You are on page 1of 10

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva

ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

Mirjana Boras
SUVREMENI PRISTUPI NASTAVI
PRIRODE I DRUTVA
Saetak: Suvremeni pristup nastavi prirode i drutva u niim razredima osnove kole stavlja
uenika u sredite nastavnoga procesa. Primjenom razliitih suvremenih strategija pouavanja,
posebno strategijom postavljanja opih i osobnih ciljeva, ini se pomak od tradicionalnog
usvajanja znanja prema procesnom uenju. Takvim se pristupom omoguava individualizacija i
diferencijacija u uenju, to dovodi do poticanja razvoja kreativnosti i metakognicije. Ponueni
sadraji su cjeloviti, proizlaze jedni iz drugih i usmjereni su na uenika koji e tragati za
vlastitim odgovorima.
Kljune rijei: individualizacija i diferencijacija, kreativnost, kurikulski pristup, priroda i
drutvo, strategija postavljanja opih i osobnih ciljeva.

UVOD
Zbog sve veeg opsega znanja, a i brojnih politikih promjena koje su
obiljeile kraj 20. stoljea, nametnula se potreba za promjenama i
prilagoavanjem promjenama u drutvu, a time i u obrazovanju. Eksplozija
podataka zahtjeva redefiniranje tradicionalnih koncepata znanja, njihovu
transmisiju, uiteljevu dostavu i uenikovo prihvaanje. (Muradbegovi,
2001:345) Meu ostalim ciljevima HNOS-a istie se da se osnovna razina
odgoja i obrazovanja odnosi na pouavanje uenika onim znanjima i na
razvijanje onih kompetencija koje e im biti potrebne za obnaanje razliitih
uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i
generalizacija, samo po sebi nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje
podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina pouavanja onim odgojnoobrazovnim sadrajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih,
estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktinih
vjetina, i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uenika i
primjerenih uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima. (Plan i program,
2006:10).
Najvanija "reformska inovacija po svojoj teorijskoj zamisli i
metodologijskim odrednicama (Mijatovi i sur. 2000:136) je kurikul i kurikulski
pristup pri planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnog procesa.
Prihvaanjem kurikulskog pristupa osmiljen je nacionalni kurikul te se na
taj nain stvaraju uvjeti za novim kompetencijama (inovativnost, kreativnost,
informatika pismenost, timski rad, stjecanje novog znanja, prilagoavanje
40

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

promjenama).(Prijedlog Strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma,


2007: 3)
Kljuni element kvalitete obrazovanja je znanje. U podruju obrazovanja
Europska je unija prepoznala kljune pokazatelje vane za budunost
obrazovanja. Naime, osim itanja, matematike, uenja stranih jezika,
informacijske i komunikacijske tehnologija te graanskog prava, istaknuta je i
znanost. Znanost daje uenicima poticaj za istraivanje svijeta u kojem ive, za
eksperimentiranje kojim se poveava sposobnost analiziranja i shvaanja svijeta
oko sebe, pomae im da razvijaju osjeaj za sloene veze izmeu ljudi i prirode
te, u perspektivi, na nacionalnoj i svjetskoj razini mogunost da postanu dobri
istraivai i znanstvenici. Napori za poboljanjem kolstva, to je osnovni razlog
svih reformi kolstva, usmjereni su prvenstveno na uenike. Tako se i
kurikulskim pristupom nastoji da uenici-korisnici kolstva-postignu to vie, da
razviju razumijevanje, sposobnosti i vrijednosti. (Marsh, 1994:185)
SUVREMENI PRISTUP NASTAVI PRIRODE I DRUTVA
U suvremenoj je koli priroda i drutvo najee sredinji nastavni
predmet i ini temelj razvijanju navedenih sposobnosti koje su preduvjet za
otkrivanje isprepletenosti i zakonitosti pojava i procesa u prirodi i drutvu u
kojemu ovjek ivi.
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti sloenost,
raznolikost i meusobnu povezanost svih imbenika koji djeluju u ovjekovu
prirodnom i drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos prema ljudima i
dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati razliite stavove i miljenja te
poticati znatielju za otkrivanje pojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici. (Plan i
program, 2006:253)
Suvremeni pristup pouavanju u nastavi prirode i drutva u niim
razredima osnovne kole ukljuuje primjenu razliitih strategija pouavanja
usmjerenih na uenika.
1. Strategija postavljanja opih i osobnih ciljeva
u nastavi prirode i drutva
Poticanje motivacije za sadraje prvi je korak u postizanju obrazovnih i
odgojnih ciljeva za sadraje prirode i drutva. "Da biste u ueniku postigli stanje
motivacije, probudite im znatielju, ponudite im izazovne aktivnosti i stvorite
oekivanja ili ak zbrku. Kada je uenik motiviran, spreman je primiti podatke ili
informacije koje e, kada se poveu s drugim relevantnim asocijacijama, stvoriti
znaenje i oblikovati ono to se zove uenje". (Jensen, 2003:192)

