Gustav Theodor Fechner.

Rede zur Feier seines hundertjhrigen Geburtstages.1)

Am 19. April 1901 war ein Jahrhundert dahingegangen seit dem Tage, da Gustav
Theodor Fechner zuerst das Licht dieser Welt erblickte. Wenn heute, zur Nachfeier
dieses Tages, die Kniglich Schsische Gesellschaft der Wissenschaften als die
nchste berufen zu sein glaubt, ihrem einstigen Mitglied eine Stunde ehrender
Erinnerung zu weihen, so ist sie sich wohl dessen bewut, da unsere Universitt und
unsere Stadt Leipzig auf den Besitz dieses seltenen Mannes ltere Rechte geltend
machen drfen. Dem Verband dieser Hochschule hat er angehrt von der Stunde an,
da sich der Siebzehnjhrige als Studierender der Medizin in die Listen ihrer
akademischen Brger eintrug, bis zu der anderen, da nach einer wechselvollen
Ttigkeit als Lehrer der Physik und der Philosophie der Sechsundachtzigjhrige aus
dem Leben schied. In der Stadt aber, in der er sich sein Heim gegrndet, und die ihn
in spteren Tagen zu ihrem Ehrenbrger erkoren hatte, in dieser Stadt war er
festgewurzelt wie wenig andere. In den Wiesen und Wldern ihrer Umgebung
schpfte jener Sinn fr das berall waltende Leben der Natur, von dem seine
Weltanschauung erfllt ist, immer neue Nahrung. Auf der Bank zwischen den
Bumen des Rosentals, hinter der heute seine Erzbste auf die grnende Wiese
herberblickt, sind die Gedanken entstanden, mit denen er noch die letzte seiner
philosophischen Schritten eingeleitet hat.
1)

Gehalten in der Aula der Universitt Leipzig im Auftrage der Kgl. Schs. Gesellschaft der Wissenschaften

am 11. Mai 1901.

Die Gesellschaft der Wissenschaften ist verhltnismig spt in den Kreis dieser
Beziehungen eingetreten. Als sie im Jahre 1846 gegrndet wrde, schlo sich ihr
Fechner nur zgernd an. Skeptisch in allem, was nicht zu den unwandelbaren
Grundlagen seines Glaubens und Wissens gehrte, mitraute er dem Erfolg dieser
Schpfung. Aber nachdem sie ins Leben getreten war, wurde und blieb er bis in seine
letzten Jahre eines ihrer arbeitsamsten Mitglieder. Vollends, als er in der zweiten
Hlfte seines Lebens seine Lehrttigkeit allmhlich eingeschrnkt und zuletzt ganz
eingestellt hatte, und als er auch sonst mehr und mehr sich in die Stille des eigenen
Hauses zurckzog, da waren es hauptschlich die Sitzungen unserer Gesellschaft, in
denen er noch mit der Auenwelt in wissenschaftlichen Verkehr trat. Hier war man
ziemlich sicher, ihn allmonatlich anzutreffen, die Augen von dem grnen schtzenden
Schirm umschattet, entweder aufmerksam auf die gehaltenen Vortrge lauschend oder
selbst aus dem unerschpflichen Born seines Forschens neue Gaben spendend. Hier
war es, wo er die ersten Entwrfe seiner knftigen umfassenderen Werke oder weitere
Ergnzungen und Ausfhrungen zu ihnen mitteilte. Wenn er dabei auch die
philosophischen Fragen, die ihn beschftigten, in der Regel vorsichtig vormied, so
sind doch die Beziehungen wohl erkennbar, in denen seine dem Charakter unserer
Verhandlungen angepaten exakten Darlegungen zu seinen philosophischen Ideen
stehen. Je unmglicher es ist, von der Gedankenarbeit dieses langen, arbeitsreichen

Lebens in dieser flchtigen Stunde auch nur ein annhernd zureichendes Bild zu
entwerfen, um so mehr darf ich daher wohl Ihrer Nachsicht versichert sein, wenn ich
mich hier hauptschlich auf den Versuch beschrnke, den Beziehungen nachzugehen,
die zwischen den Arbeiten Fechners auf den Gebieten der exakten Forschung und
jener eigenartigen Weltanschauung bestehen, die uns in seinen allgemeineren Werken
entgegentritt. Wie verhlt sich Fechner der Naturforscher, der Begrnder der
Psychophysik und der Erfinder der Kollektivmalehre, zu Fechner dem Philosophen?
Wie der beobachtende und rechnende Physiker, der mit vorsichtigem Zweifel allen
wissenschaftlichen Hypothesenbildungen gegenbersteht, zu dem in seinem tiefsten
Wesen religis gestimmten Denker, dessen Streben weit ber die Grenzen der
blichen Philosophie hinaus auf eine Wiedererneuerung und Vertiefung des im
Christentum offenbar gewordenen Gottesbewutseins gerichtet ist? Hat er etwa als
Philosoph Gemtsbedrfnisse befriedigen wollen, die mit den Zwecken seiner
wissenschaftlichen Forschung berhaupt nichts zu tun hatten? Oder, wenn ein
Zusammenhang zwischen diesen beiden Richtungen seiner Geistesarbeit besteht, was
ist das Frhere? Hat sich der Philosoph aus dem Naturforscher entwickelt, oder sind
umgekehrt die exakten Probleme, die er namentlich in seinen spteren Jahren sich
stellte, aus seiner philosophischen Weltanschauung hervorgegangen ?
Inhalt
Abschnitt:

I;

II;

III;

IV;

V;

VI;

Beilagen:

I;

II;

III;

IV;

V;

VI

VII;

VIII

I.
U prvoj polovini svog ivota Fehnerovo gotovo iskljuivo bili
prirodnjaci. Zapaanja o galvanske fenomena, kasnije one na fenomen subjektivne
vizije, zaostale slike koje mu kontrast senzacije okupirali pored bogate knjievne
aktivnosti, posveen prvenstveno dio nastave nauke, neki saetak fizike i kemijske
individualne vrijeme istraivanja u veliku repertoarima bio. Oni vesela djeca Beusan,
koji je objavljen na istom pseudonimom kao Dr. Mises, tako karakteristino da
odraavaju bogato talentirani linost u njima, oni su samo rekreacije ozbiljnih,
napornog rada. Uglavnom u Taunts Schelling filozofije prirode i tada u velikoj mjeri
uiva u univerzalnim sredstvima i izmiljotine medicine koji se sastoji, daju prilino
vjerno ponovo oseanja, koji je pogledao u to vrijeme ve rigorozne nauke
fantastinog hipoteze prirodne filozofije i esto pobratim s njom medicine ,
Da li bi Fechner je otkupljen u sredini svoje karijere od teke bolesti koja se jo nije
pogodio etrdesetim godinama od slabosti, on bi sasvim drugaiji smo danas kao
um. Osim ako se ne radi svoj gedchte ono to zaista verovatno treba da se desi samo
u najuem krugovima strunjaka, jedan bi vjerovatno rei o njemu: On je bio marljiv
i razborit istraiva iji se rad na galvanizam kroz genijalnost kojom je greke onda
malo obueni eksperimentalne tehnike nastojao da eliminie, mogao primijeniti u
odreenoj mjeri kao model metodologije danas. On je takoer isporuio prezentacije

rezimira napredak u podruju fizike i kemije, koji su bili zasluni za svoje

vrijeme. Sve usluge su samo jer ne moraju da imaju mnoge druge naunici dana,
njihova imena su malo poznate jo u okviru svojih podruja strunosti danas. Na
kraju krajeva, istoriar nauke bi bilo nemogue ne osjetiti imovine mladalake
Fechner pravednika zaprepaenje, u kojem je preuzeo nijedan od njegovih
savremenika sa njim, to je ogroman rad, koji je djelovao. Pojavio ali u godinama
1824-1830 je on, pored prevod rada na bolesti mozga, adaptaciju Thenard je
Udbenik teorijskih i praktinih hemije u 6 svezaka, kao to Biot je fizika udbenik u
4 toma, isti posao sekundarno, potpuno revidirano izdanje u 5 tomova, to pridruio 2
toma od repertoar hemije, izvjetaj o svim znaajnim novim istraivanjima koja
sadri, au narednih nekoliko godina, sve do 1832. godine, 3 toma upravo takav
repertoar za eksperimentalnu fiziku. Uz to je, pored nekoliko manjih kemijskih i
fiziki rad vei studiju o "Mabestimmungen galvanske elije", kao "elementarne
udbenik elektromagnetizma", na kraju, od 1830. redakcija farmaceutske
Zentralblatt; therebetween dana vodio "katehizam ili Examinatorium o fiziologiji
ovjeka", a "Katehizam logike ili razmiljanja doktrina", koji je uzeo za zbirku
udbenika, a na kraju je veina onih koji su objavljeni pod imenom dr Mises
Humoresken.
Ovi su umjereno obraunava se godinje 3 do 4 volumena. Ako ovi svezaka samo,
ili barem to se tie naslova glavnih radova bi se, za veinu prevodilaca dijelu rade, to
bi ve bilo znaajno dostignue. Ali ovjek poput Fechner nije stvoren za samo
prevodilac. Gdje to nije bilo dovoljno za original, jer je nastavio da radi samostalno,
ili je poboljana i proirena do samo nita. On je bio u predgovoru treem benda
Thenard je objasniti hemije, od sada, u podrujima organske kemije, mogao koristiti
samo rad francuskog autora i drugih prethodnih udbenika; glavna stvar nakon to je
bio prisiljen da radi samostalno prema izvorima. U skladu s tim, etiri od est tomova
rada sasvim Fechner vlastitog rada. Neto slino se dogodilo da ga Biot-a fizike. U
optici, ovo ima i dalje drao za doktrinu emanacija; Fechner pomogao teorije val, koji
je eksperimente upravo je smetnje doi samo Fresnel do pobjede na njihova prava,
dodao je i poboljana svuda originalnog djela prema najnovijim istraivanjima, a
zamijenio kada vie nije dovoljno, u drugom izdanju galvanizacije i elektrohemije
tretira bend od potpuno novi, odlian za vrijeme rada. U istinu, onda su to velike
udbenika na znaajan mjeri intelektualno vlasnitvo njemakog sekretarijata. Otili
su pod imenom poznatog francuskog autora, jer ti je obeao bolji uspjeh knjiarstvo
nego skroman njemaki predavaa. Nita manje su repertoara koji su se pridruili
ovom velikih udbenika, reference nevjerovatan radnik i jedan od kontrole tvari na
vrlo razliitim poljima egzaktna nauka, kao to su pronali od tada jedva ujedinjeni u
jednoj linosti. Ne samo na uslovima utvrenim u brojnim vremenu i akademskih
publikacija eksperimentalni jedan izvjetaj o radu je ovdje vjerno i jasno refundirati,
ak iu ponekad teko ideje isto teorijski, matematike i fizike istrage znati autoru
svjetlosni opis opih uvjeta i rezultata uvesti izvanredno. Vrijeme je upravo stiglo u
svjetlu rasprava o Poisson, Navije, Cauchy na molekularnu strukturu tijela, na
elastinost i drugim fenomenima molekularnih sila, oni su objasnili on u svoje glavne
ideje s nenadmanu jasnou, tako da su ovi razgovori danas s prednostima moe

itati. Jedan vidi ove udbenike i repertoarima nisu knjievni runog rada;oni su,
naravno, glavna stvar za reproduktivno usluga, ali su izdali, ali na nain na koji je
autor stekao nauni rezultati i ona zna kako se koristi, visok stepen produktivne
efikasnosti. Ako se to ne da zna stvarno Fechner postigla sama i esto oteavajue
spoljne okolnosti sve to moglo bi se pomisliti da se iza imena prikrivanja itav
drutvo naunika.
Ne dobrovoljno Fechner uzeo ovaj ogroman teret na sebe. Sigurno bi radije da
posveti svoje vrijeme iskljuivo nezavisne istrage. Ali bez prebijene pare predava
koji su ovdje u Lajpcigu vjeran, njegova sutina razumijevanje nadolazei partner
bila ovisna o radu pera. Ranije, sin ministra je prepoznao iz Grosrchen da je
medicina, studija iji je iji Baccalaurat koju je odabrao i kupio, njegova unutranja
profesije nije. On koji je ivot ostao neugodno uenjak nije uklapao, za medicinske
prakse, a to, pogotovo u stanju u kojem je bio u to vrijeme, nije odgovarao za
egzaktnih nauka entuzijazam mladih koji su ve u dvadeset u njegovom " dokaz da je
mesec Jodine "- jod je zatim koristi Allerweltsmittel - a godinu dana kasnije u svom"
panegirik moderne medicine "srca nego to je napravila zabavu. Kao fiziar, on je
morao da se oslanja na akademsku karijeru. To je, meutim, bio je u to vrijeme
vjerojatno ak i vie nego danas neizvjestan i trnovit. On se pozvao na svoju radnu. U
gradu trgovine knjige, moglo bi mu dati ni nedostatak knjievne ugovora. U stvari,
oni su pohrlili na njega, vie nego to je bilo dobro za njega; i on je dokazao da ak i
uenjak koji je samo napisao naunih radova u sutini u bivoj Leipzig u mogunosti
da ive od prihoda od pera, ali ne ive u izobilju, teko adekvatna, ali kad je bio
skroman u svoje tvrdnje, samo adekvatno, i pod uvjetom da je on, kao Fechner, bio je
u stanju da radi najmanje tri.
Zbog toga, kao to je zavrio rad na glavnim udbenike i repertoarima, on je
spremno prihvatio novi knjiarstvo posao je da se nada da bi ga trebalo osigurati za
dui budui njegov vanjski ivot. To je bio redakciji "kue Leksikon", a "kompletan
prirunik praktinih ivotnih vjetina za sve klase", koji se pojavio u godinama 18341838 u osam velikim koliinama. Vei dio lanka, kao i njegov biograf Kuntze
sigurni oko jedne treine cijelog i iri preko irok spektar tema, dolazi iz Fechner
prije. Da je shvatio u fizikom repertoaru orijentisati fiziar oni o rezultatima najteih
matematikih problema, pa je znao u kui leksikon svoju prezentaciju na najnii bas
notu ton popularnosti dole kada dobar savjet za graanina i sunarodnjak ruku je, kako
se treba tretirati depu, tako da esto skupe popravke nisu bile potrebne i. sl.
Ali, u odnosu na knjievni poduhvata Fechner, kojim se nadao da osigura njegov
vanjski ivot, lebdio je nesretni zvjezdice. Do trenutka kada je napisao svoju veliku
udbenike i repertoarima hemije i fizike, te nauke su se bavili sama u velikom
unutranjem previranja. U istom godina, gdje je radio na organske hemije za
postrojenje Thnard'sche u najsveobuhvatniji nain za postojee izvore, Justus Liebig
je osnovana Giessen da laboratorija, koji je pokrenuo novu eru ove grane kemijske
znanosti. U fizici, optika, termodinamika, a posebno elektrine energije nauili
dijelom potpuna redizajna, djelomino znaajno obogaenje. Faraday je shining star
tek sada pojavio na horizontu za eksperimentalnu fiziku, kao Fehnerovo itanka
galvanizacije i njegova fizika Ropertorium izala. Tako se desilo da su oni radovi u

kojima je iscrpljen najbolji dio njegove mladalake snage, zastarjele kada su jedva se
pojavili. Jo gore je proao sa Lexicon domainstva. U nadi da e isti u nekoliko
godina vanjskog ivota zabrinutost da bi jedan uz pomo, nije bio ispunjen. Fabrika
je postavila sebi od samog poetka lana meta. To je isto kao to je bio
Brockhaus'sche enciklopedija na bolje obrazovani, da za vie ljudi krugova.Moda da
je bio dobar, ali u to vrijeme barem, iluzorno cilj, jer. U krugovima za koje je rad je
utvrena potreba za takvim formiranje agent je jedva osjetio Fechner je rtvovao
svog vremena i rada u uzalud.Iako je ovo vrlo brzo vidjeti, tako da je na elu, ali s
nepokolebljivom predanou na dunost kompanije do kraja. to se tie odlaska W.
Weber na Gttingen u ljeto 1834. je izaslanstvo umetnosti pojavio na njega i rekao
mu vrijeme njegovog napornog borbi za opstanak bi sada doao kraj, fakultet ga je
odluio da redovni profesor fizike da biraju, kako je objasnio, prvo kao lan moje
delegacije, na pokojni vii Drobisch, jednog dana rekao da nije mogao prihvatiti taj
izbor jer je smatrao vezan naslijeene va dom leksikon dunost. Samo u hitnim
uvjeravanja od njegovih prijatelja, to je nesumnjivo i izdava samog leksikona,
njegov prijatelj Hartel je, odluio je da ispuni tada uobiajeni oblik poruku tijelo koje
je dobio jer ak i odmah.
Ali, od trenutka kada je postigao ono to je traio, nezavisnu poziciju, da posjeduju,
samozapoljavanje slobodno kretanje ga je ostavila, od tog trenutka njegova mo je
bio slomljen. Viak rada su iscrpljeni. Teko je mogao ispuniti samo svoje obaveze
predavanje. Godinama vukao na ovo stanje. Tokom tog vremena, to je gdje je, nakon
to je traenje posla oko, to bi trebalo da zadovolji svoje istraivanje motore, bez,
meutim nerazumno mu vei mentalni napor, na koju je osjetio u stanju pogoditi na
podruju svjetlosti fenomena subjektivan. Dakle, njegova lepa studija subjektivnog
komplementarne boje na oscilirajue i obojene propadanje zaostale slike na
kontrastnim senzacija, rad na koji je danas daleko izgraeno vie istraivanja na ovim
prostorima nastao. Za njega, ali ova zapaanja bile nepovoljne. Opti iscrpljenosti
njegovog nervnog sistema je sada utvreno da je posmatranje prirodnjak neophodni
organ za svoje simptome, vizuelni organa. Sada poinje za njega ta tri godine u
periodu od patnje, gdje provodi nekoliko mjeseci u mraku, soba, koji trai da bude
ponekad potamne od pocrnele sobu, u kojoj je izgleda, jo vie, da se tako mnogo
vie mui subjektivni svjetlo pojava, prije gdje nema Escape je mogue. Za ovaj ga
ini svoje drave protiv spoljnih uticaja overexcitable. preko dana ivi usamljen,
odvojio od svojih susjeda. Doktori nije znao savjet. Ali priroda je pomogao sebi.
Iscrpljena nervni sistem odmarao, i kao postepeno, i vizualni organ ponovo svjetlu
otvorio uticajima da emo pisati spasonosnu autosugestije sigurno danas jer Fehner
oseao kao novu osobu. To poveanu svijest o ivotu koji obino prati oporavak
nakon teke bolesti, i njegov intelektualni kreativnost oduzeti.
Ali, ovaj rad je sada drugi. U prirodnjak koji ponekad upustio filozofski snove u
stanju mirovanja sati, je vorwandelt u filozof. Ideje njegove nove filozofije zaista
dugo uzbuen u njega. Ve jedan od najranijih svojih Mizes spisa da je
"komparativna anatomija Angels" iz 1825. igrao s njima u aljiv formi, ali, kako je i
sam kasnije rekao, nije uope mislio samo u ali. Deset godina kasnije, on je tada, ve
oekuju u bitne toke u "knjizi ivota nakon smrti", moda umjetniki najsavreniji

