London, Melbourne

- 44 -

Broj programa: 21

Nastavni predmet: FOTODOKUMENTACIJA


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III IV

1/35

Cilj:
Stjecanje znanja na izradi fotodokumentacije koja je potrebna za rad na
restauraciji konkretnog predmeta od drva.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s osnovama fotografiranja


Prakti na primjena teoretskih znanja iz predmeta fotografije
Izrada foto-elaborata
Na in snimanja u izvanrednim uvjetima
Snimanje u raznim uvjetima osvjetljenja i dr.
Prakti na znanja iz rukovanja svim aparatima i opremom koja se koristi u
fotografiranju

II. razred : sati tjedno/godinje 2/70


RB
1.

NASTAVNE TEME
Uvod u predmet

2.

Opti ka svojstva
objektiva

3.

Op a osjetljivost fotomaterijala

SADRAJ
- povijest fotografije
- osnovni dijelovi fotoaparata
- podjela aparata po formatima, opremi i konstrukciji
- zaslon, zapor
- svjetlomjeri i pomo ni pribor
-

podjela objektiva
iroko kutni objektivi
teleobjektivi
zoom objektivi
dubinska otrina
spektralna osjetljivost foto-materijala
filtri - vrste i djelovanje
meko crta i
daljinomjeri - autofokus sistemi
traila

- 45 4.

Svjetla i rasvjeta

vrste rasvjete (svojstva dnevnog i umjetnog


svjetla)
izvori i vrste umjetnog svjetla
osnovna svjetlosna pozicija
postavljanje rasvjete
odre ivanje ekspozicije

5.

Kompozicija slike sadraj, tema

to ka interesa, akcija u slici, mir i pokret


raspored tonova
linije i oblici
perspektiva
format

6.

Percipiranje boje mijeanje boje

ton, zasi enost i svjetlo a boje


pripremne, sekundarne i tercijalne boje
komplementarne boje
kontrast koli ine boje
stereoskopska iluzija boje

7.

Reprodukcija boje

Temperatura boje
filmovi za dnevno i umjetno svjetlo
filtri za korekciju temperature boje
kontinuirani i diskontinuirani spektar
zasi ene i nezasi ene boje

8.

Planovi snimanja

9.

Analiza snimljenih
fotografija i dijapozitiva
Analiza snimljenih
fotografija i dijapozitiva

kutovi snimanja
snimanje predmeta
snimanje dijelova predmeta.
prakti an rad s drvnim predmetima u
studijskim uvjetima.
specijalni postupci i efekti
trik snimci
sinteza i ponavljanje gradiva

10.

11.

Prakti an rad sa
fotomodelima

priprema
izrada sukladno modelu sa slike
izrada raznih modela

12.

Analiza snimljenih
fotografija i dijapozitiva

odabir najuspjelijih radova na te aju

Objanjenje:
Znanje ste eno u ovom predmetu u enici bi trebali primjenjivati u izradi prakti nih
zadataka. Predznaje u enika iz fizike i kemije su u svezi sa drugim sadrajima,
naro ito s prakti nim i moraju utjecati na izradu izvedbenog programa. Budu i da
u enik treba teoretska zananja primjeniti prakti ki to jest znati snimati u normalnim i

- 46 izvanrednim uvjetima, znati rukovati aparatima i opremom u izvedbeni program treba


za teorijska objanjenja oko 20 % sati, 10 % sati za dokimoloko pra enje u enika a
preostalih 70 % sati za vjebe. Dakle znanje ste eno u ovbom predmetu u enici
trerbaju prijenjivati u izradi prakti nih zadataka.
Materijalni uvjeti:
u ionica opremljena kao foto-atelje s opremom,
studijska flash rasvjeta, pozadine, fotoaparati, objektivi,
svjetlomjeri, elatinski filtri u boji Laboratoriji sa potrebnom
opremom
C/B i kolor dijapozitivi, filmovi 135 mm,
dijaprojektor.
Kadrovski uvjeti:
fotograf

