Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Darovi Duha obeani su svakom vjerniku u skladu s njegovim potrebama za Gospodnje djelo. Obeanje je danas
jednako snano i pouzdano kao to je to bilo u danima
apostola. enja vjekova, str. 823.
Blago evanelja
Zagreb
2008.
PREDGOVOR
Svako novo jutro iznova nas podsjea da nam je na svemoni Bog
dao dragocjeni dar: ivot. Prve nae misli svakoga dana trebaju stoga
biti posveene razmiljanju o Njegovoj slavi i dobroti. Cilj ove knjige je
usmjeriti nae misli prema Nebu kako bismo cijenili sva dobra koja nam
Bog daje, te sve svoje sposobnosti i darove iskoristili na najbolji nain.
Svaki ovjek dobio je na dar ivot, a Gospodar ivota daje da sunce
Njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kia pada pravednicima i nepravednicima. (Matej 5:45) Bog je neizmjerno dareljiv prema cijelom
ljudskom rodu, ali postoje i jedinstveni darovi posebno obeani onima
koje izriito naziva svojom djecom. Njegova ruka puna ljubavi toplo se
prua prema cijelom ovjeanstvu, iako je samo malo onih koji se odazovu i uhvate se za tu ruku. Jo je manje onih koji se trude ivjeti u uskoj vezi s Gospodarom. Po velikoj Bojoj milosti, i vas, neko po zlim
djelima udaljene i neprijateljski raspoloene, sada u ljudskom tijelu Kristovu, po smrti, sa sobom izmiri da vas k sebi privede svete, bez mane i
besprigovorne. Samo ako ostanete u vjeri utemeljeni, stalni i nepoljuljani u nadi evanelja. (Koloanima 1:2123)
Oni koji prihvate Boju milost i nastave ivjeti s Njim, dobivaju prednost uivanja dodatnih darova. Na visinu uzae vodei sunje, dade
dare ljudima On dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne
opet za evaneliste, a druge za pastire i uitelje da opremi svete za djelo
sluenja, za izgraivanje Tijela Kristova dok svi ne prispijemo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Bojega, do ovjeka savrena, do mjere uzrasta punine Kristove. (Efeanima 4:8, 1113) I neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole, drugo za proroke, tree za uitelje; onda udesa,
onda dari lijeenja; zbrinjavanja, upravljanja, razni jezici. (1. Korinanima 12:28). Razliiti su dari, a isti Duh; i razliite slube, a isti Gospodin; i razliita djelovanja, a isti Bog koji ini sve u svima. A svakomu
se daje oitovanje Duha na korist. Doista, jednomu se po Duhu daje
rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu; drugomu
vjera u tom istom Duhu, drugomu dari lijeenja u tom jednom Duhu;
drugomu udotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razluivanje
duhova, drugomu razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve to
5
djeluje jedan te isti Duh dijelei svakomu napose kako hoe. (stihovi
411)
Gore navedeni odlomci, iz poslanice Efeanima 4 i 1. Korinanima
12, nadahnuli su ovu kompilaciju. Kada se usporeujemo s prvim kranima, ne moemo a da se ne upitamo: Moda doista ne cijenimo dovoljno darove koje Bog nudi i ne koristimo ih najmudrije? Upamtite, kao
to su vai otisci prstiju jedinstveni i svojstveni samo vama, tako su i
vai darovi jedinstveni! Postoji samo jedno vi, i stoga se nemojte obeshrabriti to niste kao svi drugi. Ta ni tijelo nije jedan ud, nego mnogi.
Rekne li noga: Nisam ruka, nisam od tijela, zar zbog toga nije od tijela? I rekne li uho: Nisam oko, nisam od tijela, zar zbog toga nije od
tijela? Kad bi sve tijelo bilo oko, gdje bi bio sluh? Kad bi sve bilo sluh,
gdje bi bio njuh? A ovako, Bog je rasporedio udove, svaki od njih u
tijelu, kako je htio. (1. Korinanima 12:1418) Postoji mogunost da
pogreno shvaamo ili proputamo neke od tih posebnih darova Njegova Duha.
Trebamo uz molitvu razmotriti svetost darova Svetoga Duha. Posegnimo eljno za bogatim sredstvima koja su nam dostupna kroz njih!
Teimo da upoznamo Jahvu: k'o zora pouzdan Mu dolazak. On e nam
doi poput dada jesenskog, poput kie proljetne to natapa zemlju. (Hoea 6:3) To je usrdna elja izdavaa.
Teme po mjesecima
SIJEANJ
Darovi dostupni svima
VELJAA
Sveti Duh pomae onima koji ele biti posluni
OUJAK
Dar istine
TRAVANJ
Apostolska sluba
SVIBANJ
Dar prorotva
LIPANJ
Evanelisti, pastiri, uitelji
SRPANJ
uda
KOLOVOZ
Vjera kao dar koji treba razvijati
RUJAN
Dar lijeenja
LISTOPAD
Pomonici, upravitelji, razluivanje duhova
STUDENI
Nadahnute komunikacijske vjetine
PROSINAC
Izgraivanje, jedinstvo, savrenstvo!
Bog nam daje svoje darove kako bismo mogli sluiti drugima te tako
postati nalik Njemu. Oni koji primaju Njegove darove kako bi mogli
davati drugima, postaju slini Kristu. Kroz pomaganje i uzdizanje drugih postajemo oplemenjeni i oieni. To je djelo koje dovodi do toga da
se slava vraa Bogu. Moramo postati mudri u tim stvarima. Nae due
moraju se oistiti od svake sebinosti, jer Bog eli upotrijebiti svoj narod kao predstavnike nebeskog kraljevstva.
- Svjedoanstva, sv. 6, str. 190.
1. sijenja
Poimo do izvora!
Svaki dobar dar, svaki savren poklon odozgor je, silazi od Oca
svjetlila u kome nema promjene ni sjene od mijene. (Jakov 1:17)
Bog je ljubav. Ljubav, svjetlost i radost teku od Njega do svih Njegovih stvorenja poput zraka svjetlosti to izlaze iz Sunca. Davanje je u
Njegovoj prirodi. I samo Njegovo postojanje izlijevanje je nesebine
ljubavi. 1
Sebian ovjek popustit e pred molbom nekoga u nudi kako bi se
rijeio osobe koja ga time uznemiruje. Ali Bog uiva u davanju. On je
pun suosjeanja i udi udovoljiti molbama onih koji Mu pristupaju u
vjeri. On nam daje da bismo mogli sluiti drugima i tako postati nalik
Njemu. 2
Bog eli da Njegova djeca trae one stvari koje e Mu omoguiti da
kroz njih otkrije svijetu svoju milost. eli da trae Njegov savjet, da
priznaju Njegovu mo. Krist s ljubavlju polae pravo na sve za koje je
poloio svoj ivot; oni trebaju vriti Njegovu volju tako to e podijeliti
radosti koje je pripremio svima koji na ovoj Zemlji odraavaju Njegov
karakter. Dobro je kada osjeamo svoje slabosti, jer emo tada traiti
snagu i mudrost koju Otac radosno daje svojoj djeci u njihovoj svakodnevnoj borbi protiv sila zla.
Iako su odgoj, obuka i savjet iskusnih osoba nuni, radnike treba nauiti da se ne oslanjaju u potpunosti na prosudbe ni jednog ovjeka. Kao
Boji slubenici, svi oni svoju mudrost trebaju traiti od Njega. 3
Gospod nije niim obvezan dati nam svoje blagoslove, no On se zavjetovao u svojoj rijei da e ispuniti svoj dio ugovora ako se mi budemo
pridravali uvjeta navedenih u Svetom pismu. Ljudi esto daju obeanja, ali ih ne izvravaju. Mnogo smo puta uvidjeli - kad smo se pouzdali
u ljude - da smo se oslonili na slomljene trske, no Gospod nee nikada
razoarati duu koja vjeruje u Njega. 4
2. sijenja
10
3. sijenja
Savrene upute
Savren je Zakon Jahvin - duu krijepi; pouzdano je Svjedoanstvo Jahvino - neuka ui. (Psalam 19:7)
Na dan konanog obrauna Krist pred ljude ne iznosi veliko djelo
koje je izvrio za njih dajui svoj ivot za njihovo otkupljenje. On im
iznosi vjerna djela koja su oni uinili za Njega. Kakva je to nenadmana
ljubav! Spominje ak i djela neznaboaca koji nisu svjesno poznavali
Boji zakon, ali su ipak inili djela koja je zakon zahtijevao jer su sluali
glas koji im je govorio iz stvari u prirodi. Kada Boji Duh usadi u srce
divljeg ovjeka Kristov duh, buenje suosjeanja u njegovu srcu protivno je njegovoj prirodi i odgoju. No Boja milost, djelujui na zamraeni
um, omekala je grubu prirodu koja nije stekla ljudsko obrazovanje. Na
te neuke neznaboce, u svoj njihovoj grubosti, Bog gleda s vie suosjeanja nego na one kojima je dana velika svjetlost i dokazi, ali koji su
odbacili Njegovu milost i ukore.
