Sie sind auf Seite 1von 6

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije


ISSN 1846-6168
UDK 691.116

LJEPLJENJE LAMELIRANIH ELEMENATA ZA PROIZVODNJU


GRAEVINSKE STOLARIJE
GLUE LAMINATED ELEMENTS FOR
WOOD JOINERY
Natko Bai, Elvir Kulenovi, Elvis Hozdi
Prethodno priopenje
Saetak: U elji da se povea stupanj iskoritenja drveta (kako kvalitativno tako i kvantitativno), razvile su se razne
tehnike i tehnologije lijepljenja drva. Lijepljene drvne poluproizvode prepoznajemo na tritu pod nazivom
"engineering wood" i u grubljoj ih klasifikaciji moemo smatrati kompozitnim materijalom. Takav su proizvod i
lamelirani elementi za proizvodnju graevinske stolarije, a proizvode se duinskim i debljinskim lijepljenjem drveta i
mogu uspjeno zamijeniti elemente od masivnog drveta. Lamelirani elementi imaju i neke prednosti u odnos na
elemente od masivnog drveta, to su smanjenje deformacija i racionalnija upotreba drveta.Za proizvodnju graevinske
stolarije najee se koriste lamelirani elementi izraeni od tri lamele. Za ocjenu kvalitete lijepljenja lameliranih
elemenata potrebno je provoditi temeljita ispitivanja vrstoa lijepljenih spojeva, i to kontinuirano, radi potvrde
pravilnog izbora ljepila i reima lijepljenja. Na taj je nain opravdana zamjena masivnog drveta lameliranim
elementima i osigurano jamstvo kvalitete.
Kljune rijei:vrstoa lijepljenja, duinsko spajanje, kompozitni materijal, kvaliteta lameliranog elementa,
Preliminary notes
Abstract: In order to increase the efficiency of wood (both qualitatively and quantitatively) , a variety of techniques and
technologies of wood gluing have been developed. Glued semi-manufactured timber is recognized in the market as
engineering wood. In a rougher classification, it can be considered as a composite material. Laminated elements for
the production of joinery are such a product they are produced by lengthwise and diameter wood gluing and can
successfully replace elements of solid wood. Laminated elements have some advantages over the elements of solid wood
they are reducing strain and use wood more rationally. Laminated elements made of three panels are commonly used
for the production of joinery. For evaluating the quality of adhesive laminated elements it is necessary to conduct a
thorough and continuous testing of bonded joints strength to confirm the correct choice of adhesive and bonding
regime. In this way, laminated elements make a justifiable substitute for solid wood and a quality guarantee is provided.
Key words: adhesive strength, lengthwise bonding, composite materials, laminated element quality

1. UVOD
Kapacitet proizvodnje ne definira kvalitetu
lameliranih elemenata. Ocjena kvalitete uglavnom se
svodi na vizualni izgled lamela, odnosno estetski izgled
vanjskih lamela, kao i uoavanje delaminacije sljubnice.
Upotrijebljeno ljepilo, odnosno njegov certifikat prema
normama EN204/EN205 praktino je jedina potvrda
odnosno zatita kupca (proizvoaa lamela odnosno
kupca gotovih lamela). Ljepilo nije jedini faktor koji
utjee na kvalitetu lameliranih elemenata, jer kvaliteta
elemenata ovisi i o izboru optimalnih parametara procesa
proizvodnje te o ispravnom voenju tog procesa.
Delaminacija sljubnice (otvaranje sljubnice) na
lameliranom elementu posljedica je nepotovanja uvjeta i
postupka lijepljenja odnosno nekvalitetna izvedba
pojedinih faza obrade. Delaminacija se moe pojaviti
odmah nakon zavretka procesa lijepljenja, ali i kasnije
176

kao prikrivena greka kada je lamelirani element ve


ugraen u finalni proizvod [1].
Na slici 1. prikazane su razliite vrste elemenata za
izradu profila na elementima graevinske stolarije:
element iz masivnog drveta,
lijepljeni element, gdje su vanjske lamele izraene iz
jednog komada dok je sredinja lamela duinski
spajana,
lijepljeni element, gdje su i vanjske i unutarnje lamele
duinski spajane i duinski spajan element.
Najei oblik lameliranog elementa prikazana je na
slici 1. i njegova bi se kvaliteta osim vizualnom i
dimenzionalnom provjerom trebala odrediti i provjerom
vrstoe na savijanje za duinske spojeve, odnosno
ispitivanjem vrstoe lijepljenih spojeva na smicanje za
debljinske spojeve.