meu sve svoje radove, pojmovi koji se Zendavesta pogubljeni kasnije. Ali prvo, u
zanos, nakon teke bolesti, svoje poglede na Boga i svijeta, na ovom svijetu i u
koherentnu cijeli dizajniran. U jednom od svojih poslednjih spisa je, osvrui se na
njegov ivot, rekao je za sebe: "Ja ne pripadam broj onih kojima je olakano ivot, ali
nai od I ankete cijeli kontekst i da za koju je najgore je djelomino poteen mene
gore u posljedice, djelomino prenosi bolje posljedice, i da u imati sve to elite,
ono to je negirao da mi je, postii, ja bi jo siromaniji vanije u odnosima. " Mislim
da moemo rei vie: ne bi dolo do te katastrofe, razlika njegova ivotna sila u dva
dijela, on bi moda poveao njegov fiziki rad na nekim efikasnijim istraivanja. Ali,
ono to je danas za nas, on bi postao teko.
II.
Da bi se shvatilo filozofske ideje Fechner pravilno, mora ih posebno u njihov odnos
jedan drugom i u odnosu na odreene jo kao nerijeena naunih problema u oku. Ko
je sadraj da vidi sutina ovog filozofija je da vam ne samo ljudi i ivotinje, ve i
biljke, Zemlju, na druge planete i fiksne zvezde animirani bia, i da e na kraju sve te
due Bog tron kao sveta dua, to je svakako u njoj vide malo vie od fensi peat koji
ne moe da polae pravo na sonderliche novost. Zbog takvih uenja univerzalnog
animacije i Allbelebung prirode uvijek i onda ponovilo u filozofiji. ali voli vjerovanje
Fehnerovo sa ovim drevnim mitolokim ideje poklapaju u nekim rezultatima, vezu i
opravdanje je postala znatno drugaiji s njim. On takoer ima svoju filozofiju nije
prisvojio od nekih starijih izvora, ali je u osnovi koje su postale od sebe
filozof. Istina, on je doao u mladosti sa prirodnim filozofiju Schelling u
kontaktu. On je proitao prvo poglavlje Oken filozofije prirode i, kako je kasnije
prijavio, bio iznenaen velianstvenost mnogih misli. Usput mu knjigu ostao
nerazumljiv, i kao Dr. Mises sloio agilan u ruglo nauka ovog prirodnog filozofiju
a. Na kraju krajeva, to moe biti da je prvi latentni stalni sklonost, ostao je na
odreene misli u kojem podsjea na kasnije Fechner da Oken s njim. ali ovu sliku je
raseljeno od strane znanstvene studije Privremena. Oni su dali svoju misao pravac i
nain, tako da oni proizvoljno zloupotreba znanstvenih injenica i koncepata kao
Schelling i Oken su krivi i sami, za to je bilo nemogue.
Fehnerovo naune talente, kao to je izraeno u razliitim prateim ovoj oblasti
rada, bio je najneobiniji. Oni se sastojao od kombinacije opreme, to je svakako vrlo
rijetko u takvoj formi. S jedne strane fascinirala ga je opti zakon prirodnih
fenomena, a to je bio opremljen sa visoko primopredaje, zbog sloene odnose kroz
metodiki analizu njihovih jednostavnije odnosa. On sam je rekao za sebe da on nije
matematiar; i to je to teka odluka se ne protivi da li je moda oekuje vie u ivotu
nego veina pravi matematiara. O od matematike koji su mu predoeni pomae znao
izvanredno da doe, a on ga koristi povremeno iz daleko izvan granica podruja za
koje su prvobitno planirano. Da samo ovaj transfer novih problema, ponekad je
izrazio divljenje majstorstvo. Ali kreativni matematiar, nije bio. Gdje takvog novog,
direktno odgovara promijenio zadatke rute bi uzeti, kao Fehnerovo genijalnosti
iscrpljeni u adaptaciju postojeih alata za svaki sluaj predstavljajui sebe
uvjetima. Meutim, imao je tako rijedak genijalnost u podruju eksperimentalne

metodologije. Bivi posmatraa esto sluajno praktikuju metode postupka znao zbog
svojih principa i od ovih onda razviti nove, napredne metode. Tako snaan osjeaj
tei preciznosti, koja je uglavnom izraena u njega od poetka o primijenjenim
metodama kombiniranja brojnih zapaanja u svrhu sistematske eliminacije neeljenih
efekata i greaka posmatranja zajedno. Od "Mabestimmungen galvanske elije" na
do formiranja "psiho-fizike metode mjerenja" i posthumno rad na "kolektivi" su
glavni eksperimentalni ili teorija eksperimentalne metodologije posveen niz rad
Fehnerovo briljantnih dokaza za ove rijetke i u njihovom nainu rada najneobinije
postrojenja.
ali s obzirom na to je u njega jo jedan imovine koja se sigurno nije esto povezana
s tim tanim talenat. To je bio njegov ivo zanimanje za senzualni intuicije svijetu,
posebno u vrijeme kada je uivao i dalje vedar viziju, za posmatranje sve pojedince,
ak i neoekivano i sluajnost na koje prolaze najvie neoprezno; ula
izotrio. Posebno u svijetu svjetlosti i boja uivali, dok u isto vrijeme svoje estetskom
smislu. na razliite i jo jedan koji je dao svoje vrijeme, tako da vrlo privlaan svijet
subjektivnih vizuelne: Ova funkcija je on distalne ve rano na taan iz tih studija
sada, onda odvukao uglavnom izbjegavali podruje izdanja zbog oigledne
sluajnosti bio pojava. injenica da on ne samo da je prethodno otkrio ovdje
Overlooked ali prvi donio red i pravilo u haosu ovih pojava, koja duguje ovom vezi
ivu posmatranje i sklonost da tone analize.
Ali, kao i uvijek ta svojstva, koji su bili prirodnjak na zapovijedi, ak i filozof moe
biti pogodno, radi kao to je "knjiga ivota nakon smrti" ili "Zendavesta" nisu mogli
dovesti. Evo stoga javlja sigurno nita manje originalna, povean iako od sudbine i
podruja Site dodao: da duboko vjerski osjeaj, koji ispunjava celu sutinu ovog
ovjeka i vjerojatno ponekad u stanju da povue vie nego prouavanje naunih
problema, ali opet da mu bude bleibendstes ivotnog interesa dokazano. Svakako da
je ovo vjerski osjeaj koji se upravo iz prirodnjak filozofa. Ipak, njegova filozofija bi
zauzvrat nisu osvojili svoje neobine obliku, ako to nisu roeni od duha prirodnjak.
Koliko blizu sada ve bi bilo pokuati razumjeti iz akuzatorne akciju takvih
karakteristika naunika i vjerski mislilac filozofa, tako da bi i dalje nedostaje trei
uslov. Nalazi se u crtu linosti koja ima izgled tu i tamo ve u svom naunom radu, u
svojim vjerskim i crkvenih poloaja koji je ve dao svoj peat prije svega njegova
filozofija i je moda osjetio najvie impresivno u lini odnos sa njim. Znam za ovu
osobinu teko nai drugi opti izraz od apsolutne nepristrasnost i smelost osude . Ne
sjeam se da je ikada pridruio ovom objektu oliene u drugoj osobi u slinoj
mjeri; vlasnitvo se ikada susreo, mislim da je zarobljenik pobeda u mom
ivotu. Leibniz je jednom rekao o sebi, osetio sklon bilo miljenje da izmeu njega
izbaciti da se dogovore pod odreenim ogranienjima. Fechner moda moi rei sa
veom odmah, on je sklon na prvi svaki pogled i bez suprotnosti ikakvih
ogranienja. Ako miljenje rasprostranjena priznanje uivali ili ugledan vlasti imale
za sebe, tako da je bilo prikladno samo za vie izazivanja njegove sumnje. Zato to je
bio uvjeren da je navika tradicionalnih pretpostavki i vjerovanja u vlasti su
najopasniji i najei prepreka na nepristrasan nain gledanja na stvari. Ali, s druge
strane, mogao je biti i najodvaniji pretpostavku odreenog datuma Vjeruje

kontradiktorne hipoteza ne impresionira. Izgledao je kao dobar kao popularne stavove

kao testiranje dostojan miljenje, koje je zbog toga sigurno nita manje od onih koji
su u poetku traio da se pobije sa svim raspoloivim sredstvima da ga razloga. "Ja
sam oprezan u vjeri, ali i oprezan u nevjerici," jednom je rekao o sebi. elja da se
ospori miljenja, koji je svojstven mu je stoga ne da sumnja sve i njegovo protivljenje
ak i tada odrava kada je morao da napusti svoju kontra-argumente; ali gdje se to
dogodilo, to naravno rijetkim prilikama kada je bio potpuno spreman da dostavi
argumente. ak i manje ikad pridruio njegov cilj suprotnosti sa najniim linim
iritacija, ali iz njegove polemike uvijek sijalo najistiji dobroinstvo. A unsized
trajanju spor mogao vjerojatno prekinuti uz napomenu da je navodni miljenje moe
zaista mnogo imati za sebe i pronai svoje sljedbenike, samo za sebe, nije mogao
prihvatiti. Ovo dizajniran da se svaa s njim intelektualnom uivanje najrei vrste, pa
ak i napravio neuspjene takav govor turnir nikad nisi otiao bez odrivi profit.
Jedina stvar koja bi ga strasno uzbuditi u odreenoj mjeri, je drei se dogme, ako
to se nije dogodilo na vlastite unutranje uvjerenje. Vjerskih i naunih dogmi mu je u
tom pogledu isti. Iako je nazvao sebe i potvrditi hrianin, pa je prepoznao, ali ni
jedna crkva dogma kao obavezujue za svoju vjeru. I iako je bio tako uvjeren u stroge
zakonitosti pojavnog sveta, kao preduvjet bilo kakvog naunog znanja da mu nije
izgorjela i ljudske volje ovog zakona, tako da nije bilo ni jednog jedinog priznaju
prirodne nauke prirodni zakon, u kojem je vie je vidio kao izraz vezan za poloaj
naih znanja i stoga moda budua poboljanja omoguen.
Ovo lini karakter jedan Fehnerovo moraju ostati na umu; mora se, po mom
miljenju, stavili neke od predrasuda koji je i sam posjedovao, ak i njegova
filozofija, ako se eli da pravda to. Na ulazu u svoju "Zendavesta" istakao je on, on
Rukovanje osnovi nema drugih logino alat za one koji koriste prirodne nauke, i
pored koje ne moe biti, sve dok ostati striktno na osnovu iskustva, od njega, ali da
dobiju koherentan pogled na svijet traenja. Ova dva alata su indukcija i analogija :
Indukcija koja zakljuiti opte zakone pojedinanih injenica, a analogija da drugi,
nepoznati nama, sudei prema nama poznat objektima iskustva. Na indukcija i
analogija u tom smislu nisu samo pojedinane empirijska nauka, ali se i na osnovu
njega obine pogled na svijet svoje naslijedila i zato ak iu irim krugovima
obrazovanih javnosti da je iroko rasprostranjena u nauci. U prolosti u negiranje
tradicionalnih pojmova moda najimpresivniji njegovih filozofskih spisa ima Fechner
ovih obinih Weltallsicht u no pogled pod nazivom: The night view jer cijeli ovaj
svijet boja i zvukova, senzacije i osjeaje, sve tako kako nam sree ovom ivot se
moe uivati u kontemplaciji prirode i odnosima sa naim drugim ljudskim biima,
kao privremena subjektivnom doivljaju, kao stalno obnavlja iluzija izgleda dok se
svijet treba umotan u neprobojnim mrak i mrtva sama tiina haos. Nita osim vibrira
atoma i nemiran, monotone pokrete, i na taj haos samo nekoliko jasnih i zvui poena,
iva bia koja se pojavljuju na kratko, samo da tone natrag u okolni no! Tako
Fechner misli da je svijet pogled na prirodnjak, ali koji je prisvojio Teologija bez
otpora, bez primetivi da tako Bog prekrasan svijet se pretvara u Had, i da je
perspektiva svijetle Beyond koji vam omoguuje da konzole, vie neizvjesna je, je da

se manje razumljivim kako bi mogao izai kao to u daljnjem tekstu iz tog tamne ovaj
svijet.
Ali je ove noi pogled na najvii stepen zadovoljavajui, to nije, kako tvrdi, rezultat
naunog znanja, ali to je istina pojavila samo u tome to nauka stajali u svojim
indukcija i analogije na pola puta, i da su zbog toga nepotpunu sliku svijeta moglo
upravljati,
koji mogu
biti pogodna za odlaganje odreenih odnosa, ali se pretvorio u
Contribuu a millorar
la traducci
pravu, kada pogledate na tim ogranienim kontekstima za punu realnost
stvari.Fechner istraivao greka ove "noi view" prvenstveno na svoje krajnje
nesposobnosti dva otkrivanja problema u odnosu na, probleme koje su uli u bilo
koje doba najdublje i najtee filozofije. Jedan je problem ivota , a drugi da je svijest .

Text original

III.
Kako je ivot? Prema vaeim pogled organskih spojeva su se pojavili negdje i
negdje meu nama nepoznatih uvjetima neorganskih materijala prirode. Organizmi su
na taj nain proizvodi mrtvih, neive prirode. Ima, kao Fechner primijetio samim tim
dati sve od sebe da proizvede na neki nain barem organizama najjednostavnija vrsta
neorganskih supstanci. Ali to napor i dalje uzalud. Umjesto da zakljuiti iz toga da
ak i dnevni nikada proizlazi iz beivotno, ali mi ni ne sami sadraj uz pretpostavku
da su uslovi za formiranje organskih postojala u ranijim periodima zemlje, koje danas
vie ne postoje, i u stanju proizvesti umjetno u naim laboratorijama jednom; Bez
obzira na jo ranije stanje na zemlji, koliko moemo izvui zakljuke o njima, a ne
ivot organizama su povoljniji od onih danas. Za razliku od toga, to ide na injenicu
da je, nasuprot tome, svi organizmi su oni koji su prvi moe nastati iz svog
metabolizma, a zatim preko svojih pad neorganske materije, ne marei vie. Ipak, to
iskustvo ini a priori prihvatanje vjerojatno da obini pogled se ukida u svoju
suprotnost: Nije dnevnom je iz beivotno, ali beivotno izala iz dnevnog.
Pretpostavimo da ovaj skup, tako da emo sada neminovno prisiljeni do zakljuka
da je ivot, su Suspenzija od jednog dana sva iva bia na zemlji, sama zemlja je: The
Earth Stoga ne samo u poetskom sliku, ali u pravi i istinski smisao nae majke treba
zvati. Mi smile saaljivo vjeru divlja plemena koji misle da su ljudi stvoreni od
kamenja. I ono to mi bolje radimo kad gledamo ne samo ljudi nego i ivotinja i
biljaka, sav ivot na Zemlji kao talog, koji su nasumice taloe na mrtvo stijenske
mase? Mi smo se produbila u prouavanju zemaljske kugle u naem uionice dok
drimo samu zemlju za globus, na planinama, rijekama, morima su obojene sa svojim
ivotnim stanovnitva samo izvana. Fechner pokazuje apsurdnost ove miljenje san
prirodnjak. Ovo izgleda na obali jasne vode u kojoj pliva oko zelene, bijele na dva
suprotna boda loptu. Jaje, razmiljajui o prirodnjaka, ta je to mogue? Svakako
neuobiajeno veliki infusorium! I on se raduje planine asti, to e biti s njim kao
novi Ehrenberg dati kada opisuju ovu novu vrstu. On donosi loptu pod
mikroskopom. Otkrio patch zelenih marginama i trepavice u sve vrste mastila. Ali,
kao to se odnosi veim uveanjima, ispostavilo se da je novi Infuser se ne sastoji od
elija, kao to je oekivao, ali da oko roj kao elementarne estice na povrini od
drvea, cvijea, ovce, konji, psi, ljudi - i odjednom je otkrio on u jednoj od sebe
taaka u pokretu. S obzirom da je prirodnjak ugledao svjetlo. A stvorenje, pa je