41

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

Primjenom razliitih nastavnih strategija uitelj razvija interes za nastavne


sadraje, prilagoava sadraje razliitim stilovima uenja uenika, razvija
individualne interese koji kod djece razvijaju elju za inicijativom (Ja hou!) i
osjeaj vlastite vrijednosti (Ja vrijedim! Ja mogu!). Na taj se nain poveava
motivacija uenika za sadraje nastavnoga predmeta. Istraivanja su potvrdila da
uenici koji imaju razvijene strategije kod uenja postiu bolji kolski uspjeh
(Rijavec, i sur. 1999) i da e, vjerojatno, imati motivaciju za uenjem tijekom
itavoga ivota. (Corno i Kanfer, 1993, prema Rijavec, 1999)
Jedano od obiljeja "dobre nastave" po Meyeru je sudjelovanje u
planiranju nastave. (Meyer, 2005) Primjenjujui strategiju postavljanja opih
(zadanih ciljeva) i osobnih ciljeva (postavlja ih svaki uenik osobno za svaku
nastavnu temu) uenicima se omoguava da sudjeluju u planiranju nastave. Ono
ima i neizravne pozitivne uinke koji sudjelovanje u planiranju ine svrhovitim
pa i prijeko potrebnim: uenici se osjeaju ozbiljno shvaenim, mogu preuzeti
odgovornost za vlastiti proces uenja i potie se metakognicija.
Nastavne teme organizirane su u sredinju temu prema sadrajima koji su
meusobno logiki povezani. Uenik se stavlja u poloaj aktivnog sudionika u
nastavnom procesu oblikujui i razvijajui misaone i funkcionalne sposobnosti
pri emu uenik vie nije samo primatelj informacija i injenica. Biljenice su
zamijenjene folijskom mapom i uenik, osim osnovnog sadraja kojeg svi rade,
ima mogunost samostalnog istraivanja i rada tijekom obrade pojedine sredinje
teme, ovisno o interesu, a neovisno o vremenu obrade nastavne jedinice u
redovitoj nastavi (Prilog 1).
Na listiu koji uenici dobivaju u uvodnom dijelu sata prije poetka
obrade sredinje teme ostavljen je prazan prostor gdje mogu upisati svoje osobne
ciljeve koje ele postii tijekom usvajanja novih nastavnih sadraja. (De Zan i
sur, 2007)
Primjer: Otii u kod bake na selo i potraiti neke znakove orijentacije u
prirodi. Tako u saznati na kojoj strani svijeta se nalazi kua moje bake u odnosu
na rijeku koja tee u blizini sela (Prilog 2. i Prilog 3.).
Uenici mogu realizirati svoje osobne ciljeve kroz dvije rubrike koje nude
razliitu razinu usvajanja sadraja sredinje teme.
a) rubrika elim znati vie
- istrauju i pronalaze materijale na zadanu temu, spoznaju vie,
proiruju svoje spoznaje prema vlastitim interesima.
b) rubrika Ja sam urednik/ca