Technical journal 8, 2(2014), 176-181

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

Slika 1.Vrste elemenata za izradu prozorskih profila [2]


Konstrukcija lameliranih elemenata umanjuje
promjene oblika (deformacije elemenata koje mogu
nastati kao posljedica nehomogenosti i anizotropnosti
drveta), ali se poveava i iskoritenje drveta. Pri tome
lamelirani elementi imaju istu ili veu vrstou i krutost
nego elementi od masivnog drveta [1].
U konstrukcijskom smislu lijepljeni elementi,
(uobiajeni je naziv lamelirani elementi) pripadaju grupi
duinski i debljinski lijepljenog drveta pri emu se
dobivaju obradci potrebnih dimenzija. Lamelirani
elementi slue za izradu prozora i najee se rade od tri
lamele te se na taj nain postiu ove dodatne prednosti:
mogunost izrade elemenata velikog poprenog
presjeka,sortiranjem lamela odvajamo unutranje od
vanjskih pa tako koristimo materijal loije kvalitete za
unutranje lamele,lamelirani elementi imaju bolja
mehanika svojstva nego masivno drvo,poveanje
dimenzionalne i geometrijske stabilnosti,pojedinane
lamele se bolje i lake se sue. Time se omoguava
ispunjavanje potrebnih zahtjeva za kvalitetom
lameliranih elemenata za izradu graevinske stolarije, ali
i za boljim koritenjem drveta.
Optimalne parametare procesa obrade mogue je
postii na tri naina i to:preporukom proizvoaa
opreme,na bazi iskustva proizvoaa lameliranih
elemenata ili u suradnji sa strunim organizacijama
(fakulteti, instituti, laboratoriji) [1].

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije

Klasifikacija termoplastinih adheziva za drvo za ne


nosee graevinske konstrukcije". Prikaz primjene ljepila
sa stanovita otpornosti dat je u tabeli br.1
Ljepila za drvo uvijek klasificiramo prema porijeklu,
kemijskom sastavu, nainu primjene, nainu vezanja,
svojstvima i slino. Meutim, najbolji i jednostavniji
uvid daje podjela prema porijeklu i kemijskim
svojstvima. Prema porijeklu, ljepila se dijele na skupine
prirodnih (ljepila na osnovi bjelanevina, ljepila na
osnovi polisaharida, asfaltna ljepila, vodeno staklo) i
sintetikih
ljepila
(polikondezacijska
ljepila,
polimerizacijska ljepila i ljepila poliadicijskih produkata)
[2].
Prema nainu prerade i pripreme, ljepila se razlikuju
prema nainu vezivanja:
ona koja veu na hladno (15 - 25C),
na toplo (50 - 80C) i
na vrue (80 - 160C).
Ljepila se prema primjeni u drvnoj industriji dijele na:
ljepila za spajanje masivnih drvnih dijelova i
montau,
ljepila za proizvodnju iverice,
ljepila za proizvodnju vlaknatica,
ljepila za proizvodnju laminata,
ljepila za proizvodnju lameliranih graevinskih
nosaa,
ljepila za lijepljenje laminata, folija i dr.
Tabela 1.Prikaz mjesta primjene ljepila sa stanovita
otpornosti [1]
Skupina

Uvjeti

Primjeri uporabe

D1

Lijepljenje koje je
stabilno pod unutarnjim
uvjetima s prosjeno
niskom vlanou nije
direktno izloeno
vanjskim uvjetima

Unutranji namjetaj i tesarski


radovi u suhim uvjetima
(primjer: dijelovi namjetaja i
povrinska obrada)

D2

Lijepljenje koje je
stabilno pod
unutranjim uvjetima s
visokom i
promjenjivom
vlanou i
povremenim
izlaganjima vode

Aplikacije kao za skupinu D1,


ali u kuhinjama, kupaonicama
i drugim mjestima s visokom
vlagom

2. ELEMENTI KOJI UTJEU NA KVALITET


LAMELIRANOG ELEMENTA
Sa stanovita kvalitete lameliranog elementa prilikom
izrade treba obratiti panju na tri faktora [3]:
ljepilo i kvaliteta lijepljenja,
interakcije drveta i ljepila,
obradu elemenata od drveta na strojevima.

