Dundo Maroje

Dundo Maroje je komedija najznaajnijeg hrvatskog renesansnog knjievnika Marina Dria.

Ovo je Drieva najpoznatija i najee izvoena komedija, koja je prvi put izvedena 1551.
godine u Dubrovniku. U to vrijeme je Dri napisao sva svoja najpoznatija djela, no to je bilo
i vrijeme dugova i oskudice. Osim financijskih problema, Dri se nije ni slagao s
dubrovakom vladom to se oituje u njegovom djelu kao negativan stav prema vlastelima.
Osim stavova prema vladi, Dri u ovoj komediji prikazuje svoj renesansni svjetonazor kroz
lika Pometa.
Ova renesansna komedija napisana je u 5 inova, no posljednji in nije potpun, ve ga je
Mihovil Kombol dovrio. Osim 5 inova, komedija je popraena i dvama prolozima, od kojih
se jedan od njih zapravo smatra kljuem ove komedije. U prologu arobnjak Dugi Nos pria o
svojim putovanjima, pritom iznosei svoju viziju savrenog drutva, tonije, on sam je
podijelio ljude na dvije vrste- ljude nazbilj i ljude nahvao. Ljudi nazbilj su poteni, dobri i
mirni ljudi, dok su ljudi nahvao zli, pohlepni i krti. Dri kroz ovu podjelu likova upravo
cilja na dubrovaku vladu s kojom je imao i sam problema, te njih smatra ljudima nahvao. Od
likova u komediji, jedino Pomet je ovjek nazbilj i on je komini junak koji, osim to je
pokreta radnje, svojim postupcima izaziva smijeh. Samo ime prikaz je njegovog stava kako
je njegov trbuh njemu gospodar jer ga on nikada nije iznevjerio na dobrom obroku, te tako
nosi ime po tome kako on pomete hranu. On, iako je sluga, vrlo je sretan i odlino ivi, a
razlog tome je njegova filozofija koja se sastoji od tri elementa; fortune, stava virtuoza, te
akomodacije. On sam je virtuoz i onaj tko hoe vladati mora to biti, Trjeba je bit vjertuozu
tko hoe renjat na svijetu. Tono zna svojim postupcima i stavovima okrenuti furtunu u svoju
korist, to mu vrlo lako ide od ruke jer je vrlo inteligentan i samouvjeren. Njegove osobine su
isti primjer renesansnih vrlina, dok kod veine ostalih likova prevladavaju srednjovjekovne
vrline, poput vjere u Boga. Osobno mi se svia kod Pometa to je vrlo samosvjestan i zna da
je fortuna na njegovoj strani, te to vrlo esto iskazuje u svojim monolozima, kroz koje
zapravo izlaze stavovi samog Dria, Je li ikomu na svijetu srjea u favor kako je meni!,
Ja sam ovjek ki s galantarijom idem, razumno se vladam, nijesam rustik ala mi ne para da
sam!. Osim njegove ivotne filozofije koja ga uvelike razlikuje od ostalih likova, i njegove
mane su prikazane na komini nain kroz koji se gledatelji uvijek smiju s njim, a ne njemu.
Pri itanju mi je bilo vrlo simpatino kako Pomet koristi latinski pokuavajui se uiniti
uenijim, no zapravo vrlo esto ima pogreke koje su prikazane u rjeniku. No iako nije bio
vrlo uen, prema njegovim uzorima, lako je uoljiva njegova inteligencija, te je on vrlo
cijenio Machiavellia koji ga je inspirirao za njegovu virtuoznost i ideje kojima je dao sve od
sebe da ostvari svoje ciljeve. Uz sve te vrline, nije mu teko bilo nadmudrit i ovladati svim
ljudima, te je sebe prozvao kraljem od ljudi. Usporeujui ga sa Popivom, Marovim
slugom, oni su naizgled vrlo razliiti, no zapravo imaju i neto zajedniko. Obojica se trude
udovoljiti svojim gospodarima, ali preteno zato to znaju da e imati koristi od toga. Pomet s
lakoom svom gospodaru pomae jer je vrlo dosjetljiv i snalaljiv, dok Popiva ipak nije toliko
vjet. Popiva se ne oslanja na fortunu niti priblino kao to to ini Pomet, te na kraju djela je
ak htio i pokrasti Lauru gdje se vidi njegova pohlepa. Smatram da se glavna pouka vrti oko
Pometa, no ipak je osnovni zaplet komedije odlazak Mare u Rim gdje rasipa oev novac. Kroz

osnovnu priu djela, Dri fantastino kritizira drutvo i njihove mane, poput krtosti i
pohlepe, koje koristi kao kontrastne pokretake motive radnje.
Iako mi se ova komedija kao djelo nije svidjela, sviaju mi se Drievi stavovi prema ljudi
i mogao bih se poistovjetiti sa njegovim svjetonazorom koji nas ui da je vano biti sretan i
samouvjeren, jer emo jedino tako uspjeti ostvariti vlastite ciljeve.

Luka Laji, 2.b