Krist u srce divljaka usauje svoju milost, i on se zalae za misionara
u nevolji, ak i prije nego to je uo ili razumio rijei istine i ivota. Pogledajte svjetinu koja se okupila oko Bojeg sluge kako bi mu nanijeli
zlo! Ali Bog djeluje na srce i um moda samo jednog ovjeka da se zaloi za Njegova slugu; kada ratno vijee donese odluku da uniti kraninov ivot, posredovanje tog divljaka mijenja njihovu odluku i spaava
mu ivot. Koliko ljubavi prima taj divljak za taj jedan postupak! Takvima Krist kae na Sudu: Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; oednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i
pohodiste me; u tamnici bijah i dooste k meni. Doite, blagoslovljeni
Oca mojega! Primite u batinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! (Matej 25:35, 36, 34)8
11
4. sijenja
5. sijenja
Milost
6. sijenja
Odravanje
14
7. sijenja
Dar zdravlja
to si mi, duo, klonula i to jeca u meni? U Boga se uzdaj, jer
opet u ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog! (Psalam 42:11)
Zdravlje je blagoslov iju vrijednost malo ljudi cijeni; ali o njemu
uvelike ovisi uinkovitost naih umnih i tjelesnih snaga. Nai nagoni i
strasti potjeu iz tijela i ono stoga mora biti odravano u najboljem fizikom stanju i pod najduhovnijim utjecajima kako bismo mogli iskoristiti
nae darove u uzviene svrhe. Sve to umanjuje fiziku snagu, slabi i
um i ini ga manje sposobnim za razlikovanje dobra od zla. Umanjuje
se naa sposobnost da odaberemo dobro te imamo manju snagu volje da
uinimo ono to znamo da je ispravno.
Zloupotreba naih tjelesnih snaga skrauje vrijeme tijekom kojeg se
na ivot moe iskoristiti na slavu Bogu i ini nas neprikladnima za
izvrenje djela koje nam je On povjerio. Kada si doputamo stvaranje
loih navika, rad do kasno u no i poputanje apetitu nautrb zdravlja,
polaemo temelje za slabost. Zanemarivanjem tjelesne aktivnosti i premaranjem uma i tijela stvaramo neravnoteu ivanog sustava. Oni koji
na taj nain skrauju svoj ivot i ine sebe neprimjerenima za slubu
zanemarivanjem prirodnih zakona, krivi su za zakidanje Boga. Takoer
zakidaju i svoje blinje. Prilika da se drugima bude na blagoslov - to je
upravo ono djelo na koje ih je Bog poslao u svijet - skrauje se njihovim
vlastitim postupcima. Uz to su se uinili neprikladnima ak i za ono to
su mogli postii tijekom tog skraenog vremenskog razdoblja. Krivi
smo pred Bogom kada svojim vlastitim tetnim navikama zakidamo
svijet za dobro.
Krenje fizikog zakona prekraj je i moralnog zakona, jer je isti Bog
autor fizikih zakona kao i moralnog. Njegov zakon ispisan je Njegovim vlastitim prstom na svakom ivcu, svakom miiu, svakom talentu
koji je povjeren ovjeku. Svaka zloupotreba bilo kojeg dijela naeg organizma krenje je tog zakona. 18
15
8. sijenja
Ljepota prirode
Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro uinio: puna je zemlja stvorenja Tvojih. (Psalam 104:24)
Priroda svjedoi da je Onaj - ija je mo beskonana, a dobrota, milost i ljubav velika - stvorio Zemlju i ispunio ju ivotom i radou. ak i
u svojem iskvarenom stanju, sve stvari otkrivaju djelo Velikog Umjetnika. Gdje god se okrenuli, moemo uti Boji glas i vidjeti dokaze o Njegovoj dobroti.
Od sveanog potmulog tutnja groma i beskonanog uma drevnih
oceana, do radosnih pjesama ije melodije odzvanjaju umama, deseci
tisua glasova prirode odaju Mu slavu. U zemlji, moru i nebu, u njihovim velianstvenim nijansama i bojama u prekrasnim kontrastima ili
skladu, moemo promatrati Njegovu slavu. Vjene planine govore nam
o Njegovoj moi. Drvee, iji zeleni barjaci vijore na sunevoj svjetlosti, i njena ljupkost cvijea ukazuju na svojeg Stvoritelja. ivo zelenilo
koje pokriva smee tlo pria o Bojoj brizi i za najmanja meu Njegovim stvorenjima. Morske pilje i jame u zemlji otkrivaju Njegova blaga.
Onaj koji je stavio bisere u ocean te ametist i krizolit u stijene, ljubitelj
je ljepote. Sunce koje se podie na nebu predstavnik je Onoga koji je
ivot i svjetlost svega to je stvorio. Sve bljetavilo i ljepota to krasi
Zemlju i obasjava nebo, govori o Bogu. 19
Sve stvorene stvari objavljuju slavu Bojeg savrenstva. Ne postoji
nita - osim sebinog ljudskog srca - to ivi samo za sebe. Svaka ptica
koja leti nebom i svaka ivotinja koja se kree po tlu slui nekom drugom ivom biu. Ne postoji ni jedan list u umi ni skromna vlat trave
koja nema svoju slubu Cvijee iri svoj miris i otkriva svoju ljepotu
na blagoslov svijetu. Sunce daje svoju svjetlost na radost tisua svjetova.
Ocean, otac svih naih izvora i vrela, prima u sebe rijeke iz svih zemalja,
ali uzima da bi davao. Magle koje se uzdiu iz njedra zemlje padaju kao
kie koje natapaju zemlju, kako bi mogla uroditi plodom i cvasti. 20
16
9. sijenja
10. sijenja
Vrijeme
11. sijenja
Prilike
12. sijenja
Materijalna dobra
Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: Jedno ti nedostaje!
Idi i to ima, prodaj i podaj siromasima pa e imati blago na nebu. A onda doi i idi za mnom. On se na tu rije smrkne i ode alostan jer imae velik imetak. (Marko 10:21, 22)
Mladom bogatau bogatstvo je znailo ast i mo, a velika koliina
njegova blaga uinila je zamisao o odricanju od njega gotovo nemoguom.
Taj ovjek, koji je ljubio svijet, elio je nebo; ali, elio je zadrati i
svoje bogatstvo i odrekao se vjenog ivota zbog ljubavi prema novcu i
moi. Kakva li je to nesretna razmjena bila! Ipak, mnogi koji ispovijedaju dranje svih Bojih zapovijedi ine istu stvar. U tome lei opasnost
bogatstva za pohlepna ovjeka; to vie dobiva, postaje mu tee biti dareljiv. Umanjiti svoje bogatstvo za njega je nalik na rastanak sa ivotom i on okree lea privlanosti besmrtne nagrade kako bi zadrao i
uveao svoja zemaljska blaga.
Da se pridravao zapovijedi, njegova zemaljska blaga ne bi bila tako
velika. Kako je mogao ljubiti Boga svim svojim srcem, svim svojim
umom i svom svojom snagom, i svoga blinjeg kao samoga sebe, dok
je istodobno kovao planove i nastojao stei bogatstvo za sebe? Da je
dao siromanima ono nuno u njihovim potrebama, bio bi daleko sretniji i imao bi puno vee nebesko blago, a manje blaga na Zemlji koje bi
ljubio.