2.1. Ljepilo i kvaliteta ljepila


Ljepila su materijali koji u odreenim uvjetima bilo
zbog kemijske reakcije, bilo zbog utjecaja temperature
u smislu zagrijavanja i hlaenja imaju svojstvo
otvrdnjavanja
i meusobnog vrstog povezivanja
jednakih ili razliitih materijala.
Osnovni dio svakog ljepila je vezivo koje moe biti
ivotinjskog, mineralnog i sintetikog podrijetla. Osim
veziva, kao komponente ljepila dolaze razrjeivai,
plastifikatori, punila i otvrivai [2].
S obzirom na uvjete koje e lamelirani elementi imati
u tijeku upotrebe (mogunosti poveane vlanosti i
poveane temperature ta njihove ciklike promjene),
kvaliteta lijepljenja izuzetno je vana. Postoje etiri klase
otpornosti (od D1 do D4) koje su definirane u EN 204
Tehniki glasnik 8, 2(2014), 176-181

D3

D4

Lijepljenje koje moe


biti izloeno utjecajima
vlanih klimatskih
uvjeta

Koristi se kao za
skupinu D3s otporom
na dugotrajno spajanje
s efektima vode i
atmosferskim uvjetima

Konstrukcije od vanjskih
drvenih proizvoda (vanjska
vrata i prozori)
i unutarnje upotrebe s veim
izlaganjem atmosferskoj vlazi
i vodi
(kuhinjska radna gornja ploha)
Drveni dijelovi za vanjsku
upotrebu naroito izloeni
nepovoljnim
klimatskim uvjetima(obojeni
ili lakirani prozori, vanjske
obloge) i
takoer za unutarnju uporabu
pod ekstremnim uvjetima
(bazeni, tu
kabine),proizvodnja paluba za
brodove i vanjske strukture za
gra. objekte