Literatura:
a) Za u enike:
J. Hedgece: Sve o fotografiji i fotografiranju - Mladost, 1976
Grupa autora: Velika knjiga o fotografiji - Prosvjeta 1980.
A Bailey, A. Holloway: Sve o fotografiji u boji - Mladost 1977.
N. Tanhofer: Filmska fotografija - Filmoteka 16, 1981.
M. Fizi: Fotografija - Mladost 1982
M. Mlikota: Kreacija fotografijom - V.D.T. Publishing, 2000.
N. Tanhofer: O boji - Novi liber, 2000.
b) Za nastavnike:
J. Hedgece: Sve o fotografiji i fotografiranju - Mladost, 1976
Grupa autora: Velika knjiga o fotografiji - Prosvjeta 1980.
A Bailey, A. Holloway: Sve o fotografiji u boji - Mladost 1977.
N. Tanhofer: Filmska fotografija - Filmoteka 16, 1981.
M. Fizi: Fotografija - Mladost 1982
M. Mlikota: Kreacija fotografijom - V.D.T. Publishing, 2000.
N. Tanhofer: O boji - Novi liber, 2000.
M. Freemen: Photographers handbook Harper Collins Publishers
London 1993.

- 47 Broj programa: 22

Nastavni predmet: RESTAURACIJA NAMJETAJA


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV
3/96

Cilj:
Stjecanje bitnih znanja i vjetina u svezi sa restauracijom predmeta od drva
(namjetaja, gra evne stolarije i dr.).
Zada e:
-

Upoznati u enike s temeljnim problemom restauracije s obzirom na stanje


osnovne konstrukcije
Da u enik razvije smisao za samostalno vo enje poslova pri saniranju.
Razviti odgovornost pri odabiru i upotrebi materijala, sredstava za rad te
izvedbu.

IV. razred : sati tjedno/godinje 3/96


RB
1.

Oblik rada
Stanje prije restauriranja

2.

Osiguranje podloge

3.

Uklanjanje stare boje


mehani kim metodama ru no

4.

i enje slojeva boja


kiselinom i luinom

5.

Saniranje drva od
tetnika
Otklanjanje teta od
kukaca u starom
namjetaju

6.

SADRAJ
- podloga (pitanje sirovine, konstrukcije,
stanje, ostaci zatitnog povrinskog sloja,
napad kukaca, metalni dijelovi)
- rastavljanje namjetaja
- otapanje slijepljenih dijelova
- skidanje ukrasa
- postupak saniranja
- brusnim papirom
- brusnim papirom i da icom
- metalni stupac
- brusilicom
- priprema materijala za i enje
- mjere zatite pri radu sa sredstvima
- postupak i enja
- trule drva
- li inke u drvu
- priprema drva za zatitu
- sredstva za zatitu
- postupak zatite

- 48 7.

Saniranje pukotina i
rupica

8.

Montaa i stabiliziranje
namjetaja

9.

13.

Popravak metalnih
dijelova
Popravak furnira i
intarzija
Ispiranje i bruenje
velikih mrlja
Popravak rezbarije
Luenje starog
namjetaja
Uljenje drva

14.

Votanje starog drva

15.

Davanje sjaja

16.

Politiranje starog
namjetaja

17.

Njega starog namjetaja

10.
11.
11.a
12.

priprema pukotina za zatitu


sredstva za zatitu
postupak zatite
spajanje kutova
klinovi za stol
noge
rezovi na epove
okovi i eljezni dijelovi
eljezo, gus, elik, bakar, olovo, cink,
srebro, zlato i dr.
spuvom
brusnim papirom
luenje vodom
luenje alkoholom
priprema
postupak
i enje
priprema
postupak
priprema
postupak sjajenja
priprema
sredstva
postupak
priprema
poliranje
zatita

Objanjenje:
Prakti na nastava odvija se u radionicama za restauriranje.
Vjebu izvodi u enik samostalno odabirom zadanog namjetaja. Zadatak u enika je
napisati elaborat koji e sadravati sve teme potrebne za restauriranje sa opisnom i
foto dokumentacijom. Omjer je 70 % sati za vjebe, 10 % sati za dokimoloko
pra enje a za teoretska objanjenja 20 % posto sati.
Znanje ste eno u ovom predmetu u enici bi trebali primjenjivati u izradi prakti nih
zadataka.
Materijalni uvjeti:
Klasi na u ionica s op im AV sredstvima, foto
dokumentacijom, uzorcima
Restauratorske radionice i kolski laboratorij.