42

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

- istrauju, stvaraju i kreiraju neto novo na temelju ve poznatih


injenica.
Omoguavajui individualnost kroz postavljanje opih ciljeva, potie se
razvijanje darovitosti uenika. Odlike su darovite djece: naglaen stupanj
znatielje i nastojanje samostalnog istraivanja, brzo i uspjeno shvaanje i u
sluajevima sloenih problema, fluidni proces miljenja, otkrivanje novih,
originalnih zamisli, visokorazvijena snaga usredotoenosti i ustrajnost u
preuzimanju sebi zadanih zadataka. (Urban, 1997, prema Koren, 2002) Meu
navedenim karakteristikama nadarene djece za podruje prirodoslovlja posebno
je zanimljiva izraena individualnost oznaena potrebom vlastitog voenja i
odreivanja vrste i tijeka izabrane aktivnosti. Ovim karakteristikama moemo
dodati i dominantne pokazatelje darovitosti, a to su jaka intelektualna radoznalost
i poduzetnost te naglaeno zadovoljstvo u postavljanju hipoteza. (Juntune, prema
Koren, 1991.)
Prema autorima koji se bave darovitou s pozicija kognitivne psihologije,
darovite bi uenike valjalo suoavati sa situacijama u kojima treba povezati novo
iskustvo sa starim znanjima.
Istraivanja pokazuju da se u darovite djece javlja intrinzina motivacija
koja im omoguava da ustrajno rade na onome to ih posebno zanima te da
iznimno brzo usvajaju znanja i vjetine u tom podruju. Da bi se razvila
intrinzina motivacija iznimno je vano djetetu ponuditi mogunost izbora
sadraja uenja.
Redovitom primjenom razliitih strategija uenja, a posebno strategije
postavljanja opih i osobnih ciljeva, u nastavnom procesu omoguava se
poticanje razvoja i kreativnosti svakog uenika, a posebno potencijalno darovitih
uenika.
Kroz gore navedeni primjer uenica je za osobni cilj navela da eli otii
kod bake na selo i potraiti neke znakove orijentacije u prirodi te eli saznati na
kojoj strani svijeta se nalazi kua njezine bake u odnosu na rijeku koja tee u
blizini sela i brdo uz koje je smjeteno selo. Tijekom prvog odlaska kod bake
realizirala je postavljeni cilj te kroz rubriku Ja sam urednik/ca prezentirala
rezultate do kojih je dola.
Omoguavanje ueniku da samostalno postavlja osobne ciljeve u nastavi,
osigurava razvijanje osjeaja samopotovanja i osjeaja utjecajnosti i pripadnosti.
Poticanjem samoutjecajnosti razvija se u ueniku osjeaj slobode i odluivanja.
Cilj je ove strategije postii semantiku obradu podataka, tj. pronai smisao,
znaenje i povezati nastavne sadraje sa stvarnim ivotom uenika. Postavljajui
jasne osobne ciljeve koji su vezani za nastavne sadraje razvija se interes za
istraivanjem, usporeivanjem i povezivanjem s onim to uenik ve zna, potiu
se rasprave s drugima i razvija se potpuna kompetencija za odreene sadraje.
Ostvarenje postavljenog cilja stvara kod uenika percepciju o vlastitim
43

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

sposobnostima koje utjeu na razinu motivacije za postignuem, porast


samopotovanja, vlastite vrijednosti i openito intrinzina motivacija.
2. Odgajanje za demokratsko ivotno opredjeljenje
Ponekad samo ulaganje truda, elja za razumijevanjem i saznavanjem
novih sadraja nije uvijek dostatna za postizanjem uspjeha jer su sadraji
neprimjereni dobi i uzrastu uenika, nezanimljivi i nerazumljivi, a ponekad i
suhoparni. Da bi se takvi sadraji bolje razumjeli i pribliili ueniku toga uzrasta,
nastavne teme se mogu obraditi na suvremeniji, atraktivniji nain. Npr. nastavna
tema Gospodarstvo u 3. razredu svojom tematikom i teinom bila bi zahtjevna i
za stariji uzrast uenika. Zato kroz debatu tri uenika tima nastoje zastupati
svoja miljenja i tako kroz igru nenametljivo usvajaju i ovakve zahtjevne
sadraje.
Primjer: Nastavna tema: Gospodarstvo i kvaliteta okolia
Metodom sluajnog odabira uenici su podijeljeni u tri tima:
gospodarstvenici, ekolozi i grupa graana. Nakon to su dobili pisane upute,
imali su vremena da prema uputama osmisle koncepciju svoga izlaganja i uvjere
graane u vanost svojih nakana.
Navodimo primjer listia koji su uenici dobili (Prilog 4.).
Nakon 20-minutnog rada u skupinama, timovi izlau svoje razloge,
potujui demokratske naine komuniciranja. Odluili su se za tvornicu
namjetaja koju ele izgraditi u Gorskom kotaru, prvenstveno zbog bogatstva
uma u tom kraju.
Zanimljivi su bili razlozi pojedinih timova, npr. radom u tvornici
zapoljava se domae stanovnitvo; kraj postaje poznatiji jer se u njemu nalazi
poznata tvornica; upaniji se uplauje porez te na taj nain postaje bogatija;
ugrauju se najsuvremeniji filtri za zatitu zraka; brine se o oneienju okolia i
kiselim kiama koje mogu biti potaknute isputanjem plinova; oituje se elja za
ouvanjem okolia; jaa seoski turizam i dr.
Navedenim primjerom uenici su usvojili pojmove gospodarstvo, zarada,
poslovni interes, ekologija, zatita okolia i jo mnoge druge. Nita manje vaan
nije i sam nain komuniciranja, meusobno suprotstavljanje miljenja,
uvjeravanje sugovornika u ispravnost svojih odluka, zastupanje sebe, uvaavanje
sugovornika i u konanici prihvaanje odluke neovisnog tijela (graana).
Ovakvim pristupom uenici se odgajaju za demokratski graanski ivot.
U nastavi prirode i drutva u niim razredima jedan od atraktivnijih naina
uenja je i projekt. Projekt je metoda rjeavanja problema koja uvodi uenike u
istraivanje i pronalaenje te pisano ili verbalno izvjetavanje o istom. (Reece
and Walker, 1994., prema De Zan, 2005:141)
44