Krist je svakome od nas povjerio darove novca i utjecaja, a kada se
vrati da napravi obraun sa svojim slugama, i kada svi budu pozvani
poloiti precizne raune o tome kako su iskoristili darove koji su im
povjereni, kako e ti, dragi brate i draga sestro, proi na toj istrazi? Hoete li biti spremni vratiti Gospodaru udvostruene talente, poloiti pred
Njega i glavnicu i kamate te tako pokazati da ste bili razumni, a ujedno i
vjerni i ustrajni radnici u Njegovoj slubi? 29
20
13. sijenja
14. sijenja
Mo zakljuivanja
Hajde, dakle, da se pravdamo, govori Jahve. Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat e kao vuna. (Izaija 1:18)
Od svih stvorenja koja je Bog nainio na zemlji, samo ovjek je buntovnik. No on posjeduje mo zakljuivanja kojom shvaa zahtjeve boanskog zakona i savjest koja mu stvara osjeaj krivnje zbog prijestupa
te mir i radost u poslunosti. Nagrada vjenog ivota vrijednost beskonane slave obeana je onima koji vre Boju volju, dok se prijetnja
Njegova gnjeva nadvija nad svima koji prkose Njegovu zakonu. 32
Bog od ljudi oekuje da upotrijebe razum koji im je dao. Od njih se
oekuje da u Njegovoj slubi upotrijebe sve moi zakljuivanja. Trebaju
savjesti dati vladajue mjesto koje joj i pripada. 33
Boja vladavina nije osnovana na slijepoj pokornosti i kontroli bez
slobode razuma, kao to ju sotona eli predstaviti. Ona se poziva na razum i savjest. Hajde, dakle, da se pravdamo, Stvoriteljev je poziv biima koja je nainio. (Izaija 1:18) Bog ne vri nasilje nad voljom svojih
stvorenja. On ne moe prihvatiti potovanje koje nije dano slobodnom
voljom i umom. Prisilna pokornost sprijeila bi sav istinski razvoj uma i
karaktera, inei ovjeka obinim strojem. To nije Stvoriteljeva namjera. On eli da ovjek, krunsko djelo Njegove stvaralake moi, postigne
najvii mogui stupanj razvoja. Pred nas postavlja visinu blagoslova do
koje nas svojom milou eli uzdii. Poziva nas da Mu se predamo kako
bi mogao vriti svoju volju u nama. Na nama ostaje da odaberemo hoemo li biti osloboeni od ropstva grijehu kako bismo sudjelovali u slavnoj slobodi Boje djece. 34
22
15. sijenja
Dar Spasitelja
Rodit e sina, a ti e mu nadjenuti ime Isus jer e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih. (Matej 1:21)
Moda smo si laskali, kao to je to inio Nikodem, da je na ivot bio
uzoran, da je na karakter moralno ispravan, i mislili smo da ne trebamo
poniziti svoja srca pred Bogom kao obini grjenici; ali kada Kristova
svjetlost prodre u nae due, vidjet emo koliko smo neisti; razaznat
emo sebine motive i neprijateljstvo protiv Boga koje je okaljalo svaki
na ivotni postupak. Tada emo spoznati da je naa vlastita pravda doista nalik na prljave dronjke, te da je Kristova krv jedino to nas moe
oistiti od prljavtine grijeha i obnoviti naa srca na Njegovu sliku. 35
Postoji samo jedna sila koja moe raskinuti stisak zla oko srca ljudi, a
to je Boja sila u Isusu Kristu. Oienje od grijeha mogue je samo
kroz krv Raspetoga. Samo nas Njegova milost moe osposobiti da se
odupremo i nadvladamo sklonosti nae pale prirode. 36
Svi koji osjeaju duboko siromatvo svoje due, koji osjeaju da u
sebi nemaju nita dobro, mogu nai pravednost i snagu gledajui na Isusa Mi ne zasluujemo Boju ljubav, ali Krist, na jamac, dostojan je i
potpuno spreman spasiti sve koji mu pristupe. Kakva god bila vaa prolost, koliko god obeshrabrujue bile vae trenutne okolnosti, ako doete Isusu takvi kakvi ste - slabi, bespomoni i oajni - na suosjeajni
Spasitelj izii e vam u susret, zagrliti vas svojim rukama ljubavi i ogrnuti haljinom pravednosti. On nas predstavlja Ocu odjevene u bijele
haljine Njegova vlastitog karaktera. Zagovara nas pred Bogom, govorei: Ja sam zauzeo grjenikovo mjesto. Nemoj gledati na ovo zalutalo
dijete - pogledaj Mene.
Sotona glasno govori protiv naih dua, optuujui nas za grijehe i
tvrdei da smo njegov plijen, ali Kristova krv zagovara nas veom silom. 37
23
16. sijenja
Oprost
Ako se, Jahve, grijeha bude spominjao, Gospodine, tko e opstati? Al' u tebe je pratanje, da bi te se bojali. (Psalam 130:3, 4)
U nae doba tisue ljudi koji pate od tjelesnih bolesti eznu, poput
oduzetoga, za porukom: Oproteni su ti grijesi. Teret grijeha, sa svojim nemirom i neudovoljenim eljama, lei u korijenu njihovih bolesti.
Oni ne mogu nai olakanje dok ne pristupe Iscjelitelju due. Mir koji
samo On moe dati vratio bi ivot umu i zdravlje tijelu. 38
Tvoji motivi su iskvareni, a tvoje srce neisto. Uvia da je tvoj ivot
bio ispunjen sebinou i grijehom. Tei za oprostom, oienjem i
osloboenjem. to moe uiniti kako bi stekao sklad s Bogom i postao
Mu nalik?
Tebi je potreban mir pratanje neba te spokoj i ljubav u dui. Novac
to ne moe kupiti, razum ga ne moe osigurati, mudrost ga ne moe
pribaviti; nema nade da ga ikada zadobije vlastitim naporima. Ali Bog
ti ga nudi kao dar, bez novaca i bez naplate. (Izaija 55:1) Sve to treba uiniti da ga dobije jest pruiti ruku i prihvatiti ga. Gospod kae:
Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao purpur
budu li crveni, postat e kao vuna. (Izaija 1:18) Dat u vam novo srce,
nov duh udahnut u u vas. (Ezekiel 36:26)
Priznao si svoje grijehe i udaljio ih iz svojeg srca. Odluio si predati
se Bogu. Sada Mu poi i zamoli Ga da opere tvoje grijehe i da ti d novo srce. Zatim vjeruj da e to uiniti zato to je to obeao. To je pouka
koju je Isus nauavao dok je bio na Zemlji: Sve to trebamo uiniti da
dobijemo dar koji nam je Bog obeao jest vjerovati da ga primamo i on
nam ve pripada.39
24
17. sijenja
Oienje
25
18. sijenja
Blagoslov priznanja
Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e
nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9)
Oni koji nisu ponizili svoje due pred Bogom u priznanju svoje krivnje, jo nisu ispunili prvi uvjet da budu prihvaeni. Jedini razlog zbog
kojeg nemamo oprost prolih grijeha je naa nevoljkost da ponizimo
svoja srca i udovoljimo zahtjevima rijei istine. U vezi s time dane su
jasne upute. Priznanje grijeha, bilo ono javno ili osobno, trebalo bi biti
iskreno i otvoreno. Ono se ne smije izvlaiti iz grjenika. Ne smije se
dati na lakomislen i nepaljiv nain, niti se smije prisiljavati na priznanje one koji nemaju spoznaju o uasnoj prirodi grijeha. Priznanje, koje
je izlijevanje najdubljeg dijela due, nalazi svoj put do beskrajno saaljivog Boga. Psalmist kae: Blizu je Jahve onima koji su skrena srca, a
klonule due spasava. (Psalam 34:18)
Pravo priznanje uvijek ima specifinu prirodu i priznaje tono odreene grijehe. Oni mogu biti takve prirode da se iznose samo pred Boga;
mogu to biti i nepravde koje se trebaju priznati pojedincima koji su zbog
njih ispatali; mogu biti i javne prirode pa se u tom sluaju trebaju javno
i priznati. No svako priznanje treba biti odreeno i precizno, te odnositi
se upravo na one grijehe za koje smo krivi. 41
Primjeri istinskog kajanja i poniznosti u Bojoj rijei otkrivaju duh
priznanja u kojem se ne krije isprika za grijeh ili pokuaj samoopravdavanja. Pavao nije nastojao zatititi sebe; svoj grijeh prikazao je u najcrnjim bojama, bez pokuaja da umanji svoju krivnju
Ponizno i slomljeno srce, podinjeno istinskim kajanjem, cijenit e
Boju ljubav i cijenu koja je plaena na Golgoti; i kao to sin daje priznanje pred ocem koji ga ljubi, tako e i onaj koji se doista kaje donijeti
sve svoje grijehe pred Boga. 42
26
19. sijenja
Kakva li prijatelja!
Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrenijih
od brata. (Izreke 18:24)
Isus je ponio teret nae krivnje. On e uzeti breme s naih umornih
ramena. On e nam dati odmor. Ponijet e i jaram brige i tuga. Poziva
nas da stavimo sve nae brige na Njega jer nas On nosi u svome srcu.