- 49 Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije s iskustvom u restauriranju drva.
dipl. restaurator - konzervator
Literatura:
a) Za u enike:
Woodworking class restauration, Barron , 1997. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva
asopisi
b) Za nastavnike:
Woodworking class restauration, Barron , 1987. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva
asopisi

- 50 -

IZBORNI PREDMETI
Broj programa: 23

Nastavni predmet: EKONOMIKA I MARKETING


Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV
1/32

Cilj:
Stjecanje znanja u svezi sa ekonomikom i marketingom u prometu starim
dijelovima namjetaja i drugih predmeta od drva.
Zada e:
-

Usvajanje teoretskih znanja iz podru ja ekonomike i trgovine drvnim


proizvodima.
Upoznavanje sa zakonitostima trita i zna enjem brzog prilago avanja.
Osposobiti u enike za sudjelovanje u trgovini drvnim proizvodima.
Pripremanje u enika za daljnje obrazovanje i napredovanje u struci.
Razvijanje kulture rada u enika, odgovornog odnosa prema radu i
sudionicima.
Upoznavanje s dokumentacijom koja prati robu u trgovinama.

III. razred : sati tjedno/godinje 1/32


RB
1.

NASTAVNE TEME
ivotni ciklus proizvoda

2.

Op i prikaz potronje,
ponude i potranje
Proizvodnja i trokovi

3.
4.

Poduze e i trite
istraivanje trita

5.

Osnovni pojmovi o
trgovini i robnom
prometu

SADRAJ
- vijek trajanja
- uvjeti koritenja i vijek trajanja
- uop e o zakonitostima
- konkretno stanje na tritu starina
- osnovno o poduze u
- poslovanje poduze a
- trokovi poslovanja
- osnovno o poduze ima
- registracija
- postupci istraivanja trita
- pojam trgovine
- postupak prometa roba i usluga
- robni promet

- 51 6.

Prodavaonice

vrste, organizacija, promet poslovanja,


prodajno-kupovni postupak

7.
8.

Skladite
Zalihe robe

9.

Uskladitenje i otprema
robe

10.

Carinski postupak

vrste, ustrojba, proces poslovanja


vrste zaliha, obrtaj zaliha i materijala,
gubici i njihovo spre avanje
na ini uskladitenja drvnih proizvoda,
pojam otpremnog poslovanja, zatita roba u
otpremi, oprema i sredstva za rukovanje
drvom u unutranjem transportu
dokumentacija
prijavljivanje

Objanjenje:
Dio sati programa treba realizirati kao vjebe u kojima bi u enici nau ili
rukovati dokumentacijom koja prati materijal i gotove proizvode od proizvo a a do
potroa a u trgovini. Treba obuhvatiti teoretska objanejnja s 40 % sati, dokimoloko
pra enje u enika s 10 % sati a vjebe s 50 % sati.

Materijalni uvjeti:
Klasi na u ionica s op im AV sredstvima, trgovine drvnim
proizvodima, trgova ka dokumentacija
Kadrovski uvjeti:
dipl. ekonomist,
dipl. ing. drvne industrije
Literatura:
a) Za u enike:
R. Sabadi: Osnove trgova ke tehnike, trgova ke politike i marketinga
u umarstvu i drvnoj industriji, umarski fakultet u Zagrebu,1982.
R. Sabadi: Ekonomika, umarski fakultet u Zagrebu, 1987.
Stru ni asopisi iz podru ja ekonomike i trgovine
b) Za nastavnike:
R. Sabadi: Osnove trgova ke tehnike, trgova ke politike i marketinga
u umarstvu i drvnoj industriji, umarski fakultet u Zagrebu,1982.
R. Sabadi: Ekonomik, umarski fakultet u Zagrebu, 1987.
Stru ni asopisi iz podru ja ekonomike i trgovine