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

Tijekom 3. razreda planiran je razredni projekt za vrijeme obrade


nastavnih tema koje se odnose na orijentaciju u vremenu Putujemo kroz
vrijeme( Prilog 5.). Navedenim projektom uenici su usmjereni na otkrivanje
injenica o ivotu u prolosti svoga mjesta, ali i cijele domovine. Ovakvim
nainom rada potie se znatielja i interes za prolost, razvija znanstveni pristup
prolosti, ali i kreativnost u radu, koja se temelji na prouavanju injenicama iz
prolih vremena. Takoer, vano je naglasiti i primjenu strategije pronalaenja
slinosti i razlike izmeu prolosti predaka i njihova dananjeg ivota te slikovit
prikaz pomou Vennovog dijagrama i koritenje umnih mapa koje su prikladne
za slikovito prikazivanje i lake pamenje ovakvih sadraja.
3. Provjera znanja bez stresa dodatni zadatak
Provjeravanjem se utvruje usvojenost razine znanja odreenih nastavnih
sadraja. Iako je ovaj dio neizostavan u nastavanom procesu, tenja suvremene
nastave je smanjiti stres u ovakvim situacijama i maksimalno potaknuti uenika
da pokae usvojena znanja. Na kraju svake provjere uenicima je ponuen
dodatni zadatak koji mogu rijeiti ako ele.
Testovima znanja koji se pripremaju na kraju sredinjih tema provjerava
se zadani nastavni sadraj raznovrsnim tipovima zadataka koji e zadovoljiti
djecu razliitih kognitivnih sposobnosti. Tako dobri uenici postaju jo bolji i
imaju uspjeniji rezultat, a oni koji su zbog eventualne loe koncentracije ili
neznanja ispustili neto, dodatnim zadatkom dobivaju mogunost uspjenijeg
rezultata. Dodatni zadatak je sastavljen tako da pokae konkretnu usvojenost
nastavnih sadraja i njegovu primjenu u stvarnom ivotu. Iskustvo je pokazalo da
90% uenika pokua rijeiti ponueni zadatak. Veina uenika makar djelomino
rijei zadatak te dobivenim bodovima popravi opi uspjeh na zadanom testu.
Takoer, izjavljuju da su takvi zadatci zanimljivi, a miljenje je uitelja da ga
uenici ponajprije rado rjeavaju jer nije obvezan, ali i zbog zanimljive forme
samog provjeravanja znanja.
- Meteorolozi (Prilog 6. ).
ZAKLJUNA MISAO
Primjenom strategije postavljanja opih i osobnih ciljeva ostvaruju se
ciljevi suvremene kole, a to je da uenik bude u sreditu nastavnog procesa te je
omogueno fleksibilno usvajanje predvienih nastavnih sadraja, odnosno
obogaivanje nastave koja omoguava individualizaciju i diferencijaciju u
uenju. Omoguava se povezivanje nastavnih sadraja sa stvarnim ivotom te
uenicima nudi izazov istraivanja i prouavanja prirode koja ih okruuje.
Nadarenim uenicima omoguava maksimalno razvijanje produktivno-kreativne
45