Stariji Brat naega roda nalazi se uz vjeno prijestolje. On gleda na
svaku duu koja okree svoje lice prema Njemu kao Spasitelju. Iz iskustva zna koje su ljudske slabosti, koje su nae elje i u emu lei snaga
naih iskuenja, jer On je bio poput nas iskuavan svime, osim grijehom. (Hebrejima 4:15) On pazi na tebe, dijete Boje koje drhti! Nalazi li se u iskuenju? On e te izbaviti. Jesi li slab? On e te ojaati. Jesi
li u neznanju? On e te prosvijetliti. Jesi li ranjen? On e te izlijeiti.
Gospod odreuje broj zvijezda", a ipak lijei one koji su srca skrena i
povija rane njihove. (Psalam 147:4, 3)
Ma kakvi bili tvoji strahovi i kunje, izloi svoj sluaj pred Gospoda.
Tvoj duh bit e ojaan i bit e mu darovana izdrljivost. Otvorit e ti se
put kojim e se moi izvui iz mree neugodnosti i potekoa. to si
vie svjestan svoje slabosti i nemoi, utoliko e postati jai Njegovom
snagom. to su tvoja bremena tea, blaeniji e biti odmor kada ih prebaci na Onoga koji nosi bremena. Okolnosti mogu razdvojiti prijatelje;
burne vode iroka mora mogu se isprijeiti izmeu nas i njih, ali ne postoji nikakva okolnost ni udaljenost koja nas moe odvojiti od naeg Spasitelja. Gdje god mi bili, On nam je s desne strane, spreman podrati
nas, odrati, poduprijeti i bodriti. Kristova ljubav prema onima koje je
otkupio vea je od ljubavi majke prema njezinu djetetu. Naa je prednost odmoriti se u Njegovoj ljubavi i rei: Vjerovat u Mu, jer je On
dao svoj ivot za mene.
Ljudi se mogu promijeniti, ali Kristova ljubav ne zna za promjene.
Kada Mu zavapimo za pomo, Njegova e nas ispruena ruka spasiti.43
27
20. sijenja
Primjer nama
21. sijenja
29
22. sijenja
Duhovna hrana
Povjeri Jahvi svu svoju brigu, i On e te pokrijepiti.
(Psalam 55:22)
Mnogi Kristovi sljedbenici zaboravljaju poruku koju nam je prenio
slikom cvijea u polju. Ne pouzdaju se u Njegovu stalnu brigu. Krist ne
moe nositi njihov jaram jer Mu ga oni ne predaju. Stoga ih svakodnevne brige, koje bi ih trebale uputiti Spasitelju kako bi dobili pomo i utjehu, sada odvajaju od Njega. 47
Kunje su ono to nas navodi da uvidimo to doista jesmo. Osjeaj
iskuenja ono je to daje nazrijeti pravi karakter pojedinca i ukazuje na
nunost njegovanja dobrih osobina. Kada vjeruje u Boji blagoslov,
nema mjesta na kojem kranin nije siguran. Grad ga nee iskvariti. U
uredu e ga pamtiti po njegovim navikama strogog potenja. U radionici
e svaki dio njegova posla biti obavljen vjerno, pogleda usmjerena na
proslavljanje Boga. 48
Nemojte misliti da moete nai olakanje tako to ete svoje terete
prebaciti na druge ljude. Doite izravno Onome koji nosi bremena i
Njemu se povjerite. Kada se kajui pribliite podnoju kria, kada imate
vjeru u zasluge raspetog i uskrslog Spasitelja, kroz Njega ete primiti
silu. Kada na Njega bacite svoju bespomonu duu, On vam daje radost,
snagu i hrabrost. Tada ete moi priati drugima o tome koliko vam
Krist znai. Moi ete rei: Traio sam Ga i naao koliko je dragocjen
mojoj dui.
Oni koji naue Njegovu krotkost i poniznost, nauit e i kako ljubiti
jedan drugoga kao to ih je On ljubio. Dostignut e stupanj na kojem e
odbiti kritizirati i osuivati druge. Shvatit e da im je povjereno djelo
koje nitko ne moe uiniti za njih djelo spoznavanja Krista. Kada se
stavimo u Njegove ruke, On nam pokazuje mogunosti i prilike koje su
pred nama i upuuje nas na traenje pomoi od Onoga koji je beskonano uzvieniji od grjenih ljudskih bia. 49
30
23. sijenja
Zatita anela
31
24. sijenja
32
25. sijenja
Ulaganje u sigurnost
Umije Gospod pobonike iz napasti izbaviti. (2. Petrova 2:9)
Isus je bio svet i ist; ipak, bio je kuan na svim podrujima kao i mi,
ali snagom protiv koje se nikada nee oekivati od ovjeka da se odupre. Svojim uspjenim odolijevanjem ostavio nam je svijetao primjer koji
trebamo slijediti. Ako smo samopouzdani ili samopravedni, bit emo
ostavljeni da pokleknemo pred silom iskuenja; ali ako gledamo na Isusa i vjerujemo Mu, moemo pozvati u pomo silu koja je porazila neprijatelja na bojitu i On e nam u svakom kuanju pruiti izlaz. Kad sotona navali poput bujice, moramo doekati njegova iskuenja maem Duha; Isus e tada biti na pomonik i za nas e protiv njega podignuti zastavu. Otac lai drhti od straha kada se suoi licem u lice sa svom plamteom silom Boje istine.
Sotona se na sve naine trudi odvratiti ljude od Boga i uspijeva u svojoj namjeri kada se duhovni ivot utopi u poslovnim brigama, kada uspije toliko zaokupiti um poslom da ljudi nemaju vremena itati svoju
Bibliju, moliti se u tajnosti i odravati plamen na oltaru slave i zahvalnosti ujutro i uveer. Koliko je malo onih koji prepoznaju prijevare najveeg obmanjivaa! Koliko ih je mnogo u neznanju po pitanju njegovih
orua! Kada naa braa svojevoljno izostaju s vjerskih sastanaka, kada
se o Bogu ne razmilja niti Ga se tuje, kada Ga se ne odabere za savjetnika i vrstu kulu obrane, kako brzo navale svjetovne misli i podlo nevjerovanje, a tata samouvjerenost i filozofija zauzimaju mjesto ponizne
vjere. Iskuenja se esto tumae kao glas Pravog Pastira jer su se ljudi
odvojili od Isusa...
Kakav god poloaj zauzimali u ivotu, kakav god bio na posao, moramo biti dovoljno ponizni da osjetimo nau potrebu za pomoi; moramo se bezuvjetno oslanjati na uenja Boje rijei, priznati Njegovu providnost u svim stvarima i vjerno izlijevati svoje due u molitvi. 56
33
26. sijenja
Obeanje vjenosti
Bog nam je dao ivot vjeni; i taj je ivot u Sinu Njegovu. Tko ima
Sina, ima ivot; tko nema Sina Bojega, nema ivota.
(1. Ivanova 5:11, 12)
Sada je vrijeme da radimo posao koji e nam donijeti vjenost. Krist
se zalae za nas. Hoemo li se ponuditi kao dragovoljna, prihvatljiva
rtva? Hoemo li prikrivati nae grijehe ili emo ih priznati kako bismo
nali milost i utjehu svaki put kada nam zatreba pomo? Dok se Krist
moli za nas, zar neemo odbaciti i prezreti grijehe koji su Bojem Sinu
nanijeli tolike patnje i smrt? Dok Isus pokazuje suosjeanje za nas, neemo li suosjeati sami sa sobom? Neemo li izliti svoje due u kajanju
i aljenju te prihvatiti obeanje o novom srcu? Bog kae: Kako je istok
daleko od zapada, tako udaljuje od nas bezakonja naa. (Psalam
103:12)
Ako i u najmanjoj mjeri krite zakon, podloni ste gnjevu uvrijeenog
Boga. Moete dobiti Boju milost; ako se molite za nju, bit e vam darovana. Oslonite se takvi kakvi jeste na Njegovu milost i suosjeanje.
vrsto se vjerom uhvatite za Njega. Odbacite svu sebinost, sve neiste
elje. U Isusovoj krvi oistite svoje due od moralne neistoe. Potpuno
i besplatno spasenje nudi se svima koji su spremni pasti na Stijenu i razbiti se. Mnogo ih je koji govore: Gospode, Gospode, ali pouzdaju se u
vlastitu samopravednost. Svaki dan ine grijeh. Oni nisu na slavu Bogu
jer su poput zlog kvasca kamo god se kreu.
