Predgovor_Layout 1 26.7.2016.

2:11 Page 3

Z B O R N I K

R A D O V A

BOSANSKI BAN TVRTKO

"POD PROZOROM U RAMI"
Meunarodni znanstveno-struni skup
Prozor, 11. kolovoza 2016.

Tomislav Brkovi
urednik

Prozor Sarajevo Zagreb

2016.

Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 2

Meunarodni znanstveno-struni skup

BOSANSKI BAN TVRTKO
"POD PROZOROM U RAMI"
Prozor, 11. kolovoza 2016.
Organizator skupa
Opina Prozor-Rama
Organizacijski odbor
Tomislav Brkovi, Esad Delilovi, Jozo Ivanevi, Blaenka Matei,
Miljenko Petrievi, Safet ef. Pozder, Ante Tomi
Znanstveno-struni odbor
Anto Jelii, Ivan Markei, Boo Miura,
Miljenko Petrievi, Ivan arevi

Nakladnici
Opina Prozor-Rama, Kralja Tomislava bb
Synopsis d.o.o. Sarajevo, Marala Tita 32
Synopsis d.o.o. Zagreb, Vlade Gotovca 4
Za nakladnike
Jozo Ivanevi
Fadila Halvadija
Ivan Pandi
Urednik
Tomislav Brkovi
Lektor
Ivo Pranjkovi
Prijevod engleskih saeteka i korekcije
Ivana Pehar Vrlji
Prijevod njemakih saeteka i korekcije
Josip Jozi
Grafiko oblikovanje
Tomislav Brkovi
Okvirne stranice
Branko R. Ili
Tisak
Grafotisak, Grude

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 233

Diplomatiarskopovjesniarska analiza povelje bana Tvrtka

Emir O. Filipovi

KAKO JE GRB RAME POSTAO GRB BOSNE

im je jednom Rama svoj grb dobila, a Rama se u
Ugarskoj mieala s Bosnom, dosta je bilo koraknuti,
da se taj skovani ramski grb prenese na Bosnu, i da
bosanski grb iztisne i u zaborav baci.
Franjo Raki, Stari grb bosanski, Rad JAZU, Knj.
XXX, Zagreb, 1890, 134.

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine znaajno je promijenila pravni poloaj ove dotadanje pokrajine Osmanskog carstva. Jedno od
pitanja iskrslih iz novonastalog stanja bilo je i ono koje se odnosilo na izbor
pravog zemaljskog grba za Bosnu budui da ona od gubitka dravne samostalnosti sredinom 15. stoljea nije imala svoj grb i zastavu. U odsustvu heraldike tradicije za rjeavanje ovog problema konsultirani su brojni hrvatski,
austrijski i maarski strunjaci. Na zakljuni odabir znamenja presudno je
utjecala poznata ugarska deviza da je Rama isto to i Bosna (Rama seu
Bosna). Cilj ovog priloga bit e da ispita porijeklo grba Rame u habsburkoj vladarskoj ideologiji te da ukae na mogunost da je prvobitni fiktivni grb Bosne
zamijenjen grbom Rame kako bi se na taj nain pomirila vladarska titula i
heraldiki repertoar ugarskih vladara.
Kljune rijei: Bosna, Rama, grb, heraldika, Habsburzi, Austrija, Ugarska

Oklopljena ruka presavijena u laktu sa sabljom u stisnutoj aci danas

predstavlja najprepoznatljivije obiljeje ramskog kraja i sastavni je dio suvremenog grba Opine Prozor-Rama. Taj simbol ima dugu tradiciju koja see

233

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 234

Emir O. Filipovi

jo u 15. stoljee. Meutim on se nije uvijek pripisivao Rami te su njegovo

porijeklo, historijski razvoj i veza s Bosnom svojevrsna heraldika zagonetka.1
Ovaj rad pokuat e ponuditi prilog rjeavanju tog zanimljivog pitanja, i to
kroz razmatranje geneze opisanog grbovnog simbola, s posebnim osvrtom
na njegovu ulogu u vladarskoj ideologiji Habsburgovaca kao ugarskih kraljeva. Iako se on nikada ranije u Bosni i Hercegovini nije koristio kao grbovno
obiljeje zemlje ili neke oblasti, upravo su Habsburzi doprinijeli tome da je
znak ruke sa sabljom jedno vrijeme imao i ulogu slubenog zemaljskog grba
Bosne i Hercegovine pod upravom Austro-Ugarske monarhije od 1889. do
1918. godine. To se moglo dogoditi jer su od osmanskog osvojenja Bosne
1463. i postepenog zamiranja srednjovjekovnih dravnih tradicija do pokretanja rasprave o autentinom heraldikom obiljeju Bosne kao novoprikljuene pokrajine dvojnoj Austro-Ugarskoj monarhiji protekla stoljea. U tom
razdoblju bilo je zaboravljeno gotovo sve to je u simbolikom smislu asociralo na srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo, pa je tako bilo mogue da se
krajem 19. stoljea nije znalo kojim su se grbovnim likom sluili njegovi
vladari. Budui da dravna vlast Osmanskog carstva nije poznavala heraldiku,
niti joj je bilo u interesu da gaji i batini politiku i simboliku tradiciju

Grbovi Bosne, Donje Lombardije i Austrije

na trijumfalnom slavoluku cara Maksimilijana (1515)
1

Kratak sumarni pregled prolosti ramskog grba nudi: Grakali, M. O grbu Rame, u: Vladi, J. Uspomene o Rami i ramskom franjevakom samostanu, Zagreb, 1991, 115-117. Meutim, rad ne tematizira kljuna pitanja te je ostao na povrini problema.

234

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 235

Kako je grb Rame postao grb Bosne

osvojenih zemalja iz perioda prije osvajanja, Bosna

je austrougarsku okupaciju
doekala bez precizno utvrenog heraldikog znaka.
Situaciju je komplicirala
okolnost da su se u minulom razdoblju pojavila dva
razliita grbovna obiljeja
pripisivana Bosni. Jedno od
njih ruka s maem nastalo je i ukorijenilo se u
okviru vladarske ideologije
Habsburgovaca,2 a drugo
ukrtene nazubljene grede s
okrunjenim glavama produkt je bogate mate autora
ilirskih grbovnika raenih
po narudbi bosanske emiGrb Bosne iz djela Filipa Lastria
gracije i posebno je bilo ciEpitome vetustatum Bosnensis provinciae (1776)
jenjeno u franjevakim
krugovima.3 Zbog toga se
ve u godini poslije okupacije pokrenulo pitanje o autentinom, tj. pravom
grbu Bosne, koje e trajati vie od jedne decenije, i koje e okupirati vodee
znanstvenike povjesniare, heraldiare i numizmatiare Hrvatske, Austrije i Maarske.4
Rjeenje te plodne rasprave na kraju nije uvailo suvremene srednjovjekovne izvore i znanstvena miljenja, nego se priklonilo politikom rjeenju
prema kojem je za grb Bosne i Hercegovine usvojen heraldiki znak ruke sa
sabljom, tada identificiran kao grb Rame. Slubeno prihvatanje ovog obiljeja
2

Filipovi E. O. Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika, Godinjak

Centra za balkanoloka ispitivanja, knj. 39, Sarajevo, 2010, 173-187.
Truhelka, . Jedno zanimljivo pismo bosanskog historiara fra Ante Kneevia, Narodna
Starina, knj. IX, Zagreb, 1930, 227-233.
O ovom iznimno zanimljivom pitanju jo uvijek nije napisan poseban rad. Vidi literaturu
navedenu u: Filipovi E. O. Lajos Thallczy i bosanska heraldika, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), knj. XIV/1, Sarajevo,
2010, 173-189; Galovi T. Filipovi E. O. Prilog bibliografiji radova o heraldici (s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu), Arhivski vjesnik, god. 51, Zagreb,
2008, 161-226. Takoer pogledaj: Filipovi, E. O. Medo Puci, Franjo Raki, Ivan Bojnii
i Vatroslav Jagi, Krai prilozi junoslavenskoj heraldici (1880), Bosna franciscana, br. 32,
Sarajevo, 2010, 41-59.

235

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 236

Emir O. Filipovi

trebalo je u konanici simboliki potvrditi da je Bosna uistinu bila isto to i

Rama, odnosno da su ugarski kraljevi imali prevlast nad Bosnom jer su smatrali da se ona jo od 12. stoljea pod imenom Rame javljala u njihovoj vladarskoj titulaturi.5
Sutinu problema jezgrovito je saeo u svom radu Stari grb bosanski
jedan od glavnih aktera te rasprave, hrvatski povjesniar Franjo Raki. Analizirajui novce i peate bosanskih kraljeva on je doao do zakljuka da je autentini srednjovjekovni grb Bosne bio lierova kruna u titu, da se kasnije
za Ramu poeo navoditi poseban grb, koji se je pod uplivom ugarskih dravo
pravnih nazora stao prenaati na Bosnu te da je taj grb Rame na ime
maem oboruana ruka posve istisnuo iz upotrebe stari grb bosanski.6
Raki je iznio nedvosmislen stav da taj dakle t. zv. ramski ili primorski grb,
prenesen kanje na Bosnu, ne moe pozvati u svoju obranu istinite suvremene
heraldike spomenike, te da se ta velika promjena na tetu historijske istine
dogodila uplivom monakovske sbirke i njemake heraldike.7
Iako je miljenje Rakog u osnovi ispravno, uveni istraiva je napravio
omaku time to je svaki njemu poznati primjer grba ruke s maem opisao
kao grb Rame. To ga je dovelo do zakljuka da je ramski grb prenesen na
Bosnu. Meutim najraniji ouvani izvori idu u prilog zakljuku da je prvobitno bosanski grb prenesen na Ramu, jer je ruka s maem u habsburkoj
heraldikoj i dravnoj tradiciji jo od kraja 15. stoljea smatrana grbovnim
obiljejem Bosne. Budui da su uplivom ugarskih shvatanja u tu tradiciju
Bosna i Rama izjednaene i smatrane istim oblastima, tako se i poetkom 17.
stoljea grb Bosne poeo povremeno pripisivati Rami. Zaseban grb Rame,
drukiji od grba Bosne, ne susree se na heraldikim izvorima prije 1701. godine. Da bi se to pitanje moglo bolje razumjeti, potrebno se vratiti u poetke
i ispitati porijeklo ruke s maem kao grbovnog obiljeja te razmisliti o razlozima zbog kojih se upravo taj simbol poeo koristiti kao grb Bosne.
Ruka s maem kao grb Bosne
U srednjem vijeku simbol ruke naoruane maem predstavljao je viteko dostojanstvo dato istaknutom pojedincu za hrabre ratnike podvige.8 U tom
smislu on je bio relativno rasprostranjen heraldiki znak, posebno esto
5