mislio, na koji sam se pripada sa svim biljkama i ivotinjama, takvo stvorenje nikako
ne moe biti nita drugo nego ivo bie. Druga prirodnjak, koji je rekao da je,
naravno, smijali njega. Ali, ko je bio u pravu?
Glavni prigovor koji vodi do ivota na Zemlji u polje, je u tome to ukazuje na
nedostatak svih morfolokih i kemijskih komponenti, to smatramo potrebnim za
proces ivot. Stijenske mase Zemlje ne pokazuju elije, ni tkiva i organa, a ne
proteini. Ali, pita Fechner, da li je potrebno da je zemlja u cjelini opet izlae sve
organske proizvode koje ve iznad u organizama koji ga proizvodi,
posjeduje? Svakako, ako mi zovemo zemlja organski, tako da emo morati pozvati u
drugom smislu, kako razliite organske pojedince koji su svojim biraima. Moramo
se smatrati kao pojedinac vieg reda, iste prirode kao i druge sline svijeta tijelo, a ne
podreeni zemaljski organizmi preivjeti. Iz ovog stanovita, ali mi dobiti mogunost
za razliku od ivota i neivog nee biti mogue izgraditi tu strukturu i materijalnih
razlika, ali samo u opte karakteristike kretanja u bilo kojem, od kojih nastajati
uoeni na raznim tijelima pojava. Sada su svi pokreti organskih i neorganskih prirode
su dva velika naela temu, od kojih je prvi sasvim opteprihvaena, ali drugi esto
previa ili barem ne kako treba, je priznao:
naelo uzronosti i konanost ili svrsishodnosti . Prema principu povratka uzronosti
svuda i na svakom trenutku, u mjeri u kojoj je istim okolnostima doi ponovo, pa ak
i iste ponovo uspjeh. Iako je ovaj princip dominira cijelu prirodu, dnevni poput
beivotno, i na prostoru bive duhovnom svijetu; ali se smatra po sebi previe nejasan
kao da je jedan detaljno mogao pronai karakter pojedinca izgled podruja, a time i
na udan razlike neorganskog i organskog svijeta uz njenu pomo. Situacija je
drugaija s naelom konanosti. To se javlja samo kao uzronost ope zapaanje
predmeta prirodnih pojava. Ali, dok ovo naglaava samo optim zakonima fenomena,
iz koje je pravac u kojem se protee zakonu. U skladu s tim, kauzalnost i konanosti
nisu ba na kvotu, ali oni se meusobno nadopunjuju, a to mora biti neophodno, pod
uslovom da je pojedinih zakona koji odreuju tok simptoma nakon uzroni princip,
takoer ukljuuju one prema kojima ocrtava Final princip svojim tokom. Principi bez
otpora Suivot je neophodno da konani princip je sama po sebi posljedica uvjeta koji
postoje za primjenu naela uzronosti u svijetu. Ovaj opi princip ima Final Fechner
kasnije, nakon jednog od carinici u svojoj knjizi "O prirodi kometa" pogubljen obzir,
"naelo sklonost ka stabilnosti" zove. Ali sama ideja je Fechner imovine. On je vrlo
jasan u "Zendavesta" i ranije, 1849. godine odrati u naem govoru drutvu "O
zakonu uzronosti", ukazao. Konani princip je izraen u daljnjem tekstu u injenici
da je u prirodi svakog nekako ograniena na van i prema tome relativno zatvoreni
sistem i svaki relativno nezavisni deo trai da se ponovo vrati na isto stanje kao to
nakon krae ili due vrijeme koje je imao ranije. Dakle, swing unutar kristala soli,
pojedinane estice soli zbog svoje redovno termalne stanje na isti ravnotee. Uzmite
planete u svojoj orbiti oko Sunca uvijek istim pozicijama. I tako isto ivotne procese
obnove sebe u organizmima periodino dijelom unutar jedne te iste sutine, dijelom u
promjene generacija. Niko od nas nije protiv dolaska u prirodne sisteme ili njihovih
komponenti, ali valjanost ovaj princip apsolutne, ali svugdje samo pribline. Redovni
oscilacije molekula promijeniti kada se mijenja njihove termo stanje. Planetarnog

kretanja iskusni poremeaja i samim tim vrlo sporo varijacije njegovu stabilnost. U
Lebensprozo organizama postepeno iscrpljeni njihove ravnotee i uzroke na kraju
njegovo potpuno ukidanje. to vie sveobuhvatan sistem, vie mora ipak pribliava
svom priblino apsolutnu uniformnost u ponavljanje iste drave kao u istoj mjeri
smanjiti smetnje koje potiu na vanjske utjecaje. Na kraju mora da vai za svemir u
cjelini, dakle, princip stabilnosti u apsolutnom smislu.
Sada, meutim, ini se da dva oblika takve tendencije stabilnosti razlikuju,
jednostavniji i sloeniji. Primer jednostavne stabilnosti daje nikakve anorganske
molekule: estice kristala, koji vibrira oko njihove ravnotee pozicije, vrati se odmah
natrag u istim uvjetima. Primjeri zamrene stabilnost pruaju organizama i njihove
elementarne dijelove. Svaka elija prima kroz procese unosa i isporuku goriva u
gotovo stabilnom stanju, a isto vai i za cijeli kompozitnih organizma i na kraju niza
generacija organizama, u obliku u izmjeni roenja i smrti, isto organske forme
nove. Ali tendencija ka stabilnosti dolazi ovdje samo otkrio kada poredimo vie
redova naizmjenino drava; Takoer, organizam prima samo na nain da izae iz
manje stabilne organskih spojeva stabilan neorganske. Uz opi trend ka stabilnosti
stoga objedinjuje sklonost da se presele u vie stabilna drava, organska neorganska
jedinjenja.
Koji od ovih oblika sada potine kosmikog sistema? Kao i naa zemlja po
povratku u njegovo kretanje oko Sunca sa veoma visokim stepenom aproksimacije u
istim pozicijama, jedan dio savrenog stabilnosti neorganskih tijela. S druge strane, to
odgovara u zamrene toku poslovanja periodinost fenomena ivota. Kao svoje tijelo,
tako da tlo ima definitivan oblik po eksterno zavren, interno povezani su njihanje
snaga i odnosa svrhu u cjelini, slino nezavisni i zatvorene cijelo lice u njoj u drugom
svijetu tijela. Isto tako, igra procesa je podijeljen na glavne i sporedne, redovno
ponavljaju razdoblja u vremenu i prostoru na njemu. Evo vam stoga bitne kriterij
organske u ovom redovne strukturi i ponovno obnavljanje kretanja, tako da nema
sumnje, nakon Fechner miljenje prevlada, da promjena kosmike pokreta
najsavreniji primjer koncepta organskih pokreta je na sve. To savrenstvo organske
periodinost kosmikih procesa na bazi, ali samo da ih zahvatanje sa zamrenim
sastav perioda gotovo savrenu stabilnost iste kao veliki kao da je samo neorganskih
molekula na Zemlji, povezuje. To onda dovodi do prisile, meutim, razlikovati ovaj
organski ivot kosmikih sistema kao jednina od kojih pojedinanih organizama i
njihove elementarne dijelove. Fechner poziva da kosmorganische , to molekularni
organski . Nakon njegove uzrona veza u to ini ivot na zemlji na samu zemlju, ali
mora, po njegovom miljenju, molekularni organski potrebno iz kosmorganischen
pokreti pojavili; i nakon posmatrane svuda u ivotu procesima tranzicije tendencija
manje stabilne u stabilnije spojeve moe se pretpostaviti da se poklopio s pojavom
molekularne organske neorganskih od kosmorganischen pokreta i prvi edukativne
materijale. Tako je zemlja vie ne pojavljuje kao vanjski ivotni prostor, ali u
doslovnom smislu kao majka ivih bia na njoj. I zemlja zauzvrat je samo jedna
karika u velikoj kosmorganischen granice naeg solarnog sistema, to je podreena
ukupan ivot univerzuma kao zadnja sveobuhvatno jedinstvo.
IV.

Kao to je pitanje niti porijeklo ivota, ispada Fehnerovu miljenje, a drugi nakon
nastanka gubitka svijesti o tome da obini pogled na svijet. Moete izai iz svesti
nesvjesnog bez davanja rauna o tome kako je to bilo mogue. Naravno, mi smo
daleko vie nego u prethodnom instrukcije o ovom pitanju na analogijama. Jer, u
svesti nekog drugog bia, ne moemo gledati u, jer gotovo svaki samo svoju svijest je
odmah odreena. Greke i nezadovoljavajui prirode obinih pogleda na svet lei u
injenici da je i dalje postavljena na sljedei i najpovrniji analogije ovdje. ivotinje
se pripisuju duu i stoga svesti; jer oni imaju slian naem nervni sistem, a ne u
najmanje znaju kako ovaj nervni sistem doe u posjed svesti, i zato bi trebalo da
bude drugaije u ovom karakteristika drugih spojeva. Sa istim pravima, sa kojih je
jedan ukljuuje: ivotinje trebaju ivce na senzacije, pa biljke su oni koji su trebali sa
istim pravima, moglo bi se rei: Odgovor violine trebaju Strings za biljeke,
ukljuujui i flauta konce e morati da tonove. Umjesto toga, uvjeti pod kojima svest
bia rije o, da se izabere u skladu sa sopstvenim neobine okolnosti, alba se vri na
zahtjeve koji se odnose na potpuno drugaiji od bitnih uslova. Ako biljka ima osjeaj,
tako da ne moe doi u postojanje nervnim naravno; ali ko je ikada dokazao da nema
senzacija bez ivce? Ako jedan ali uglavnom spremna, zbog odreenih manifestacija
ivota pripisati protozoa, koji takoer nemaju osjeaj ivac. Sada, meutim,
manifestacije ivota biljke su u mnogim aspektima razliite prirode od
najjednostavnijih ovih ivotinja. Ali ko nam govori da senzacije mogu jednostavno
izdao samo ivotinja manifestacijama ivota? potpuno trae, da je zemlja, planeta bi
imati mozga i nervnog sistema, je potpuno neprikladno zakljuak iz dijela u cjelini. U
mozgu ljudi i ivotinja koje pripadaju njemu, Zemlja ve ima dosta svesti organa
potrebnih tipa. Ako ga okruuje kao cjelini svim svojim stvorenjima, onda je
organizacija ovih stvorenja, a time i njihova jednaka je supstrat svijest se ne moe
ponoviti u ovoj cjelini.
Oslanja se tako zajedniki pretpostavka samo neadekvatna vanjski analogije, ali
ostaje odgovor kriv ne samo na pitanje o porijeklu svijesti u cjelini, ali i za druge
uzroke promjene fenomena svesti. doi do nas i idemo ideje. U datom trenutku naa
svijest uvijek sadri samo vrlo ogranien sadraj. Ovdje moe uskoro sastoji od
sjeanja prolih percepcije, ponekad moe preokrenuti direktan osjeaj kad ne
okrenuti u nau panju, u poetku ostaju bez svesti da kasnije se pojavljuju u
svijesti. Gdje ideje dolaze od sada da, nakon to su nestali iz svesti, ponovo ui u
istu? I gdje da idem prema onima koji nestaju iz njega? Fechner odgovara: Kao jedan
ivot samo kao izdanak ireg procesa ivota, kao Can svest, to moe sada biti prvi
pojavu istog u pojedincu ili postaju svesni in jedne ideje, se shvatiti samo iz
injenice da svaki pojedinac svesti na opte svesti lei u Potopite svoja iskustva, i iz
kojih mogu ustati. To univerzalna svest, u kojoj svaki pojedinac svesti zemaljskog
bia raste, ali mi ne pada na pamet samo vezan za ukupan ivot nas zemlje. Prvi
poreklo nae svesti je na taj nain slian probudio iz sna. U stvari, donosi sa sobom
ljudsko bie na roenju puno mentalne opreme na svijetu s kojom se moe tumaiti
kao tamna memorije. Kako onda ponovio pojavu individualne svesti u budnom iz sna
u smislu, dolazili i odlazili ideja i na kraju ak i drava promenu pravca panju su
procesi u kojima izmjeni spavanja i ponovno buenje u individualne sadraj svijesti

odvija. Svi ovi unutarnji iskustva organizirati sami pod sliku praga svesti. O ovom
prag poetku namee kao glavni vratila dug period buenje svijesti u cijelom
kontekstu; a zatim se uzdigne iznad ove glavne osovine i dalje mijenja harmonika
krai period, individualne osjeaje i ideje koje ine specifian sadraj svesti, i koji na
taj nain odgovara na temperaturu iznad glavnog nastajanju "gredi". U skladu s tim,
oni glavni prag, jer gornji prag, ne treba smatrati kao ogranienje da je svest
nesvesnog, ali samo kao onaj koji razdvaja vie ograniena iri svijest. Meutim, s
obzirom da e ire svijest ima svoj prag, tako da moemo, gdje god, novi
individualne svesti, tumae to kao proces prikupljanja preko praga. Svest zemlje ine
tako slino se svesti ivota koji mu pripadaju stvorenjima kao svoje svesti njegova
trenutna iskustva; i da su svi svest ima blago sjeanja koja ukljuuje cijelu povijest
Zemlje i njenog ivotnog bia u njemu, slian naem svesti osvrne na kontekst naih
individualnih ivota. Sama zemlja, ali kako solarni sistem i onda integrie kao
kosmorganisches lana sa ovog svemira, predstavlja svijest jedinice ponovo samo
jedna karika u nizu nastavlja rastue oblike svijesti, najvii, sveobuhvatne ukupne
svijesti samog svemira je boanska svijest.
Takoe, na ovom boanske svesti, u kojoj su sve ostale svesti ukljueni od najvieg
do najnieg, kao njegov pojedinana iskustva, ali sada okree Fechner, iako nigdje
eksplicitno, ali u stvari princip praga, i to ini u isto vrijeme vrlo vaan voz njegov
koncept Boga, to se razlikuje od veine slinih filozofski koncept formacije. Dok
crtanje sve je za nie svesti jedinice ispod praga biti za to vrhovni svijest iznad praga,
jer je jedini nain da se u Fort ouvanje i restauraciju obnavljanje takvog sadraja je
osiguran i za nie svesti. Ali Fechner ne vjeruje da je boanske svesti nose cijeli
budunost svemira u sebe. Umjesto toga, ideja razvoja, od kojih se raa njegova
koncepcija o porijeklu ivota svesti ga gura, do sada primijeniti ovu misao na samog
Boga. To se radi od samog poetka general, u kosmikim zakonima uzronosti i
konanosti se aktivira svijet plan pripisuje boanskom svijesti, ali vidi vanjski dizajn
ovog svijeta plana u toku kosmikog dogaaja kao niz novih iskustava u okviru
boanske svesti. On usporeuje Boga da umjetnik, koji svoj rad, dok lebdi od samog
poetka u svojim optim obris na umu, ali zato ne predvia svaki fazi izvrenja. U
tom smislu, prema njegovim rijeima boanske svesti razvio slian ljudskom, samo,
naravno, od poetka uniforme, dobro planirane, zakonito; a Bog mu je nakon svega,
je isto tako, proizvod svog iskustva, koji su ujedno i iskustva svemira, ba kao to je
pojedinac proizvod svoje sudbine. Ova ideja izgleda mu tako naizgled, jer ga to ini u
isto vrijeme mogue da se misli ljudi kao pomona i izvoa radova Boga, i zlo u
svijetu i grijeh kao pravi originalnom prirodi Boga udno, ali ali da se pogledati do
zavretka stvaranja i za proizvodnju dobrih i prekrasne neophodan element svjetskog
poretka. To su misli, u kojoj je podsjea na dva glavna njemaki Teozofi 16. i 17.
stoljea, koji inae uvjerenje mnogih osobina zajedniko, na Paracelsus i Jacob
Boehme. Ali ak i sa filozofima svoga vremena, koji je bio nesklon zbog svojih
grijeha protiv nauke inae, sa Schelling, pa ak i Hegela je dodirnuo ovdje, iako oni
nisu bili ti odnosi su uli sam na pragu svijesti.
V.

Ako ivot i svijest nikad pojavili, ali originalni aktivnosti univerzuma, tako da je
ideja je sada time i direktno je predloio, kako su zapravo samo razliite izraze istog
dogaaja. U stvari, Fechner koncepcija. Ono to se daje za nas izvana kao kohezivni,
ali u iroku fine prostorne i vremenske procese osim prolaska ivot pokret koji smo
interno prikupljaju kao intenzivne jedinice nae svesti. Kao etvrti, prvo smo se
razlikovati od take izvan svoje periferije i onda pogledam iz svog grada, a opet je
isti krug, tako da su od vitalnog znaaja procesi i procesi svesti iste fiziko-mentalni
dogaaji, svaki su samo iz druge perspektive. Evo cijeli razlae u vanjskom poloaju
u mnotvo pojedinih dijelova, za unutarnje poziciju zatvara u jedinstvo svesti
zajedno. Dakle, oba poloaja su komplementarne, ali i snimiti cijeli stvarnosti. Tu
Fechner nema nepoznanica "stvar po sebi", iji su samo manifestacije su oko ta dva
koncepcije, ali svijet je da tjelesna i sama duhovna bia, kao to ih znamo direktno na
nau vlastitu tijela i vlastite due. Prema tome, dua nije poseban, unausgedehntes
bia koja je imala sjedite u datom trenutku u mozgu. Fechner ini monadological ili
atomistikog njegov synechologische pogled suprotno.Prema njenim rijeima cijeli
ivotni tijelo je animirani, kao zaista se zasniva psihikog ivota na interakciju svih
organa. Ti pokreti, na koje se individualne pojave svesti su direktno vezani, pod
nazivom Fechner u svojim kasnijim spisima "psihofizike pokreta". Kao to se ne
samo stvorio ivot i animaciju, ali prvobitno, kao i psiho-fiziko kretanje je
original. U kosmorganischen procesi su jedan i sve psihofizike pokrete. Uz
diferencijacija Kosmorganischen za molekularnu organske, ali pojedinac
psihofizikog pokreti su potom formirali da u osnovi individualne svesti ivih bia. U
skladu s tim, od sada u skladu psihofizike pokreta i svijesti. Svaki stanje svijesti je
vezan za posebne psihofizike pokret; i samo takva ideja kao suvenir slika da ih
ponovo obnoviti, jer su u pridruenim ukupno svesti kao pravi ideja i dalje postoji
ispod praga individualne svesti, tako i povezanih pokreta mogu samo ponoviti, jer,
jednom stvorio, nikada ponovo postavlja, ali se moe privremeno potisnuti. Fechner
ilustruje ovaj neodreeno psihofizike pokreta slikom talasa kada prelazi na nivo
vode sa drugim biem, nestaje u oku, ali u stvarnosti u sastavu pokret se nastavlja.
Ova slika e biti siguran, oigledno pitanje da li na kraju je psihofiziki pokreta
moe pretvoriti tako da ne dolaze na svjetlo kao ponovo ista; i ovo pitanje dovodi
neminovno druge: Kako se ispostavilo uz nastavak nae svesti, kada je ivot
zavrava?
Fechner priznaje da je nemogue kao takav odgovor na ovo pitanje na osnovu
razmatranja psiho-fiziko kretanje. Ali on misli da bi mogao uiniti fiziki analizu se
pretvarati zbog naeg neznanja ovih pokreta na vorfolgen ije sudbine. U skladu s
tim, ne ostavljajui nita osim mentalnog strani operacija da se predvia, koji onda
daje i slijedi zakljuak o povezanim fizike stranice iz konteksta vlastitog. Evo sada
je neizbjean dokaz irenja na najudaljenije protee vremena nastavak procesa svesti
na proirenje ljudske svijesti o cjelini, dug ljudski ivot. Iako ljudsko tijelo
neprestano obnavlja zbog procesa metabolizma, tako da na kraju nema nuklearnih je
ostala ista, sjeanje na starca see u najranije djetinjstvo. To je, kako kae, samo
razumljivo kada se moe prenijeti jednom nastali psihofizike pokreta za nove i nove
elemente tijela.