Zato ne prestanete initi grijeh? Moete pobijediti ako ste voljni suraivati s Bogom. Kristovo obeanje je pouzdano. 57
Oni koji vjeruju u Krista, od Onoga u koga vjeruju dobivaju snagu
koja ih pokree i svoje karakterne osobine. 58
Uzdignite ovjeka s Golgote. Govorite o Njegovoj ljubavi, priajte o
Njegovoj sili. Cijeli svemir promatra ne bi li vidio hoete li cijeniti dar
vjenog ivota koji je za vas kupljen po neprocjenjivoj cijeni. 59
34
27. sijenja
Pobonost sa zadovoljstvom
Pa i jest dobitak velik pobonost, zadovoljna onim to ima.
(1. Timoteju 6:6)
Ne budite toliko pohlepni za dobitkom, toliko zaokupljeni sami sobom! Uzvienim djelima dobroinstva, bez osobnih interesa, vratite svoju boansku prirodu kao mukarci i ene. Svim srcem prezrite svoj pohlepni duh i ponovo zadobijte istinsku uzvienost due. Iz onoga to mi je
Bog pokazao, vidim da e vas Krist izbaciti iz svojih usta ako se usrdno
ne pokajete
Pozivam sve koji ispovijedaju vjeru u istinu da razmotre karakter i
ivot Bojeg Sina. On je na primjer. Njegov ivot obiljeilo je dobroinstvo bez osobnih interesa. Ljudski jad uvijek je dopirao do Njega.
Iao je inei dobro. U cijelom Njegovom ivotu ne moe se nai ni
jedan sebian postupak.60
Ponos navodi ljude i ene da usvoje stav kako je sluenje bratu ili sestri na odreeni nain neka vrsta ponienja, ali jednako je pohvalno sluiti na poslovima sluge kao to je to propovijedati s katedre. Nema nikakvog ponienja u obavljanju kuanskih dunosti koje se moraju izvriti, i
ne postoji nita omalovaavajue u dobrom i temeljitom obavljanju poslova spremaice ili domara. Samopotovanje nikada nee biti ugroeno
ako se na te stvari gleda s ispravnog stajalita.
U kojoj god se grani Bojeg djela nalazili, trebate se truditi zadobiti
Boje odobravanje, kao radnik koji se nema ega stidjeti, spreman biti
pouen, spreman uiti, vjeran u svome poslu i uvijek napredujui u snazi i uinkovitosti. 61
Kad bismo samo mogli biti zadovoljni s manje prohtjeva, manje teiti
za teko dostupnim stvarima kojima bismo krasili nae domove dok
istodobno ne cijenimo ono to u Bojim oima vrijedi vie od dragulja
krotak i miran duh. Blagoslov jednostavnosti, krotkosti i istinske ljubavi
pretvorio bi i najskromniji dom u raj. Bolje je radosno izdrati svaku
neugodnost nego izgubiti mir i zadovoljstvo. 62
35
28. sijenja
U svakoj prigodi
Nauen sam u svakoj prigodi biti zadovoljan. Znam i oskudijevati,
znam i obilovati! Na sve sam i na svata navikao: i sit biti i gladovati, i obilovati i oskudijevati. Sve mogu u Onome koji me jaa.
(Filipljanima 4:1113)
Ako je Pavao, napadan sa svih strana, u nevolji i progonstvu, mogao
nazvati svoje kunje malim neprilikama, na to se to moe aliti dananji kranin? Kako li su beznaajne nae kunje u usporedbi s Pavlovim
mnogim nevoljama! One nisu dostojne usporeivati se s vrijednou
vjene slave koja eka pobjednika. One su Boji radnici, zadueni za
usavravanje karaktera. Koliko god velika bila kraninova nestaica i
patnja, koliko god se put providnosti inio mranim i nedokuivim, na
njemu je da se raduje u Gospodu, znajui da je sve to za njegovo dobro.63
Ma kakve bile vae okolnosti, koliko god tamni i tajanstveni bili putovi Providnosti, ak i ako put vodi kroz duboke vode a iskuenja i tuge
napadaju stalno iznova, ipak nam stie ohrabrenje: Bog u svemu na
dobro surauje s onima koji Ga ljube. (Rimljanima 8:28) Znam komu
sam povjerovao i uvjeren sam da je on moan poklad moj sauvati za
onaj Dan. (2. Timoteju 1:12) 64
Nitko nije pogodan za veliko i vano djelo ako se nije pokazao vjernim u izvravanju malih dunosti. Karakter se oblikuje postupno i dua
se korak po korak ui uloiti napore i energiju razmjernu zadai koja se
mora izvriti. Ovisimo li o okolnostima, nedvojbeno emo doivjeti
neuspjeh u usavravanju kranskog karaktera. Morate ovladati okolnostima, a ne dopustiti okolnostima da ovladaju vama. Kod Kristova kria
moete nai snagu. Tada moete postupno rasti, pobjeivati potekoe i
nadvladati loe navike. Potreban vam je poticaj koji daje Isusova ivotvorna sila. 65
36
29. sijenja
Dar kunje
30. sijenja
Sigurna pobjeda
A hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu naem Isusu
Kristu! Tako, brao moja ljubljena, budite postojani, nepokolebljivi, i obilujte svagda u djelu Gospodnjem znajui da trud va nije
neplodan u Gospodinu. (1. Korinanima 15:57, 58)
Kako biste nadvladali loe navike, morate voditi rauna o molitvi.
Sada biste trebali biti potpuno ozbiljni, jer vam je ostalo malo vremena
za rad. Nemojte misliti da vam je vlastita snaga dovoljna. Pobjedu moete zadobiti samo u ime monog Pobjednika. U razgovoru s drugima
vie se zadravajte na Bojoj milosti, dobroti i ljubavi nego na Njegovu
strogom sudu i pravdi. vrsto se drite Njegovih obeanja. Vlastitom
snagom ne moete nita uiniti, ali Isusovom snagom moete uiniti
sve. Ako ste u Kristu i Krist je u vama, bit ete preobraeni, obnovljeni i
posveeni. Ako ostanete u Meni i rijei Moje ako ostanu u vama, to
god hoete, itite i bit e vam. (Ivan 15:7) Trebate biti sigurni da je
Krist u vama, te da je vae srce slomljeno, pokorno i ponizno. Bog e
prihvatiti samo ponizne i pokajnike. Za nebo se vrijedi uporno truditi
cijelog ivota; doista, ni jedna cijena nije prevelika. 69
Kada bismo samo mogli vidjeti radost u nebeskim dvorovima na vijest da se jedan grjenik pokajao i preao na Boju stranu, kada bismo
mogli uti pjesme slave aneoskih harfista koje se uzdiu pred prijestoljem, ne bismo bili tako nehajni i tako ravnoduni u djelu koje nam je
Bog povjerio da izvrimo. 70
Hoemo li primiti snagu od Boga i zadobivati pobjedu za pobjedom,
ili emo pokuavati u vlastitoj snazi i naposljetku uzmaknuti poraeni,
iscrpljeni uzaludnim naporima? Pobjeda je osigurana kada se 'ja' preda
Bogu
A kada primimo blagoslove, nemojmo ih sebino zgrtati. Iskoristimo
snagu koju smo dobili kako bismo pomogli nekome od naih blinjih
koji jo vode borbu. 71
38
31. sijenja
39
1. veljae
40
2. veljae
3. veljae
4. veljae
5. veljae
44
6. veljae
7. veljae
46
8. veljae
9. veljae
48
10. veljae
Rezultat predanja
Ako Me ljubite, zapovijedi ete Moje uvati. I Ja u moliti Oca i
On e vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek: Duha
Istine. (Ivan 14:1517)
Krist je svojoj crkvi obeao dar Svetoga Duha, i to obeanje pripada
nama jednako kao i prvim uenicima. Ali, kao i svako drugo obeanje, i
ovo je dano pod uvjetima. Mnogo je onih koji vjeruju i prisvajaju Boje
obeanje; oni priaju o Kristu i o Svetom Duhu, ali od toga nemaju koristi. Ne predaju duu kontroli i upravljanju boanskih sila. Mi ne moemo upotrijebiti Svetoga Duha - Duh treba upotrijebiti nas. Putem Duha
Bog ini da je Njegov narod spreman i htjeti i djelovati. (Filipljanima
2:13) No mnogi se ne ele pokoriti tome. To je razlog to ne primaju
nebeski dar. Duh se daje samo onima koji ponizno ekaju na Boga, koji
paze na Njegovo vodstvo i milost. Boja sila eka da je zatrae i prime.