- 52 Broj programa: 24

Nastavni predmet: RESTAURACIJA TRADICIJSKE


GRA EVINSKE STOLARIJE
Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III IV
1/32

Cilj:
Stjecanje specifi nih znanja koja su u svezi sa restauracijom gra evinske
stolarije (vrata, prozori i dr.)
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s temeljnim problemima restauracije gra evne stolarije s


obzirom na stanje osnovne konstrukcije.
Upoznati u enike s problemima zamjene i restauracije materijala na staroj
gra evnoj stolariji.
Razviti kod u enika znanje o pravilnom odabiru alata i sredstava za rad te
izvedbu.

IV. razred : sati tjedno/godinje 1/32


RB
1.

NASTAVNE TEME
Stanje prije restauriranja

2.

Osiguranje prozora i
vrata

3.

Uklanjanje stare boje

4.
5.
6.
7.

i enje boje
Saniranje gra evne
stolarije od tete od
kukaca i drugih tetnika
Saniranje pukotina i
rupica u drvu
Sastavljanje i montaa

SADRAJ
- odre ivanje starosti
- izrada foto-dokumentacije
- izrada dokumentacije o potrebnoj sanaciji
ili zamjeni dijelova
- rastavljanje prozora i vrata
- skidanje i i enje okova
- postupak saniranja
- bruenje ru nim alatima
- brusnim papirom, paste, da ice i brusilice
u procesu bruenja brusilicom
- uklanjanje slojeva boje kiselinama i
luinama
- trule drva, li inke u drvu, upotreba plina,
upotreba kemikalija
-

priprema materijala
priprema sredstava
saniranje
spajanje kutnih vezova

- 53 -

8.

Povrinska obrada

rastavljanje okova
postavljanje stakla
zatita povrine, obnavljanje nali ja i boje

Objanjenje:
Prakti ni dio nastave odvija se u stolarskim i restauratorskim radionicama. Vjebu
izvode u enici na staroj gra evnoj stolariji. Vjebu treba upotpuniti elaboratom u
kojem u enik obra uje zate eno stanje i daje prijedlog za restauraciju.Omjer vjebi je
70 % sati, 10 % sati za dokimoloko pra enje a preostalih 20 % sati na teoretska
obvjanjenja.
Objanjenje:
Znanje ste eno u ovom predmetu u enici bi trebali primjenjivati u izradi prakti nih
zadataka.
Materijalni uvjeti:
Klasi na u ionica s AV opremom,
Foto-laboratoriji
stolarska i restauratorska radionica
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije s iskustvom u resatauriranju drva
dipl.restaurator - konzervator
Literatura:
a) Za u enike:
Woodworking class restauration, Barron , 1987. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva
asopisi
Helmut Ditrich, Hans Wehneger: Povrinska obrada u prera ivanju
drva
asopisi
b) Za nastavnike:
Woodworking class restauration, Barron , 1987. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva.

- 54 Broj programa: 26

Nastavni predmet: POZNAVANJE MATERIJALA


U GLAZBALARSTVU
Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

1/35 1/32

Cilj:
Stjecanje specifi nih znanja koja su u svezi sa poznavanjem materijala koji se
koriste za izradu glazbala kroz povijest.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s vrstama materijala koji se koriste za izradu glazbala.


Stjecanje znanja o drvenim i nedrvenim materijalima koji se koriste u izradi
glazbala.
Upoznavanje vrste drva i njegove trajnosti.
Upoznavanje sa grekama drva.
Kvaliteta pojedinih vrsta drveta koje se koristi za izradu glazbala.
Stjecanje znanja o vrstama glazbala koja se naj e e pojavljuju u
restauratorskim zahvatima.
Stjecanje znanja o postupcima restauracije pojedinih glazbala i o materijalima
koji se mogu pri tom.
Razviti kod u enika znanje o pravilnom odabiru alata i sredstava za rad te
izvedbu.

III. razred : sati tjedno/godinje 1/35


RB
1.