Ako, meutim, na taj nain kontinuitet nae mentalne iskustva i njihov psihofiziki
podloge nije vezan za odreene uporne supstanci, tako da nema razloga da se
pretpostavi da je vezan za odravanje naeg tijela. Naravno, mrtvo tijelo vie nije
psihofizikog pokreta u stanju potrebno za pojavu osjeaje i ideje. Ali, zato ne bi
trebalo da nastavi ovih pokreta na neki nain u svijetu oko nas? U stvari, Fechner
gleda na ovu pretpostavku cijelu svoju koncepciju individualne svesti kao
"harmonika" preko temperaturi ispod praga prisiljeni "Unterwellenborn" iri
svijest. To ne bi bilo vie svesni, ako ne i nastavila svoje postojanje, iskustva
pojedinca duha u njemu; i ta iskustva uo, ali i kao najbitnije svesti svoje linosti. A
nestanak samosvijesti u opte svesti Stoga se ini da ga nezamislivo. Rasprave ali
svaki je za razvoj individualne svesti sa puno da doive ove opte svesti. Ali on misli
da moe pretpostaviti da e barijere pasti dalje od sindikata sa ovom drugom, koji su
postavljeni na psihiki ivot vezanost ogranienom fizike organizacije. Zagrobni
ivot je stoga u istini ivot u ovom svijetu. Meutim, to je u analognoj nain na vii
nivo naeg sadanjeg postojanja, jer je vii nivo na prethodnu ga iz snova stanje prije
samog roenja. ovjek ne jednom, ve tri puta na zemlji. Prva faza ivota je
konstanta sna, drugi je naizmenino spavanja i buenja, trei veiti uvara. Ne ive u
udaljenim, nepristupanim prostorima iznad neba ili ispod zemlje naih preminulih,
ali meu nama. Moemo, predmet ogranienja naeg tijela, u mislima, pretvoriti u
uspomene s njima. Ali ivite s jasnom svijesti oko nas iu nama. Na kraju krajeva,
neki od naih misli moe i nastati kroz direktno uee u naem duhovnom ivotu. A
to je "veliki pravde stvaranja da svaka stvara uslove njegove budunosti biti sama ova
djela su ljudi ne nagrauje vanjski nagrade ili kazne ;. Nema nebo i ne pakao u
uobiajenom smislu krani, idovi i neznaboci gdje je dua e nakon smrti - ali
nakon to su preivjeli velikoj sceni bolest, smrt, razvija tiho na nepromjenljiva,
svako naknadno fazi na osnovu biveg konstitutivnih konzistentnost prirode na zemlji
nastaviti u i da vie bie; i, ovisno o osobi dobro ili loe, plemenite ili zajedniki
djelovali marljivo ili je u stanju mirovanja, on je zdrav ili bolesnih, sljedee ivot jak
ili slab organizam kao svoju imovinu kako .... dugo ali neistinita, i zlo kongregacija
utiu na dalje i moe se bore za svoje postojanje s pravom, prekrasne, u pravu, to e
trajati poraen od sve veeg mo, e biti unitena sopstvenom-back sa poveanjem
snage posljedicama. " Zbog toga je da hiernieden ostavio blago ljubavi, potovanja,
potovanja, divljenja u memoriji ljudi iza njega. Ono to je on otiao je ovozemaljski
ivot iza njega, koji je osvojio sa smru osvojivi svijesti rezime svega mislim
Posthumni od njega; on ukinut je buel, od kojih je samo broje pojedinanih zrna u
ivotu. Ovo je jedan od blaga koje bi trebalo da se okupe za nebo. "
Po tako ovdje i dalje dolaze zajedno u jedan ivot vjeni, svoje mjesto za ljude je
zemlja, u svoje duhovno bie uestvuje, i koji ini posredovanje sa sveobuhvatnom
boansko bie za njega, ime je odbacio sam te noi pogled na preovladavaju nauka
koja vidi samo privremeno iluzija u svijetao i zvui prirodno. Pa, mora, dakle ugledao
svjetlo odlaska ujete zvuk, dajui vida i sluha stvorenja. Ali nije cijeli okruuje nam
priroda bia koja je podijeljena u razliite stvorenja koja je proizvela, i iji su ivoti
su izgubiti kada za njih samo u pojedinanim dijelovima? Stoga, to je prirodno
pogled koji su prethodili da sumoran pogled na prirodu nauke danas, i ostat e, ako se

to opet dole, da je svjetlosni snop, sama sidro osjetio, jer je cijeli svijet obasjana istu
viziju, u istom roitu je kroz zvukove koji ini ljudi uivaju u okruenju same
prirode. Ovo je dan koji Fechner suprotstavlja noi pogled, a koje on smatra
kompatibilan ne samo sa rezultatima nauke, ali koji je takoer uvjeren da su se
poklapa Samo misterije zagrobnog ivota u kontekstu nae iskustvo i znanje nain
rijeili. Dokazi mogu biti siguran, ovaj dan, kako je priznao, ba kao malo to se
moe dokazati, u noi na more. Ali kada je vjerovanje je pozvana da pomogne da
popuni praznine znanja, tako da mu tolerira nikakve sumnje da je dan je teio vera
bogatiji. I kao to se moe misliti o sebi u svakom sluaju je stalna vjera ispunio
svoju filozofiju s osjeajem sree da je sve teko, to ga je zaradio na postojanje,
njega vjerojatno je jedan od najsrenijih ljudi koji su ikada ivjeli. On sam je rekao za
sebe: "Zar ne bi najmraniji i naizgled najvie nade put u mom ivotu, prvi Dawn of
the Day u ideje" knjiicu ve prethodila zagrobni ivot, "Ja ne bih imao bi due to
vrijeme." Ergreifend govoriti ovo u nekim od pjesama koje su nastale, posebno u
ovim najmranijim danima.Dakle, u tom "pjesma u nevolje":
Ako sve potamni, Extinguished je
raun, Usamljeni i dalje
blistale od posljednjih zvezde; 0
razmiljanja 'da sunce ivopisan i
dalje je, novi dan
blaenstva Jednog dana prije
nego to je;

ili u zavrnoj stihovi na knjiicu "na tri motiva i razloga vjere":

U Boga poiva melne
duu; Aneo cijeli stado u svojim
brojnim brdima upaliti Beaming
vidim idem, a ja nosio ak.

Ideja Allbelebung prirode i sveprisutnost Boga u sebi kroz sve ove pjesme. U
poetski izraz najvjerovatnije ovu misao u "Dobro jutro i proljee" pod nazivom
pjesma nai:
Boe, ja bih da se molim vas, to
moli sve o meni; ali mislim da
rei ne da e to, kao to sam ja,
kao to sam vam? Kako upitno

erbanget tako moje srce,Ching

tajno kroz hodnik: ta u nas
Langet ljubav prema tebi, Bog je
to samo ja. u tebi i on ohrabruje
svoje ruke, na potezu od nas
iz, ne trai od njega ', gdje je
svijet zavrava, s tobom, Bog je u
kui.

Text original
Contribuu a millorar la traducci

VI.
U vrijeme kada Fechner filozofskim spisima prvi put pojavio u javnosti, bio je za
akciju, najgori mogui. Kao tri toma Zendavesta, ove sveobuhvatne prezentacije
svojih stavova, objavljen u 1861, dominira nauni svijet potpuno razliite
interese. Prirodni filozofija je temeljito je fijasko, a zvijezda Hegelove filozofije
izbledela; je pesimista Schopenhauer ekao u Frankfurtu ipak iskoristiti uskrsnua
njegove zaboravljene rada, u to vrijeme niko nije verovao, ali sebe. Ludwig
Feuerbach i narednih godina, hodanje u njegovim stopama fizioloke materijalizam je
doao kako bi se zadovoljile popularne filozofske potrebe, dok su stroe nauka
povukli u svoje podruja strunosti i filozofije uopte obino traili priguenim
poziciju. Kako bi bilo rad koji je ve najavila u naslovu kao lekcija iz stvari neba i
zagrobni ivot, kao nita drugo nego kao fantastian san se pojaviti, koji nemaju
nikakve veze sa naukom!
Fechner znatno patio pod ovim nepovoljnim puta. On nije umoran od osuujuih
presuda, koju je dobio, i on oseti sa zadovoljstvom iznova i iznova proglasiti u novi
oblik svijeta. U Zendavesta je pratio, u nadi da e krai oblik irenje svojih ideja
pogoduje manji fontova. U predgovoru traktata "Na dua pitanje", kae on da publici
koja apsolutno ne moete pronai svoj put iz kreveta starih pogleda koji je imao po
prvi put pozvao u svoju "knjigu ivota nakon smrti": "Ustani! " Kada jedan ga ne
uje, jer je opet i opet obrazovanje: "Ustani" "Sada sam nazvao peti put, i ako ja
ivim, ja u esti i sedmi puta, Ustani! 'zovu, i uvijek postoji samo jedna stvar,
Ustani! ' . Ali budite za pozive koji e probuditi svijet spava, ima jak dah, ja sam
samo dah u ovom dah ".

Najvie od svega on protestuje protiv ime sanjar. A sanjar, kae on, vi s pravom
nazvati one koji preuzimaju negdje na nebu ili na zemlji stvari kao pravi, koji su u
suprotnosti zaplijenjene zakonima pojavnog sveta, a za koje postoje razlozi u
kontekstu iskustva mogla pokazati. U tom smislu, za. Primjer, je doktrina o seljenju
dua fantastino, ili da li je bilo fantastino pretpostaviti da ljudske due u sunce ili
planetu ili bilo gdje drugdje u dalekom svetu na ivot. Fancy je, dakle, u osnovi
cijelog dana vladaju vjerskih uvjerenja, jer oni priznaju ni medijacija ili odnosa
izmeu svijeta naa sadanjost i naa budunost postojanja. Ali ti si me ponovo
pokazati, pa je pita mjestu gdje po mom miljenju u suprotnosti sa utvrenim
injenicama! Nai ete ovom trenutku nigdje. Naprotiv, ono to ja predajem, koja se
izvui iz percepcije pravu prirodu i stvarnom ivotu. Meutim, ve nije ukljuen u
ovaj odmah otkriti za nas stvarnost stvari. Ali filozofija je da nije stvar znanja, ali
vjere. Ne moe se dokazati pogled na svijet, kako se dokazuje matematiki teorem, a
oni ne mogu dokazati empirijski kako se moe posmatrati prirodni fenomen. U tom
smislu, filozofija i religija mu stoje na istom terenu. Filozofija je u isto vrijeme u
sredini izmeu vjere i nauke. Ona mora da se pomire i razvojem svjetonazor koji
ostaje sa rezultatima nauke u skladu, pruajui vjerske um treba zadovoljstvo.
Jedan vidi Fechner ini filozofija drugaiji zadatak nego to se obino dostupni svi
oni koji smatraju da ovaj zadatak kao nauni. Od velikog filozofa iz prolosti, malo je
da se zna pisanja rijetko u Fechner kao Kant. Od potranje Kanta, koja je u
meuvremenu ostao aksiom naune filozofije, prije nego to ak i informativne o
prirodi stvari neto ranije posebno sposobnost naeg fakulteta znanja su testirani na
takve izjave ovog zahtjeva je Fehnerovo filozofija je ostala netaknuta. Jedan e
izgledati uzalud za nju neto to se moglo tretirati kao epistemologije ili etike u
naunom smislu, kao kritiko preispitivanje principa ljudskog djelovanja. Zbog toga
jedan bi ve i mjeriti ove filozofije sa netanim skali, ako ste htjeli stvoriti naune
filozofije na njih. To e, u principu, ne moe biti. Umjesto toga, to je samo kao u
reinterpretaciju vjerskih uvjerenja kao dodatak naunih rezultata, s tim
reinterpretacija i ovaj dodatak treba na nain da se vjera i znanje u jednu, harmonian
u sebi, elja za znanjem kao nunost dobrobiti ljudi zadovoljavajui vjerovanje
ujedine. Stoga Fechner filozofija je u sutini religijske filozofije ili, jo moda
zgodno izrazio, teodiceje. Ali to nije teodiceje u Lajbnicov smislu. To ne pokuava da
dovede Christian dogme sistem sa prvim nezavisno formirana njene filozofije u
harmoniji. Dogma je Fechner protiv potpuno besplatno. To bi dokazati kovertu koja
skriva vjerske osnovne hrianske vere ee nego titi. to vie pa ga je ovaj core
poznat kao neotuivo sredstvo ovjeanstva.
To je na kraju krajeva, da damo zakon Fechner ako oni odbacuju ime sanjar. U
stvari, njegova filozofija je matovita, ali fantastino u smislu realnosti proizvoljno
mijenja igru mate, to nije. Naravno, to je sve samo mogunosti misli. Vie priutiti,
ali ona takoer ne sebe obeao. Opravdanje ove pozicije izgleda ba Fechner da vjera
nije odvojena kraljevstvo osim znanja je, ali da je bio neophodan u sredini ovog u
bogate, povezivanje i dopunjuju njegove komponente. Ako pretpostavimo da drugi
ljudi svest po sebi doprinijeti slian naem, ili da se u dalekoj prostorima i vremenima
svemira nita manje kao odnosi u svijetu oko nas, zakon uzronosti, kao i one su

neophodne za nauku pretpostavke osnovi samo je pitanje vjere. Potpuno pretpostavke

o tome i svoje snage, o najoptija zakonima prirode i duhovnog ivota, oni otkrivaju
sebe ve okarakterizirati kao uvjerenja da u njima nije jednoglasnost je bilo
postignuto. Neki od njih navodno voenja skoro sigurno, jer se navikne na to. U
ovom trenutku Fechner je sada zapoljava filozofija. To zahtijeva da se strogo
razlikovati izmeu stvarnog znanja i verom, a da se ne moe tako da prihvati
vjerovanja ak i istina, jer se prenose na nas ili u opu primjenu. Umjesto toga, vjera
je tako neophodan za dopunu znanja, a ipak se moe smatrati samo kao kriterij
legitimnog uvjerenje da je donoenje takve dodatak na zadovoljavajui nain
zakljuio je. Ovaj kriterij ne sada svoje vrsto uvjerenje u vjerovanja obinih pogled
na svijet, kao to je sankcionisan od strane moderne nauke. On to vidi s druge strane,
u punoj mjeri ispuniti svoj pogled na svet, na preokret je u veini bitnih odnosa
koji. To je svijest ove opozicije, uz vrsto uvjerenje u blaenom sadraj njegovog
uenja, to daje filozofski spisi Fehnerovo neobian arm. On ne eli da ubedi samo
argumentima, ali on ima neto od duha proroka koji se otkrio u koji eli da se
oslobodi oveanstvo od okoreli greaka i da je srea novog Boga i znanje o svijetu
podeliti.
VII.
Meutim, Fechner moda nee biti umorni da bude uvijek odjekuju iznova njegov
poziv za buenje, nije mogao postepeno percepcija ne zanemariti da je, osim uea,
koji je naao svoje manje popularni spisi o pojedinanim religiozno sklon um,
njegova filozofija ne u irim krugovima vri prodorne snage, tako da, ono to je
najvie bolno za njega, bio je dobar kao iz prirodnih nauka, nezapaeno od strane
nauni svet slubene filozofije. Drugi je moda nervira takav propust, na udaljenim
pokuava svoju osudu da daju svoj doprinos su odbili. Nije tako Fechner. Povjerenje s
kojim ga je ispunio svoje vrsto uvjerenje, on nije prestao da nastavi svoj cilj. Ipak
transformiran u proteklih trideset godina svog ivota na dio karaktera njegovih
radova. U glavnim radovima koje je objavio u tom periodu, on je promenio, ako
mogu koristiti izraz, taktike suenja; Da je promijenio ovo prvenstveno u najvanijim
ovih radova, u "elemente psihofizike", toliko da je za povrne ispitivanje u svrhu sebe
od drugog mogla da se pojavi.
Nigdje je to tako oigledno kao kada se uporede psihofizike sa deset godina ranije
pojavio Zendavesta. Gdje moemo posluiti i Zendavesta, oseamo raseljenih u sferi
mistinog-Teozofskog spekulacija, u ne toliko filozofske kao poetski pogled na
svijet. Kreemo se iskljuivo na nebu i na onom svijetu. Zemlju i sve to ivi na njoj,
ima samo jedno znaenje za ovu knjigu, jer je to jedan od "stvari neba". U psihofizike
hodamo put trijezan i precizne istrage. Pure empirijske opservacije, paljivo radio-out
metode eksperimentalnog dizajna i eliminacija greke, konano matematike zakone
formulacije koje prate strogo postojeih eksperimentalnih rezultata, prate jedni
druge. Ne bi trebalo da postoji. vjeruju u "elementima" imaju taan duh prvog ranga
sa svim obueni prirodnjak i matematiar raspolaganju upozoriti sistematski izgraditi
novo polje poeo znanja; u "Zendavesta", ali imaju taj isti duh svetu snova poetski

dizajniran da ima veze sa tim tanim psihofizikom rad u osnovi kao i kod istog
autora "Mabestimmungen galvanske" neto? Ali ko poslednje poglavlje psihofizike i
koji je proitao sve Zendavesta mora vratiti iz ove miljenje. S obzirom da je
oigledno da je psihofizike od Fechner je bilo nita drugo nego se kao najopseniji i
temeljna pokuaj je napravio da opravda dizajniran u Zendaveata uvjerenje po strani
postulira njen odnos izmeu fizikog i mentalnog svijeta precizno i tako barem u
trenutnom nacrtao granice iskustvo da raste iz sfere puke vjere u znanje. Ali
psihofizike nije ograniena samo na ovaj zadatak, ali zvui iz cijelog svijeta pogled
koji je razvijen u Zend-Avesta, u uenja Boga i svijeta, kao i koncepcija tijela i due,
jer to vie ogranien udio kao dokazati psihofizike istraeni, da vatra natrag odmah
da su svi sveobuhvatni. To nastaje zbog toga to je jo jedan prodire u ovim
radovima, uvijek jasnije da su u osnovi i imaju isti sadraj, iako je pojedinih dijelova
ovog sadraja su ureeni i vrlo razliito tretira u njima. U istinu, vratiti sve bitne ideje
Zendavesta ponovo psihofizike; Meutim, postoje i obrnuti principe psihofizike nai
ve u Zendavesta.
U vezi s njegovom miljenju da je materijalno i duhovno vezan zajedno, razvedena
samo poziciju vanjskog i unutranjeg svojstva stvarnosti su, Fechner ve smatra
pitanje u Zendavesta ako ne izmeu fenomena nae svesti i odgovarajuim fizikih
procesa kretanja neka primjetiti matematiku pravilnost. On je odgovorio na to
pitanje potvrdan lako. Ograniavanjem openitosti naela uzronosti, s jedne strane, i
kroz ropstvo svesti na odreene fizike procese, s druge strane, kao to je legitiman
odnos se zove po njemu, a on dri u isto vrijeme za najvii stupanj vjerovatno da su u
uniformi, za sve interakcije izmeu tijela i due vai na isti nain postoji matematiki
zakon. On prolazi pokazatelja matematike funkcije, to je u ovom sluaju, a
priori ukazuju. Jednostavan proporcionalnosti ini neprihvatljivo da ga, jer e na
razliite prirode telesnog ne radi pravde kao kombinacija mnogostrukosti kao razne
mnogih pokreta i duhovnog. Studirao je tada pojasnio odnos prema seriji, to
nastavite drugi zakon. Evo konano ga poziva vezu kao najee: Jednostavna
aritmetika progresija l, 2, 3, 4, 5 .... na geometrijske l, 2, 4, 8, 16 .... U to se ini
poetku ivu sliku o intenzivne , jednostavne napredak matematikih serije paralelno
kontinuirane promjene psihe, i za veliko , vee razine geometrijskih odgovarajue
mnotva fizikalnosti da su vidjeli. Shema obje serije pobudila kako je obavjetava
kasnije, iznenada jednog jutra, 22. oktobra 1850 u. On je dobio ideju, to bi moglo
jednak proporcionalan porast u kinetiku energiju vjebi odgovaraju isti apsolutni
rast duhovnog intenziteta. Dakle, prvo formiranje tzv psihofizike Osnovnog zakona
dola u obliku logaritamske funkcije, kao to su one koje se nalaze u sljedeim toj
seriji zapaanja o drugom tomu Zendavesta kao "koncizan objanjenje novog
principa matematike psihologije". Evo ve vien Fehner glavni vrijednost ove
funkcije je da se, s obzirom na logaritam za datu veliinu argument nule, a zatim
postaje negativan, to preko praga svesti na odgovornost i zato je vjerovatno da to
pada ispod zahtjeve praga u Openito, moe da nastavi da postoji svijest. Na
pojedinane empirijske potvrde zakona, ukljuujui i odnos glazbenih intervala na
frekvencijama i subjektivne senzacije svetlosti cilja razine svjetlosti, ona je postala
samo retrospektivno svjesni.