6
7
8

O pitanju Rame u vladarskoj tituli ugarskih kraljeva vidi: Klai, N. Srednjovjekovna Bosna,
Zagreb, 1994, 35-42; , . ,
, . XLI, , 2004, 153-164.
Raki, F. Stari grb bosanski, Rad JAZU, knj. XXX, Zagreb, 1890, 134.
Isto, 167, 134.
Fox-Davies, A. C. A Complete Guide to Heraldry, London, 1909, 11.

236

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 237

Kako je grb Rame postao grb Bosne

dodjeljivan za vojne uspjehe

postignute u borbama protiv Turaka.9 Najuveniji nosilac takva grba u Bosni bio
je veliki vojvoda bosanski i
herceg splitski Hrvoje Vuki. Ruka s maem javlja se
u elenci prve varijante njegovog grba na novcima koje
je kovao od 1403. kao herceg u Splitu, da bi se potom
taj simbol spustio i u titno
polje na grbu koji mu je dodijelio ugarski kralj igmund Luksemburki 1409.
godine.10 Ruka s maem takoer je prisutna kao simbol u titu i elenci na grbu
Hrvojeva neaka i nasljednika na elu donjokrajskog
roda Hrvatinia, vojvode
Jurja Vojsalia.11 Da su isti
znak mogli koristiti i Jurjevi
Grb Hrvoja Vukia iz njegova glagoljskog misala
s poetka 15. stoljea
nasljednici, vojvoda Petar i
njegovi sinovi, nasluuje se
iz ouvane predstave grba na jednom kaleu koji se danas uva u riznici enskoga benediktinskoga samostana Sv. Marije u Zadru.12
S obzirom na okolnost da je u decenijama nakon pada Bosanskog kraljevstva pod osmansku vlast 1463. godine noenje i isticanje grbova skoro u
potpunosti zamrlo, bive bosanske heraldike tradicije nastavljene su, s izvjesnim prekidom, na zapadu. Opa konfuzija nastala usljed osmanskih osvajanja i kompleksnih politikih deavanja na Balkanu rezultirala je injenicom
da su evropski heraldiari tog vremena Bosni pripisivali razne izmiljene
grbove s razliitim motivima, predstavama i obrazloenjima. U ideolokom
9

10

11
12

Brstilo Reetar, M. Heraldiko nazivlje na temu ratovanja s Osmanlijama, Povijesni prilozi, br. 38, Zagreb, 2010, 86.
O tome: Sulejmanagi, A. Grbovi Vukia Hrvatinia, Povijesni prilozi, br. 48, Zagreb,
2015, 33-70.
Aneli, P. Srednjovjekovni peati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970, 54-55.
Jaki, N. i Tomi, R. Zlatarstvo. Umjetnika batina Zadarske nadbiskupije, Zadar, 2004,
11, 183.

237

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 238

Emir O. Filipovi

smislu grb Bosne posebno je mogao biti zanimljiv vladarima iz Jagelonske i

Habsburke dinastije jer su sebi pripisivali ulogu predvodnika kranske
borbe protiv osmanskih osvajaa na Balkanu. U tom pogledu Bosna je igrala
znaajnu ulogu u heraldikoj ikonografiji Jagelonaca kao ugarskih kraljeva,
ali i Habsburgovaca kao rimskih careva s pretenzijama na ugarsko prijestolje.
U svojim grbovnim programima oni su obiljejima zemalja ugarske krune takoer pridruili one zemlje kojima nisu vladali, ali za koje su smatrali da im
pripadaju po starom historijskom pravu. No umjesto amblema i grbova kojima su se sluili bosanski banovi i kraljevi iz dinastije Kotromania, u umjetnikom miljeu ove dvije srednjoevropske vladarske kue krajem 15. i
poetkom 16. stoljea nastala su najmanje tri heraldika spomenika koji se,
uz izvjesne rezerve, mogu pripisati Bosni. Kuriozitet je da se u svim sluajevima radi o grbu s rukom naoruanom sabljom. Takav jedan grb nalazi se uz
obiljeja eke, Moravske, leske, Luice, Ugarske, Poljske i Dalmacije na
kraljevskom oratoriju u katedrali Sv. Vida u Pragu, izgraenom izmeu 1490.
i 1493. godine po narudbi ugarskog kralja Vladislava II. (1490-1516).13 Isti
se grb takoer javlja i na svodu kue u Herzog Friedrichstrae 35. u Innsbrucku, koju je 19. marta 1495. godine car Maksimilijan (1486-1519) poklonio
gradskom sucu Walteru Zelleru. Tu je pozicioniran na sjevernom dijelu freske
u grupi grbova s Dalmacijom, Ugarskom i Hrvatskom.14 I na taleru ugarskog
i ekog kralja Ludovika II. (1516-1526), kovanom u Kremnici 1525. godine,

Avers i revers srebrenog talira ugarskog kralja Ludovika II. (1525)

13

14

Neto drukije datiranje tog spomenika nudi Plffy, G. Heraldische Reprsentation der
Jagiellonen und der Habsburger. Die Wappen des kniglichen Oratoriums im Prager
Veitsdom im mitteleuropischen Kontext, Historie Otzky Problmy, Vol. 7, No. 2,
Praha, 2015, 176-190.
Hye, F. Zur Geschichte des Staatswappens von Kroatien und zu dessen ltester Darstellung in Innsbruck, Arhivski vjesnik, god. 36, Zagreb, 1993, 135, 145.

238

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 239

Kako je grb Rame postao grb Bosne

takoer se javlja istovjetan grb,15 ali je u sva tri navedena sluaja kod grbova
izostao natpis, pa se ne moe sa sigurnou potvrditi da li se njegova primjena
u ovom najranijem periodu odnosi na Bosnu. Meutim sve dileme otklonjene
su na tri najvanija heraldika spomenika iz ideolokog programa cara Maksimilijana I Habsburkog na grbovnom tornju u Innsbrucku iz 1499, na sredinjoj kompoziciji njegovog Trijumfalnog slavoluka dovrenog 1515,16 i na
Trijumfalnoj procesiji izraenoj izmeu 1516. i 1519. godine.17 Na sva tri se
primjera uz grbovnu kompoziciju ruke sa sabljom nalazi i natpis kojim se taj
grb definitivno pripisuje Bosni. Upravo su ovi primjeri bili presudni u daljem
razvoju bosanskog grba i konanoj potvrdi da se krajem 15. i poetkom 16.
stoljea grb sa sabljom smatrao doista i grbom Bosne. Zbog znaaja tih heraldikih spomenika kao svojevrsnih slubenih dokumenata na kojima je izloen carski vladarski program,
taj iroki grbovni ansambl, u
kojem je bosanski grb imao takoer znaajnu ulogu, poeo se koristiti za sve ostale carske heraldike potrebe na novcu, peatima, carevom kenotafu i sl.

Grb Bosne iz grbovnika

Johanna von Francolina (1560)
15

16
17
18

Da je uistinu tokom ranog

novog vijeka ovaj grb pripisivan
Bosni, potvruje i vei broj drugih izvora razliitog porijekla,
kreiranih u razliitim historijskim
okolnostima. Na primjer u grbovniku Johanna von Francolina iz
1560, u kojem su pobrojani grbovi rimskog cara i ugarskog kralja Ferdinanda I. Habsburkog
(1526-1564), uz tit s predstavom
sablje u ruci nalazi se i natpis koji
to obiljeje odreuje kao grb
Bosne.18 Na reversu dvije varijante velikog dvostranog peata

Gyngyssy, M. Winter, H. Munzen und Medalle des ungarischen Mittelalters 1000-1526, Wien, 2007, 243, t. 90, no. 1786a i 1786b.
Filipovi, Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika, 180-187.
Aspland, A. Triumph of the Emperor Maximilian I, London, 1875, 136.
Francolin, J. Weyland Kaysers Ferdinandi sligister und hochloblichister gedchtnu unnd
dem gantzen hochberhumbten Hau von Osterreich angehrig Wappen, Augsburg, 1560.

