DALMATSKA KULTURNA SKUPINA, XI. i X. st.

na podruju kasnijih Delmata, izmeu Krke i Neretve, pa do dinarskih

planina u unutranjosti
lokaliteti 2 sojenika naselja Dugi u Otoku, Vratnice u selu Grab
3 peinska naselja Raa spilja/Lastovo, Jama u Podumcima, pilja u
Otiiu
5 grobalja na ravnom ulak, Postranje, Kriine
7 grobnih humaka Unei, Petrovo polje, Vojni, Mandalina, Danilo
9 gradina Samograd kod Mua, sv. Kuzma u Sitnom, Petrovii, Veliki
Gradac na Privali, Velika Gradina/Varvara
7 ostava Balina Glavica, Sitno, Dabar kod Segeta, Makarska, Ometala
2 peinska groblja Jama u Podumcima, pilja u Otiiu
ovo se podruje razlikuje od drugih po veem broju ostava, po jedinim
peinskim grobljima i sojenikim naseljima, kao i po peinskim naseljima
to sve ukazuje na velika previranja i nemire, te sklanjanje u zatienije
prostore

NASELJA
- peine, sojenice, gradine (prevladavaju)
- neka su naselja trajala kroz eneolitik i cijelo bron. doba, kao Varvara, a
neka su u KBD bila naseljena, npr. Jama u Podumcima
- gradine su kao i u ostalom Primorju na uzvienom i opasane bedemima
(suhozid)
- peine su u ovoj fazi vjerojatno sluile samo kao privremeno sklonite,
kada su tu pokapali i svoje mrtve. Osim peine na Lastovu koja je sluila
privremeno za lovce i stoare.
- Sahranjivanje u ravnim grobljima, kamenim gomilama, peinama
OSTAVE
- preteno sadre orue i oruje, a onda ukrase: sjekire sa zaliscima, sjekire
dalmatsko-albanskog tipa, uplje sjekire, dlijeta, koplja, bodee, maeve.
Noeve, F u obliku violinskog gudala, lune F s dva zadebljanja, ukrasne
igle, spiralne privjeske, tordirane ogrlice, narebrene narukvice dvoslivnog
presjeka, ukrasne ploe i ipke
MATERIJALNA KULTURA
- na dalmatskom podruju nalazimo neke predmete kojih nema na ostalom
Primorju:
- dvorezni i polukruni brijai
- F u obliku violinskog gudala
- Spiralne F
- Platena sredstva (ipke)
- Ali i obratno, ovdje nemamo neke predmete koje ima Primorje:
- Maevi s akom
- Zmijolike spone
- Brijai s grbom
BRONANI PREDMETI
- FIBULE 3 vrste
a) F u obliku violinskog gudala (sl. 21, 1 i 2) 3 tipa

1.tip niskog koljenastog luka ukraenog cikcak crtama, ili motivom jelove
granice, bez diska na kraju noge
2.tip s tordiranim lukom i produetkom noge u spiralni disk (Jama/Podumci)
3.tip s listoliko proirenim lukom i produetkom noge u spiralni disk, a luk je
ukraen s 3 urezane crte i nizom trokuta (Solin)
- F u obliku violinskog gudala najee nalazimo u ostavama II faze KP u sj.
Hrvatskoj i na Glasincu u I Bosni, a datiraju se od kraja XIII. do kraja XII.st.
- ove su F definitivno prenijete iz sj. Hrvatske na dalmatsko podruje. One
predstavljaju mlae varijante koje nalazimo npr. u ostavama (Otok/Privlaka ili
Poljanci) pa ih zajedno s oblicima kult. III faze KP, kakvi su izraziti u Ha A i B1, pa
ih treba datirati u ovu fazu, u XI. i X.st, kao i u Italiji
b) lune F s 2 diskoidna zadebljanja - T. 47, 6 Tikovac (ova ima elemente
liburnske, a sve ostale izrazito dalmatskog karaktera)
- T. 48, 20 i 21, Vranjic
- sl. 21, br. 3 i 4
- velike od 8 33 cm
- mogu biti starije i mlae
-