Mjera u kojoj ova zastupljenost promijenila u elementima psihofizike! Jer, nakon

to je psihofizike se obino definira kao tone teorije zavisnosti odnosa izmeu tijela
i due, na prvi napravio tako navedeno predmet isto empirijski rijeiti. Meu onima
koji su odnosa zavisnosti je najlaki, je izdvojio senzaciju na vanjski stimulansi
dovesti do njih. Tada se informacije potrebne za takve istrage metoda mjerenja su
razvijeni. Nakon toga slijedi pronaene u fizijatra i fiziara, pripadaju ovdje rezultate,
sada prethodi klasine studije Ernst Heinrich Weber je o ulo dodira. Po tekstu
Weber, kao onaj koji je prvi pokuao da utvrdi opti zakon izmeu stimulansa i
senzacija, oblici od sada je on nakon toga pod nazivom "Weber je zakon" temelj svih
daljih razgovora. Nakon toga slijedi redova, razmiljanja na pragu.Koncept praga je
uporedo sa "razlika praga". To je odnos kretanja fizikih stimulansa razgovarao s tim
procesima kretanja unutar nervnog sistema koji idu osjeaja direktno u paralelno, a za
koje je sada termin "psihofizikog pokreta" predstavio. Da li je Weber zakon izraz
odnos izmeu vanjskog fizikog pokreta i psihofizikih pokret? Ili to odgovara odnos
izmeu psihofizike pokreta i osjeaj? Dokaz ove druge pretpostavke smatraju
Fechner karakterie za pod uslovom da injenice praga i razlika praga zahtjevne
odgovarajui izjavu. Prag razlika, ali mora biti u vezi sa tranziciju psihofizikog
pokreta u senzaciju, jer konstantnost relativne veliine razlike praga dokazali svoju
direktnu vezu sa Weber zakon. To samo po sebi ili odgovarajui mu logaritamska
funkcija zakon sada mogu vrlo dobro kao temeljni zavisnost odnos izmeu dva
podruja fizikog i mentalnog, nikada se smatrati izmeu razliitih komponenti
tokom fizikih stimulansa takvog. Slino Fechner vidi gdje je otkrio "paralelne
zakon", prema kojem je razlika izmeu dva podraaja je isto osjetio veliki kada je
razdraljivost i za to-uniformu ili smanjuje, potvrda ovog gledita. ali je i vidi istu
paralelno zakon neka vrsta transfera Weber-ov zakon izvana prema unutra, koji
posreduje prelazak iz "van", u "unutranji psihofizike". Zbog toga sve pada na
promjene u senzacije i psihofizikih pokreti koji su izazvani direktno spoljne
stimulanse. U skladu s tim dalje kontakt i promjenu sna i buenja, kabriolet stanja
panje, dolazak i odlazak memorije slika pod aspekt "unutranje psihofizike". Do
sada ima dokazano paralelnih zakona Fechner da Weber zakon vai i za ovu, kao i
injenicu da prag mora vratiti u nju nakon njega. Zatim pokazuje neposrednoj
zapaanje da nam je koncept praga suprotstavlja ovdje ak u vie konfiguracija: Tako
izmjeni budnosti i sna, kao ukupni prag svesti, promena panje kao Partialschwelle za
pojedinane nastupe. Tako nastaje opti pogled na procese svesti koje mau shema,
koji je nagovestio u Zendavesta. Sa ema talasa, ali i prenos slike gornjeg i donjeg
vratila je predloio individualne svesti o uslovima dalje opada. U individualne svesti
spaja tako u "psihofiziki hijerarhiji svijeta". Bez tih univerzalnih animacije svemira,
u kojem svaki pojedinac svesti pripada kao dio svijesti, individualne due ivot ne bi
objasniti Fechner. Tako psihofizike okrenuti tokova u prirodnu filozofiju, i ovo. U
tom vjerski fundamentalne stav da, u ljudskom, kao u svakom duhovnom biu vidi
svijet je odvijanje boanske sutine zrak iz svjetlosti puninu boanskog
duha Postepeno i neoekivano, ita tanog i empirijske opservacije vanjskog je
vratio unutranje psihofizike da Theosophy Zendavesta. Tako psihofizike Fechner na
dokaz sistem induktivni za njegovu filozofiju. Da li je pokuaj ovih pruiti za svoje
ulazne radi nije, nadao se sada prvi moda ogranien, ali kako bi se postigla vea cilj:

Nadao se ove filozofije na, ako ne ine apsolutno dokazano, u svakom sluaju nego
da dokae da je najverovatnije za poziciju egzaktna nauka. U tom smislu, on nije
samo povui svoju subjektivni osude na prvi pustiti govore injenice i na osnovu njih
zakonima formulacija za sebe, ali nesebino je negirao osnovne dijelove rada, ak i
autorstvo sopstveni stvaranja, psihofizike ustav, da ga stavi pod zatitnim imenom
EH Vebera, i, pomalo nepravedno sebi, pozvao je Weber "otac psihofizike", svakako
ne bez namjere time pripremiti povoljan prijem na novu oblast.
VIII.
Na pitao poetno pitanje da li Fehnerovo filozofskih uvjerenja njegove tone
istrage, ili, obrnuto, da li ovo je rezultat njegova filozofija, je, dakle, mislim,
odgovorio. Svakako, od kue je Fechner prirodnjak; i taan rad prvom periodu svog
ivota ne razlikuje se trend zasnovan nego rjeenje o sebi konkretnih problema, sa
kojim se bave. Jedan znaenje njegove filozofije su samo posredno, u naune
metodologije, osvojio obukom svoj um. Njegov neobian pogled na svijet, ali, oni
pola-poetski, pola-filozofske doktrine Allbelebung i univerzalnog animacije, od
hijerarhijske strukture i razvoj sutine, ona je u poetku nezavisan od bili njegovi
naunih radova. To varira od trenutka gdje njegova filozofija je osvojila vie vrstih
oblika. Sada je taan rad se svrstava u potpunosti pod filozofske svrhe. Od
Zendavesta da je "atomska teorija", su "ideje stvaranja i evolucije", i to je pojavila
"psihofizike" protiv svih. Od psihofizike jo uvijek, podstaknuta specifina pitanja
psihofizikih metodologije koja razgranatog off "kolektiva", ali koja je i uzbueni
zbog opravdane iu filozofskim pogledima interes u dokazivanju sljedeim opti
zakon prirodnih pojava. Ovdje refleksije ovog posthumno rada kontaktu sa prvo
predavanje Fechner odranoj 18. maja 1849 u naem drutvu ", na matematiki
tretman organskog oblika i procesa". Dakle, glavni posao Fehnerovo tandu u ovom
kasnijem periodu direktno ili indirektno pod znakom njegove filozofije. Taan
istraivanja nalaze se u neposrednoj blizini mu ne samo filozofska pitanja, ali
najvaniji meu njima, on je uzeo samo u svrhu za svoj svijet da steknu vri temelj
i istovremeno alate da daju svoj doprinos u nauci. Znaajno je da, dok s njim naunih
istraivanja i filozofske spekulacije amo nebeneinan-u, bez dodirivanja direktno, on
je sve ono to je izvan tane rada, filozofskih i vjerskih razloga, kao i pjesme i
duhovite prie, iza pseudonimom dr Mises krije. Ovaj kontrast nestaje i na
popularnim vjerskim i filozofskim tekstovima trenutka kada on predstavlja taan
istraivanja u slubi njegove filozofije; samo za Humoreskes i zagonetku knjiga on
ga je drao u kasnijim izdanjima.
ta uspjeh morao sada da osvoji zatvoren poloaj sa orujem nauke ovog konanog
pokuaj Fehnerovo, njegova filozofija?
to se tie pojave "elemenata psihofizike" prola godina, on je bio u mogunosti da
se zatvori da, ako je krajnji cilj ovog rada, konverzija naunog svijeta bio njegovim
filozofskim i vjerskim uvjerenjima, on ponovo ne postigne ovaj cilj nije injenica
imao. Pa uzbuen psihofizike promijeajte. O svojim problemima i metodama stvorio
ivu diskusiju u krugovima od najbliih aktera, psiholozi i psiholozi.Reimi postupka
za ispitivanje odnosa izmeu stimulansa i senzacije su paljivo obueni. Weber-ov

zakon je djelomino proiren i na druge senzorne sferama, djelomino ogranien u

granicama njene vanosti. Matematiki formulacije Fechner uskoro saznao
saglasnosti uskoro iskuenja, a posebno tumaenje Weber-ov zakon je veoma
kontroverzna: Odgovor psihofizikih koncepcija dolo do fizioloke koji je postavio
temelje zakona u odnos vanjskog kretanja fizikih stimulans centralnog psihofizikih
pokreta i psiholoki, koji je video opti izraz relativnosti mentalnih stanja i procesa u
njemu suprotno. Ali osnovni filozofski pojmovi Fehnerovo, te stavove o odnosu
pojedinca svesti po cijeni ispod praga ukupno svesti i posljedino klasifikaciju kako u
psihofizikom Stufenbau svijeta - sve to kamen njegovo uenje na koje se gore
navedeno je samo priprema i opravdanje treba da bude, je preao preko u
tiini. inilo sumnjivo da ak i oni koji su marljivo ukljueni u suradnji na pitanjima
vanjskog psihofizike, poglavlje o "unutranjem psihofizike" je upravo proitao.
Ova situacija moe biti izuzet zbunjujue na prvi pogled; Na blie inspekcije, to je
dovoljno razumljivo. Kao ubedljivi sam Fechner moe biti klasifikaciju svesti u tim
Stufenbau svijetu po tome praga, dobio je dobar dio svog uvjerljiv snage, ali ovi
psihofizikih razloga za njega upravo zato to je ideologija na kojoj je ponestalo, bez
obzira na sve psihofizike uzeo firma korijena u njemu. Ali ko god cilj suoavaju tih
razloga i pretpostavki to ukljuen, bez obzira na njihov metafiziki kontekst u obzir,
to bi tu legitimnu zabrinutost nije blizu. To je psihofiziki pokret kao takav istrajava
u beskonanost, da preu prag svesti nakon dugog intervala, jo jednom, za to
ponudio Fechner sliku nastavak prelaskom vratila, posebno imajui u vidu opte
fenomena transformacije energije, nije dovoljno za odravanje. ali potpuno
podreenost razliitih stanja svesti, kao to su promjene sna i buenja, i ide i dolazak
memorije slika, fluktuacije panje, sa istom idejom o gore i dolje penjanje nikad
umire psihofizike Undulation je dublje psiholoke analize u prodiru u prirodu
transakcija ispitao je vie od povrnog analogija ini se da prikriju pravu prirodu
procesa vie nego to je pogodan za rasvijetu. Bilo da gledate na sve ove probleme,
to bi moglo uzbuditi zarobljeni u psihofizike psihologije, kada se raspravlja o
objavljivanje rada sledeih bile jasne odgovornosti, meutim, moe biti sumnjao, jer
nikada nije doao do odluan izraz. Meutim, upravo kada su takve primjedbe na
shemi talas predloio vie instinktivno nego sa jasnim kritike svesti, tako da je lake
do zakljuka da je cijeli "unutranji psihofizike" sa svim uvjetima koji su im pridodati
zakljuaka izvan rasprave ostao na elu. Tvorac novog nauka nala na taj nain
omoguava situaciju da stalno u vanjskom utvrenja koja okruen je braniti svoj rad,
dok je centar njegovog poloaja, na to je on radi zapravo je upravo izgradio svoj
obaloutvrda, protivnik ne inilo se da postoji. Ova okolnost ima kasnije pisao
odbranu svog psihofizikog stajalita raditi Fehnerovo utisnut njihov
karakter. Energija i izdrljivost sa kojom je kao branio svoju koncepciju Weber-ov
zakon, povezuje mentalno i fiziki svet osnovni princip je razumljivo kada se uzme u
obzir da sa tim psihofizikom smatra da je cijeli vrijednost za njega psihofizike to
precizniji temelj njegov filozofski pogled na svijet posjedovao, stajati ili morao
pasti. Da, u smislu ovog bliskoj vezi svoj stav sa svojim najdubljim filozofskim
uvjerenjima ne moemo ne diviti samokontroli s kojima je potpuno bez predrasuda
razgovarao neslaganja i oni traili da pravdu vlastitim pretpostavkama.

Ima jer i raspoloenje njegovih zadnjih godina oigledno nije gorak u najmanju
ruku, teko naruena kada je konano Prepoznajui ali nije mogao zatvoriti da je
stajao sa svojom koncepcijom psihofizikog zakona praktino sam, i tako da kada je
on je rekao da je njegova filozofija putem psihofizike u nauci da dobije ulaz, ova
nada nije uspjela. On je nosio sa spokojan mir naina ne sumnja da e istina na kraju
prevladati nad greka, da li sada moda bio svoje osude istinu ili pogreke. A ton
ostavka je ve neke primedbe od njegovih poslednjih godina. Kako napraviti
budunost psihofizike, kae da je na kraju 1882. godine za "Allgemeine Zeitung"
napisana popularan konfrontaciju, ovisit e uglavnom na dva pitanja: od kojih prvi
prevladavaju razliite stavove o vanosti psihofizikog zakona jednog dana, i drugo,
da li the'll dokazati 'unutarnji psihofizike "Stabilna. Ovisno o odluci od ovih pitanja
e psihofizike "ili nastaviti gehends samo skroman sporednu ulogu uz psihologije i
fizike kao link i igara ili velike i nove perspektive u itavoj oblasti postojanja Anhalt i
pruiti podrku."
Svakako je nepravedno da se u toj presudi, autor psihofizike. To je tu je prola
ovako ponekad kreativne duhove koji su, kada su njihovi ideali ne ele da shvate,
sada i vrijedne blaga preziru, oni su stekli na putu do svoje uzalud teili ciljeve. Kada
Kepler u svom "Harmonice Mundi" je trei od tri velike marke zakona, koji odreuje
uslove perioda planeta na njihove srednje udaljenosti od Sunca, kao to su fantastine
ideje o mistinom znaaju redovnih poligona i harmonijski muzike intervale za
Kosmos, koji su proli njegove spekulacije, i na koje se zakon je vidio samo jedan od
gradivnih blokova koji ine divan izgradnju svog mistinog svijeta harmoniju u
sastavu. Kepler je svijet harmonije je odavno nestao. Ali treinu svojih zakona
postala je osnova teorije, u kojoj je ideja da svijet harmonije ponovo pojavila u
naunim istije obliku, opte teorije gravitacije. Tako se dopasti i metafizike
spekulacije da Fechner je izgraen na svoje "unutranje psihofizike" dokazati eprtlja
i biti zaboravljeni s vremenom. Ono to nikada nee biti zaboravljeni, to je da je on
predstavio kao prvi precizne metode, taan naela mjerenja i eksperimentalnog
posmatranje u prouavanju duhovnog ivota, i da je na taj nain napravio naune
psihologije u strogom smislu te rijei na sve mogue. Ve Herbart je imao lebdio kao
cilj, ali je potpuno promaio stazu koja bi mogla dovesti do njega. Psiholozi, na
granici podruja fizike i psihike su viestruki aktivan od Johannes Mller je radio u
detalje, ali bez jasne svijesti o opti zadatak i bez razmiljanja obuke rigorozne
metode. Samo Fechner, otvorio put za precizno istraivanje duhovnog ivota sa
svojim "psihofizikih metoda mjerenja", koji, u poetku namijenjena za odreeni
problem, lako je proiriti i na druga podruja. Za Fechner ovaj zadatak je izrastao u
potpunosti od metafizike ideje van, i dok je gledao u nju samo kao sredstvo za
tvrdnju ovih ideja, on je potcijenila njen znaaj i obim. On je rekao da ako je
metafiziki cilj vremena zamku, psihofizikog metodologija e ostati samo kao
skroman dodatak psihologije. Danas emo njegova vrijednost ne i najmanje vano
samo da vidite da to ne utie promjenjive filozofske poglede i na taj nain znaajno
pomoglo da se osigura sama psihologija karakter tijela nezavisno Oruanih
metafizikog sistema pozitivne znanosti.