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

nadarenosti te razvijanje metakognitivnih vjetina kao to su planiranje, analiza


zadataka, smiljanje strategija prouavanja i rada na osobno postavljenom
zadatku te iznoenje i usporeivanje dobivenih rezultata rada pred ostalim
uenicima.
Takoer, redovitom primjenom navedene strategije svakom je ueniku
omoguena razliita brzinu napredovanja, usvajanje razliitih sadraja u okviru
istih pedagokih ciljeva te primjena razliitih stilova uenja, to pozitivno utjee
na emocionalni razvoj uenika te stvaranje pozitivne slike o sebi. Ovakvim
pristupom izbjegava se jednolinost nastave te ostvaruje zanimljivost i
raznolikost nastavnog procesa u kojemu do punog izraaja dolazi kreativnost i
stvaralatvo, ne samo uenika, ve i samog uitelja kao organizatora nastavnog
procesa, a u potpunosti se ostvaruje suvremeni kurikulski pristup nastavi.
Kurikulskim pristupom nastoji se promijeniti nain pouavanja od
tradicionalnog usvajanja znanja prema procesnom uenju. Ponueni sadraji su
cjelovitiji, meusobno proizlaze jedni iz drugih i usmjereni su na dijete i njegov
interes i spoznajne mogunosti te graenje znanja na praktinim aktivnostima
koje su u skladu s njegovim stupnjem razvoja.
Ponueni sadraji pozivaju uenike da iskuse bogatstvo svijeta, da
tragaju za vlastitim odgovorima, izazivajui ih tako da razumiju sloenost
procesa ovjek-priroda-drutvo.
Prilog 1., 2. i 3.
UVODNI LISTI ZA UENIKE
TEMA: SNALAENJE U PROSTORU
to u uiti?
1. Stajalite i obzor
2. Glavne i sporedne strane svijeta
Nauit u:
- to je stajalite i obzor
- koje su glavne i sporedne strane svijeta
- zapisati ih kraticama te odrediti sve ostale strane svijeta ako znamo
samo jednu
- upoznati kompas spravu koja pomae pri orijentaciji
- orijentirati se pomou znakova u prirodi
Kako u to postii?
- promatranjem i prouavanjem prirode
- istraivanjem
- uenjem iz udbenika i drugih knjiga
- igrom i etnjom kroz prirodu
46

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

Otii u kod bake na selo i potraiti neke znakove orijentacije u


prirodi. Tako u saznati na kojoj se strani svijeta nalazi kua moje
bake u odnosu na rijeku koja tee u blizini sela.
Zato je vano sve ovo nauiti?
- da bih se lake snaao u prirodi ili u naseljenom mjestu
- da mogu sigurnije planirati kada odrastem
Napomena: na prazne crte uenici imaju mounost napisati svoje osobne ciljeve
koje ele postii tijekom obrade gradiva.
(Primjer: Otii u kod bake na selo i potraiti neke znakove u prirodi. Tako u
saznati na kojoj se strani svijeta nalazi kua moje bake u odnosu na rijeku koja
tee u blizini sela.)
Prilog 4.
GOSPODARSTVO I KVALITETA OKOLIA
ZADATAK: IZGRADNJA TVORNICE
1. TIM: Vi ste gospodarstvenici. Zastupate stajalite gospodarstvenika koji
ele izgraditi tvornicu. Va je cilj proizvodnja i zarada.
2. TIM: Vi ste ekolozi. Zastupate stajalite ekolokih aktivista kojima je
samo vano ouvanje okolia.
3. TIM: Vi ste graani. Sluate raspravu o temi i nakon to su obje strane
iznijele svoje argumente, donosite odluku. Odluku morate obrazloiti.
Predvieno je vrijeme za pripremu rasprave 20 minuta, a nakon pripreme iznosite
svoje argumente.
Prilog 5.
RAZREDNI PROJEKT "PUTUJEMO KROZ VRIJEME"
PLANIRANI ZADACI ZA TIMOVE
1. TIM ODIJEVANJE KROZ VRIJEME
a) zadatak dijela tima je prikazati odijevanje stanovnika u prolosti s
razliitih podruja Hrvatske (npr. Dalmacije, Slavonije, itd.).
b) Zadatak dijela tima je osmisliti i kreirati odjeu budunosti.