177

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

2.2. Interakcija ljepila i drveta


Pod lijepljenjem drveta podrazumijeva se vrsto
povrinsko spajanje dviju drvenih ploha ljepilom. Izmeu
tih ploha nalazi se tanki (optimalni) sloj ljepila. S
obzirom da je drvna ploha, odnosno povrina drveta
porozna, sloj ljepila ulazi u pore drveta i kad sloj ljepila
otvrdne, stvara se mrea iglastih krakova u porama obiju
povrina drveta.
Kod povezivanja, odnosno lijepljenja drveta djeluju
meusobno privlane sile zvane kohezija i adhezija, tako
da stvaraju kemijsko-mehanike veze koje osiguravaju
vrstou lijepljenog spoja. Kohezija je sila koja dri na
okupu molekule tekueg ili vrstog tijela. Zbog toga drvo
i ljepilo moraju biti u vrlo bliskom dodiru pomou
vanjskog pritiska dok je ljepilo jo u tekuem stanju.
Vano je da sloj ljepila vlai drvo prilikom procesa
lijepljenja i prodre u strukturu drveta te uspostavi dodir
izmeu dvije supstance. Ako ljepilo ne vlai drvo, dolazi
do odbojnog djelovanja sile izmeu molekula i stvaranja
disperzijske sile s obzirom da su veina ljepila za drvo
koloidne otopine koje u procesu lijepljenja prelaze iz
tekueg stanja u elatinozno i potom otvrdnjavaju, pa
nastaje vrsti spoj ljepila. Taj spoj moe biti reverzibilan
(ako se sloj ljepila otapa u vodi) ili obrnuto ireverzibilan.
Prodiranje ljepila u pore drveta ovisi o viskoznosti
ljepila, veliini i trajanju pritiska. Viskoznost ljepila brzo
se smanjuje kad se temperatura poveava, pa treba voditi
brigu o optimalnoj viskoznosti za sve vrste primjene
prilikom lijepljenja. Najvanije informacije za proces
lijepljenja moraju biti jasno definirane u uputama
proizvoaa ljepila [3].
Za proces lijepljenja drveta je veoma bitno tzv.
vlaenje drveta. Drvo je higroskopan, kapilarno
porozan, anizotropan i polaran materijal to je za
lijepljenje veoma znaajno. S obzirom na to da se
lijepljenje ne moe ostvariti bez da se u procesu
lijepljenja navlai povrina koja se lijepi, to je vlaenje
povrina tj. razlijevanje ljepila po povrini drveta na koju
je naneseno najvaniji uvjet za uspjeno i kvalitetno
lijepljenje. Veoma je vano da polimer ljepilo u
tekuem stanju ima visoku adheziju prema drvetu i da ga
kvasi, naravno kada je rije o tekuem ljepilu. U
proizvodnoj praksi lijepljenja drveta nekada, istina vrlo
rijetko, se koriste ljepila koja nisu tekua (folije).
Meutim, i takva ljepila u procesu lijepljenja moraju
proi kroz tekuu fazu, jer bez toga zaista nema
lijepljenja drveta.
Reoloka svojstva materijala koji u procesu lijepljenja
uestvuju su veoma vana za proces lijepljenja, a jo vie
nakon to je proces lijepljenja zavren, ljepilo stvrdnulo
i zalijepljeni spojevi dati u eksploataciju. Zbog toga jer
dugotrajna postojanost kvaliteta zalijepljenih spojeva u
velikoj mjeri zavisi od reolokih svojstava drveta na
granici spoja sa ljepilom i otvrdnutog filma ljepila. Za
primjenu ljepila pri lijepljenu drveta veoma su vana
reoloka svojstva tekueg ljepila, jer od njih, uglavnom,
zavisi uspjena i jednostavna primjena ljepila. Zatim su
vane promjene reolokih svojstava ljepila u procesu
lijepljenja i stvaranja adhezivne veze sa drvetom i
konana svojstva kada ljepilo otvrdne, te eventualne

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije

promjene svojstva u procesu dugotrajne eksploatacije


spojeva.
Za uspjeno i kvalitetno lijepljenje i za dobivanje
zalijepljenih spojeva postojane kvalitete od posebne
vanosti je da otvrdnuto ljepilo u spoju ima priblino ista
reoloka svojstva kao drvo. Radi toga se pripremi i
izboru ljepila i pripremi drveta za lijepljenje mora
pokloniti posebna panja.
Dakle, za ostvarenje kvalitetnog lijepljenja veoma su
vani, pravilan izbor i priprema ljepila i kvalitetna
priprema drveta, odgovarajua oprema i reimi
lijepljenja. Ako se ukljui priprema ljepila i drveta
lijepljenja se svodi na: osiguravanje odgovarajueg
viskoziteta u vremenu za koje se koristi pripremljeno
ljepilo, nanos odgovarajue koliine ljepila na povrine
koje se lijepe, otvoreno vrijeme vrijeme od momenta
nanosa ljepila do ostvarenja kontakta meu povrinama
drveta koje se lijepe, ostvarenje vanjskog pritiska
prilikom lijepljenja sa ciljem, da se ostvari puni kontakt
meu povrinama koje se lijepe, vrijeme lijepljenja
vrijeme od momenta ostvarenja do momenta otputanja
pritiska, vrijeme i uvjeti aklimatizacije zalijepljenih
spojeva.