239

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 240

Emir O. Filipovi

cara Ferdinanda I. koritenima

od 1559. takoer se javlja istovjetan znak i on se moe pripisati Bosni jer se ona na tim
peatima spominje i u carevoj
vladarskoj tituli.19 Nedugo nakon careve smrti 1565. godine
u Augsburgu je objavljena publikacija s ilustracijama njegove pogrebne povorke. U
tom djelu, autora Bartolomeja
Revers velikog dvostranog peata
cara Ferdinanda I Habsburkog
(1564)

Grb Bosne na zastavi noenoj prilikom pogrebne povorke cara Ferdinanda I. (1565)
19

Posse, O. Die Siegel der Deutschen Kaiser und Knige von 751 bis 1806, Bd. III (1493-1711), Dresden, 1912, 19, 26-27. Sablja u aci javlja se konsistentno na velikim dvostranim
peatima Ferdinandovih nasljednika, careva Maksmilijana II. (1564-1576), Isto, 29-30;
Rudolfa II. (1576-1612), Isto, 36, 39; Matijaa (1608-1619), Isto, 41, 43-44, 46; Ferdinanda
II. (1619-1637), Isto, 48, 52; Ferdinanda III. (1637-1657), Isto, 54, 58; Leopolda I. (1658-1705), Isto, 61, 66-68; te Josipa I. (1705-1711), Isto, 70, 73-74.

240

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 241

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Hannewalda, sablja u aci kao grb Bosne nalazi se u raetvorenom titu

zajedno s obiljejima Srbije, Vlake i Bugarske.20 Isti grb obiljeava Bosansko
kraljevstvo i u grbovniku njemakog zlatara i gravera Martina
Schrota iz 1580,21 dok je
i 1623. godine na bakrorezu s prikazom pogrebne povorke austrijskog
nadvojvode i guvernera
Nizozemske Albrechta
VII. ( 1621), autora Jacoba Franquarta, flamanskog slikara i
arhitekta, grb Bosne
predstavljen kao ruka
sa sabljom.22 Baron
Pter Rvay ( 1622),
ugarski plemi i kraljevski uvar Svete krune,
pjesnik, ratnik i povjesniar, u svom posthumno objavljenom
djelu De monarchia et
Sacra corona Regni
Hungariae iz 1659. daje
samo tekstualni opis
tog bosanskog grba,
bez slike, kao naoruGrbovi Bosne, Srbije, Dalmacije i Slavonije u grbovniku
ani ljudski lakat, koji u
Martina Schrota (1580)

20

21

22

Hannewald, B. Parentalia Divo Ferdinando Caesari Avgvsto patri patriae etc. a Maximiliano imperatore etc., Ferdinando et Carolo serenissimis Archiducibus Austriae Fratribus
singulari pietate persoluta Viennae: Anno Domini M.D.LXV. VIII. Idus Augusti, Augusta
Vindelicorum, 1566, sl. br. 14. Usp. Plffy, G. Najstariji prikazi hrvatskih zastava iz 16. i
18. stoljea. Jedinstveni izvori za prouavanje povijesti hrvatskih dravnih i nacionalnih
simbola, u: Ascendere historiam. Zbornik u ast Milana Kruheka, Zagreb, 2014, 334.
Schrot, M. Wappenbuch Des Heiligen Rmischen Reichs, und allgemainer Christenheit in
Europa, Mnchen, 1580, 18v.
Francquart, J. Pompa funebris optimi potentissimiq[ue] principis Alberti Pii, Archiducis
Austriae, ducis Burg. Bra. &c, Bruxellae, 1623. Usp. i francusko izdanje djela s istim bakrorezima: Franquart, J. Pompe funbre du trs pieux et trs puissant Prince Albert, archiduc dAutriche, duc de Bourgogne, de Brabant, etc, Bruxelles, 1729.

241

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 242

Emir O. Filipovi

Grb Bosne meu grbovima habsburkih provincija na bakrorezu

pogrebne povorke nadvojvode Albrechta VII.,
autora Jacoba Franquarta (1623)

oklopljenoj desnici mae maem.23 uveni isusovac Karl Klein u djelu Analecta poetica provinciae Avstriae Societatis Iesv iz 1757. godine dao je opis
tog grba Bosne u stihovima:
ARMATVM.BRACHIVM.BOSNIAE.
Arreptum manibus, sitientem sanguinis, ensem,
In gentilitiis, Bosnia, cerno tholis:
Exanimis dextra est, proprio de corpore scissa;
Bosnia, cum veteri corpore iunge manum.24

ORUANA.RUKA.BOSNE.
Prihvaen rukama, krvoedni, ma,
U plemenitom, Bosno, vidim titu:
Beivotna ti je desnica, od tijela odsjeena;
Bosno, sa starim tijelom ujedinit emo ruku.

Kako je i zbog ega dolo do upotrebe tog obiljeja kao grba Bosne od
kraja 15. do sredine 18. stoljea, i danas predstavlja teko rjeiv problem.
23

24

Bosna, vel Bosnia, ab Incolis qui vulgo Bosni, olim & Bessi appellabantur, dicta Regio
aspera, & montana, porrigitur usque ad Illiricos, qui incolunt maritimam Ionii regionem.
Genus hoc antiquum, non multum dissimili lingu, quam Dalmatae, Mysii, Triballi &
Sarmatae, utentes. Credibile est, eos a Scythis pulsos, transiisse in regionem quae ultra
Istrum colitur, & subact Thraci, atque Romani, ad sinum eum venisse, ibique sedem
fixisse. Habet Urbem Reqnique sedem Jaizam, Zreberniko aliis, viginti octo oppidis divitem, quae cum toto Regno, despotarum perfidi in potestatem Turcarum venit. Cum
Graecis Imperatoribus, mox Turcarum Tyrannis varia fortuna bellum gessit: recuperata
virtute Matthiae primi, donec una cum Alba Graeca, jugo barbarorum subjiceretur. Utitur
pro insigniis armato hominis cubito, aut ferrata dextra gladium vibrante. Rewa, P. De
monarchia et Sacra corona Regni Hvngariae centuriae septem, Francofurti, 1659, 147.
Klein, C. Analecta poetica provinciae Avstriae Societatis Iesv, Viennae, Pragae et Tergestii,
1757, 394.

242

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 243

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Veina istraivaa koja se bavila tim pitanjem opredijelila se za zakljuak

prema kojem je presudan utjecaj na odabir tog znamenja imao upravo ranije
opisani grb hercega Hrvoja Vukia Hrvatinia. Meu prvima je tu tezu zagovarao maarski povjesniar Lajos Thallczy koji se trudio dokazati da njegovo porijeklo treba traiti u okolnosti da su Hrvatinii stajali u sasma
neobinom vazalskom odnoaju prema ugarskoj kruni, da su drali podruje
sjeverozapadne Bosne kao leno te da su nakon 1463. godine tom prostoru,
koji je nakon osmanskog osvojenja Bosne ostao u okvirima Ugarskog kraljevstva, ugarski vladari dali neku dravopravnu individualnost. Prema tome je
u skladu s razvitkom ilirsko-dalmatinske heraldike u drugoj polovici 15.
stoljea nova Bosna Jagelonaca dobila maem oruanu ruku kao grb.25
Iako zvui privlano, ovo tumaenje samo je smjela pretpostavka koju je za
sada nemogue dokazati postojeim heraldikim izvorima. Prema takvoj postavci rezervu je iskazao jo i Franjo Raki,26 ali je Thallczyjeva teza prevladala u strunoj literaturi jer ju je u svojim radovima zastupao istaknuti
maarski heraldiar Szabolcs de Vajay.27
Kako je grb Bosne postao grb Rame
Nakon to je ugarski kralj Ferdinand I. proglaen rimskim carem 1558. godine, dolo je do stapanja austrijske carske i ugarske kraljevske heraldike
tradicije. Iz tog ina proizilo je razliito poimanje dotadanje habsburke
koncepcije bosanskog grba. To se najbolje moe primijetiti promatranjem
grbova i titula zastupljenih na Ferdinandovim dvostranim carskim peatima.
25

26
27

Thallczy, L. Vojvoda Hrvoja i njegov grb, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, god. IV, knj. 1-4, Sarajevo, 1892, 186-187.
Raki, Stari grb bosanski, 167-169.
Vidi: de Vajay, S. Les sources numismatiques de lhraldique dEtat hongroise, u: Recueil
du IXe Congrs international des sciences gnalogique et hraldique, Bern, 1968, 155. S
Thallczyjevim miljenjem ne slae se Sulejmanagi, A. Signa bosniensia rediviva Oivjelo bosansko znakovlje, u: koro, M. Pozdrav iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2009,
23. On, bez poziva na izvor, tvrdi da je grb ruke sa sabljom u aci Bosni dodijelio Vladislav
II. Jagelovi 1493. godine nakon Krbavske bitke kada se pojavljuje, zajedno s grbom Dalmacije, na ogradi kraljevskoga oratorija prake prvostolnice Sv. Vida. Isti, Grbovi Vukia
Hrvatinia, 54. Ovdje bi vrijedilo naglasiti i mogunost da se ruka s maem na Zapadu
ustalila kao grb Bosne usljed okolnosti da je titulu bosanskog kralja jedno vrijeme nosio
pojedinac za kojeg se u literaturi smatra da je pripadao rodu Hrvatinia. Radi se o Matiji
Vojsaliu, po svoj prilici bratu ili sinu vojvode Petra Vojsalia. Njega su tokom 1476. godine na bosansko prijestolje postavili Turci, ali se on kompromitirao svojim vezama s
ugarskim dvorom. To je izazvalo silovitu osmansku reakciju, pa je Vojsali nedugo potom
svrgnut sa svog poloaja. O tome: , .
1463 , , . 3, , 1954, 123-131; okovi, P. Hrvatinii, Hrvatski biografski leksikon, vol. 5 (Gn-H), Zagreb, 2002, 725-739.