Kako sada stvari stoje, meutim, tako da je nakon svih pitanja, sa Fehnerovo
filozofski svjetonazor? Ima ga, osim da je njen autor teko je ovaj rezultat, samo po
sebi ne vrijednosti? Ili dolaze kao sumnjivi moe izgledati kao sa njihovim
psihofizikim i psiholokih razloga, meutim i njihov stalni znaaj? Odgovarajui na
ovo pitanje moe se dobro sjeam rije Fechner, da filozofija nije matematiki
teorem, koji mora biti ili istinita ili lana. Ever filozofija postoji jasan koncept. U
povijesti filozofskog pogleda na svet razvedenih jasno dvije vrste sistema misli. Neki
trae nauku svog vremena, esto u jednostrano smjeru, ali u sutini, ali pod uticajem
svih uesnica glavnih faktora u kombinaciji cijelu ideologije. Ovaj lik ima sve ostale
iznad Aristotelove filozofije koja je dominirala kao najkompletniji izraz nauke antike
vekovima naune misli. U 17. stoljeu Descartes sline teiti i ostvarene u dijelu, a na
kraju 18 moemo i uenja Kant prepoznati poloaj ove uem smislu "naune
filozofije". Postoje, meutim, druge vrste filozofije. elite biti strogo nauni sistem,
ali, nezadovoljni rezultatima konceptualnog razmiljanja, ona eli da napravi pogled
na svijet da su potrebe uma stvara zadovoljstvo i elju za znanjem izvan granica
vremena pomae postaviti oprezno napreduju nauna istraivanja uz pomo mate
su. Ovo filozofija je da je u cilju rijeiti zagonetke postojanja u svoju elju, udata za
peat. To je peat u smislu da vidi ako je potrebno, gdje su resursi konceptualnog
jezika ne, shvatio njihove misli sa ivopisnim pogledom i tako filozofiju natrag u svoj
prvobitni izvor, mit povratka. Da li je za pravo postojanja ove poetske forme
filozofije ui sprechenderes iskaz kao i injenica da su mislioci, naune filozofije
zapadnog oveanstvo Bgon-nen, a vjerojatno i dalje nie od bilo kojeg koji su doli
da ga je u nauci , religije i ivot nachwirkt meu nama da je Platon, gdje god mu
pomo strogih konceptualnog razmiljanja, mit negirao, filozofske poezije sklonili? A
ako se pitate to je dvije strane u ovoj najveoj filozofa, najefikasniji, tako da
moemo sumnje dobro, ako ne i filozofska pjesnik, ali zasluuje dlan pred
dijalektiara.
Koja je od ove dvije vrste filozofskog pogleda na svet Fehnerovo Gedankensysistem pripada ne moe biti sumnjiva. Spada u nizu filozofskih peata, iu osnovi on
ne eli da ni znao inae smatra. Filozofija je da ga kao stvar vjere, a ne znanja. Ali,
kao
to jea filozofska
poezija uopte u razvoju filozofskih sistema ima svoje pravo,
Contribuu
millorar la traducci
tako da moe pozivati na zakon za sebe, da su povijesno dobro utemeljena u seriji
povezanih sistema misli i, po mom miljenju, zauzima vie istaknuti poloaj u odnosu
Fechner filozofija onih koji e joj biti odobren u prisustvu pravilo. poetku prirodne
filozofije Schelling i njegove kole u vezi - opti karakter ove filozofije - to ne moe
biti sumnjiva. Ali ideja prirodne filozofije ponovo vrati u svoj u zrelo, blag, na
tvrdnje nauke nadolazeeg nain. Stoga, ako se misli razvoj 19. stoljea je u tim
dogaajima blie zajedno napreduju perspektive odobren od strane vee udaljenosti,
previaju u drugoj dana istoriar filozofije, on moe i rei: U poetku ovog stoljea
kada je intelektualna kontemplacija sveta zamijenjen je ivlje pogled na prirodu kao
to je uglavnom u Goethe pronaao poetski izraz, i gdje je u isto vrijeme nova otkria
u svim oblastima, vezan u nauci na galvanizacije, kemijski procesi ivota pojava,
opteg interesa, jer rua pod zadruga efekat ovih dizajna fantastian, otila malo na
stranputicu dna pekulacije prirodne filozofije koja je imala nauka potrebno doi u

Text original

sukob, jer su njihovi predstavnici u strogom nainu naune misli nedostajalo, i zato
to je vrijeme za filozofski eksploatacije novih rezultata jo nije bilo zrelo. To je
prirodna filozofija Schelling i njegove kole. Ali onda, pola stoljea kasnije, ovjek
koji je vodio kompaniju ovaj romantini filozofiju prirode na kraju sa boljim
sredstvima stigao. Obueni u zrelim postati meutim prirodne znanosti svog
vremena, on je stvorio pogled na svijet koji svakako ostao filozofski poeziju, ali u
kojem ponovilo je zbunjen ideje koje prirodne filozofije u blaga, vie naunih oblik
dok je autor u isto vrijeme u obavljanju svoju misiju u ivotu pozitivne nauke
zufhrte mnotvo novih ideja i sugestija. Ovaj ovjek je bio Fehner, obnovitelja i
usavritelj romantine prirodne filozofije devetnaestog stoljea.
Prilozi.
l. Personal uspomene.
U Fechner linost uzdizao jedan od onih tihih, skromni uenjak prirode, kao to je
u prvoj polovini 19. stoljea esto i dalje fizionomije naeg univerziteta posebno, u
odnosu na zahtjevnom prisutnost. ak i mali stan u Blumengasse Lajpcigu nosio
peat jednog naizgled vrlo skroman, ali iznutra zadovoljan postojanja. U ukrasa male
radne sobe je bio jednostavan kvadrat stol, to, kada, dugo njegova boja je ikada imao
slika uskraena. Na zidovima sobe i jo manji udubljenju nalik susednoj sobi je bilo
nekoliko polica za knjige, sirovo u drvo, na kojima su naslagane vrlo malo knjige, ali
velike okove rukopisa. Na vlastitu itanje Fechner je gotovo u potpunosti odbijen
njegov dugogodinji stanje oka, a ako je podran od strane itajui mu uestvuju
prijatelje i posebno djevojke nekoliko sati svaki dan, tako da je bilo samo jadno
zamjena. Tako je bio taj koji je sebe razlikuju u mladosti do zapanjujuih erudicije u
raznim oblastima, da se oslanja na u kasnijim godinama, uglavnom da bi privukli od
sebe i od onoga to je ponudio blago njegove uspomene. Knjiga, koja je najee
koristi je logaritmi, koji gotovo uvijek leao na stolu; i itanje koji ga je okupirana
poeljno, je svoje rukopise, koji je tako dugo u vie navrata preradio dok su ga
osvojili zadovoljavajui oblik. Prvo, on se koristi sasvim neitljive za druge zapisati
svoje misli na listovima Quart. Onda je ovo dizajn je izraen u koherentnu formi; i
nju konano zatvorena posljednje iste kopije Folio, koje esto dva slijede jedni
druge. Pisao je, kako bi se olakalo itanje, u velikim slovima, i deifrovanje za sebe
malo, za prevodilac bio veoma teka vremena. Na diktat on nikada ne bi mogao da se
naviknem na.
Kao neprijatno paljiv pisac, tako Fechner je izuzetno savjestan domaina. Iznos
pojedinanih rauna koje je izvrena za psihofizike i za kolektive je neprocjenjive, a
on je teko nije se uvjeriti u vie navrata izrauna preciznost rezultat. Ipak, u
posljednjih nekoliko godina je koristio kada je skliznuo unutra mlai naunici iji rad
se pojavio u oblasti psihofizike, preispitati gotovo svaki od svoje raune.
Dakle, veinu svog vremena je bio podijeljen izmeu razmiljanja i pisanja. Zato
to bi se moglo dogoditi i da je, ako je imao dnevnu etnju sa verni, on sebi dozvolio
samo oporavak u danima, tek poela, kada se vratio sa ulice u svoju studiju da brzo
ideju
da je
doao
da stavi na papir. Ipak su imali kada ste ga posjetili, nikada utisak da
Contribuu
a millorar
la traducci

Text original

ga uznemiravam u radu. On je volio da se manifestuje sa drugim na otvorena pitanja,

koja onda odmah uputili poziv da svoj put do sporova bili na zabavi. esto predmet
razgovora ga nakon toga tie jasno ve neko vrijeme. Zato to bi se moglo dogoditi
da, sutradan pismo sustigao argument da je dolo do njega prekasno, i da je nastavio
povremeno raspravu u duge korespondencije na ovaj nain. On je volio, ali da se
ogranii razgovor na pozitivne teme. Njegov filozofskih i vjerskih uvjerenja, za koji
je tako neumorno je propaganda u njegovim spisima, on je dodirnuo rijetki. ak i
inae, on je bio u pitanju posao koji mu je smetalo, nije komunikativan. To je nauio
od njih je obino samo kada su zavreni. Najupeatljiviji dokaz da je ovo
"kolektiva". Kada sam na zahtjev udovice ureen papire nakon njegove smrti, bio
sam iznenaen u najvii stupanj, u razliitim fazama gore opisane, koji lutale preko
njegovih rukopisa, pronalaenje veliki dio ovog posla. Niko nije znao za postojanje
ovog posla, ni gospoa Fechner bilo, iako je nosio plan oko dvadeset godina i
vjerojatno zauzet pripremama za gotovo deset godina od njegove prijatelje i
kolege. U odlinom izlaz i nadopunjuju ovaj rad, GF Lipps u ime Royal. Drutvo
Stick znanja zabrinuo moete jasno .erkennen fazi u kojoj je bilo Fechner rad, kao to
ga je iznenadila smrt, jer je izdava je pobrinuo da prateih dodataka za razliku od
svoje verzije autora naznaeno. Samo oni koji su vidjeli samog rukopis, svakako
moe napraviti adekvatnu ideju tekoe rada, kojim je emitent uspio spasiti ovaj
posljednji posao Fechner za nauku.
2. Fechner odnosu na filozofiju svog vremena.
sebe Fechner primetio sa elingova filozofiju identiteta on mogao "pronai bilo
jasno take kontakta". Ali ukorijenjen u elingova stavove rade, priroda-filozofija
Oken je, da ga "njegovi Titanic odvanost prvi na obine pogled na prirodu i neko
vrijeme u njegovom pravcu pozvao" (Zendavesta II, str 351). U stvari, moe se na
Oken nai brojne mjesta koja odzvanjaju ideje Fehnerovo. Ja podii sljedee
predstave: Oken, Udbenik prirodnu filozofiju 1809-1811, I, str 24: "Bez ivot, nema
to nita nije samo injenica da je .." "Ne postoji novi ivot sila u svemiru; ivot nije
nita novo u svijetu Come nakon to je stvorio, ali originalna, ideju, misao Boga,
samog entelechy sa svim svojim posljedicama." P. 25: "Svako ivo stvar je dvostruki:
A postoji u sebi i apsolutnu u Potopljena." P. 81: "Prostor je sferna i da je beskonano
sfere." "Sfera je stoga najsavreniji oblik, u izvornom obliku." "Ako Bog eli da bude
pravi, mora se pojaviti pod obliku sfere, jo jedan oblik Bog ne postoji. Postojei Bog
je beskonaan sferi.""Svemir je sfera, i sve je Totales u svemiru, je loptu." P. 86: "to
vie savren prijedlog stvar je kruni, vie savren da e biti." II, S. 15: Odgovor
Urschleim stvorena od svih organskih, je more sluz "(Vidi Fechner, ideje za stvaranje
i povijest razvoja, stranica 86 ..) P.16:". Kada to uspije, gdje raste mora organizam da
se oblik, kao vii organizam iz njega proizlazi. "str.17: Svi organski pojedinaca mora
umrijeti." ali to unitavanje nije za prirodu. . To rezultira u istom trenutku drugi
organizmi drugdje "" ak i sveta tijelo je vena, bez promjene. "Str.18:" Umiranje je
poziv natrag Bogu, od koga je sve nestalo. "" Dying postoji . unititi, ve samo
promjenu "" nestanak i izgled pojedinaca je samo metamorfoza jedne u drugu, a
seoba iji put je kroz Boga. "Page 25:" arhetipskog organizam je slika planete. Stoga

on mora imati sferini oblik "str.26:". arhetipski organizam je zbog traenje zrak
balon "" Prvi organski take su mjehurii .. Organski svijetu ima svoju osnovu u
beskonanost mjehuria "(infuzorije) str.27:". Ako je organski svijet iz infuzorije,
tako da je cijeli organski svijet mora razviti iz infuzorije do; Biljke i ivotinje mogu
samo Metamorfoze infuzorije biti "(a dokaz za to izgleda Oken da je smrt organizama
ponovo infuzorije javiti.) Str.81:". Stoga se ne stvara organizam koji je vei od
infusorischer trenutku. To nee stvoriti organizam i nikada nije stvorio, koji nije
mikroskopski. "" Sve Vea nije stvorio, ali je razvio. "" ovjek nije stvoren, ve
razvila. "
Pored takvih mjesta rada, u kojem Fechner vie ili manje dodirnula blizu njega,
moe se nai, naravno, i mnogi drugi, a tu su uglavnom samo oni koji imaju posebno
vanu ulogu u prirodnu filozofiju Schelling i njegove kole, koji Fechner nikada bi se
sloili. Onamo uglavnom ukljuuju ponavlja transfere polarne suprotnosti
galvanizacije i magnetizam u razliitim prirodnim i gdje je to mogue i mentalne
procese, i igra sa analogije na sve to, ali ipak vei jer je prilino irokim granicama,
koji ima Fechner znatno omoguuje , (Vidi. Npr. Kao Oken, Traim 0. III, S. 126,
130.) Nakon svega, mora se priznati da je upravo u Oken pravi poznavanje injenice
pozitivne nauke spekulativne fantazije su nain kroz koji je povremeno noviji
pojmovi predvia u dodue jo sirovom obliku. To se posebno odnosi na njegove
razvojne zapisa ija je glavna gore navedene. Kada je ponekad pohvalio nedavno
Schelling, da je on bio pretea teorije evolucije, ta tvrdnja je potpuno
pogrena. Schelling nikada razliku idealnom smislu shvatio koncept razvoja, u kojoj
Goethe-a "Metamorfoza bilja", koja je bila ovdje, uglavnom na njega utjecaj, uzeo u
obzir cvijet kao vii nivo list. Za to je jasan dokaz da je Schelling, nakon to je
izgraen u "Ideje za filozofiju prirode" i u "svijetu dua" razvoj kao rastue, u "prvi
nacrt sistema prirodne filozofije" je stvar obrnuta, tako da je redoslijed faza u silazni
pravcu kontinuiranog tretiraju, samo da se vrati u "Uvod" na nacrt natrag u rastuem
nizu. Oken je, koliko vidim, i samo jedan od ovih prirodnih filozofa koji ima organski
razvoj jasno pravi tumaiti kao i prebaen ove misli na ljude. Bio je tako u tom
smislu pravi pretea teorije evolucije, dok je u svom infusorienartigen "bubbles" i
njegova "protoplazme" odreene pojmove elije i protoplazmatski teorije su takoer
predviena.
Dakle, sada nepogreivo knjiga je intelektualni afinitet povezuje Fehnerovo
filozofije sa filozofijom romantizma, on jo dirnut obaveze koje sistema Hegelove
ivot samo neprivlani. U svom preovlauje interes za prirodne filozofije i
nelagodnosti koji ga je uhvatio Hegel'sehe dijalektika, to je i razumljivo. Iz "svijet
duh" Hegel nije mogao formirati pojma. Video je u njemu samo zbir pojedinanih
ljudskih umova i rekao da je pravi jedinstvo ovjeanstva mogao, ali doi samo
optim, vezan za podlogu pravi duhovni princip materijalizirati. Fechner je i dalje
prirodni filozof. Duhovni svijet je za njega, u smislu samo kao razvoj proizvoda od
prirodnog interesa i znaaja, dok je obrnuto priroda je zaista zamisliti samo kao
intelektualna aktivnost. Evo dodiruje bez direktno pogoeni, Fechner ideje o prirodi i
duhu, na ovom svijetu i vjerojatno najblii onima najdubljih filozofskih i poetski

romantike, Novalis. (Vidi. Novalis "spisa Ispravio. Ernst Heilborn, 2. dio, I.Hlfte, S.
3, 4, 244 ff.)
Iz svega to objanjava poloaj Fechner na druge filozofe, posebno Kant u ime
"Zendavesta" Kantova se rijetko pominje. u "dan", dolazi nekoliko puta razgovarati s
njim, ali samo da odbije pojam "stvar po sebi", to se inilo kao pokuaj da se uniti
radost svijeta. Najee je zapoljava u svojim spisima s Herbart i Lotze. Herbart je
matematiki psihologije inilo dobro u njemu da prvo inspirisala ideja da potraite
tano funkcionalna veza izmeu fizikih i psihikih (Zendavesta II, str 373). Od
Herbart on je takoer uzima koncept "praga", koji onda, naravno, s njim osvojio
dalekosene metafizike to znai da on nije opsjednut sa tim. U Herbart i Lotze
borio nain sa upadljivim razloga monadological pogled na duu, da joj se suoi sa
svojim "synechologische".
Kao Fechner je izvui svoju filozofiju u sutini od sebe, tako da e moi da kau za
njega da je on pokazao nedavni filozofskih sistema, relativno slabo razumevanje. Za
epistemoloke istrage i istorijskih razloga on nije imao smisla. Priroda i religija - to
su dva pola oko kojih njegova filozofska misao kree. Gdje je otiao na druga
podruja, kao to je etika u raspravi "Na najvie dobro", ili ak i psihologije, kao u
finalu poglavlja psihofizike kao svoja zapaanja uvijek vodi u svojoj prirodi i
filozofiju religije ,
Ovaj spoj prirode i filozofiju religije motivi su i filozofija Fehnerovo svoje
panteistikom karakter. On sam, kada je nazvao "panteista", nije u suprotnosti. Ali to
je, naravno, bio je miljenja da ovaj izraz nije mnogo je reeno. U stvari, priroda
njegove misli na osnovu vie od toga gdje se razlikuje od drugih uobiajenih oblika
panteizam nego o tome gdje su u skladu sa njima. Jer ovaj lik moi ete nai
uglavnom u tri karakteristike. Jedan od njih je da se prilagodi svoju filozofiju na
pozitivne rezultate naunih istraivanja. Do sada Fechner nadilazi drugo, on nikuda
ne vodi sa sobom u direktnoj suprotnosti.To je vlak koji razdvaja svoju filozofiju od
svoje pojmove inae usko povezana prirodne filozofije Schelling kao stariji mistine
Theosophy. Njegova filozofija je teozofije, da u njihova uenja o svijetu izvan
vjerovatno mistinog Theosophy; ali je Theosophy prirodnjak sadanjosti. Drugo, ona
se razlikuje od tradicionalnih oblika razvoja Pantheism u modernoj filozofiji, tako da
je doktrina "psihofizikog bening" svemir je uglavnom sistema Spinoze i Hegela i
od opteg karaktera da ovdje da vice-kraj filozofije Schopenhauer strane lini koncept
Boga nije samo mogue, nego zahtjeve. Jer za nju boanske svesti zatvara dok su svi
ostali svesti u sebi, ali to nije isto identian iznos; ali se ponaa prema jednom od
Fechner esto koriste odnosu slian njima, kao enclosing krug za lei u tome upisan
krugovima. Ovaj sindikat teizma i panteizam donosi Fehnerovo pojmova u kontakt sa
prethodnim i istovremeni oblike mistine teozofije. Kao i njegov psychophysi
Shearing Stufenbau svijetu odjekuje na drevnim Emanationsideen tako fra Krause je
ivotna filozofija sadri elingova kasnije, pozitivne filozofije, stvaranje i otkupljenje
doktrina Franz Baader-a, Chr. Related ideje. Ali je Fechner filozofija ove pre-nim i
istovremeni Teozofskog spekulacije samostalno, i to je superioran u odnosu na njih
od strane vladajue u nauno obliku problema.