2.3. Obrada elemenata od drveta na strojevima


Povrine lamela koje se lijepe obrauju se blanjanjem
cilindrinim glodanjem, kojim se mora osigurati mala
hrapavost povrine i odgovarajua dubina i duina traga
cikloide, koji nastaje od alata prilikom blanjanja drveta.
Zbog nunosti da se osiguraju to manja unutranja
naprezanja u zalijepljenom spoju potrebno je da dubina
traga alata bude h 0,020mm. Polazei od toga i
karakteristika stroja na kome se obrauje drvo dubina h i
duina I (traga alata) mogu se odrediti iz sljedeih
obrazaca:

gdje je:

(1)

U = pomak [m/min]
Un = pomak po jednom nou rezne glave [m/min];
n = broj obrtaja rezne glave [O/min],
z = broj noeva na reznoj glavi;
I = duina vala traga cikloide [m].
Rezna glava obino moe imati 2 8 noeva,
meutim, priprema alata i podeavanja noeva su takvi
da postoji razlika u raznim krugovima koji opisuju
pojedini noevi.
Zbog toga se u proraun uzima samo jedan no (U1),
pa jednadba (1) poprima oblik:
1 =

(2)

Dubina vala traga reznog alata moemo izraunati


jednadbom:
2

= 8

(3)

gdje je:
178

Technical journal 8, 2(2014), 176-181

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije

R polumjer kruga reznog alata koji opisuju noevi


[m].
Znajui veliinu I, jer je h 0,025mm moe se
odrediti dozvoljeni pomak materijala na stroju prilikom
obrade jednadbom:
=

(4)

Nain slaganja lamela koje se lijepe ima veoma veliki


utjecaj na kvalitetu lijepljenja i unutranja naprezanja u
zalijepljenom sloju. Naime, pogrenim slaganjem lamela
kada u eksploataciji nosaa dolazi do promjena vlage
drveta i kao posljedica toga do bubrenja i utezanja, moe
doi do destrukcije loma zalijepljenog spoja (to se
esto dogaa) i bez dodatnog vanjskog optereenja.
Takva destrukcija je posljedica unutranjih naprezanja u
spoju, kojom prilikom dolazi do loma destrukcije po
ljepilu ili po drvetu uz granini sloj sljubice.
Prilikom blanjanja povrina lamela mora se osigurati
kvalitetno bruenje reznog alata tako da blanjanjem ne
ostaju neravnine uzvienja kasnog dijela (tvreg) nad
ranijim (mekim) dijelom goda, jer takve neravnine mogu
biti relativno velike i mogu i stvarati velika unutranja
naprezanja u zalijepljenom sloju [3]. Poeljno je da se
lijepljenje lamela izvri najdalje 2 3 sata nakon
blanjanja povrina, ili prije, ako je mogue. Pored
navedenog povrine lamela moraju biti potpuno oiene
od praine i ne smiju biti zaprljane uljima, mastima itd.

3. PRODULJIVANJE DRVETA
Proirenjem domena upotrebe drveta, neuspjehom
nastojanja da se upotreba drveta u nekim oblastima
zamijeni drugim materijalima, porast potreba za drvetom,
smanjenje zalihe drveta i ozbiljan raskorak izmeu
potrebe i proizvodnje rezultirali su istraivanjima
mogunosti lijepljenja drveta po duini.
Tri su najvanija utjecajna faktora na mogunost
lijepljenja drveta po duini i na kvalitetu zalijepljenih
spojeva: svojstva ljepila, geometrijski elementi
spoja,svojstva drveta. Izbori priprema ljepila, kao i u
drugim sluajevima, su veoma vani za kvalitetu
zalijepljenih spojeva. Ovisno o tome u kakvim e
uvjetima spojevi biti lijepljeni po duini vri se izbor
ljepila. Naime, spojevi trebaju zadovoljiti sljedee uvjete:
visoku vrstou zalijepljenog spoja, da izdre sve uvjete
u kojima e se u toku upotrebe nai, da imaju veliku
trajnost.
Viskozitet ljepila koje se koristi za uzduno
lijepljenje drveta treba da bude relativno visok v > 180s
F4. Sadraj suhih materija mora biti visok, koeficijent
stezanja ljepila zbog suenja trebao bi biti po mogunosti
to manji, a elastinost osuenog ljepila visoka.
Ljepilo se nanosi u relativno velikoj koliini, jer se
zbog presjeenih lamela stanica lumeni djelomino
ponaaju kao otvorene kapilare, tako da mnogo vie
ljepila penetrira u drvo, nego pri drugim lijepljenjima. U
svakom sluaju treba nanijeti veliku koliinu ljepila, da
bi u samom spoju ostalo dovoljno suhih materija da se
formira tanki isprekidani osueni film ljepila. Prema
iskustvu i mjerenjima u praksi nanosi se 259 300 gr/m2
ljepila.
Tehniki glasnik 8, 2(2014), 176-181