243

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 244

Emir O. Filipovi

Dok je u krugu grbova na aversu zastupljeno samo obiljeje Bosne, u vladarskoj tituli su navedeni istovremeno i Bosna i Rama.28 To predstavlja odstupanje od prakse ranijih ugarskih kraljeva ili rimskih careva te je vjerovatno
posljedica spajanja austrijskog i ugarskog naslijea.29 Skoro istovjetna titula
nalazi se na dvostranom peatu Ferdinandova sina Maksimilijana II. (15641576). Do promjene dolazi tek na peatima cara Rudolfa II. (1576-1608) jer
se od njegove vladavine u tituli javlja samo Rama, bez Bosne, kako je nekada
i bilo u srednjem vijeku.30 Manjak izvora onemoguuje nam da ovaj proces
ispratimo detaljnije, ali je razlono pretpostaviti da je upravo krajem 16. i poetkom 17. stoljea uoeno da nazivi Rama i Bosna predstavljaju sinonime,
da se odnose na jednu zemlju i da se Bosna treba ispustiti iz vladareva naslova. Meutim dvorski heraldiari takoer su uvidjeli da se u svim dotadanjim likovnim izvorima uope nije javljao grb Rame, zemlje ije je ime bilo
neizostavno u potpunoj vladarskoj tituli srednjovjekovnih ugarskih kraljeva.
Nastojei pomiriti vladarsku titulu i heraldiki program, a budui da se Rama
u ugarskoj tradiciji izjednaavala s Bosnom, oni su jednostavno poeli dotadanji grb Bosne nazivati grbom Rame.

Krunidbena medalja kralja Matijaa II s grbom Rame (1608)

28

29

30

Natpis na aversu: FERDINANDVS DI F CLE ROM REX SEMP AVGVST AC GERMAN HVNG
BOEM DALM CROAT BOSNE LODMERIE BVLGARIE SCLAVO RAME SERVIEQ. Posse, Die Siegel, Bd. III, 19, 26-27.
O tome: Plffy, G. Magyar cmerek, zszlk s felsgjelvnyek a Habsburgok dinasztikus-hatalmi reprezentcijban a 16. szzadban, Trtnelmi Szemle, Vol. XLVII, No. 3-4, Budapest, 2005, 241-275.
Vidi: Plffy, G. Kaiserbegrbnisse in der Habsburgermonarchie Knigskrnungen in
Ungarn, Frhneuzeit-Info, Vol. 19, No. 1, Wien, 2008, 49-50, 56.

244

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 245

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Najraniji ouvani primjer takve prakse predstavljala bi sveana medalja

kovana povodom krunidbe kralja Matijaa II. (1608-1618) ugarskom krunom
u Bratislavi 19. novembra 1608. godine. Na njenom reversu se uz grbove Srbije, Galicije, Lodomerije, Kumanije, Bugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije javlja i dotadanji grb Bosne sablja u aci. Meutim uza svaki grb radi
identifikacije stavljena su i poetna slova imena zemalja koje predstavljaju.
Uz sablju u ruci umjesto slova B nalazi se slovo R, koje, po svemu sudei,
predstavlja Ramu . Takav zakljuak dodatno snai injenica da
je tokom krunidbene ceremonije slovaki plemi Andrej
Dczy u sveanoj povorci nosio
zastavu Ramae, aliter Bosniae,
seu Rasciae.31

Stranica krunidbenog obrednika

Ferdinanda II. sa zastavom Rame (1618)
31

32

Jo direktnije svjedoanstvo da je u prvoj polovini 17.

stoljea dolo do promjene u
percepciji grba Bosne predstavlja krunidbeni obrednik sastavljen za ceremoniju ustolienja
kralja Ferdinanda II. (1619-1637) krunisanog krunom Sv.
Stjepana 1. jula 1618. godine u
Bratislavi. Tu se, uz prikaze zastava s grbovima Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Srbije, Galicije i Lodomerije, takoer nalazi i slika zastave Rame
koju je nosio ugarski plemi
Emerik Thurzo.32

Bl, M. Adparatvs ad Historiam Hvngariae, Posonii, 1735, 315; Kovachich, M. G. Solennia

inauguralia serenissimorum ac potentissimorum principum utruisque sexus, qui ex Augusta Stirpe Habspurgo-Austriaca Sacra Corona Apostolica in Reges Hungarorum, reginasque periodo tertia redimiti sunt, Pestini, 1790, 54-55, 63. Takoer vidi: Plffy, G.
Korunovan zstavy krajn Uhorskej koruny od neskorho stredoveku do zaiatku 20.
storoia, Galeria 2011 Roenka Slovenskej nrodnej galrie v Bratislave, Bratislava,
2012, 7-30.
Kovachich, Solennia inauguralia, 72. Usp. Plffy, G. Najstariji prikazi hrvatskih zastava
iz 16. i 18. stoljea, 333, 340. Vidi takoer i izvorni tekst na maarskom jeziku s boljim
ilustracijama u boji: Plffy, G. Rendkvli forrsok a horvt nemzeti szimblumok trtnethez. Horvtorszg zszlajnak legkorbbi brzolsai a 16-17 szzadbl, u: Archivariorum historicorumque magistra. Trtneti tanulmnyok Bak Borbla tanrn 70.
szletsnapjra, Budapest, 2013, 409-432.

245

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 246

Emir O. Filipovi

Kako je grb Rame potisnuo grb Bosne

I dok je ruka sa sabljom nedvojbeno smatrana grbom Bosne u ranoj habsburkoj tradiciji, a potom i grbom Rame, mimo nje je skoro istovremeno na sasvim drugim osnovama kreiran razliit bosanski grb ija e uloga tek kasnije
doi do izraaja. Radi se o ukrtenim nazubljenim gredama s okrunjenim glavama na titu koji nesumnjivo potjeu od obiljeja bosanskog hercega iz
zbornika grbova Ulricha Richentala i Konrada Grnenberga.33 Slijedei genezu i liniju koja je prepoznata u domaoj literaturi, bosanski grb predstavljen
u njemakim grbovnicima 15. stoljea nastavio je svoj put i u 16. stoljeu u
djelima Sebastiana Mnstera i Virgila Solisa,34 a preko njih je uvrten u ilirsku
heraldiku i djelo uvenog benediktinskog opata Maura Orbinija.35

Grb Bosne prema djelu Sebastiana Mnstera Cosmographia (1554)

Ta okolnost znaila je da u kulturnim i umjetnikim krugovima udaljenim od Habsburke monarhije sablja u aci nije mogla biti smatrana grbom
Bosne. Stoga je taj znak u najstarijem ouvanom zborniku ilirske heraldike
iz 1595. godine postao cimer Primorske i Humske zemlje, da bi potom kao
grb Primorja preao u skoro sve prepise ilirskih grbovnika, ukljuujui i Fojniki.36 O razlozima zbog kojih je upravo taj grb pripisan Primorju i Humskoj
33

34

35

36

Richental, U. Concilium zu Konstanz Chronik des Konstanzer Konzils, Anton Sorg,

Augsburg 1483; Grunenberg, K. Das Wappenbuch Conrads von Grunenberg, Ritters und
Burgers zu Constanz, 1480.
Mnster, S. Cosmographiae universalis libri sex, Basilea, 1554, 915; Solis, V. Wappenbchlein, Nunberg 1555. Usp. Filipovi, E. O. Grbovnik Virgila Solisa i ilirska heraldika,
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, br. 41, Zagreb, 2009, 187-199.
Orbini, M. Il regno degli Slavi, Pesaro, 1601, 344. Usp. , .
?, ,
. XLI/II, , 1929, 103-108.
Banac, I. Grbovi: Biljezi identiteta, Zagreb, 1991, 163; Fojniki grbovnik, Sarajevo, 1972,
11. O ilirskoj heraldici nastala je velika literatura od koje ovdje izdvajamo: , .
,

246

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 247

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Grb Bosne prema djelu Maura Orbinija

Il regno degli Slavi (1601)

Grb Primorske i Humske zemlje prema

Korjeni-Neorievom grbovniku (1595)

Grb Primorja prema Fojnikom grbovniku iz

druge polovine 18. stoljea
, . XII/6, , 1933, 79-125; Isti, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku,
Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. Arheologija, sv. IX, Sarajevo, 1954, 87-135;
D. Lovrenovi, Fojniki grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna
franciscana, br. 21, Sarajevo, 2004, 172-202; , . :
, , .. . 5, . 3, , 2010,
183-199.

247

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 248

Emir O. Filipovi

zemlji moe se samo pretpostavljati. Meutim, ini se da i

ovaj izbor stoji u nekoj vezi s
grbovnim obiljejima hercega
Hrvoja koji je pod svojom vlau jedno vrijeme drao veliki
dio dalmatinskog primorja.
Ta zbrka u predstavljanju znamenja ilirskih oblasti,
nastala usljed koritenja razliitog izvornog materijala, izazivala je zabunu kod autora
koji su pred sobom istovremeno imali djela habsburke
heraldike ikonografije i ilirske
grbovnike. Pred tom dilemom
naao se i Pavao Ritter Vitezovi koji se odluio na neobino
rjeenje problema. Naime on
je u svome veoma utjecajnom
djelu Stemmatographia, odnosno slike, opis i obnova ilirskih
grbova, objavljenom prvo u
Grb Bosne prema djelu Pavla Rittera Vitezovia
Stemmatographia (1701)
Beu 1701, a potom i u Zagrebu 1702. godine, kombinirao raspoloivu grau pa je prvi u heraldiki diskurs uveo poseban grb Rame
koji je bio razliit od grba Bosne.37 U sastavljanju svoje knjige svakako se sluio i dostupnim zbornicima ilirskih grbova, ali je takoer bio upoznat i s
habsburkim heraldikim djelima. Stoga je grb Bosne odluio predstaviti
onako kako je bio naslikan u ilirskim grbovnicima,38 a grb Primorja iz tih grbovnika pretvorio je u do tada nepostojee posebne grbove Rame i Huma.39
Vitezovi je, po svoj prilici, smatrao da Rama zasluuje poseban grb, odvojen
od grba Bosne, jer se ona, za razliku od Bosne, nalazi u vladarskoj tituli Habsburgovaca. Meutim budui da nije naiao na razliita obiljeja tih oblasti u
djelima koja su mu stajala na raspolaganju, vodio se miljenjem da je Primorje
37

38
39

Vitezovi, P. R. Stemmatographia, sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio, et restitutio, s.l., 1701. Vidi takoer: Ljubovi, E. Grbovi senjskih Rittera Vitezovia i heraldika
u djelima Pavla Rittera Vitezovia, Senjski zbornik, br. 38, Senj, 2011, 25-40.
Isto, 9.
Isto, 36 i 16.