NASTAVNE TEME
Drvo za glazbala u
prirodi

2.

Odabir i priprema drva

3.

Postupak suenja drva

SADRAJ
- Smreka
- Javor
- Vo karice
- Egzoti no drvo
- Provodljivost zvuka
- Odabir dijelova drva
- Izrada elemenata za detalje (cijepanje)
- Izrada elemenata piljenjem
- Prirodno

- 55 -

4.

Kemizam drva za izradu


glazbala

5.

Mehani ka svojstva drva


za glazbala

6.

Ispitivanje akusti kih


svojstava drva za
glazbala

Umjetno
Zatita za vrijeme suenja
Kemijski sastav
Promjene tijekom suenja i starenja
Utjecaj na kvalitetu tona
Otpornost na savijanje
Tvrdo a drva
Otpornost na habanje
Ispitivanje brzine provodljivosti zvuka
Ispitivanje harmonijskih frekvencija
Ispitivanje alekvotne frekvencije

IV. razred : sati tjedno/godinje 1/32


RB
1.

NASTAVNE TEME
Alkoholni lakovi

2.

Uljni lakovi

3.

Nitro lakovi

4.

Kombinirani lakovi

5.

Temeljni lakovi boje

6.

Zavrni lakovi

7.

Kemijska i fizi ka
svojstva lakova

SADRAJ
- Smole za izradu alkoholnih lakova
- Otapala za izradu alkoholnih lakova
- Recepture za izradu alkoholnih lakova
- Smole za izradu uljnih lakova
- Otapala za izradu uljnih lakova
- Recepture za izradu uljnih lakova
- Vrste
- Recepture
- Oprema za nitro lakove
- Smole za izradu kombiniranih lakova
- Otapala za izradu kombiniranih lakova
- Recepture za izradu kombiniranih lakova
- Zna enje upotrebe temeljnog laka
- Priprema
- Boje za temeljni lak
- Zna enje zavrnih lakova
- Priprema
- Vanjska obrada
- Kemijska svojstva
- Estetska svojstva
- Tvrdo a, elasti nost i trajnost
- Otpornost na udarce i habanje

Objanjenje:
Prakti ni dio nastave odvija se u stolarskim i restauratorskim radionicama. Vjebu
izvode u enici na starim glazbalima. Vjebu treba upotpuniti elaboratom u kojem
u enik obra uje zate eno stanje i daje prijedlog za restauraciju.. Omjer vjebi je oko
60 % sati za dokimoloko pra enje oko 10 % sati a za teoretsdka znanja oko 30 %
sasti.

- 56 -

Materijalni uvjeti:
Klasi na u ionica s AV opremom,
Uzorci drva za izradu glazbala
Stara glazbala koja slue za vjebe na restauriranju
Uzorci drva sa grekama
Uzorci boja, lakova i drugih materijala koji se koriste za
restauraciju glazbala
Prospekti glazbala i materijala
stolarska i restauratorska radionica
Kadrovski uvjeti:
restaurator konzervator
dipl ing. drvne industrije s iskustvom u restauraciji i
konzervaciji drva

Literatura:
a) Za u enike:
Woodworking class restauration, Barron , 1987. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva
asopisi
asopisi
b) Za nastavnike:
Woodworking class restauration, Barron , 1987. Algoritam
Helmut Dittrich; Hans Wehmeyer:
Povrinski postupak u prera ivanju drva
asopisi

- 57 -

Broj programa: 27

Nastavni predmet: KONSTRUKCIJE


DRVOGALANTERIJE

Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

1/35

Cilj:
Stjecanje specifi nih znanja koja su u svezi sa poznavanjem materijala koji se
koriste za izradu raznih galanterijskih proizvoda od drva kroz povijest.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s vrstama materijala koji se koriste za izradu


galanterijskih predmeta od drva.
Stjecanje znanja u izradi skica i nacrta proizvoda.
Stjecanje znanja za va enje mjera i itanje nacrta.
Stjecanje znanja o predodbi prostora i na ina prikazivanja predmeta putem
skica i nacrta.