U sluaju usporednog lijepljenja otvoreno je vrijeme i


vrijeme otvrdnjavanja ljepila nemaju znaaj koji inae
imaju pri drugim lijepljenjima. Naime, u ovom sluaju se
odmah nakon nanosa ljepila ostvaruje puni kontakt meu
elementima koji se lijepi te zbog toga otvoreno vrijeme
nema nikakav tehnoloki znaaj. Vrijeme otvrdnjavanja
ljepila u ovom sluaju je znaajno sa stanovita vremena
koje je potrebno da zalijepljeni elementi miruju do
nastavka dalje obrade, tj. dok ljepilo stvrdne do stupnja
koji to omoguava. Ovo vrijeme, u ovom sluaju, nema
nikakvog znaaja s tehnolokog stanovita i sa stanovita
koritenja tehnoloke opreme, jer se praktino radi o
protonoj tehnologiji. Naime, eoni pritisak prilikom
uzdunog lijepljenja spojeva s grupnim klinastim
epovima ima za posljedicu stvrdnjavanje sile
samokoenja u spoju, koja mada ljepilo odmah ne
otvrdne, sprjeava rastavljanje spoja, odnosno dri ga u
stanju kakvo je bilo prilikom zatezanja, bez dalje
upotrebe bilo kakvih steznih naprava. Jedini uvjet je da
sila samokoenja bude sposobna da to otvrdnjavanje
ljepila zadri elemente koji se lijepe u punom kontaktu,
da je uepljenje dobro izvedeno i da vrsto nasjeda. U
ovom sluaju kao vrijeme kondicioniranja zalijepljenih
spojeva moe se smatrati vrijeme od ostvarenja kontakta
spoja do otvrdnjavanja ljepila [3].
Sila pritiska se rauna po formuli:
=

(5)

= 2

(6)

gdje je:
A povrina lijepljenja [m2 ];
l duina epa [m];
a irina epa [m];
n broj epova;
z zatupljenje [m].
Svaka lamela poprenog presjeka izrauje se iz veeg
broja segmenata uzduno spojenih lijepljenjem. Spajanje
moe biti izvedeno:
sueonim spojem,
klinastim spojem,
zupastim spojem.

Slika 2. Zupasti spojevi [1]


Prva dva naina spajanja gotovo da se vie ne
upotrebljavaju u proizvodnji, tehnoloke linije su
prilagoene izvedbi nastavaka zupastim spojem [3].
179

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

Na slici 2. dati su osnovni tipovi zupastih spojeva:


A. sa zatupljenim zubima,
B. sa zaobljenim zubima i
C. sa otrim zubima.
Na vrstou spoja sa zupcima utjee slijedee:
geometrija zupca osobito odnos L/P, tj. ugao nagiba,
pa potom vrijednosti t i P, kao i veliina kontaktne
povrine lijepljenja,
poloaj (orijentacija spoja s obzirom na ravan spoja)
vertikalno, horizontalno ili pod uglom (najmanji
naponi su ako je ugao pod 45, a bolji je vertikalni
poloaj nego horizontalni),
vrsta materijala sa njegovim osobinama (osobito
gustoa i kvaliteta, a vlanost mora biti u granicama
od 6-14 % zbog lijepljenja i zavisi od vrste ljepila),
takoer na vrstou utjee i kvaliteta izrade zupca
(naotren alat, nain izrade zupca da ne bi izazvalo
nagnjeenje na povrinama zupca ili upanje
vlakanaca),
vrsta ljepila i njegove karakteristike (vrsta adheziva,
viskozitet),
tehnoloki parametri bitni za otvrdnjavanje ljepila
(temperatura i pritisak preanja - spajanja),
na vrstou zalijepljenog spoja bitni uvjeti upotrebe ,
tj. klase upotrebe (vrsta i duina trajanja optereenja)
i razredi vlage (temperatura i relativna vlanost
okolnog zraka) pa se prilikom proraunavanja i
ispitivanja vrstoe zalijepljenog spoja uzimaju u
obzir ovih faktori kao i prilikom ispitivanja vrstoe
zalijepljenog spoja.