248

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 249

Kako je grb Rame postao grb Bosne

geografski najblie Rami, a samim time i da je grb Primorja najblii grbu

Rame.40 Uz posebni grb Rame Vitezovi je sastavio i posebne stihove:
Dij mihi, non homines & nomen & arma dedere
Pro Patria, in Patriam bella cruenta tuli.
Scilicet hoc ipsum Rama nomen coninet arma:
Hinc est, armatam vivere semper, opus.41

Grb Rame prema djelu

Pavla Rittera Vitezovia
Stemmatographia (1701)
40

41

Bogovi su mi, a ne ljudi, i ime i grb dali

Za domovinu, krvave ratove sam preuzela.
Ime moje Rama zato oruje sadri:
Stoga naoruana moram ivjeti vjeno.

Grb Huma prema djelu

Pavla Rittera Vitezovia
Stemmatographia (1701)

Ovo je primijetio i Jeronim Vladi u svom djelu objavljenom 1882. godine: Iz ovih do
sad reenih vidimo, da je Rama imala s Bosnom istu sudbinu, da je ona uz ovu stajala
kano ipka uz bubanj, te dolazimo do zakljuka sa inimi gdjekojimi povjestniari, da je
Rama to i Bosna i pod tim imenom uzetoj ugarsko-hrvatski kralji izmislie joj i skovae
grb, koji je bio jedan te isti Rame i Primorja, dapae Rame oli Primorja, po em bi se moglo
doi jo do jedne misli, naime, da su Rama i Primorje jedno te isto, ter kad se bosanski
bani i kralji piu: Bosni, Usori ..., Primorju itd., moglo bi se kazati, da su po Primorju bili
i ramski stvarni gospodari. Grb je Bosne potekao sa strane srbske, koja je svojatala Bosnu,
a naprotiv grb Rame, sa strane ugarske, koja je svojatala Ramu a pod ovim imenom i
Bosnu. Grb Rame sastoji se iz tita, a u njem ruka drea sablju, ovaj je grb sa nadpisom
narisan i na zastavi, tono se nosi meu ostalimi pri krunisanju kralja ugarskoga. Vladi,
J. Uspomene o Rami i ramskom franjevakom samostanu, Zagreb, 1991, 22.
Vitezovi, Stemmatographia, 36.

249

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 250

Emir O. Filipovi

Ista heraldika postavka prenesna je u jo jedno iznimno utjecajno

djelo, Stematografiju Hristofora efarovia, koja je objavljena u Beu etiri
decenije nakon Vitezovieva djela.42 Ta zbirka grbova postala je posebno znaajna kao polazite za sva heraldika pitanja u Srbiji 18. i 19. stoljea te je
dodatno snaila ideju o postojanju dvaju razliitih obiljeja za Ramu i za
Bosnu.

Grbovi Bosne i Rame prema djelu Hristofora efarovia "Stematografija" (1741)

S obzirom na to da Habsburzi nisu do poetka 18. stoljea poznavali u

svojim izvorima grb Bosne kakav je bio predstavljen u ilirskim grbovnicima
i Vitezovievu djelu te da se u ugarskoj tradiciji Bosna izjednaavala s
Ramom, nije trebalo proi mnogo vremena prije nego se u krugovima bliskim
austrijskoj vladajuoj kui nekadanji bosanski grb poeo sve ee pripisivati samo Rami. Time je, barem samo i u terminolokom smislu, grb Rame
potisnuo iz upotrebe grb Bosne. Stanju zbunjenosti doprinosile su i maglovite predstave koje su, kako o Bosni tako i o Rami, imali zapadni autori 17. i
18. stoljea. Jedno od najvanijih djela u kojima to dolazi do izraaja bio je
ugarski heraldiki prirunik pod nazivom Heraldicae regni Hungariae Specimen. Njega je 1766. godine priredio Karol Ferenc Palma, slovaki isusovac
i uitelj na uvenoj Bekoj koli Terezijani, koji je od 1780. obnaao dunost
pomonog biskupa Kalocse. U obrazloenju datom u navedenom djelu Palma
42

, . . , ,
1741, 17r, 30v. Usp. , . . 1741, , 2011.

250

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 251

Kako je grb Rame postao grb Bosne

je, umjesto s Bosnom, Ramu poistovjetio s Rakom, odnosno zapadnom Srbijom koja izbija na more i koja nosi ime po rijeci. Isticao je da je tu oblast
Ugarskoj pripojio kralj Bela II. (1131-1141), a da se ona od Bele III. (1172-1196) redovno susree u vladarskoj titulaturi ugarskih kraljeva. Takoer je
napomenuo da se ona kod raznih pisaca sporadino spominje pod imenom
Bosne te da je to razlog iz kojeg je baron Pter Rvay grb Rame obino predstavljen kao prikaz lakta naoruanog Bonjanina pripisao ostatku Bosne.
Iako je bio svjestan da je uveni francuski filolog i povjesniar Charles du
Fresne du Cange u svom djelu predstavio drukiji grb Bosne, ipak se priklonio
miljenju domaeg strunjaka Rvaya pa je lakat oruan maem na crvenom
polju pripisao kraljevstvu Rame.43
U tumaenju grbova predstavljenih kod Du Cangea Palma je upao u
dodatnu zabunu. Naime uistinu je u Du Cangeovom djelu Historia Byzantina
duplici commentario illustrata, objavljenom u Parizu 1680. godine, i to u dijelu Familiae Dalmaticae, Sclavonicae, Turcicae,44 objavljena slika s grbom
Bosne kako ga je opisao Palma: prekrteni kljuevi preko kojih je postavljen
tit s mjesecom i zvijezdom.45 Meutim grb Rame se ne nalazi meu tim grbovima. Vodei se shvatanjem prema kojem su Rama i Raka isto, Palma istie da kod Du Cangea Rama, ili Raka za grb ima tri konjske pokotkovice.46
Veliki znaaj za afirmaciju naziva grb Rame za ono obiljeje koje se
nekada smatralo grbom Bosne imalo je Palmino djelo objavljeno u Beu
osam godina nakon njegove prve knjige. U nevelikoj knjiici u kojoj su pobrojane titule i grbovi Marije Terezije (1740-1780) kao apostolske kraljice
Ugarske Palma je sastavio posebno poglavlje O titulama i grbovima
43

44

45

46

Proximum post relatas hucusque Provincias in diplomatis Regiis locum tenet Rama, sive
Rascia occidentalis Serviae, qua maritima est, portio a fluvio cognomine nuncupata. Regionem hanc non Colomanus Rex; sed Bela hujus nominis II. subegisse primum dicendus
est, quod illius appellationem usurpaverit. Verum haec amissa forte Provincia e titulis expuncta, rursum a Bela III. revocata fuit, nunquam deinceps intermittenda. Ut adeo ab
hoc Rege aut ex integro subacta, aut certo restituta Rama videri possit. Regnum istud
secus, ac mos diplomatum ferat, passim Bosniae nomine apud scriptores venit: ea nempe
de causa; quod hujus pars illa fuerit. Quare Ill. Petrus de Rva praeterito Ramae scuto,
Bosnicum armato ait hominis cubito depingi solere; quod ipsum Ramae tribuitur a ceteris.
Ex adverso Dufresnius utriuque Provinciae assignat propria. Ego vero malim domesticorum eatenus sequi sententiam, laudatumque cubitum gladio armatum rubeo in campo
regno Ramae adscribere. Palma, F. C. Heraldicae regni Hungariae Specimen, regia provinciarum, nobiliumque scuta complectens, Vindobonae, 1766, 67-68. Rvay u svom djelu
uope ne opisuje grb Rame. Vidi: Rewa, De monarchia et Sacra corona Regni Hvngariae
centuriae septem, 148-149.
Du Cange, Historia Byzantina duplici commentario illustrata, Lutetiae Parisiorum, 1680,
267.
Bosniae, inquit, arma claves decussatas, quibus superstat scutum lunula & stella insignitum praeferunt. Palma, Heraldicae regni Hungariae Specimen, 68.
Ramae vero, aut Rasciae tres equi soleas assignat pro insignibus. Isto, 68.