Trea karakteristika Filozofskog Fechner konano ovo da odbacuje bilo

transcendentno smislu. Ne postoji svijet stvari u sebi iza pojavnog sveta. U tome lei
osnovni motiv "Dan", koji se sastoji upravo u uvjerenju da je priroda da vidimo,
ujemo,
prirodu. Ali Bog i srednji bia izmeu njega i ljudi, ivotinje i
Contribuuosjetiti
a millorar lapravu
traducci
biljke su ba kao to su se daju nam intuiciju, stvarno. Univerzum da smo ipak samo
djelomino, ali i dalje smatraju u ovom dijelu u svim svojim velianstvenim rasko,
je stvarni svijet; Bog-svijesti koje doivljavamo u nama, je sam Bog, a ne samo
akciju Boga, ne objavljivanje svojih pojedinanih atributa. U tom smislu, da bia i
pojava su jedno, ispunjava Fechner, ne znajui to, moda najpoznatiji sa drugim
naravno, sasvim drugaiji tip nastave Hegelove zajedno. Meutim, dolazi kao u
Hegel u "apsolutnom ideja", pa ak i sa njim u dualizam tijela i due transcendentnog
ponovo pojaviti. Zaista, on istie, da nauka samo po "nou" gelange da oni
izjednaavaju svoje apstrakcije stvarnosti stvari, on je ostao, ali su se u ovom
zabune. Materijalne i duhovne svijet ga i dalje i uvijek, u duhu atributa uenja
Spinoza, dvije objektivno razliite strane bia, koje smo zaista zauzimaju razliite
pozicije posmatranja, ali gdje jo jednom promijenio tom poloaju samo zato to je
sadraj percepcije, jer je ovo samo nakon svake od dvije strane je drugaiji. Samo
pod uslovom takvog pravi razlika u fizikom i psihikom zaista njegov pogled na
Weber-ov zakon kao princip interakcije izmeu dvije strane kao znaenje. Da li je
ikada smatrao blizu nogama da su nauka i psihologija nisu razne predmete za njegov
sadraj, ali su samo razliiti oblici obrade istog jedinstvenog iskustva, tako da bi
mogao imati svoj "Dan" da dri naunog dogmatizam suprotno; ali on bi bio siguran
da sve bude bez transcendentnog pekulacije, koje je zasnovano na konceptu "praga".

Text original

3. Fechner filozofske metode.

U uvodu "Zendavesta" (Vol. I, str XXI ff.) Fechner je naglasio da je u svojoj
filozofiji nema druge metode Upravljanje nego ikad, a posebno u znanosti priznata u
nauci, odnosno "generalizacija koju indukcija i analogija ". Ostao je sa svojim
indukcija i analogije ne zaustavi na pola puta ili nepotpune rezultate, ali trae da ih
dosljedno do kraja; i cijeli stoluje s njim prije oporavak analogiju, dok je u nauci da
podnese ostavku iz indukcije. Moe se nazvati samo-karakterizacija njegove metode
primjenjuju; ali ete, ali ne mogu pomoi, ali da ih naemo nepotpun. to se tie
indukcije je da se bavi nerazmotren lie jedan od najkarakteristinijih osobenosti
Fechner'schen indukcije, to je obino dolazi iz odreene injenice grupa, bez potrazi
za pratee pomone indukcija. S obzirom na analogiju to je zato to se obrate
gomilaju na specifine specifinost Fechner'schen procesa analogija i odnose se
sasvim drugaije iskustvo podruja, prolazi. Ove osobine ali indukcije i analogija su s
njim, ne samo u suprotnosti jedni druge, ali oni takoer stoje u suprotnosti sa
politikom na pozitivne metode nauke koritenja ovih metoda. Evo, to je uglavnom
kao pravilo da indukciju da daju najiru moguu osnovu, te da je analogija na
sljedeu sluajevima, u tim sluajevima, pitanja najblii problematian predmet
restriktivne. Ovo formalne opozicije izmeu indukcije i analogija je zbog logike
prirode i metoda dobro. Indukciju ete pronai opi princip, koji je pojedinac
injenice koje su posluile kao osnova, moe se podvesti: primila je apsolutni zahtjev

da nee zanemariti nikakve bitne injenice da tako da je indukcija je to

potpuniji. Analogija kontrast zakljuuje iz jednog objekta na drugi, po u utvrditi s
obzirom nekretnina zatvara o usklaenosti u drugim, a ne s obzirom na istoj
utakmici. Stoga morate nastaviti iz IT poetka da ogranii svoje usporedbe na
pojedinane, to je mogue blie jedan drugome stacionarnim objektima. Do sada
Fechner nastupa kao ogranien mogue i njegova analogija kao sveobuhvatna
mogue preokrenuti njegov indukcija, brine za njega ak i indukcije konano vodi u
samo analogija, pretpostavimo tokom njegove analogije vozilo njihov broj na
karakter indukcija, bez ovog, meutim, njihova sigurnost bi bilo korisno, jer je
suprotno analogije, koje dolaze iz razliitih mjesta napada, esto konflikt jedni sa
drugima, tako da mora u suprotnosti, jednostavno zato to je analogija, kao to
prelaze razliite smjera usporedbe ne mogu nositi sa svojim logikim
karakter. Nekoliko primjera e ilustraciju.
Jedan od glavnih indukcija Fechner je onaj koji se temelji na njegov koncept
ivota. Navodni je on sa velikom energijom negativan primjer da i dalje svi pokuaji
da se izvue Unorganischem organski ivot, nisu, ti sigurno nee odbiti
odobrenja. osnovu ovog indukcije Ali ako se tada ograniena na dobijanje pozitivan
koncept ivota u sutini na ispitivanje procesa ivota pod isto mehaniki take
zajedno nekako smiren redovne periodinost, kao to je svakako previe
vrsto. Koncept ivot mora ne samo ove vrlo apstraktno, matematiko-fizike strane,
ona mora biti iznad svega na kemijske i fizioloke osobine koje karakteriziraju ivot,
izabere; to moe biti, ali da apstraktna mehanike trenutku nije potinjen. Ipak,
poiva cijeli teorija o nastanku Molokularorganischen iz Kosmorganischen na ovom
isto formalna, nevaan za fizioloke koncept ivota imovine. Kao rezultat ovog
ogranieno, ali i spadaju u cijeli nain dokazivanja uloge indukcije u
analogiji. Koncept ivota je ovdje uistinu ne indukcijom, ali samo karakterie
pojavila da regularnom periodinost kosmikog procesa je doveden u analogiji sa da
metabolikog i reproduktivne procese organskog ivota.
Kako je indukcija od ogranienja na vrlo ogranien broj funkcija postaje samo
analogija, onda sada dizajniran ali Fechner obilje analogija koje on trai da opravda
njegov glavni seta udan replika procesa indukcije. Dakle, "Zendavesta" je kao
neiscrpna
isticanje
analogija izmeu svojstva zemlje i onih ivih bia na njoj, kao u
Contribuu a u
millorar
la traducci
odbacivanje prigovora koji se mogu uzeti iz neusklaenosti pojedinih funkcija. Ali
vie Fechner nastoji iskoristiti sve mogue pozitivne instanci koje su samo
pronalaenje bilo, ukljuujui i ponekad one da e, ako nisu u skladu sa svrhom svoj
argument sigurno odbaciti, gubi vie tako da mu je odbitak njihova naune
nepristrasnosti, i lake se deava da je susjedna herlaufenden analogije zapravo
nespojivo. Tako da je mogue sloiti kada kae da treba ponovo oekivati za Zemlju
kao organski cjelini nije ista organizacija kao i iva bia na njoj, jer je ula, ivce i
mozak svih svojih stvorenja pripadaju sebe. Ali, ako on ima opciju ne mogu biti
propustili, da bi na povrinu mora kao oko zemlje sa transparentnim i sfernim
zakrivljenim dijelovima oka u odnosu itd (Zendavesta II, str 225ff.), Onda se mora
ipak rei da takva oka u velikim i odgovarajue onog ivca i povezan mozak
zahtijeva velike. Ovdje analogije otetiti meusobno novim prigovora pozove nazad,

Text original

koji je upravo pretueni prethodnog sa terena. U kasnijim spisima Fechner postao

oprezniji u koritenju analogije. Ali on nije izbjei ovaj tetni akumulacije ovdje.
4. predkolskog estetiku i naknadne naunih spisa.
Meu kasnijim radovima Fehnerovo su posebno dva podzakonska skladu s njima u
taktici naunih obrazloenja sa psihofizike na istom terenu: ". Ideje stvaranja i
evolucije" je "atomska teorija" i postrojio te njihovi usmjerene protiv preovladava
tendencija filozofski metod ni "pred-estetski", koji, meutim, do sada je u isto
vrijeme zauzimaju izuzetak poziciju kada je glasno na sve o odnosu na ope uvjerenje
ini odricanje. Ali to je upravo ovo odricanje se ovdje ukorijenjena jasno u potrazi za
izvui kontrast uvjerenje Fehnerovo protiv stanovita vladajue filozofije otrije. U
"estetike odozgo", koja e istraiti iz opih filozofskih naela, a ne od direktnog
posmatranja i poreenja estetskih predmeta, sutina ljepote, je Fehnerovo "estetika
odozdo" protiv. On eli da pokae da ovdje, kao iu drugim oblastima, iskustvo je
izvor naeg znanja; i crta za tu svrhu pored posmatranje psiholokih efekata
umetnosti eksperimentalno odreivanje uslova zadovoljstvo i nezadovoljstvo
jednostavnih formi i fer ocijeniti, tako da se postave temeljima "eksperimentalne
estetike". Iz rezultata promatranja i eksperimenta proe tek onda principe iz kojih
strogo empirijski, osnovana samo na odnos uvlaenje svoje psiholoki valjanost efekt
je istaknut.Dakle, ovdje je odsustvo odnosa na vie opte filozofski vjerovanje u
predmet rada je osnovana. Protest protiv konvencionalnog estetika moe biti samo
tako uporan, ako u ovoj kompaniji i vlastite vjerovanje potpuno ostavku. Odnos sa
pravcu njegovog razmiljanja, ali ne moe biti zanemarena. Ovo e svuda, ak iu
ideje Boga i besmrtnosti koji koriste direktno ivo intuiciju u njihovim pravima; au
ovom je apstraktna, rad sa intuicijom bez konceptima spekulacije neprijateljski. Za
ovu filozofiju ivota intuicije nije mogao biti povoljniji podruje da pokau svoju
snagu, nego estetiku koja je svuda bavi samo sa strukturama neposrednog
intuicije. Da li bi Fechner nastao kao on sugerira da je to mogue staviti estetike
svom psihofizikom osnovne stavove u odnosu, pa zato bi "pred-estetski" vjerojatno
doao na takav filozofski u svom smislu estetike u istoj proporciji u kojoj prvi dio
psihofizike do uenja sadranih u drugoj tandova na "unutarnje psihofizike '.
U drugom podruju, on je uzeo borbu protiv apstraktne spekulativna filozofija
ranije u svom "filozofskim i fizike atomske teorije". Ali vidljivo djeluje u ovom
dokumentu s ve nastoje pomiriti vladajue stavova fizike sa uslovima koji zahtijeva
svoju filozofiju, da bude jasno. Nakon to je pokazao neosnovanost filozofske
prigovor na atomizma, on je prvi ispituje atomistikog ideju da svom
najjednostavnijem obliku, zbog jednostavne atome point-poput, po pravom
primjeuje da je i matematike analize, gdje se koristi atomske teorije, samo sila
potrebna boda. Ali ne u tim primedbe, u kojem je, nakon nain gledanja na to
vrijeme, svugdje tretira atomistikog ustav materije kao Napominjui ali u drugim
moguim idejama razvio zakone snaga efekata, je tada vaeem uenja protiv,
originalnost svog dizajna.Filozofski ovdje je uglavnom rekord znaajno to u
stvarnosti nikad samu stvar, ali samo zakoni njihovi efekti su dati da nas, od kojih
smo se vratili u neposrednoj blizini tih. Sada, da li bi uniforme prirodu

Kausaulprinzips skladu, naa potreba za objanjenje prirode biti zadovoljni

najsavreniji, ako je to mogue nai jedan zakon, koji kao posebnim sluajevima e
iskljuiti neke posebne zakone u sebi. To je zakon gravitacije, kao to je trebalo
vremena na vrijeme, ovaj zakon ne moe biti da predaju efekte molekularnih
sila. Fechner stoga trai da se ukljue sa da je u jednom zakonu snage prihvatanjem,
efekti dvije estice meusobno su ovisna o prisutnosti drugih estica, tako da su ovi
progresivno komplikuju formi zakona sa poveanjem broja. Sada prua isti za
obavljanje takvih hipoteza toliko velika matematike potekoe koje je privremeno
nemogue na taj nain odbitak pojava, ipak je, u principu, od velikog interesa
pokazujui da je sasvim razumljivo da se konvencionalnim od bitno razliite naine
za postizanje cilja jedinstvenog objanjenja prirode. To bi omoguilo hipotezu vie
snage, ne samo podreivanja gravitacione sile i molekularne jedno te isto optim
zakonima; ali i zakon inercije, koji se obino smatra kao sporedne snagama imovine
vani djelovanjem materije, moe se opisati kao najjednostavniji poseban sluaj
smatraju da opteg zakona na snagu. Naime, kao gravitacioni uticaj izmeu dva
centara moi a i b kao proizvod oba smjera iz i BA, stoga pojavljuje kao kvadratu
njihove udaljenosti, tako da je inercija moe smatrati kao jedini centar sile
odgovarajuih proizvoda od nula udaljenosti. Kao princip inercije dole, oni bi, ali
onda se molekularne sile koje uskoro atraktivan se ovisno o broju estica ulazi u vezu
uskoro odbojan, mogu svrstati u isti pristup. Evo ove molekularne sile su sada ne
samo kemijski, ali ono to je najvredniji rezultat za Fechner, trebalo bi da budu
numerisane meu organski snage, koje su izraene u pojavama ivota. Redovni
periodinost pokreta od strane nastavili zajedno razliite snage dolaze efekti Kao i sa
kosmikim kretanjima postignut, odnosno periodine vitalne pojave organizama e
biti izveden iz takvih molekularne sile vieg reda. To je opti zakon same sile na
izvor tog principa stabilnosti, koji Fechner suoava kao najei kosmike Konani
princip princip uzronosti. Ako je tako, u pokuaju da eliminie specifine koncept
inercije, zoom-isjeci ve na idejama koje su se dogodile u nedavnoj nagaanja
teorijske fizike o uzrocima gravitacije, tako da ima svoje razmatranje molekularne
sile ukazuju na nain svrsishodnosti, u organskih struktura moe biti rezultat
djelovanja mehanikih zakona prepoznati sebe. U ovom uvoenje teleoloki princip
Fechner dodirnuo s idejama koje su ponovo postali aktivni u najnovijem razvoju
nauke. Ali, dok je neo-vitalizam danas fiziologije obino upravlja natrag u Irrpfade
stare vitalizam sa svojim specifinim ivotnim silama, Fehner ukazuje na put koji
moe izbjei ovo neodrivo duge pozicije.
Da bi razraditi nain su ovi zakljuci iz opteg zakona prirode snaga u velikoj mjeri
tek u drugoj prirodne filozofije u navedenim publikacijama, u "Ideje za stvaranje i
evoluciju organizama." Iako je vrijeme da se kasnije kao "Elementi psihofizike", ovo
pisanje ima jo materijalne sadraj ovdje izmeu atomske teorije i psihofizike,
njihovo mjesto. Meu onima koji su ve stavio generalnu ideju razvoja organskog
svijeta izrazili prije pojave Darwin, verovatno Fechner da prima penziju. Ve u
"Zendavesta" je razvio tu ideju u vezi s njegovim idejama o Allbelebung prirode. Da
je imao ovdje kao jedan od naina na koji se moe pokuati razumjeti organski
razvoj, akumulacija sluajne, koji su nastali od strane vanjskih faktora razlike iz pa