Taj obeani blagoslov, zatraen u vjeri, sa sobom donosi i sve ostale
blagoslove. Daje se u skladu s bogatstvom Kristove milosti, a On je
spreman dati svakoj dui u skladu s njezinim mogunostima da primi. 27
Bog nam je dao jasne upute i nitko ne treba biti u zabludi. Ne ivi
ovjek samo o kruhu, kae On, nego o svakoj rijei to izlazi iz Bojih usta. (Matej 4:4) Istina dana kroz nadahnue korisna je za pouavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti. (2. Timoteju
3:16) ovjek e ivjeti ne od jedne rijei, ne od mnogo rijei, ve od
svake rijei koju je Gospod izgovorio. Ne moete biti u sigurnosti ako
zanemarite i jednu jedinu rije, i jednu naredbu koju je On dao. 28
Dar Duha je dar Kristova ivota. Oni koji su na taj nain naueni od
Boga, oni na koje Duh djeluje iznutra i u ijem se ivotu odraava Kristov ivot, mogu stajati kao pravi Spasiteljevi predstavnici. 29
49
11. veljae
50
12. veljae
ivot po Duhu
Po Duhu ivite pa neete ugaati poudi tijela.
(Galaanima 5:16)
Kada se ovjek potpuno odrekne sebe, kada se svaki lani bog istjera
iz due, prazninu ispuni ulijevanje Kristova Duha. Takav ovjek ima
vjeru koja isti duu od prljavtine. Oblikovan je prema Duhu i pazi na
duhovne stvari. Ne pouzdaje se u sebe. Krist mu je sve i u svemu. Krotko prima istinu koja mu se neprestano otkriva i daje svu slavu Bogu,
rijeima: A nama to Bog objavi po Duhu. A mi, mi ne primismo duha svijeta, nego Duha koji je od Boga da znamo ime nas je obdario
Bog. (1. Korinanima 2:10, 12)
Duh koji objavljuje takoer djeluje u ovjeku na donoenju plodova
pravednosti. Krist u njemu postaje izvorom vode koja struji u ivot
vjeni. (Ivan 4:14) On je grana Pravog okota i donosi obilne plodove
na slavu Bogu. Kakvi su rodovi koje donosi? Rod Duha je ljubav, ne
mrnja; radost, ne nezadovoljstvo i alovanje; mir, ne uznemirenost, strah i izmiljene potekoe. Rodovi su velikodunost, uslunost,
dobrota, vjernost, blagost, uzdrljivost. (Galaanima 5:22, 23) 31
Duh je Onaj koji u zamraene umove donosi svjetlost blistavih zraka
Sunca Pravde, Onaj koji ini da srca ljudi plamte u njihovim grudima
probuenom spoznajom vjenih istina; Onaj koji pred um postavlja uzvienu zastavu pravednosti i koji osvjedoava o grijehu; Onaj koji nadahnjuje vjeru u Onoga koji jedini moe izbaviti od grijeha; Onaj koji djeluje na preobraavanju ovjekova karaktera odvlaenjem pozornosti od
stvari koje su privremene i propadljive i usmjeravajui ih na vjeno nasljedstvo. Duh obnavlja, oplemenjuje i posveuje ljudska bia, inei ih
prikladnima da postanu lanovi kraljevske obitelji, djeca nebeskog Kralja. 32
51
13. veljae
Temeljito ienje
On e vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. U ruci Mu vijaa, proistit e svoje gumno. (Matej 3:11, 12)
Boje kazne ve se sputaju na Zemlju i vide se u olujama, poplavama, uraganima, potresima, u opasnostima na kopnu i moru. Veliki JA
SAM obraa se onima koji ele ukinuti Njegov zakon. Kada se Boji
gnjev izlije na zemlju, tko e biti u stanju opstati? Sada je vrijeme da
Boji narod pokae svoju vjernost naelima. Kada se Kristova vjera
najvie prezire, kada se Njegov zakon najmanje potuje, tada naa revnost mora biti najgorljivija i naa hrabrost najpostojanija. Stati u obranu
istine i pravednosti kada nas veina napusti, boriti se u Gospodnjim bitkama kada ostane malo ratnika to e biti naa kunja. Sada je vrijeme
kada moramo sakupiti toplinu iz hladnoe drugih, snagu iz njihova kukaviluka i odanost iz njihove izdaje. Narod e biti na strani velikog
voe pobune.
Dani proienja crkve sve se bre pribliavaju. Bog eli imati ist i
iskren narod. Veliko prosijavanje koje e uskoro nastupiti omoguit e
nam da bolje uvidimo pravo brojano stanje Izraela. Znakovi otkrivaju
da je blizu vrijeme kada e Gospod pokazati da je palica u Njegovoj
ruci i da e uskoro temeljito oistiti svoje gumno. Brzo se primiu dani
velike zbrke i zbunjenosti. Sotona, odjeven u aneosku odjeu, prevarit
e, ako bude mogue, i same izabrane. Bit e mnotvo bogova i gospodara. Puhat e svakojaki vjetrovi nauka
U vrijeme kada e se Boji gnjev oitovati u kaznama, ponizni i odani
Kristovi sljedbenici razlikovat e se od svijeta po tome to e muiti
svoje due, pokazujui to plakanjem i naricanjem, ukorima i opomenama. Dok e drugi pokuati prikriti postojee zlo i dati izgovor za posvemanju pokvarenost, oni koji e biti revni za Boju ast i imati ljubav za
due nee utjeti kako bi pridobili iiju naklonost. 33
52
14. veljae
15. veljae
Duhovna hrana
Duh je onaj koji oivljuje, tijelo ne koristi nita. Rijei koje sam
vam govorio duh su i ivot su. (Ivan 6:63)
Postoji opasnost da ljudi u naim redovima naine pogreku u vezi s
primanjem Svetoga Duha. Mnogi pretpostavljaju da su osjeaji ili ushienje dokaz prisutnosti Svetoga Duha. Postoji opasnost da se ispravne
misli nee razumjeti te da e Kristove rijei: Uei ih uvati sve to
sam vam zapovjedio (Matej 28:20), izgubiti svoj znaaj.
Postoji opasnost da e nove ideje i praznovjerna matanja zauzeti
mjesto Svetih spisa. Recite naem narodu: Ne budite brzopleti u uvoenju neega to nije otkriveno u Bojoj rijei. Drite se blizu Krista. 37
Jedenjem Kristovih rijei jedemo tijelo i pijemo krv Bojega Sina.
Kroz poslunost Njegovoj rijei postajemo dionici Njegove boanske
prirode, isto kao to se sastojimo od hrane koju jedemo. Oni koji jedu
tijelo i piju krv Bojega Sina postaju u duhovnom ivotu jedno s Kristom. Ni jedno ljudsko bie ne moe preivjeti od hrane koju jede netko
drugi. Svatko mora jesti za sebe. 38
Stvaralaka sila koja je dozvala svjetove u postojanje nalazi se u Bojoj rijei. Ta rije daje silu; ako se prihvati voljom i primi u duu, ona sa
sobom donosi ivot Onoga koji je beskonaan. Preobraava prirodu i
obnavlja duu na Boju sliku. ivot dobiven na takav nain, na slian se
nain i odrava. ovjek e ivjeti o svakoj rijei to izlazi iz Bojih
usta. (Matej 4:4)
Um i dua izgrauju se onim ime se hrane; na nama je da odluimo
ime emo ih hraniti. U vlasti je svakog ovjeka odabrati teme koje e
zaokupljati misli i oblikovati karakter. 39
54
16. veljae
55
17. veljae
ivot po Duhu
to je od tijela roeno, tijelo je; i to je od Duha roeno, duh je.