I. razred : sati tjedno/godinje 1/35


RB
1.

NASTAVNE TEME
Kutije:

2.

Konstrukcije sloenijih
predmeta

3.

Drveni ornamenti

4.

Konstrukcija stalka za
svjetiljke
Konstrukcija zdjela

5.

SADRAJ
- kutija za pribor za ivanje
- kutija za pribor za jelo
- kutija za pribor za i enje
- Vjeba:
- Crtanje drvogalanterijskih proizvoda
(tokarenih)
- Prostoru ni i tehni ki crte
- Vrste ornamenata
- Tehni ki crte
Vjeba: Nacrt stalka za svjetiljku
- Vrste
- Materijali

- 58 6.

Figure za ah

7.
8.

Suveniri
Dje je igra ke

- Konstrukcija
- Materijal
- Tehni ki crte
Prostoru no crtanje razli itih suvenira
- Prostoru ni crte
Vjeba: Nacrt igra ke

Vjebe:
Prakti ni dio nastave odvija se u stolarskim i restauratorskim radionicama. Vjebu
izvode u enici. Vjebu treba upotpuniti elaboratom. Omjer teoretskih znanja oko 30
% sati, oko 10 % sati za dokimoloko pra enje, a za vjebe oko 60 % sati.
Znanje ste eno u ovom predmetu u enici bi trebali primjenjivati u izradi prakti nih
zadataka restauracije i rekonstrukcije raznih vrsta predmeta od drva..
Materijalni uvjeti:
Crtaona s crta im stolovima i priborom
Uzorci materijala i elemenata drvnih konstrukcija
Katalozi, maketa.
Kadrovski uvjeti:
dipl. ing. drvne industrije

Literatura:
a) Za u enike:
Koludrovi : Tehni ko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, 5.
prera eno i dopunjeno izdanje, Rijeka 1994. ili kasnija izdanja
asopisi
b) Za nastavnike:
Tkalec, S. Prekrat: Konstrukcije, Znanje, u Zagrebu, 2000.
Koludrovi : Tehni ko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, 5.
prera eno i dopunjeno izdanje, Rijeka 1994. ili kasnija izdanja
asopisi

- 59 -

Broj programa: 28

Nastavni predmet: PRAKTI NA NASTAVA

Razred: I
Broj sati
(tj./god.)

II

III

IV

4/140 4/140 4/140 4/128

Cilj:
Stjecanje znanja i vjetina u prakti nom radu na restauraciji odre enih
konkretnih predmeta od drva.
Zada e:
-

Upoznavanje u enika s na inom rada u restauratorskoj radionici.


Prakti na primjena teoretskih znanja iz predmeta struke.
Izrada vezova na ru nim alatima i strojevima.
Izra unavanje vlage i veli ine utezanja i bubrenja drva te odre ivanje
higroskopnosti drva.
Odabiranje materijala i sam popravak.
Rekonstrukcija dijelova namjetaja.
Rekonstrukcija ojastu enog namjetaja.
Izrada intarzije.
Konzerviranje drva.
Postizanje kod obrade efekta starine.

- 60 -

Vjebe:
I. razred : sati tjedno/godinje 4/140
1.

Upoznavanje sa restauratorskom radionicom, alatima, priborom, ru nim


mehaniziranim alatima, strojevima i poslovanjem

2.

Zatita na radu, spre avanje nesre a, ekoloki zahtjevi

3.

Alati za ru nu obradu vrsta, primjena i odravanje pojedinih alata i izvo enje


postupaka rada

4.

Masivno drvo kao predmet obrade


- upoznavanje s komercijalnim vrstama
- greke drva
- klasa i kakvo a

5.

Izrada veza drva masiva ru nim alatima


- vezovi za irinsko sastavljanje
- vezovi za duinsko sastavljanje
- vezovi za ugaono sastavljanje

6.

Ru ni mehanizirani alati
- vrste koritenja
- odravanje

- 61 -

II. razred : sati tjedno/godinje 5/175

RB
1.

Oblik rada
Furniri, perplo e,
stolarske plo e

2.