4. ISPITIVANJE VRSTOE LJEPLJENOG


ZUBASTOG SPOJA
Drvene uzorke je pripremila tvrtka A.S.B. EXPAN "
d.o.o. Biha, tvrtka se bavi proizvodnjom masivnih
ploa, sastoji se iz segmenta spojenih sa zupastim
spojem po duini i irini. Imaju vlastitu proizvodnju
ploa, od pilanske prerade do proirivanja drveta.
Elemente zupastog spoja koje smo ispitali bili su
dimenzije 20 x 20 x 250mm, vlanosti 6 8%.
Pripremljeni uzorci su napravljeni od drveta jela/smreka
sa namjenskim ljepilom. Lijepljeni spoj je bio napravljen
isto kao to se najvie upotrebljava u proizvodnji A.S.B.
EXPAN " d.o.o. Biha.

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije

minimalna temperatura nanoenja: 10 C otpornost


na temperaturu: do +70 C
pritisak: 5-7 kg/cm
trajanje pritiska: od 10-15 min
nanos ljepila: 160 gr/m.
viskozitet:8.000 mPas
Ispitivanje uzorka zupastog spoja je uradio institut
za ispitivanje Igmat d.d. Slovenija registriran za
izvoenje pretraivanje i certificiranje graevinski
materijala. Akreditirani su po sistemu EN ISO/IEC i EN
4501. Uzorke su testirali po standardu EN 408 sa testnim
strojem Zwink, od deset komada uzorka [3].

Slika 4. Savijanje u skladu sa SIST EN 408 [3]


Savojna vrstoa je izraunata po formuli:
3

= ( 2 )

(7)

Modul elastinosti izraunat je po formuli:


, =

3 2
(2 1)

(8)

4(2 1 ) 3

gdje je:
Fmax (N) maksimalna sila,
fm (N/mm2) tvrdoa savijanja,
Em,l (N/mm2) modul elastinosti,
F1 (N) sila poetnog optereenja,
F2 (N) sila pri konanoj deformaciji,
w1 (mm) istezanje na poetku,
w2 (mm) istezanje na kraju,
d (mm) debljina uzorka,
(mm) irina uzorka,
LA (120mm) duina uzorka izmeu prve i druge
toke pritiska,
LB (120mm) duina izmeu sredine iznad dvije
toke pritiska,
Lv (360mm) duina izmeu niim pritisnim
tokama.
Koeficijent varijacije se rauna po formuli:

Slika 3. Dimenzije uzorka zupastog spoja [3]


Ljepilo koje je upotrijebljeno je bilo sljedei tehniki
karakteristika:
proizvoa: Bostik, na bazi
polivinilski acetat
(PVAC) D4
vodootpornost: prema D4 BS-EN-204-D4 certifikatu
vrijeme vezivanja: 7 min
180

(9)

gdje je:
KV koeficijent varijacije,
Q (N/mm2) srednja vrijednost elastinog istezanja,
x (N/mm2) prosjeno odstupanje.

Technical journal 8, 2(2014), 176-181

Bai N., Kulenovi E., Hozdi E.