luk ukraen cikcak linijom

noga neukraena
isprofi
potkovastog ili trokut. oblika

- iskucane toke po nozi

- luk je plosnat, izbrazdan ili
liran s jedne strane

tzv. DALMATINSKI tip ili TIP GOLINJEVO po B. oviu

razvija se na ovom podruju od X. do VIII. st. jer su ostali primjerci kasniji
npr. u unutranjosti Balkana ili u Italiji
razvile se iz F u obliku violinskog gudala

c) naoarasto spiralna F - naena u grobu u Tikovcu jedini primjer iz

Primorja jer se javljaju kasnije, poetkom eljeznog doba
- dva spiralna diska spojena osmicom u sredini
- OGRLICE 2 vrste
a) tordirane (sl. 21, 7; T. 48, 4) vjerojatno rairene iz unutranjosti Balkana
b) ukraene urezivanjem (sl. 21, 8; T. 48, 1) sa snopovima krunih crta ili cikcak
linija. Slina je naena i na liburnskom podruju (T. 43, 7), ali i u Slavoniji, pa je
mogue da su odatle proirene na Jadran
NARUKVICE 3 tipa
a) narebrene, otvorene, iroke (sl. 21, 11) + T. 48; 17 i 18)
b) dvoslivne, ee zatvorene (sl. 21, 12) + T. 47, 8
c) spiralne dvoslivnog presjeka (T. 47, 12)
- romboidnog presjeka (T. 48, 16)
- sline kao i na liburnskom podruju
-

PRSTENJE halkice (T. 48, 22 - 25)

spiralni (T. 48, 15)

PRIVJESCI 4 vrste
a) spirlanonaoarasti s cjevastim srednjim dijelom (sl.21, br. 15, 17, 18) + T. 47,
9-11 + T. 48; 13, 14, 19 + T. 50; 11, 12
b) u obliku spiralne cijevi ali bez diskova sl. 21, 14; isti su kao i u liburnskoj
kult.ove faze

c) spiralnonaoarasti, spojeni lukom

d) kruni u obliku slova T (produetak) sl. 21, 9 (Dabar; paralele u Slavoniji)
- u obliku kotaia sa bicama i s krinim produetkom na obodu
(V.Gradina/Varvara)
- UKRASNE IGLE 4 varijante
a) s glavom u obliku posude (sline na liburnskom, istarskom i
zapadnopanonskom podruju Rue, Maribor, Ljubljana)
b) s glavom u obliku ake
c) s glavom od 2 kuglasta zadebljanja zavrene iljkom (naene na Kampima,
Varvara); poput igala, 2djelnih zmijolikih F na liburnskom i japodskom podruju)
d) dvokrake igle sedlasto savijene glavice ili u obliku grkog slova omega (iz
ostave u Sitnom)
-

BRIJA poznat samo 1 dvorezni sa Rae/Lastovo (sl.21, 10); sline

nalazimo u KP u panonskom prostoru, pa vjerojatno i ovaj potjee s tog
prostora
SRPOVI naeno 8 primjeraka (sl. 22, 4 + T. 49, 3 - 5); sline nalazimo u
panonskom prostoru, odakle vjerojatno i potjeu

SJEKIRE
a) uplje este, na 20ak nalazita + na Velikoj Gradini/Varvara i Gradini u
erigaju naeni kalupi za njihovo lijevanje
(sl. 2, br. 7 i 8), (T. 47, 3 i 4), (T. 49, 7), (T. 50, 1 - 3, 9, 10)

preteno potjeu iz ostava. Prema naenim kalupima, svakako su se

proizvodile i na ovom podruju, iako veina ima oblik (opi) rairen na
velikom prostoru, osobito u KP, odakle su se vjerojatno uvozile

b) sjekire sa zaliscima naene u 10 primjeraka raznih varijanti; zanimljiva je ona

iz Sitnog (sl. 22, 6) sa visokim zaliscima i lepezastom otricom (sline nalazimo u
Italiji, odakle je vjerojatno uvezena)
c) sjekire s uicom:
I) lepezasto proirene otrice (sl. 22, 10) poznate jedino iz Debelog Brda kod
Sarajeva, a inae este u Italiji, odakle su i uvezene
II) luno savijene s rebrasto ojaanom uicom i s produetkom uice u eki
(Sitno, sl. 22, 9); imamo ih i u Debelom Brdu, ali i sj. Hrvatskoj i Crnoj Gori, te J
Italiji gdje su izvezene s Balkana, a sline su dalmatinsko-albanskom tipu
III) dalmatinsko-albanski tip (sl. 22, 5 / T. 50, 5 i 7) poznata iz ostave iz Sitnog,
to je najsjevernije nalazite takvih sjekira, a este su na J Jadranu. Ima luno
savijeni oblik, prstenasto ojaanu uicu do drka s produetkom u eki, ojaana
je s 2 rebra
-