251

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 252

Emir O. Filipovi

Kraljevstva Rame ili Rake i Srbije gdje je jo jednom istaknuo svoje shvatanje prema kojem su grb Bosne i grb Rame jedno te isto: Stoga imaju oba kraljevstva isti grb, naime, sabljom naoruanu ruku na crvenom polju.47
Dakle, prvo se od kraja
15. stoljea ruka s maem
smatrala grbom Bosne, da bi
se poetkom 17. stoljea to
obiljeje u habsburkom heraldikom repertoaru poelo
povremeno pripisivati Rami.
Od Vitezovia je taj znak nastavio postojati vie kao grb
Rame nego kao grb Bosne,
ali su se dvorski heraldiari
za vrijeme vladavine kraljice
Marije Terezije (1740-1780)
ponovo vratili na stari koncept, s tim da je sada to obiljeje postalo u prvom redu
grbom Rame, a tek onda i
Bosne jer su ta dva naziva
predstavljali sinonime. Naime prema tvrdnjama Lajosa
Thallczyja, kraljica Marija
Terezija je 1780. godine izdala i zasebnu povelju u
kojoj je grb Rame ili Bosne
opisan kao: u grimiznom
polju, srebrena oklopljena
desna ruka koja mae
sabljom.48
47

48

Grbovi ilirskih zemalja prema djelu Charlesa Du

Cangea Historia Byzantina duplici commentario
illustrata (1680)

Von den Titeln und Wappen der Knigreiche Rama oder Rascien und Servien Einige
behaupten, Rama sey das nmliche Reich mit Bonien, welches der Knig MATHIAS
Corvinus nach vertriebenem Mahomet, der heil. Krone zurkgetellet hat: Daher haben
beide Reiche auch ein gleiches Wappen, nmlich einen mit einem Sbel bewaffneten Arm
in einem rothen Felde. Palm, F. K. Abhandlung von den Titeln und Wappen, welche Maria
Theresia als Apostolische Kniginn von Hungarn fhret, Wien, 1774, 28-31.
In campo coccino brachium argenteum cataphractum strictam dextrorum vibrans frameam Ramae seu Bosnae. Cit. prema: Thallczy, L. A Bosnyk czmer s zszl-krds,
Archaeologiai rtesit, Vol. I, Budapest, 1881, 38.

252

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 253

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Meutim iako se brzo rairilo po uenim krugovima,49 takvo poimanje

ramskog ili bosanskog grba nije odmah usvojeno u svim slubenim carskim
dokumentima. U priruniku s tumaenjem grbova i titula cara Leopolda II.
(1790-1792) iz 1790. godine nema spomena ni Rame ni Bosne.50 Situacija se
mijenja tek s proglaenjem zakona o promijenjenim titulama i grbovima objavljenim nakon to je car Franjo II. (1792-1835) 11. augusta 1804. godine
proklamirao pragmatiku sankciju kojom je kreiran novi naslov cara Austrije za njega i njegove nasljednike.51 Tu se na velikom grbu ugarskog kralja,
uz grbove Srbije, Bugarske i Kumanije, nalazio i grb Rame, bez navoenja
Bosne, opisan kao: im gldenen Feld ein rother gewapneter Arm, der, den
Sbel in der Faust, aus weien Wolken hervorragt.52 No budui da je Pounskim mirom iz decembra 1805. godine, koji je potpisan izmeu Francuske i
Austrije nakon austrijskog poraza u bici kod Austerlitza, dolo do teritorijalnih promjena u Habsburkoj monarhiji, dotadanje titule i grbovi revidirani
su. U dokumentu koji je tim povodom objavljen, a koji je u obzir uzeo i
odredbe Pounskog mira, ali i pragmatike sankcije od 6. augusta 1806. godine kojom je ukinuto Sveto rimsko carstvo, grb ruke s maem postavljen je
na velikom grbu novog Austrijskog carstva.53 Tu se, desno od genealokog
srednjeg tita, nalazio grb Bosne ili Rame: na zlatnom polju, iz bijelog oblaka
izbija, crvena, oklopljena ruka, sa sabljom u aci....54
Praksa pripisivanja toga grba prvo Bosni, a potom i Rami nastavljena
je i kasnije. U opisu austrijskog carskog grba objavljenom 1809. godine stoji
da se u srednjem redu glavnog tita, desno od geneaolokog srednjeg tita,
izmeu ostalih nalazi i: Grb Bosne ili Rame: iz bijelog oblaka izbija, crvena,
oklopljena ruka sa sabljom u aci, na zlatnom polju.55 I u slubenom opisu
49

50

51

52
53

54

55

Npr: Das Wappen von Rama (Bosnien) hat einen aus der Mitte des linken Seitenrandes
hervorgehenden rothen Arm mit einem silbernen Sbel in der Hand, im goldenen Felde.
Schwartner, M. Statistik des Knigreichs Ungern, Pest, 1798, 328-329.
Wapen und Titeln Sr. Kaiserl. Knigl. Apostol. Majest. Leopold des Zweyten, erwhlten
Rmischen Kaisers, In Germanien, zu Ungarn und Bheim Knigs, Erzherzoges zu Oesterreich etc, Wien, 1790.
Neue Titulatur und Wapen Seiner Rmisch- und Oesterreichisch- Kaiserlich- auch Kniglich-Apostolischen Majestt, nach den durch den Luneviller Friedenschlu herbey gefhrten Vernderungen und der Allerhchsten Pragmatikal-Verordnung vom eilften August
1804, Wien, 1804.
Isto, 13.
Titulatur und Wapen seiner Oesterreichisch-Kaiserlichen und Kniglich- Apostolischen
Majestt, nach den durch den Preburger-Frieden herbeygefhrten Vernderungen und
der allerhchsten Pragmatikal-Verordnung vom sechsten August 1806, Wien, 1806.
Bosnien oder Rama, im gldenen Felde, ein aus weien Wolken hervorragender, rother,
geharnischter Arm, den Sbel in der Faust Isto, 20.
Das Wappen wegen Bosnien oder Rama: ein aus weissen Wolken hervorragender, rother,
geharnischter Arm mit dem Sbel in der Fausst, im goldenen Felde. Bisinger, J. C. Staatsverfassung des sterreichischen Kaiserthumes, Wien und Triest, 1809, 49.

253

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 254

Emir O. Filipovi

grba cara Ferdinanda I. (1835-1848) iz 1836. izjednaena su obiljeja Bosne i Rame: na lijevo
usmjerena na zlatnom polju iz lijevog ruba tita iz bijelog prirodno
oblikovanog oblaka izlazi crvena
oklopljena ruka, koja mae sabljom u goloj aci.56 Isti je grb predstavljen na jednoj od zastava
prilikom ceremonije krunisanja
Franje Josipa (1848-1918) za ugarskog kralja 1867. godine.57
*
Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878.
godine pitanje izbora grba koji bi
se postavljao na slubene i administrativne dokumente te kojim bi
se simboliziralo zemaljsko pripadnitvo veoma je brzo pretvoreno u politiki problem. S
obzirom na to da se radilo o osjetljivim pitanjima, koja su zadirala u
sutinu pravnog poloaja Bosne u
okviru monarhije, u odnose izmeu austrijskog i ugarskog dijela
ematski prikaz podjele velikog grba
Carstva, u historijsku tradiciju, pa
Austrijskog carstva (1806)
donekle i u nacionalnu odnosno
narodnu svijesti u Bosni, problemu se moralo pristupiti nadasve oprezno. Za
njegovo rjeavanje bili su angairani najbolji strunjaci tog vremena. Meutim bez obzira na njihove zakljuke bilo je gotovo sigurno da e se vlasti opredijeliti za onaj grb koji se do tada ukorijenio u habsburkoj tradiciji kao grb
Bosne. To rjeenje odgovaralo je i Maarima jer je isti znak tada ve vie stoljea bio identificiran kao grb Rame. Iako su znanstvenici na vidjelo iznijeli
mnotvo srednjovjekovnih izvora, peata, novaca i heraldikih prikaza na
56

57

... zur Linken ragt im goldenen Felde am linken Schildesrande aus weien natrlich gestalteten Wolken ein roth geharnischter Arm hervor, einen blanken Sbel in der bloen
Faust schwingend (Bosnien oder Rama). Wappen und Titeln Seiner kaiserlichen kniglichen Apostolischen Majestt Ferdinand des Ersten, Kaisers von Oesterreich, Wien, 1836, 14.
Asbth, J. Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, Wien, 1888, 461.

254

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 255

Kako je grb Rame postao grb Bosne

kamenu, vlasti nisu bile sklone izabrati onaj grb koji su nosili narodni vladari Bosne.58 Stoga se dugo otezalo s donoenjem konanog rjeenja, a kako
Bosna i Hercegovina u sklopu monarhije nije bila ravnopravna dravna jedinica, tako su njeni simboli, tj. zemaljska obiljeja, mogli biti samo politika
konstrukcija bez pravnog efekta.59 To je jedan od razloga zbog kojih odluka
o njihovu usvajanju nikada nije slubeno provuena kroz zakone i naredbe
za Bosnu i Hercegovinu. Uistinu, jo na poetku rasprave o pravom bosanskom grbu eminentni i dvorskim krugovima bliski strunjak Lajos Thallczy
tvrdio je da Bosna kao zemlja nije u srednjovjekovnom periodu imala svoj
grb, da grb dinastije Kotromania ne pripada dananjoj Bosni te da nema
razloga zbog kojeg bi se trebala mijenjati ustaljena praksa u carskoj heraldici
prema kojoj se do tada za grb Bosne upotrebljavao grb Rame.60
Odlukom austrougarskih vlasti nisu bili zadovoljni svi u Bosni i Hercegovini jer je ruka s maem prizivala podanitvo Bosne ugarskoj kruni.61
Fra Antun Kneevi je 1889. godine na taj izbor reagirao sljedeim rijeima:
Sad eto taj se grb prot svakom pravu, i svojevoljno postavi za grb
Bosne-Ercegovine! a zna li zato jer Madjari toboe sebi svojataju
Ramu; pa od Ramskog izmiljenog prava, proteu pravo i na cielu
Bosnu! Evo to nam uinie bratja Hrvati, koji sastavljaju nebo i zemlju
da Bosna nigda nije bila samostalna, nigda nije imala grba vlastitoga!62
U Kalendaru za 1907. godinu koji je izdalo Hrvatsko kulturno drutvo
Napredak bile su sadrane skoro isti misli:
To se je ba dogodilo s dananjim bos. grbom, te je iziao onakav,
kakav nikada nije bio: maem oboruana ruka! Takva slika pobugjuje
u narodu smijeh, a ne slavnu uspomenu na prola vremena.63

58

59

60
61
62

63

Nyry, A. A Heraldika vezrfonala, Budapest, 1886, 249. Usp. Asbth, Bosnien und die
Herzegowina, 454.
auevi, H. Pravni poloaj Bosne i Hercegovine pod Turskom i Austro-Ugarskom, Kalendar Narodna uzdanica, knj. XIII, Sarajevo, 1945, 137.
Thallczy, A Bosnyk czmer s zszl-krds, 39.
Nyry, A Heraldika vezrfonala, 249. Usp. Asbth, Bosnien und die Herzegowina, 454.
Citirano prema: Lovrenovi, D. Autorefleksija o bh. hrvatstvu: odgovor na propagandistiki strah od drugoga i bajke o sebi, STATUS Magazin za politiku kulturu i drutvena
pitanja, br. 15, Mostar, 2011, 206.
M.P.M. Bosanski grb nekad i sada, Hrvatski narodni kalendar za 1907. godinu, HKD
Napredak, Sarajevo, 1906, 54.