47

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

Prezentaciju ete odrati na nain da ete pripremiti modnu reviju gdje e lanovi
tima biti modeli koji e nositi pojedine odjevne predmete uz dodatno usmeno
pojanjenje koordinatora skupine o kraju iz kojega je prikazana odjea.
Broj uenika u timu: 10
2. TIM PISMA KROZ VRIJEME
U literaturi pronai podatke o staroslavenskom pismu glagoljici kojim su se
Hrvatti sluili u davnoj prolosti i o pismu kojim sse slue dana. Napii istu
ekoloku poruku svojim potomcima (nekoliko reenica) na glagoljici i na latinici.
Prezentaciju ete odrati na nain to ete razred upoznati o prikupljenim
podacima i napraviti plakate s ekolokom porukom na pismima o kojima ste
pisali.
3. TIM PLES I PJESMA KROZ VRIJEME
a) Odaberite nekoliko narodnih pjesama iz razliitih podruja Republike
Hrvatske te pripremite kratak pregled narodne glazbe nae Domovine. Na
odabranu pjesmu pripremite koreografiju koju ete otplesati.
b) Odaberite popularnu domau suvremenu pjesmu te pripremite za nju
koreografiju.
Prezentaciju ete odrati tako to ete otpjevati i otplesati pojedine pripremljene
pjesme.
Broj uenika u timu: 6
4. TIM PRIJEVOZNA SREDSTVA KROZ VRIJEME
a) Zadatak je tima pronai informacije o razvoju prijevoznih sredstava u
prolosti pa do danas. Informacije potkrijepiti fotografijama.
b) Osmisliti prijevozno sredstvo budunosti, napisati njegove osnovne
karakteristike te napravite model prijevoznoga sredstva.
Broj uenika u timu: 4
5. TIM MOJ GRAD KROZ VRIJEME
- prikaz pripremiti pomou slikokaza.
Zadatak je tima pripremiti i prikazati razvoj grada Zagreba.
Broj uenika u timu: 6
48

Mirjana Boras, Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva


ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.

LITERATURA
De Zan, I. (2001), Metodika nastave prirode i drutva. Zagreb: kolska knjiga.
Jensen, E .(2003), Super nastava- nastavne strategije za kvalitetnu kolu, Zagreb:
Educa.
De Zan, I., Nejami, I., Boras, M., Bedi, V., Gutin, A., Ruklja, I., (2007), Na svijet
metodiki prirunik prirode i drutva za uitelje/uiteljice 3. razreda osnovne kole,
Zagreb. kolska knjiga.
Koren, I (1987), Pogled na pojavu nadarenosti i ulogu nadarenih pojedinaca u
suvremenom svijetu, Prosvjetni savjetnik Hrvatske, Zagreb.
Marsh, Colin J. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
Meyer, H. (2001), to je dobra nastava?. Zagreb: Erudita.
Mijatovi, A., Previi, V., uul, A., (2000), Kulturni identitet i nacionalni kurikulum.
Zagreb: Napredak, 141 (2): str. 135-146.
Muradbegovi, A. (2001), Izazovi kvalitete obrazovanja u zemljama Europske unije.
Zagreb: Napredak, 142 (3): str. 344-353
Rijavec, M. (1999), "Komponente samoreguliranog uenja i kolski uspjeh" Drutvena
istraivanja: asopis za opa drutvena pitanja, Vol 8, br. 4 (42),str. 529-541.
*Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006). Zagreb: MZO
*Prijedlog Strategije za izradu nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope
obrazovanje i srednjokolsko obrazovanje, (2007), MZO.
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685)
SCIENCE AND SOCIAL STUDIES
LESSON IN CONTEMPORARY SCHOOL
Abstract: A contemporary approach to Science and Social Studies classes inprimary
school lower grades places a pupil at the center of a teaching process. By applying
different contemporary teaching strategies, especially the general and personal aims
strategy, a shift has been made from traditional knowledge acquisition towards process
learning. This approach enables individualization and differentializtation in learning,
which leads to encouragement of creativity and metacognition. Offered contents are
whole, derived from one another and directed toward the pupil who will seek his or her
own answers.
Key words: Individualization and Differentiation, Creativity, Curriculum Approach,
Science and Social Studies, General and Personal Aims Setting.
Author: Mirjana Boras, dipl. uiteljica, O Malenica, Zagreb
Review: ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 40. do 49.
Title: Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva
Categorisation: pregledni rad
Received on: 2. oujka 2009.
UDC: 371.3:3/5
Number of sign (with spaces) and pages: 18.688 (: 1800) = 12,396 (: 16) = 0,774

49