(Ivan 3:6)
Bog je obavijen silom; On je u mogunosti uzeti one koji su mrtvi u
prijestupima i grijesima te, djelovanjem Duha koji je podignuo Isusa iz
mrtvih, preobraziti ljudski karakter, vraajui dui izgubljeno Boje oblije. Oni koji vjeruju u Isusa Krista mijenjaju se od pobunjenika protiv
Bojeg zakona u poslune sluge i podanike Njegova kraljevstva. Oni su
nanovo roeni, obnovljeni, posveeni istinom. 42
Da bismo mogli na ispravan nain sluiti Bogu, moramo se roditi od
boanskog Duha. To e oistiti srce i obnoviti um, dajui nam novu
sposobnost da spoznamo i ljubimo Boga. Dat e nam dobrovoljno pokoravanje svim Njegovim zahtjevima. To je pravo tovanje. To je plod
djelovanja Svetoga Duha. 43
Svi koje vodi Boji Duh, Boja su djeca. Oni su jedno s Kristom kao
to su grane ujedinjene sa ivotvornim okotom. Oni ne ive po tijelu
nego po Duhu. Oni su ivui primjeri kranstva na svijetu. Nazivaju se
kranima jer su nalik na Krista i jer je Krist u njima. Istinom su svjetlo
svijetu i sol zemlji. Pomo Duha i rijei vjenog ivota njihova su snaga
i njihova mudrost; bivaju uvedeni u svaku istinu jer su spremni i posluni. 44
Spremni i posluni, koji su primili uenje Svetoga Duha radovat e se
u Gospodu, rijeima: Hvalite Jahvu jer je dobar, jer je vjena ljubav
Njegova. (Psalam 106:1) Kada bi Boji narod ispravno cijenio tjelesne
i duhovne blagoslove koji su na njih izliveni kroz Isusa Krista, slava
nikada ne bi silazila s njihovih usana. Imali smo iskustvo osloboenja iz
duhovnog ropstva nalik na ono koje su Izraelci imali kada su osloboeni
ropstva u Egiptu. Zar nisu slomljeni lanci koji su nas ugnjetavali, nije li
se Crveno more nemogueg otvorilo pred nama? 45
56
18. veljae
19. veljae
Zatita od krivotvorina
Kad e doi neprijatelj kao rijeka, udarit e ga Duh Gospoda, podignut e zastavu protiv njega. (Izaija 59:19)
Pokazano mi je Mojsijevo vrijeme i vidjela sam znakove i uda koja
je kroz njega Bog uinio pred faraonom, a iju su veinu oponaali egipatski arobnjaci; pokazano mi je da e i prije konanog izbavljenja
svetih Bog initi uda za svoj narod, a suvremenim arobnjacima bit e
doputeno oponaati Boje djelo.
To e vrijeme ubrzo doi i morat emo se drati za snanu Jahvinu
ruku, jer su svi ti veliki znakovi i mona uda zamiljeni da zavaraju i
nadvladaju Boji narod. Nae misli moraju se zadravati na Bogu i ne
smijemo se bojati onoga ega se boje zli, niti tovati ono to oni oboavaju, ve moramo biti hrabri i odvani na strani istine. Kada bi nae oi
mogle biti otvorene, vidjeli bismo likove zlih anela oko nas kako pokuavaju izmisliti neki novi nain kojim bi nas doveli u nepriliku i unitili
nas. Vidjeli bismo i Boje anele koji nas tite od njihove sile, jer je
Boje budno oko uvijek na Izraelu i On e zatititi i spasiti svoj narod
budu li Mu vjerovali. Kada neprijatelj navali poput bujice, Boji Duh e
podignuti zastavu protiv njega. Aneo je rekao: Sjeti se da si na zaaranom tlu. Vidjela sam da moramo paziti te staviti na sebe cijeli Boji
oklop, uzeti tit vjere, i tada emo moi odoljeti, a plamtee strijele zloga nee nam moi nauditi. 47
Boji narod mora drati Njegove zapovijedi, odbacivi svaku svjetovnu politiku. Kada usvoje ispravna naela djelovanja, trebaju potovati ta
naela jer ona potjeu s neba. Poslunost Bogu vrijedi vie od zlata ili
srebra. Dijeljenje Kristova jarma, te uenje Njegove krotkosti i poniznosti, rjeava mnoge sukobe, jer kada neprijatelj navali kao bujica, Boji
Duh podie zastavu protiv njega. 48
58
20. veljae
59
21. veljae
22. veljae
61
23. veljae
24 veljae
Dokaz obraenja
Po ovom znamo da ostajemo u Njemu i On u nama: od Duha nam
je svoga dao. (1. Ivanova 4:13)
Oni koji prakticiraju pravu vjeru u Krista, oituju je kroz svetost karaktera preko poslunosti Bojem zakonu. Shvaaju da istina kakva je u
Isusu dopire do neba i obuhvaa vjenost. Razumiju da karakter kranina treba predstavljati Kristov karakter i biti pun milosti i istine. Njima
je dano ulje milosti koje hrani svjetlo to se nikada ne gasi. Sveti Duh u
srcu vjernika ini ga potpunim u Kristu. Oitovanje dubokih osjeaja u
uzbuujuim okolnostima ne predstavlja nepobitan dokaz da je neki
ovjek ili ena kranin. Onaj tko je nalik Kristu, u dui ima osobine
dubine, odlunosti i ustrajnosti, a istodobno posjeduje osjeaj vlastite
slabosti te ga sotona ne moe prevariti i navesti na krivi put tako to e
se pouzdati u samoga sebe. On posjeduje znanje Boje rijei i svjestan
je da je siguran samo kada stavi svoju ruku u ruku Isusa Krista i vrsto
Ga se dri. 60
Gdje god se potuju Boja sveta pravila, to je dokaz da su Boji Duh i
rije prodrli u ljudsko srce i preobrazili priroeni karakter. 61
Moramo imati iskustvo vjere koja radi kroz ljubav i isti duu. Kristova ljubav podredit e tjelesne sklonosti. Istina ne samo to donosi u sebi
dokaz svog nebeskog porijekla, ve pokazuje da je uinkovita u ienju
due kroz milost Bojega Duha. Gospod eli da Mu doemo svakog
dana sa svim naim nevoljama i priznanjima grijeha i On e nam dati
odmor ispod Njegova jarma i nosei Njegovo breme. Njegov Sveti Duh
ispunit e duu svojim blagotvornim utjecajem i svaka e misao biti
podreena poslunosti Kristu. 62
Kristov Duh ispunjava kranina Njegovom ljubavlju, Njegovom poslunou, Njegovom radou. 63
63
25. veljae
to Duh otkriva?
A mi, mi ne primismo duha svijeta, nego Duha koji je od Boga da
znamo ime nas je obdario Bog. (1. Korinanima 2:12)
Kada se ovjek potpuno odrekne sebe, kada se svaki lani bog istjera
iz due, prazninu ispuni ulijevanje Kristova Duha. Takva osoba ima
vjeru koja isti duu od prljavtine; oblikovana je prema Duhu i pazi na
duhovne stvari. Ne pouzdaje se u sebe. Krist joj je sve i u svemu. Krotko prima istinu koja joj se neprestano otkriva i odaje svu slavu Bogu. 64
Neka svi koji shvaaju trajnost zahtjeva Bojeg zakona iskau bezuvjetnu slubu svakom zahtjevu danom u Bojoj rijei. Uvjeravanja Svetoga Duha su upozorenja koja je opasno zanemariti. 65
Kada vas Boji Duh uvjerava u istinu, nemojte se zaustavljati da cjepidlaite, ve vjerujte. Nemojte pronalaziti pogreke, ve sluajte dokaze. Neka va ponos uzmakne pred poniznou, a vae predrasude zamijenite otvorenou. Nemojte staviti svoje povjerenje u tijelo i krv, ve
sve predajte Bogu. Prihvatite Bibliju kao svojeg vodia i ozbiljno upitajte: Gospode, to eli da uinim? Kada jednom svoju priroenu neovisnost i samovoljnost podredite djetinjoj, pokornoj poslunosti, i kada
ste spremni primiti pouku, ut ete glas pravog Pastira kako govori: To
je put, njime idite. (Izaija 30:21) Krist ne namjerava nauavati umiljene i samovoljne. Samo one koji su krotki zakleo se voditi ih u njihovim
prosudbama i njih e poduiti svome putu. Traite li istinu, poslunost
nee biti teka. Ako doista elite spoznati Gospodarevu volju, primit
ete ju sa zahvalnou. Mi smo uenici u Kristovoj koli. Iskrena ljubav
prema Isusu nuno e stvoriti i ljubav prema istini. Gomilajte istinu u
svome srcu. Traite znanje. Neka vaa svakodnevna molitva bude:
Svim srcem svojim tebe traim; ne daj da zastranim od zapovijedi Tvojih Otvori oi moje da gledam divote Tvoga Zakona. (Psalam
119:10, 18)66
64
26. veljae
Poslanje i Tjeitelj
Kad vas budu vodili na izruenje, ne brinite se unaprijed to ete
govoriti, nego govorite to vam bude dano u onaj as. Ta niste vi
koji govorite, nego Duh Sveti. (Marko 13:11)
Nismo dovoljno spremni dosaivati Gospodu naim molbama i traiti
od Njega dar Svetoga Duha. Gospod eli da Mu dosaujemo na taj nain. eli da neprestano iznosimo nae molbe pred Njegovo prijestolje.
Boja preobraavajua sila treba se osjetiti posvuda u naim redovima.