255

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 256

Emir O. Filipovi

Unato sporadinim
negativnim stavovima grb
Bosne ili Rame bio je
veoma brzo rairen i upotrebljavan na predmetima
razliite namjene,64 a
vremenom je na sebe
preuzeo znaenje ne samo
povijesnog grba Bosne
nego i grba cjelokupne
Bosne i Hercegovine. Do
10. oktobra 1915. godine,
kada su objavljeni novi
opisi carskih grbova, u
njima se javlja samo Bosna
i Hercegovina, a nigdje
nema spomena Rame.
Time je puni krug ove
prie zatvoren jer je nekadanji grb Rame ponovo
postao grb Bosne. Na
srednjem carskom titu
grb Bosne i Hercegovine
opisan je ovako: U zlatnom, iz lijevog ruba tita iz
srebrenog oblaka izbija
jedna savijena, u crveno
Grb Bosne na naslovnoj stranici Glasnika
odjevena ruka, koja u goloj
Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu (1914)
aci mae krivom sabljom
sa zlatnom drkom.65 Reflektirajui poseban poloaj ove pokrajine u sklopu
Habsburke monarhije, njen grb je na velikom zajednikom grbu prikazan i
na austrijskom i na ugarskom titu. Na taj nain je problem privremeno
64

65

O upotrebi novog bosanskog grba u brendiranju i kreiranju pozitivne slike o Bosni, s

mnotvom primjera upotrebe grba na etiketama i pakovanjima duhanskih i alkoholnih
proizvoda, vidi: elilovi, A. Muzej u egzilu Bosna i Hercegovina u modernom dobu,
Sarajevo, 2015, 18-21. Takoer vidi: Rodinis, A. Peati organa uprave u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1924. godine, Graa Arhiva Bosne i Hercegovine, god. V, br. 5, Sarajevo,
2013, 183-247.
Bosnien und Hercegovina: In Gold, vom linken Schildrande aus silbernen Wolken hervorbrechend, ein gekrmmter, rot gekleideter Arm, der in der bloen Faust an goldnenem
Gef einen blanken Krummsbel schwingt. Reichsgesetzblatt fr die im Reichsrate vertretenen Knigreiche und Lnder, Jg. 1915, Wien, 1915, 789.

256

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 257

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Srednji zajedniki grb Austro-Ugarskog carstva, crte Hugo Gerhard Strhl (1915)

nadien i njegovo rjeavanje je odgoeno dok se ne rijei pitanje statusa

Bosne i Hercegovine u okviru monarhije.66
Zakljuna razmatranja
Tokom rasprave o izboru autentinog bosanskog znamenja s kraja 19. stoljea
u uenoj i strunoj literaturi ustalilo se shvatanje prema kojem je tokom prethodnog razdoblja u habsburkoj heraldikoj tradiciji grbom Bosne neopravdano proglaen grb Rame. Upravo je okolnost da su Bosna i Rama smatrani
za jedno te isto bila presudna u odabiru zemaljskog obiljeja za Bosnu i
Hercegovinu. Meutim letiminim pregledom dostupnih heraldikih izvora
primjeuje se da je taj grb sablja u aci u razliitim historijskim periodima
razliito atribuiran. U prvoj instanci je iskljuivo pripisivan Bosni, da bi
potom bio prozvan grbom Bosne ili Rame. Nakon toga je postepeno naziv
66

Hiezu werden die nebeneinander gestellten, in sich vollstndig abgeschlossenen Wappen

der zur Monarchie untrennbar vereiningten Staaten sterreich und Ungarn denen beiden im mittleren Wappen das der Lnder Bosnien und Hercegovina bis zur Regelung
ihrer staatsrechlichen Stellung in der Monarchie beigefgt wird. Isto, 794. Usp. Die neue
Wappenbilder, Oesterreichs Illustrierte Zeitung, Jg. 25, Heft 8, Wien, 21. November 1915,
184.

257

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 258

Emir O. Filipovi

grb Rame potisnuo iz upotrebe naziv grb Bosne, a u odreenim krugovima

se pojavilo i shvatanje prema kojem Rama i Bosna imaju razliite grbove.
Slubeni dokumenti s poetka 19. stoljea meutim pokazuju da su se heraldiari Habsburgovaca vratili na staru koncepciju prema kojoj taj grb prvo
predstavlja Bosnu. Od takva stava nisu odstupali ni nakon okupacije Bosne i
Hercegovine 1878. godine kada je odlueno da e se ruka naoruana sabljom,
u znaenju nekadanjeg grba Bosne, nastaviti koristiti kao zemaljsko obiljeje novopridruene zemlje Austro-Ugarskoj monarhiji. I dok je u dijelu
domae populacije taj grb, kao uostalom i sve drugo to nije predstavljalo
izraz volje domaeg stanovnitva, izazivao podozrenje, za Habsburgovce on
je bio zorno svjedoanstvo njihovih viestoljetnih aspiracija na Bosnu. U tom
sluaju se pokazalo da je istrajavanje u koritenju titula i heraldikog programa u dugoronom smislu moglo posluiti habsburkim dinastikim interesima pa su teritorijalne pretenzije, sveano proklamirane na heraldikim
spomenicima s kraja 15. stoljea, konano i ostvarene 1878. godine.

Literatura
Aneli, P. Srednjovjekovni peati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970, 54-55.
Asbth, J. Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, Wien, 1888.
Aspland, A. Triumph of the Emperor Maximilian I, London, 1875.
Banac, I. Grbovi: Biljezi identiteta, Zagreb, 1991.
Bl, M. Adparatvs ad Historiam Hvngariae, Posonii, 1735.
Bisinger, J. C. Staatsverfassung des sterreichischen Kaiserthumes, Wien und
Triest, 1809.
Brstilo Reetar, M. Heraldiko nazivlje na temu ratovanja s Osmanlijama,
Povijesni prilozi, br. 38, Zagreb, 2010, 71-96.
Du Cange, Historia Byzantina duplici commentario illustrata, Lutetiae Parisiorum, 1680.
auevi, H. Pravni poloaj Bosne i Hercegovine pod Turskom i AustroUgarskom, Kalendar Narodna uzdanica, knj. XIII, Sarajevo, 1945, 124-139.
, . 1463 ,
, . 3, , 1954, 123-131.
okovi, P. Hrvatinii, Hrvatski biografski leksikon, vol. 5 (Gn-H), Zagreb,
2002, 725-739.
, . . 1741, , 2011.

258

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 259

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Die neue Wappenbilder, Oesterreichs Illustrierte Zeitung, Jg. 25, Heft 8,

Wien, 21. November 1915, 184.
1elilovi A. Muzej u egzilu Bosna i Hercegovina u modernom dobu,
Sarajevo, 2015.
Filipovi, E. O. Grbovnik Virgila Solisa i ilirska heraldika, Radovi Zavoda
za hrvatsku povijest, br. 41, Zagreb, 2009, 187-199.
Filipovi, E. O. Medo Puci, Franjo Raki, Ivan Bojnii i Vatroslav Jagi,
Krai prilozi junoslavenskoj heraldici (1880), Bosna franciscana, br. 32,
Sarajevo, 2010, 41-59.
Filipovi E. O. Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika,
Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja, knj. 39, Sarajevo, 2010,
173-187.
Filipovi E. O. Lajos Thallczy i bosanska heraldika, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti Arheologija), knj.
XIV/1, Sarajevo, 2010, 173-189.
Fojniki grbovnik, Sarajevo, 1972.
Fox-Davies, A. C. A Complete Guide to Heraldry, London, 1909.
Francolin, J. Weyland Kaysers Ferdinandi sligister und hochloblichister gedchtnu unnd dem gantzen hochberhmbten Hau von Osterreich
angehrig Wappen, Augsburg, 1560.
Francquart, J. Pompa funebris optimi potentissimiq[ue] principis Alberti Pii,
Archiducis Austriae, ducis Burg. Bra. &c, Bruxellae, 1623.
Franquart, J. Pompe funbre du trs pieux et trs puissant Prince Albert, archiduc dAutriche, duc de Bourgogne, de Brabant, etc, Bruxelles, 1729.
Galovi T. Filipovi E. O. Prilog bibliografiji radova o heraldici (s posebnim
osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu), Arhivski vjesnik, god. 51,
Zagreb, 2008, 161-226.
Grakali, M. O grbu Rame, u: Vladi J. Uspomene o Rami i ramskom franjevakom samostanu, Zagreb, 1991, 115-117.
Grnenberg, K. Das Wappenbuch Conrads von Grnenberg, Ritters und Brgers zu Constanz, 1480.
Gyngyssy, M. Winter, H. Mnzen und Medalle des ungarischen Mittelalters 1000-1526, Wien, 2007.
Hannewald, B. Parentalia Divo Ferdinando Caesari Avgvsto patri patriae etc.
a Maximiliano imperatore etc., Ferdinando et Carolo serenissimis Archiducibus Austriae Fratribus singulari pietate persoluta Viennae: Anno Domini M.D.LXV. VIII. Idus Augusti, Augusta Vindelicorum, 1566.