Ljepljenje lameliranih elemenata za proizvodnju graevinske stolarije

Tabela 2. Rezultati ispitivanja

Slika 5. Ureaj za ispitivanje Zwick(Igmat) [3]

LJEPILO

SVOJSTVA

JEDINICE

JELA/
SMREKA

Bostik D4 BSEN-204-D4

Ugibna
tvrdoa

N/mm2

54

Bostik D4 BSEN-204-D4

Modula
elastinosti

N/mm2

1581

Tabela 3. Rezultati testiranja uzorka jela/smreka sa ljepilom Bostik D4

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Uzorak

Ljepilo

J/S
J/S
J/S
J/S
J/S
J/S
J/S
J/S
J/S
J/S

D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost
D4 bost

Deb.
mm
19,7
20
19,9
20,1
19,8
19,8
19,9
19,9
20,1
19,8

ir.
mm
19,7
19,8
20,2
20
19,6
19,9
19,7
19,7
19,7
19,8

F1
N
254,7
359,9
291,12
278,59
275,32
372,42
270,89
345,64
238,9
277,82

F2
N
560,35
791,78
640,46
612,91
605,7
819,33
595,95
760,41
525,59
611,21

Fmax.
N
1018,81
1439,59
1164,47
1114,37
1101,27
1489,68
1083,55
1382,56
955,62
1111,29

I
w1
mm
mm
8,5
2,4
6,41
2,1
6,18
2,19
9,16
2,44
8,65
2,4
8,92
2,58
9,41
2,45
7,84
2,32
6,76
2,15
8,57
2,58
Min. vrijednost
Max.vrijednost
Srednja vrijednost
Standa.odstupanje

w2
mm
4,49
3,74
3,54
4,54
4,49
4,62
4,82
4,14
3,79
4,63

e
N/mm2
47,97
65,44
52,4
49,65
51,6
68,74
50
63,8
43,22
51,54
43,22
68,74
54,44
8,03

EM
N/mm2
1258,40
2154,61
2106,73
1270,37
1346,54
1838,00
1144,97
1902,46
1416,18
1371,33
1144,97
2154,61
1580,96
359,39

Dakle, prema standardima ljepilo zadovoljava traenu kvalitetu.

4. ZAKLJUAK

5. LITERATURA

Nedostatak kvalitetne drvne sirovine u svijetu e sve


vie usmjeravati svoje interesiranje na razvoj tehnika
produljivanja i proirivanja drveta. Naroita panja se
mora posvetiti kvalitetu sljubnice i kontaktnog spoja
izmeu dva elementa lamele i izmeu dvije lamele.
Posebnu pozornost treba se posvetiti alatima za izradu
zupastih veza i njihovom odravanju, kako bi se
ostvario to bolji kontakt izmeu zubaca elemenata.
Zbog toga u praksi se sve vie koriste alati sa
izmjenjivim zubima koji se nakon upotrebe ne otre nego
mijenjaju. Ovo je naroito bitno kod izrade zupastih
veza gdje geometrija zuba veze utie na ugao
samokoenja prilikom kontakta dva nazubljena elementa
a samim tim i kvaliteta spoja. Ljepilo kao veoma bitan
faktor, razvojem kemije polimera, imati e sve vei
znaaj. Danas se sve vie posveuje panja kvalitetu
ivljenja i ekolokim aspektima. Zbog toga ljepila trebaju
biti ekoloki nekodljiva i po zdravlje ljudi bezopasna.
Prema ispitivanjima mehanikih osobina drveta sam
zupasti spoj ima kvalitetu zdravog cijelog drveta.

[1] Ljuljka, B.: I sur 1978: Lijepljenje u tehnologiji


finalnih proizvoda SIZ odgoja usmjerenog
obrazovanaj umarstva i drvne industrije SRH.
[2] SalahEldien, O.: Tehnologija proizvodnje namjeta
Tehniki Fakultet Biha 2004,
ISBN 9958624192
[3] Backovi, M.: Lijepljenje u tehnologi prerade
drveta, Sarajevo Bosna Public 396 str COBISS.SIID 70183
Kontakt autora:
Natko Bai, bachelor drvne tehnologije
Doo Stolar komerc , Velika Kladua
e-mail: basic.natko@gmail.com
Elvir Kulenovi, dipl.ing.
Doo Aldihani , Cazin
e-mail: elvir.kulenovic@gmail.com
Elvis Hozdi,univ.dipl.in.strojnitva
Fakuleta za strojnitvo Ljubljana
Akareva cesta 6
1000 Ljubljana
e-mail: ehozdic@yahoo.com

Tehniki glasnik 8, 2(2014), 176-181

181