Suenje drva

SADRAJ
- vrste, svojstva, upotreba, greke

izra unavanje i odre ivanje postotka vlage


drva
izra unavanje veli ine utezanja i bubrenja
drva
pra enje prirodnog i umjetnog suenja
uo avanje greaka prilikom suenja
vjebe na uzorcima pomo u el. ra unala u
praktikumu
parenje drva

3.

Priprema drva, furnira,


perplo a i stolarskih
plo a za restauriranje

priprema
i enje
popravci

4.

Odabir materijala za
popravak i odabir
najprikladnijeg materijala
za popravak

analiza
izbor materijala
priprema odabranog materijala
spajanje odabranog materijala

5.

Konzerviranje
popravljenog dijela

popravak
zatita mjesta koje je konzervirano

6.

Sitni popravci

Popravci kod ote enja nastalih habanjem,


ogrebotine, ote enih podru ja i drugo

- 62 -

III. razred : sati tjedno/godinje 4/140


RB

Oblik rada

1.

Upoznavanje s dokumentacijom opisna i


foto-dokumentacija

2.

Oblikovanje drva savijanjem

3.

SADRAJ
-

sadraj dokumentacije
opis
slike i opisi uz slike
postupci rada i izrada

Svrha lijepljenja

efekti koji se time postiu


postupci rada i izvedba

4.

Postupci rada pri izradi uslojenog drva i


izvedba

priprema uslojenog drva


izrada

5.

Postupci rada pri izradi intarzije i izrada


intarzije

6.

Rekonstruiranje ojastu enog namjetaja

7.

Sitni popravci pri rekonstrukciji

pojam intarzije
postupak izrade
sadraj
izrada
pojam
vrste
rekonstrukcija raznih vrsta
namjetaja
pregled
priprema materijala za
popravak
popravak
priprema materijala koji se
koristi
nanoenje
pregled
priprema
prakti ni postupci
pregled
priprema
prakti ni postupci

8.

Impregnacija drva

9.

Sterilizacija, fumigacija i dezinsekcija


drva

10.

Konzerviranje drva

- 63 -

IV. razred : sati tjedno/godinje 4/128


RB
1.

Oblik rada
Rekonstruiranje dijelova izazvane
mehani kim putem

2.
3.

Rekonstruiranje materijala nastalim


rasuivanjem
Rekonstruiranje nedostaju ih dijelova

4.

Rekonstruiranje ote enih dijelova

5.

Rekonstruiranje furnira

6.

Rekonstruiranje intarzije

7.

Rekonstruiranje rezbarenja

8.

Bojanje, dekoriranje i postizanje efekta


starine

9.

Konzerviranje popravljene povrine

Materijalni uvjeti:

SADRAJ
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- postupci rada i izrada
- efekti koji se time postiu
- postupci rada i izvedba
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- priprema
- popravak
- pregled
- priprema
- popravak

kolska radionica
restauratorska radionica
Kadrovski uvjeti:

Objanjenje:

dipl. ing. drvne industrije s iskustvom u restauraciji


proizvoda od drva
Preparator
Restaurator
U itelj prakti ne nastave

Izvedbeni programi moraju se izraditi tako da se sadraj vjebi ostvaruje odre enimm
redoslijedom s faznim pomakom u odnosu na ste ena znanja u teoretskim
predmetima. Dakle iz cilja i zada a teoretskih predmeta proizlazi da prakti nu nastavu
treba organizirati u najve oj mogu oj razini. Ostvarivanje sadraja predmeta treba
kombinirati u kolskim i restauratorskim radionicama. U enici moraju biti
maksimalno uklju eni u neposredni tehnoloki proces. Prakti nu nastavu treba
organizirati u bloku, tj. prva godina 4 sata tjedno, druga godina 5 sati tjedno i 4.
godina 4 sata tjedno. Rad u enika stjecanjem znanja, vjetina i navika treba redovito
pratiti i ocjenjivati.