259

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 260

Emir O. Filipovi

Hye, F. Zur Geschichte des Staatswappens von Kroatien und zu dessen ltester Darstellung in Innsbruck, Arhivski vjesnik, god. 36, Zagreb, 1993,
131-147.
Jaki, N. i Tomi, R. Zlatarstvo. Umjetnika batina Zadarske nadbiskupije,
Zadar, 2004.
Klai, N. Srednjovjekovna Bosna, Zagreb, 1994.
Klein, C. Analecta poetica provinciae Avstriae Societatis Iesv, Viennae, Pragae
et Tergestii, 1757.
Kovachich, M. G. Solennia inauguralia serenissimorum ac potentissimorum
principum utruisque sexus, qui ex Augusta Stirpe Habspurgo-Austriaca
Sacra Corona Apostolica in Reges Hungarorum, reginasque periodo tertia
redimiti sunt, Pestini, 1790.
Lovrenovi, D. Fojniki grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna franciscana, br. 21, Sarajevo, 2004, 172-202.
Lovrenovi, D. Autorefleksija o bh. hrvatstvu: odgovor na propagandistiki
strah od drugoga i bajke o sebi, STATUS Magazin za politiku kulturu
i drutvena pitanja, br. 15, Mostar, 2011, 178-211.
Ljubovi, E. Grbovi senjskih Rittera Vitezovia i heraldika u djelima Pavla
Rittera Vitezovia, Senjski zbornik, br. 38, Senj, 2011, 25-40.
M.P.M. Bosanski grb nekad i sada, Hrvatski narodni kalendar za 1907. godinu, HKD Napredak, Sarajevo, 1906, 54-59.
Mnster, S. Cosmographiae universalis libri sex, Basilea, 1554.
Neue Titulatur und Wapen Seiner Rmisch- und Oesterreichisch- Kaiserlichauch Kniglich-Apostolischen Majestt, nach den durch den Luneviller
Friedenschlu herbey gefhrten Vernderungen und der Allerhchsten
Pragmatikal-Verordnung vom eilften August 1804, Wien, 1804.
Nyry, A. A Heraldika vezrfonala, Budapest, 1886.
Orbini, M. Il regno degli Slavi, Pesaro, 1601.
, . : ,
, .. . 5, . 3, , 2010, 183-199.
Plffy, G. Magyar cmerek, zszlk s felsgjelvnyek a Habsburgok dinasztikus-hatalmi reprezentcijban a 16. szzadban, Trtnelmi Szemle,
Vol. XLVII, No. 3-4, Budapest, 2005, 241-275.
Plffy, G. Kaiserbegrbnisse in der Habsburgermonarchie Knigskrnungen in Ungarn, Frhneuzeit-Info, Vol. 19, No. 1, Wien, 2008, 41-66.

260

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 261

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Plffy, G. Korunovan zstavy krajn Uhorskej koruny od neskorho stredoveku do zaiatku 20. storoia, Galeria 2011 Roenka Slovenskej nrodnej galrie v Bratislave, Bratislava, 2012, 7-30.
Plffy, G. Rendkvli forrsok a horvt nemzeti szimblumok trtnethez.
Horvtorszg zszlajnak legkorbbi brzolsai a 16-17 szzadbl, u:
Archivariorum historicorumque magistra. Trtneti tanulmnyok Bak
Borbla tanrn 70. szletsnapjra, Budapest, 2013, 409-432.
Plffy, G. Najstariji prikazi hrvatskih zastava iz 16. i 18. stoljea. Jedinstveni
izvori za prouavanje povijesti hrvatskih dravnih i nacionalnih simbola,
u: Ascendere historiam. Zbornik u ast Milana Kruheka, Zagreb, 2014,
327-346.
Plffy, G. Heraldische Reprsentation der Jagiellonen und der Habsburger.
Die Wappen des kniglichen Oratoriums im Prager Veitsdom im mitteleuropischen Kontext, Historie Otzky Problmy, Vol. 7, No. 2,
Praha, 2015, 176-190.
Palma, F. C. Heraldicae regni Hungariae Specimen, regia provinciarum, nobiliumque scuta complectens, Vindobonae, 1766.
Palma, F. C. Abhandlung von den Titeln und Wappen, welche Maria Theresia
als Apostolische Kniginn von Hungarn fhret, Wien, 1774.
Posse, O. Die Siegel der Deutschen Kaiser und Knige von 751 bis 1806, Bd.
III (1493-1711), Dresden, 1912.
Raki, F. Stari grb bosanski, Rad JAZU, Knj. XXX, Zagreb, 1890, 127-169.
, . ?,
, . XLI/II, , 1929,
103-108.
Reichsgesetzblatt fr die im Reichsrate vertretenen Knigreiche und Lnder,
Jg. 1915, Wien, 1915.
Rewa, P. De monarchia et Sacra corona Regni Hvngariae centuriae septem,
Francofurti, 1659.
Richental, U. Concilium zu Konstanz Chronik des Konstanzer Konzils,
Anton Sorg, Augsburg 1483.
Rodinis, A. Peati organa uprave u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1924.
godine, Graa Arhiva Bosne i Hercegovine, god. V, br. 5, Sarajevo, 2013,
183-247.
Schrot, M. Wappenbuch Des Heiligen Rmischen Reichs, und allgemainer
Christenheit in Europa, Mnchen, 1580.
Schwartner, M. Statistik des Knigreichs Ungern, Pest, 1798.

261

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 262

Emir O. Filipovi

Solis, V. Wappenbchlein, Nnberg 1555.

, . ,
, . XII/6, , 1933, 79-125.
Solovjev, A. Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, Glasnik zemaljskog
muzeja u Sarajevu, n. s. Arheologija, sv. IX, Sarajevo, 1954, 87-135.
Sulejmanagi, A. Signa bosniensia rediviva Oivjelo bosansko znakovlje,
u: koro, M. Pozdrav iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2009, 20-31.
Sulejmanagi, A. Grbovi Vukia Hrvatinia, Povijesni prilozi, br. 48, Zagreb, 2015, 33-70.
Thallczy, L. A Bosnyk czmer s zszl-krds, Archaeologiai rtesit, Vol.
I, Budapest, 1881, 23-39.
Thallczy, L. Vojvoda Hrvoja i njegov grb, Glasnik Zemaljskog muzeja u
Bosni i Hercegovini, god. IV, knj. 1-4, Sarajevo, 1892, 170-187.
Titulatur und Wapen seiner Oesterreichisch-Kaiserlichen und Kniglich- Apostolischen Majestt, nach den durch den Preburger-Frieden herbeygefhrten Vernderungen und der allerhchsten Pragmatikal-Verordnung
vom sechsten August 1806, Wien, 1806.
Truhelka, . Jedno zanimljivo pismo bosanskog historiara fra Ante Kneevia, Narodna Starina, knj. IX, Zagreb, 1930, 227-233.
de Vajay, S. Les sources numismatiques de lhraldique dEtat hongroise, u:
Recueil du IXe Congrs international des sciences gnalogique et hraldique, Bern, 1968, 149-167.
Vitezovi, P. Stemmatographia, sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio, et restitutio, s.l., 1701.
Vladi, V. Uspomene o Rami i ramskom franjevakom samostanu, Zagreb,
1991.
Wapen und Titeln Sr. Kaiserl. Knigl. Apostol. Majest. Leopold des Zweyten,
erwhlten Rmischen Kaisers, In Germanien, zu Ungarn und Bheim Knigs, Erzherzoges zu Oesterreich etc, Wien, 1790.
Wappen und Titeln Seiner kaiserlichen kniglichen Apostolischen Majestt
Ferdinand des Ersten, Kaisers von Oesterreich, Wien, 1836.
, . . ,
, 1741.
, . ,
, . XLI, , 2004, 153-164.

262

Filipovic_Layout 1 26.7.2016. 2:19 Page 263

Kako je grb Rame postao grb Bosne

Emir O. Filipovi
HOW THE ARMS OF RAMA BECAME THE ARMS OF BOSNIA
With the Austro-Hungarian occupation of Bosnia and Herzegovina in 1878,
the legal position of this former province of the Ottoman Empire was thoroughly
changed. One of the issues which arose from the newly established situation
concerned the choice of the correct national arms for Bosnia because it did
not have its symbols since the loss of state independence in the mid-15th century.
In the general lack of heraldic tradition, numerous Croatian, Austrian and
Hungarian experts were consulted with the aim to find a solution to this question. The final decision was influenced by the famous Hungarian motto that
Rama is Bosnia (Rama seu Bosna), and the arms were chosen accordingly.
The aim of this paper is to investigate the origin of the Rama coat-of-arms in
the Habsburg ruling ideology, and to highlight the possibility that the initial fictive arms of Bosnia were replaced by the arms of Rama in order to reconcile
the ruling title and the heraldic repertoire of the Hungarian kings. Namely, while
the arms of Bosnia featured almost regularly in the heraldic displays of the Habsburgs, the name of that land was absent from their royal title. According to the
understanding and explanation of the Hungarian jurists, Bosnias place was
taken by Rama. Since the arms of Rama were nowhere to be found in earlier
heraldic sources, the logical solution was reached whereby the arms of Bosnia
and arms of Rama were one and the same. The full circle of this story was closed
by the end of the 19th century, when the arms of Rama became the arms of
Bosnia.

Key words: Bosnia, Rama, coat-of-arms, heraldry, Habsburgs, Austria,

Hungary

263