DLIJETA jeziastog oblika ili slina upljim sjekirama; s Velike

Gradine/Varvara imamo 4 kalupa za njihovo lijevanje, a iste primjerke ima i
KP

BODEI iz Dabra s jeziastom ruicom (ostava, sl. 22, 11/ T. 49, 9) esti
su takvi u II fazi KP osobito u Slavoniji, odakle su prenijeti na obalu

NO s uskim produetkom za nasad ruice poznat je u ostavi iz Dabra (T.

49, 1), a takvi se, kao i cijeli sadraj ostave, nalaze u Slavoniji

MAEVI poznata su nam 4 duga maa s jeziastom ruicom (sl. 22, 12/
T. 49, 8) Meina kod Sinja, ulak, Balek kod Vrlike, Dabar; ovakve
nalazimo u velikom dijelu Europe, pa i u Primorju i Panoniji
meutim na V.Gradini/Varvara naen je kalup za lijevanje takvih maeva +
3 kalupa za lijevanje kratkih maeva s punom jabuastom ruicom, + 4
kalupa za lijevanje okova korica kakvi su naeni po cijelom Z Balkanu to
ukazuje da su se svakako lijevali i na ovom podruju

KOPLJA sl. 22, 1-3/ T. 47, 2

uobiajenih listolikih ili plamenastih oblika
razlikuju se po veliini, od 5 25 cm
na V.Gradini/Varvara naeni kalupi
inae su brojni u panonskom prostoru, odakle su vjerojatno proireni do Jadrana
-

PLATENA SREDSTVA/IPKA poznat je jedan iz Makarske (ostava) u

obliku volovske koe ciparske vrste (sl. 21, 13). Kod nas imamo jo jedan
primjer iz sj. Hrvatske Klotar Ivani; takve su ipke poznate i este u I
dijelu Sredozemlja

VEZICA ZA POJAS T.47, 5; ukraena urezanim krunicama , trokutima i

jelovom granicom; slinu imamo iz oblinje ostave (Kehin Grac) ili s 1
lokaliteta u sr. Bosni

TOKE stoasta ili kalotasta oblika, naene u grobovima u Jami u

Podumcima i u pilji u Otiiu

KALUPI ZA LIJEVANJE osim na V.G./Varvara imamo i 1 kalup za lijevanje

upljih sjekira s poprenim rebrom, a potjee s Gradine u erigaju kod
Litice. Po tome je oito da je dio metalnih predmeta bio izraen na ovom
prostoru

PROIZVODI OD JANTARA sl. 21, br. 5 i 6/ T. 48, 5 - 7

samo otkrivena 3 zrna u grobu iz Vranjica, plosnatog su i dvostoastog
oblika to su najstariji poznati proizvodi jantara na dalmatinskom
podruju
PROIZVODI OD STAKLENE PASTE samo u Vranjicu, T. 48; 8 - 12

NAKIT veinom izraen od bronce

- jedino na V.G./Varvara naen niz kalupa za lijevanje
- uglavnom, sve su to uobiajeni predmeti u KBD, ali imamo i nekih predmeta koji
se razlikuju od onih s ostalih podruja, npr. mjesne vrste lunih F (koje ovdje
imaju izvorite) ili F u obliku viol. gudala (koje nisu poznate na ostalom primorju),
spiralne F, dvokrake igle..
- jantarni proizvodi su ovdje rijetki
- samo su na ovom podruju naeni kalupi za lijevanje nakita znai tu je
izraivan!
- sve to ukazuje na samostalni razvitak i dijelom jae utjecaje KP u Slavoniji
-