ak i naglasio one analogije u uzgoj biljaka i ivotinja u kojem Darwin kasnije tako
znaajnu podrku njegovoj teoriji vidio (Zendavesta II, str 179). Ali Fechner je
objasnio na ovaj nain od poetka neprohodni. Takoer je posebno teoriju evolucije
izvan svog biveg sfere misli.U predgovoru "ideje", on priznaje da je tek nakon
mnogo nespremnost pretvara u nju. To znai da je oblik prezentacije u ovom
kasnijem radu je sada ve promijenjen. Da je iznio u ranijim radovima njegove
neobine teorije evolucije u direktnu vezu sa njegovom doktrinom Allbelebung sa
prirodom i Zemlju kao naredni prelazni bia izmeu Boga i zemaljskog bia, tako da
je sada potrebno dosta stanovita Darvinove ideje evolucije u openito sklon, ali u
isto vrijeme bavljenja o prirodi formulacije i izvrenje iste nezavisne revizije
prirodnjak jedan. U tom smislu, on je prvi prouavao obzir time vortiefen da je
konceptualna razlika organskih i neorganskih molekularne drave, a zatim razvio na
osnovu ove razlike, usvajanje kosmorganischen stanje materije, od kojih molekularne
organski i stoga sve to smo "ivot" poziv u uobiajenom smislu, su se pojavili. Do
tada e na pregled uspostavljenih principa Darwin borbi za opstanak i prirodne
selekcije kroz prilagoavanje spoljnim uslovima ivota, sasvim je sklon dati ovo
njihovo znaenje. Ali, kao jedini i kao odluujui uvjetima on ne moe prihvatiti,
dijelom zbog toga to su na kraju pratiti do empirijski nigdje otkriti formiranje
ivotnog iz beivotne, dijelom zbog toga to za njih ubrzano bi izala iz sluajnih i
svrhu puno. Ipak u knjizi o "Dnevni pregled" je eleo da ilustruje nemogunosti takve
pretpostavke za jedan od svojih udara poreenja. Klijent, koji je neogranieno
vrijeme komandi, odluio da ne napusti svoju kuu da radi na odreenom
rasporedu. On daje graditelji cigle i malter i dodjeljuje ih u kamenje sasvim
proizvoljno, jer dodaje priliku da gomilaju drugi. Poto je imao vremena za ekanje,
tako da e zaista mnogi neumjean razvoj i na neko vrijeme pojavljuju zid stambene
zgrade. Zaista, nakon milenijuma ovaj dogaaj desi stvarno. Ali zaboravlja graditelj
naalost, svoje ljude da se zaustavi, i tako se deava da ovo sledeeg trenutka
novonastalom zid ponovo erodira. U meuvremenu, on ima svoje komije, koji su
dali graditelji konkretan plan u rukama, dugo poznata stambenih.
mora principima organske razvoja, kao to je tvrdio Fehner, u kojoj su naela
tumaenja prirode na svim, prije svega, uzeti pojave same, prije nego to pogledate
okolo da drugaije iskustvo koje se moe prenijeti na njih. Kao takav, razvojnim
procesima sami imanentna principima, ali on misli da moe gledaju uglavnom tri:
princip stabilnosti, referentne toke diferencijacije, i varijabilnost smanjuje. Sledea
stvar susreemo kada se gleda na iva bia, nije njihova varijabilnost, ali dosljednost
s kojom ponoviti njihov razvoj drave. Ali, u njemu djeluje princip stabilnosti u
istom vie savreni oblik u kojem se vidi u kosmikom pokreti su tako razvedena u
ovu mogunost, organski i Cosmic jednako iz niedereren stabilnost
neorganskog. Gdje sada se javljaju u ovom tendencija da se ponovi istim uslovima
razvoja promjene, kao uzeti kao to obino uvijek dio sistema koji pripadaju jedni
drugima: Oni se izvode kao "referentni primjer" diferencijacije. Dakle, ve razliku
organa pojedinca organizma kroz korelacija njihovih funkcija, i slino u prirodi
razliitih organskih vrsta, kao to. Kao cvjetnim organima pojedinih biljaka i oblika i
colorations tijelo od njih posjeti insekata. Za takve meusobne adaptacije moe

najvie pomo nakon ak poetke potovanja izloba diferencijacije dolo nakon

Fehnerovo miljenje borbi za opstanak; poreklo drugi kao rezultat treba smatrati
samo sluajne varijacije, meutim, u suprotnosti svemu sudei. Umjesto toga, ovaj
proces mora biti zasnovan na odnos zajednitva razliitih organskih vrsta zasniva se
od samog poetka pa do danas, a to je korelacija organa pojedinca organizma potpuno
analogan. To je, meutim, izrazio da je kraljevstvo organizama ne sastoji od
nezavisno postojeih bia, ali da je dio cjeline, koja i sama ima bitne karakteristike
ivog bia. Takav cijeli je sada oito naa zemlja iji jedan jarke dijelovi su svi
prisutni na svoje biljke i ivotinje. Do konano principu "smanjenja varijabilnosti"
pretpostavlja da je sada u organskoj prirodi postojee prevaga sklonosti ka stabilnosti
oko toga da li da se napravi razlika postepeno dolo samo u ranijim kreativnim
periodima tako se uslovi revizija su efikasniji nego to je danas, prvo ispituje
potekoe da eliminie, koji ini da se pripremi Porijeklo markantnog na stazama
prirodnog razvoja. Fechner kae, sve ovo bi ukazivalo na to da u ranijim periodima
razlike su napravljene u brim tempom nego u ovom trenutku. Ovo, takoe, e ostati
neshvatljivo ako elite da pogledate sve promjene nego samo sluajno rezultati
vanjskog borbi za opstanak. Zato to je tajna zato je ta borba u svijetu danas izmeu
razliitih kao izmeu sline prirode ne treba istrajati u neumanjena snagu. Fasse jedne
strane organski razvoj kao kontinuirani proces, tako da e se takav drugaiji tok
vjerojatno shvatiti kako jer zaista danas brzo na prvi, a zatim uspjeh niti razvoj
pojedinaca i sporije. Kao to je Storm radi ranog razvoja ikada stoga e tranzicije
kosmorganischen u molekularne organske pokreta treba smatrati, usledila samo
postupno dostie za ovo drugo, princip tendenciju da se stabilnost u sve prednosti.
Tako Fechner, u prii njegova kreacija itaoca od pitanja na poetku priznavanja
Darvinove korak evolucije koncept po korak na koncepciji koja je kompletna
preokret teorije prevladavaju u veini bitnih odnosa. Gdje su ovi poslovala sa
neogranien
sluajnim
Contribuu a millorar
la traducci odstupanjima; kao on naziva korelativne promjene. Tamo gdje
postoji organski pojedinaca nezavisno suoe jedni druge, kao to su organizirati ovdje
od samog poetka ideje ire jedinstvo meu organski. Razlika od kosmorganischen i
molekularne organski pokret, koncept zemlje kao veliki, ukljuujui sve zemaljske
stvorenja majka organizam, misli da su postavljeni na glavu u ranijim prirodnim
filozofskim spisima, oni dovesti ovdje na putu istrage koja navodno samo je
komentar i posljedino razvoj postojeih naunih hipoteza. Tek nakon to je do sada
vodio itaa, on zavrava s osvrtom na "vjerovanja" na zavretku dizajniran sliku
organskog razvoja pored; i kao to je sada, saeti u nekoliko stranica, ponovo, cijelu
doktrinu stvari od "neba i Beyond", koja je nekada formirao temu "Zendavesta" s
kojom zatvara ovu teoriju razvoja.

Text original

5. Fechner psihologije.
Principi Fehnerovo psihologije sadrane u "unutranjem psihofizike". Ovo je ve
reeno da je empirijska analiza mentalnog ivota koji pravimo psihologije kao
zadatak danas, u njoj nije bitno, ali to je u sutini metafizika psihologije. To je to, ali
iu smislu da je pitanje odnosa mentalnog do fizikog i drugi u budunost sudbinu
due, pa do psiholokih razloga za vjeru perspektive i sljedee stavke

dominira.Nakon Fechner u raspravama na sjedite due, protiv monadological i

materijalistiki pogled ima svoju koncepciju ivota i animacije odgovara
"synechologische" osnovana, to je gotovo iskljuivo pojam "prag" u raznim
aplikacijama, od njega zaposlena. cela njegova psihologija, koliko ona bude ukljuen
u tumaenje empirijskih injenica, je primjena ovog nastajanju koncepta u raznim
mentalnih procesa: pojava svesti na dijete, na promjenu sna i budnosti, dolazak i
odlazak ideja , na migracije panju na procese diferencijacije. Opet, to je stoga
analogija, i igra ulogu alleinherrschende. Sve to se deava u ljudskoj svesti pada, za
Fechner pod aspekt fenomena u usponu; i kao nae svesti menjaju operacije
uglavnom, jasno je da kada svaku promjenu naziva se izdii iznad praga ili pada
ispod praga, ovo nikada ne moe propasti. Ono to je stvarni predmet psiholokog
analize, Aufzeigung mnotvo i raznolikost mentalne procese, ali je i dalje potpuno u
pozadini: To je iza koncept u nastajanju i vie nego u sliku gornjeg i donjeg vratila na
neadekvatan izraz. Cijela interes Fechner ne samo uli psihologije kao takve, ali to je
za njega samo dio prirode i filozofije religije. On ne zna kako sam mentalni ivot
ponaa, ali i kao "psihofizikog Stufenbau svijeta" ureen u integrie individualne
due. Zato je toliko brinuo o postojanju praga, u kojoj je izgledalo da vidi direktnih
dokaza o odnosa individualne svesti sa optim ivot svesti. ali zato je i mislio, sa
ispitivanjem i Nachweisung Weber-ov zakon je u osnovi zadatak eksperimentalne
psihologije iscrpljen. Dakle, paljivo studirao do kraja njegovog rada, koji se odnose
na ovo pitanje, bilo je pustio neproitane.Od kronometarski Pokuajte da zapaanja
udruivanja, memorije procesa, itd znanje, on nikada ne bi mogao biti nagovorio.
Da Fechner u svom "unutranjem psihofizike" postigao ono to je traio, on bi
uspjeli da pokau koncept nastajanju u utvrenim to znai kao dominantan i sve
objanjava psihologiju, on bi doveli svoju filozofiju na ciljeve koji zapravo prema
njegovoj
zadatak filozofije. Za ovaj filozofija bi sada, ali su bili malo
Contribuu aizjavi
millorar premaio
la traducci
vie od pukog vjerovanja, oni bi imali u "unutranjem psihofizike" naunu osnovu da
moda nee biti kraj, ali u narednih, a posebno oni koji nose na svojim strukturiranim
zakljuke, ali to samo po sebi hijerarhijsku strukturu ovog svijeta na bazi. Ako
Fechner se ne postigne taj cilj, jer je "unutranji psihofizike" nedovoljno dokazano,
za rjeavanje problema psihologije, pa stoga ponovo osvojio tako da je njegova
filozofija u osnovi samo da karakter vjerske intuicije, ona je preuzet iz samog poetka
laika tvrdnja , U potrazi, njegova osuda za izvrenje, ali Fechner zapravo naputena u
svojim kasnijim spisima, posebno u psihofizike, ovaj originalni vjeru program. On je
pokuao da podigne svoju filozofiju sa egzaktnih nauka.

Text original

6. Fechner odnosu na spiritualizam.

vrsto uvjerenje Fehnerovo u zagrobni ivot duha u sferi njegovog ovozemaljski
ivot ga je doveo iz sebe u direktnom kontaktu sa idejama duhovne efekte
udaljenosti, vidovitost, duhove, jer oni imaju u svakom trenutku djelovao na
filozofskom misticizma. Takoer u Fechner je nasljednik prirodne filozofije od
poetka 19. stoljea, da ljudi poput Ennemoser, GH Schubert, izmeu ostalog, te
navodno magine i mistine strane psihikog ivota revnosno uzgaja. Posebno 3.
bend "Zendavesta" nekoliko puta na pisanje tih po imenu, kao i na Justinus Kerner i

drugih komunikacija na Somnambulist, on se odnosi na Svedenborg je "raj i pakao",

itd Naravno, on vodi te svjedoenja kao "pogleda" na, slian njegovom, bili su
(Zendavesta III, S. 78ff.), bez borbe za realnost u takvim mistinim spisima
izvjetaji. Ali poto je koristio kao argumente, on bi sigurno bilo injenina osnova
smatraju verovatno. Budui da je bio neizbjean, jer da je pozvan u kasnijim
godinama sljedbenika novih mistinih uenja i pravaca Fechner sa preferencije kao
svjedok ili trai potvrdu navodnih udesne injenice. Tako Reichenbach njega dok je
optuuje sebe, sa svojim Odlehre "na petama uvezani" i gotovo protiv svoje volje,
tjerao da udio u svojim eksperimentima doveo Dozvoli (uspomene posljednjih dana
Odlehre i njen autor 1876) , Slino je kasnije spiritizam mu daje neke neprijatne
sat. injenica da je ak i spiritualista dola do njega, to on ima zaista nije ni
iznenaen. Naprotiv, u svom dnevniku je jednom napisao: "U odreenoj mjeri, ja sam
iznenaen da je moj pogled na zagrobni ivot, kao to sam razvio" knjiga ivota
nakon smrti i vie detalja u 3. dijelu 'Zend Avesta' u, bez obzira na njihov odnos ostali
su sa pogledom na spiritualista i kompatibilnost sa eksperimentima spiritualista, u
krug spiritualista se gotovo neopaeno ;. koji usput bi trebalo biti razloga da se mea
u literaturi. "
Ali, ba kao to korake Fehnerovo se mogu koristiti u spiritualista krugovima, da se
upustio od strane sljedbenika ovog pokreta, naroito u godinama 1877-1878, sa
razliitih strana poziva da uestvuju u seanse. Ali on je postao mnogo oprezniji jer
"Zendavesta". Iz nauni oruje "psihofizike" obeao je u ovom trenutku vei uspjeh
od "magine duhovnog ivota" od strane sumnjivih pojava; i on je zbog toga odbio
takve pozive iz dosljedno. Kao to je iznenadio jedan dan fra carinici, poznati
astrofiziar, vijenac, koji osim nekoliko drugih kolega, Fechner i W. Weber pripadao
gost, - ovo gost bio poznati ameriki medij Slade. Tako Fechner je gotovo nevoljni
svjedok i uesnik nekoliko spiritistike sesija. Ja sam vlasnik dva akta komada
Fechner vlastite ruke od tih sastanaka, detaljan niz od njega dnevnika od Nov 1877
do januara 1878. godine, u kojem je paljivo ono to su vidjeli i utisak da je na njega,
izvjetajima nakon svake sjednice, a upueno meni, dvanaest pomno napisana listova
popuniti pismo u lipnju 1879 u kojem je konano odreuje svoju poziciju na
spiritualizam. S obzirom na to pismo poklapa objektivno, a ponekad ak i doslovno
upravo sa kasnije ovu temu u "dan" posveen komentare, tako da ima isti prisutan
nema posebnog interesa vie. Dakle, mnogo zanimljiviji i vie karakteristika "oprez u
vjeri kao u nevjerici" Fehnerovo je dnevnik. Prvo su dojmovi on dobija od Slades
umjetnosti performansa, uglavnom nepovoljne. Nakon, je pokazao u nekoliko navrata
sve poznate prednosti koje kriljca spise ispod stola, podizne stolove i stolice, itd, on
je rekao: "Da li da nakon optih karakter predstavljen produkcije go, pa pretee za
mene tokom utisak . poslao obavlja, sastavljena od raznih zanimljivih trikova
opsenarstva je ongler uvijek dri uzde u rukama i bez poreza, dozvoljeno iz kruga,
on sada zna da kontrolie upravo iz naunih studija predstavljenih pojava ne
spominje; nije imala sve uslove za to. samo smo imali Watching, ili je pretrpio kada
su ak i sa samo izvrava ono to Slade je predloio. s nae strane, nisu obratili
predloenih izmjena i dopuna, a ipak e biti tone istraga da nose samo tako da se

okolnosti i naina suenja bi mogue modificirani iz odreenih lica Punk Th i

obratio. "
U ovim blokovima, pozicija se vjerojatno zove da u poetku eksperimenti
Slade'schen je sa Fechner W. Weber suprotno. Neto se deava, po tome Fechner
izvijestio carinik koji je ve uvjeren u tajnosti, prebaen do suza, ali koji je potresao
sumnje dosad skeptina preostali posmatrai: carinik morao da svoju hipotezu od
etiri-dimenzionalnom svijetu duhova provjerite za sunanje da napuste pregae u
zugesiegelte na svom kraju niz bez rjeenja peata vorova duhovi. I ovaj
eksperiment je oigledno uspela! Odravanje i Weber i Fechner za "experimentum
Crucis". Ali dok carinici pozdravio rezultat s entuzijazmom, Fechner dodao
nerado. To je vladala sa njim nelagodan osjeaj da, ako ove pojave treba dokazati
istinu, blesava i glupa karakter isti izazvao nedostojan ideja aktivnosti svijeta duha,
da svoje ideje o ivotu nakon smrti u neugodan kontrast stajao. Pomogao sam jer je,
kako je znao da je "experimentum Crucis" nita da se suprotstave, uz pretpostavku da
je vjerojatno ukljuena ovdje je nenormalan, patoloka zbivanja, preko kojih je jedan
izglede u narednih svijet ne smije dozvoliti vene sebe. To je stav koji se izraava na
kraju "Dan": "Dan pogled moe biti sa ili bez spiritualizam, ali zalihe ve bez nego sa
istim, jer ako to ve u vanim aspektima sastaje s njim i ovdje rekvizit mogao traiti,
da, mislim, do odreene granice stvarno je naao, to smeta, ali sa svojim
abnormalnosti ne samo u njima, ali u cijelom sistemu naeg prethodnog znanja u
njega. "
S obzirom koliko Fechner traio tokom svog ivota, pronalaenju dokaza za svoje
uvjerenje, gdje god oni uvijek ele ponuditi, tako da ne moete pomoi, ali diviti
objektivnost sa kojima se suoava demonstracije spiritualista, i sa on, ak i nakon to
je Contribuu
tvrdio ua millorar
experimentum
cruets smatra da on mora dodati, vrijednost ovog
la traducci
svjedoenja vie negativnih nego pozitivnih miljenje: da e uiniti bez njega, a ne da
on moe osloniti u odreenoj mjeri to je sada. Kada je konano dogovoreno da
eksperiment za prevladati, a samim tim i drugim navodnim duh manifestacije kao ne
moe biti prisiljen priznati na osnovu prevare, tako jasno, injenica je usput, pored
njegovog principu apsolutne nepristranosti, autoritativan da bi mogao odluiti teko
ovjek koji je posjedovao izvan poten ovjek, da dri za prevarant. Da stoga Fechner
itati poruke, godinama nakon udovica sluga koji je u pratnji Slade na svojim
putovanjima (koliko se ja sjeam u "sadanjosti"), objavila je, da e imati na prvom
presudu da je u cilju majstorija komada ruka, stoji dalje. Nakon ove poruke Slade je
naime "gumeni ovjek" su bili, ali je morao da profesije morati odustati zbog blagog
modanog udara. I on je bio u "srednje" postaju. Dok je ruke na stolu tiho sa onima iz
tzv "promatrai" su spojeni da se formira "lanac", vodio sve umetnikih dela je ispod
stola sa nogu i stopala, koji su kasnije nosili cipele bez onom i svilene arape, tako
da mogao koristiti prstima od prstiju. Tablet spisi, podizne stolove i stolice bili su,
naravno, lako izvesti na ovaj nain, i drugi torba igrai koji nisu sluajno proli kroz
predkolske gumene je, moda nakon svega biti u stanju da objasni s iste savjesti, da
ove usluge su nemogue na nain obinih majstorija , ak je tajna kako je donio
"Experirnentum Crucis" sa etiri vora u isporuenom zapeaenoj kabl

Text original

materijalizira, Slade je teko uzeti u grob, jer samo sa poznatim i esto je vodio pravi
trik komada ima tu mo upadljivo porodina slinost.