- 64 -

VII. ZAVRNI ISPIT


UPUTE ZA ZAVRNI ISPIT ZA ZANIMANJE
DRVODJELJSKI TEHNI AR - RESTAURATOR
Svrha je zavrnog ispita u drvno-tehnolokoj koli provjera i ocjenjivanje
znanja i sposobnosti za obavljanje poslova u drvno prera iva koj struci i u podru ju
pripreme i ustrojstva, konstrukcija, primarne, polufinalne, finalne proizvodnje te
plasmana proizvoda, primjena zatitnih mjera, normativa i propisa u skladu sa
programom koji je u enik zavrio.
Na temelju lanka 14. Pravilnika o polaganju mature i zavrnog ispita (N. N.
broj 29/94) izra ene su upute za provedbu zavrnog ispita u drvno-tehni koj koli.
Potuju i Pravilnik o polaganju mature i zavrnog ispita te ZAJEDNI KE
ODREDBE , Uputa o sadrajima i na inu provedbe zavrnog ispita u
etverogodinjim tehni kim, umjetni kim i drugim strukovnim kolama, izra enih na
temelju lanka 14., slijede POSEBNE UPUTE za zavrni ispit u drvno-tehni koj koli
za zanimanje tehni ar - restaurator.
ZAVRNI RAD I USMENA OBRANA
Teme za zavrni rad odre uje ispitni odbor na prijedlog nastavnika svih
strukovnih predmeta.
Broj teme iz pojedinog nastavnog predmeta podru ja ovisi o broju sati
nastavnog predmeta i stvarnih mogu nosti da se teme mogu ostvariti na podru ju
djelovanja kole.
Zavrni rad se sastoji od prakti nog rada i elaborata.
Nakon ostvarenog zavrnog rada, ispitna komisija provjerava i ocjenjuje
uspjenost i samostalnost u izradi zavrnog rada i ovladavanju svim potrebnim
znanjima i zatitnim mjerama u svezi sa zavrnim radom.
USMENI ISPIT IZ STRU NIH PREDMETA
Na usmenom ispitu iz stru nih predmeta provjeravaju se i ocjenjuju usvojena
znanja za obavljanje poslova u drvoprera iva koj struci (poslovi restauriranja).
Pitanja za usmeni ispit trebaju obuhvatiti cjelokupan sadraj okvirnog programa.
U enik na usmenom ispitu izvla i listi s 5 (pet) pitanja od kojih najmanje po
jedno pitanje treba biti iz podru ja nastavnih predmeta:
- konstrukcija
- postupci obrade
- restauracija namjetaja,

- 65 -

oblikovanja i
tehnologija materijala

U komisiji na usmeni ispitu trebaju biti najmanje dva nastavnika stru nih
predmeta.

VIII. STRUKOVNA SKUPINA


Strukovna radna skupina za izradu prijedloga okvirnog nastavnog plana i
programa za obrazovni profil DRVODJELJSKI TEHNI AR RESTAURATOR:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Adela Glava, dipl. ing drvne industrije


Milan Gudelj, prof.
Jure Kraljevi , dipl. ing. drvne industrije
Stipan Maduni , prof.
Milan apina, dipl. ing. drvne industrije
Branko vara, dipl. ing.

Stru no povjerenstvo za ocjenu okvirnog nastavnog plana i programa:


1. Dr. sc. Jelena Trajkovi , umarski fakultet Sveu ilita u Zagrebu
2. Tijana Trputec, dipl. restaurator konzervator
Hrvatski restauratorski zavod Zagreb
3. Radovan Karkovi , dipl. restaurator konzervator
Restauratorski atelje Karkovi
4. Mario Braun, prof. Hrvatski restauratorski zavod Zagreb
5. Dunja Petri , dipl. ing, Drvodjeljska kola Zagreb
6. Adela Glava, dipl. ing. Drvodjeljska kola Zagreb
7. Marina Tatalovi , dipl. ing. Ministarstvo prosvjete i porta
Zavod za unapre ivanje kolstva
Stru no miljenje o okvirnom planu i programu dao je izvanredni profesor dr.
sc. Andrija Bogner, umarski fakultet Zagreb.

- 66 -