KERAMIKA - sl. 23

najee su stoaste zdjele s uvuenim obodom izbrazdanim tzv. turban

vrste (sl. 23, 1)
jajolike posude ili lonci s jeziastom ruicom
loptaste posude s razvraenim obodom
trbuasti pehari s cjevastim vratom i okomitom drkom
ukras: urezivanje, udubljivanje, brazdanje; uzorci trokuta, cikcak, kosih
brazda
na keramici se vidi domae naslijee, ali i veze s J i sr. Bosnom, KP-om

GOSPODARSTVO
- vide se tragovi stoarstva, zemljoradnje (srpovi iz Dabra, iz okolice
Ljubukog i s Gradine u Koritima)
- tragovi obrta (ljevaonice V.G/Varvara), to podrazumijeva trgovinu i
razmjenu
- veze s jugoistokom plateno sredstvo u obliku volovske koe ili sjekire
dalmatinsko-albanskog tipa, jantar
- razmjena u obratnom smjeru lune F s dalmatinskog podruja prema JI do
Krete i M. Azije ili do Glasinca u Bosni
- veze s liburnskim podrujem
- veze s Italijom slina koplja, sjekire s uicama, sjekire sa zaliscima,
staklena zrna
- veze s pozadinom Balkana preko tog podruja proireni su brojni
proizvodi i bogati geometrijski stil, ali preko njega su se kretali i utjecaji iz
Slavonije
- veoma izraziti utjecaji sa KP JZ panonskog prostora
DUHOVNI IVOT
- naglaena sunana simbolika i na dalmatskom i na liburnskom podruju,
pogotovo u Istri. Taj kult, odnosno simbolika potjee iz KP
- s Gradine u Varvari imamo 1 (simbol plodnosti) i 2 M (simbolika sunca)
lika
DRUTVENI ODNOSI
- stanovalo se po obiteljima u etvrtastim ili pravokutnih suhozidnim ili
drvenim kuama, ili peinama
- na razne vidove zajednikog ivota ukazuju trgovina, obrana, promet, ivot
u rodovskim i plemenskim odnosima, zajednika obiljeja kulture, isti
obredi i obiaji, bedemi..
- drutveno raslojavanje nije ni ovdje izrazito. Nema dokaza o izdvajanju
vladajueg sloja ili pojedinaca, ali dolazi do specijalizacije gospodarstva i
podjele rada (zanatlije, lijevai, kovai, trgovci, pomorci, ratnici) to je
svakako uvjetovalo gospodarske i drutvene razlike
PODRIJETLO I KULTURNI ODNOSI
- iz prethodne faze naslijeeni su osnovni uvjeti ivota, ista vrsta naselja, isti
nain sahranjivanja i osnovna svojstva keramike. Ipak, veliki dio proizvoda,
osobito od bronce, nije naslijeen. Do toga je dolo zbog pojaanog
prometa, trgovine i proizvodnje
UTJECAJI KP-a
- veinom iz JZ panonskih prostora, ali i sj. Hrvatske i poneto iz I Slovenije
pojedine vrste upljih sjekira, F u obliku viol. gudala, bodei, pojedini
maevi, brijai, narukvice, ogrlice, koplja, noevi, srpovi. To posebno

potvruje ostava iz Dabra jer iste predmete sadre brojne ostave i groblja II
- IV faze KP
imamo i obratnih utjecaja npr. jedna luna F naena u Vinkovcima ili
ipka ciparskog tipa u ostavi iz Klotar Ivani

UTJECAJI IZ Z BALKANSKOG PROSTORA

- snani na dalmatinskom podruju
- dijelom su to utjecaji s glasinakog podruja (narebrene narukvice i spiralni
privjesci koji su raireni do Jadrana), a dijelom je to keramika iz sr. Bosne
(+bakar)
- obratno iz dalmatinskog podruja u unutranjost proirili su se kratki
maevi s jabuastom ruicom, lune F, pojedina koplja
- slinosti s liburnskim i japodskim podrujem nalazimo preteno ista
svojstva kultura
- veze s Italijom i JI smo spomenuli
DATIRANJE
- okvirno se datira po Re Ha A1 i B1 u XI. i X. st. (rana ili I faza eljeznog
doba)
- apsolutno datiranje, prema okolnim kulturama:
dalmatska skupina liburnska srednjebosanska (Pod B) junobosanska
(Debelo brdo) Glasinaka IIIb - IIIc KP II - IV protovillanova