Najdragocjeniji odgoj koji se moe stei nai e se u odnoenju poruke
istine na mjesta koja su sada u tami. Trebali bismo poi kao to su to
uinili prvi uenici, pokoravajui se Kristovu poslanju Evo, Ja vas
aljem, rekao je On, kao ovce meu vukove. Budite dakle mudri kao
zmije, a bezazleni kao golubovi. (Matej 10:16)
Gospod eli da doemo u suglasje s Njime. Ako to uinimo, Njegov
Duh moe vladati naim umom. 67
Potrebno je pomno ispitati sebe u svjetlu Boje rijei kako bismo mogli obaviti djelo koje je nuno izvriti. 68
Otkrivenje Bojega Sina na kriu, koji umire za grijehe ovjeanstva,
privlai ljudska srca silom beskonane ljubavi i osvjedoava grjenika o
grijehu. Krist je umro zato to je prekren zakon, kako bi se krivac mogao spasiti od kazne za svoju golemu krivicu. Ali povijest je pokazala
da je lake unititi svijet nego ga reformirati; ljudi su razapeli Gospoda
slave koji je doao ujediniti Zemlju s Nebom i ovjeka s Bogom. 69
Krist je obeao svojim uenicima da ne trebaju razmiljati o tome to
e govoriti kada budu stajali pred vijeima i sucima. Ja u vas uputiti,
rekao je. Znajui to znai biti nauen od Boga, kada rijei boanske
mudrosti dou u na um, moi emo ih razlikovati od naih vlastitih
misli. Shvatit emo da su to Boje rijei i u Njegovim rijeima vidjet
emo mudrost, ivot i silu. 70
65
27. veljae
28. veljae
Uvjeti i obeanja
Htjednete li Me posluati, uivat ete plodove zemaljske.
(Izaija 1:19)
Trebamo hoditi paljivo svakog trenutka, drei se vrsto uz Krista. U
ivotu su nam potrebni Kristova milost i Njegov duh, te vjera koja djeluje kroz ljubav i isti duu.
Trebamo jasno razumjeti boanske zahtjeve koje Bog stavlja pred
svoj narod. Nitko ne mora doivjeti neuspjeh u razumijevanju zakona
koji je prijepis Njegovog karaktera. Rijei napisane Bojim prstom na
kamenim ploama tako savreno otkrivaju Njegovu volju za Njegov
narod da nitko ne mora biti u zabludi.73
Ljubav prema izgubljenom svijetu oitovala se svakog dana, u svakom postupku Kristova ivota. Oni koji su proeti Njegovim Duhom
radit e prema istom cilju prema kojem je Krist radio
Kroz Kristovu milost dua uvia svoju potrebu za pokajanjem pred
Bogom zbog krenja Njegova zakona, i navedena je da vjerom gleda u
Krista, shvaajui da je Njegova zasluga u stanju spasiti ba svakoga tko
kroz Njega doe k Bogu. 74
Sada je vano da svatko prione na posao i ponaa se kao iva osoba,
trudei se na spasenju dua koje propadaju. Kada bi svi u crkvi prionuli
na pomo Gospodu, vidjeli bismo takvo oivljavanje Njegova djela kakvom jo do sada nismo bili svjedoci. Bog to trai od vas i od svakog
lana crkve. Nije preputeno vama da odluite je li najbolje posluati
Boji poziv ili ne. Zahtijeva se poslunost, i ako ne posluate, neete se
zadrati na neutralnom tlu. Ako niste obdareni Bojim blagoslovima,
pod Njegovim ste prokletstvom. On zahtijeva da budete spremni i posluni te obeava da ete jesti od zemaljskih plodova
Imate vlastiti posao u Gospodnjem vinogradu. Previe ste mislili i
brinuli se o sebi. Sredite svoje srce i uozbiljite se. Upitajte: Gospode,
to eli da uinim? 75
67
Dar istine
1. oujka
ista i potena vladavina
On je Stijena, djelo Mu je savreno, jer pravi su svi Njegovi putovi. Bog je On vjeran i bez zloe, pravedan je On i pravian.
(Ponovljeni zakon 32:4)
Svako oitovanje stvaralake sile izraz je beskonane ljubavi. Boja
vrhovna vlast ukljuuje puninu blagoslova za sva stvorena bia. Psalmist kae: Tvoja je miica snana, ruka vrsta, desnica dignuta. Pravda
i Pravednost temelj su prijestolja Tvoga, Ljubav i Istina koraaju pred
Tobom. (Psalam 89:13, 14)1
Onaj to vlada na nebesima je Onaj koji od poetka vidi kraj Onaj
pred kojim su jednako otvorene tajne prolosti i budunosti i koji - iza
patnje, tame i pustoenja koje je donio grijeh - vidi ispunjenje svoga
nauma ljubavi i blagoslova. Iako oblak i tama ovijaju Njega, pravda i
pravo temelji su prijestolja Njegova. (Psalam 97:2) To e jednoga dana
shvatiti svi stanovnici svemira, bili Mu oni odani ili ne. 2
Nae vrijeme milosti vrijedi nam vie od svega zlata i srebra svijeta.
ovjeku je dana druga prilika; ali nova ansa da oblikujemo karakter
koji nebo moe odobriti, nebo je platilo neopisivom cijenom. Krist je
ujedinio svoje boanstvo s ljudskou. On posjeduje osobine beskonanog i konanog. Sve savrenstvo obitava u Njegovoj osobi. Njegova
rtva bila je na otkup od ropstva grijeha. Kroz Njegovo otkupljenje
dana nam je mogunost da sjedimo s Njim na Njegovu prijestolju i dijelimo Njegovu slavu. Hoemo li se, kada su nam pruene takve mogunosti, pokazati nesposobnima cijeniti nebeski dar? Kao oni koji primaju
Njegovu milost, neemo li izvriti na dio gradei svoje spasenje sa strahom i drhtanjem? Bog je onaj koji radi u nama da elimo i moemo
raditi na Njegovo zadovoljstvo. ovjek radi i Bog radi; ali Bog ne moe
uiniti nita bez ovjekove suradnje. 3
68
Dar istine
2. oujka
Savren i istinit zakon
Dar istine
3. oujka
70
Dar istine
4. oujka
Savreno vodstvo
71
Dar istine
5. oujka
Iskreno suoavanje sa sobom
Dar istine
6. oujka
Sloboda od zablude
73
Dar istine
7. oujka
Sauvani djelatnom istinom
74
Dar istine
8. oujka
tit obrane
Dar istine
9. oujka
Tajna je u predanju
U Tvoje ruke duh svoj predajem: otkupi me, Jahve, Boe vjerni.
(Psalam 31:5)
Koliko ljudi danas uvia snagu i ljepotu istine, ali ne mogu sluiti
Bogu i bogatstvu, pa ostaju drati se svijeta. Istina zahtijeva rtvovanje
svjetske asti, njihova poloaja u poslovnim svijetu, njihova svagdanjeg
kruha, te oni posru i padaju. Ne razmiljaju o Bojim obeanjima onima koji najprije trae nebesko kraljevstvo. Njihova isprika je: Ne mogu se razlikovati od onih koji me okruuju. to e ljudi rei? Ne
smijemo gledati kako ugoditi sebi, ve kako izvriti Boju volju. Krist je
ostavio svoju slavu i ogrnuo svoje boanstvo platem ljudskosti. Bio je
ovjek boli i tuga mu nije bila strana. Radi nas je osiromaio kako bismo se mi mogli obogatiti Njegovim siromatvom. Pa ipak, i nakon tog
velikog oitovanja ljubavi od strane neba, nismo voljni predati naa beznaajna blaga koja e ionako tako brzo nestati. 21
Nou lijeemo na poinak, ali ujutro se onaj isti svjetovni vlak misli
na koji smo navikli vraa u na um i, umjesto da sve povjerimo u Boje
ruke, poinje nas muiti mnogo stvari, nestaje mira i radosti koje smo
imali prethodnu veer i osjeamo se usamljeni i bez blagoslova. to
nam je tada initi? Poimo pred Boga i kaimo: Predajem sve svoje
probleme i nesigurnosti Tebi i znam da u dobiti Tvoju pomo u svakoj
nevolji jer si mi Ti to obeao. Ti si rekao: I evo, Ja sam s vama u sve
dane - do svretka svijeta. (Matej 28:20) Ja sam ti s desne strane da ti
pomognem. Vjerujte tim rijeima, vjerujte u Isusova obeanja i vrite
svoje svakodnevne dunosti kako se budu pojavljivale. Kada bismo pokazali toliko nepovjerenje prema naim prijateljima kao to to pokazujemo prema Bogu, oni bi se osjeali duboko uvrijeenima; ali prema naim se prijateljima ne odnosimo na nain na koji to inimo s Bogom. 22
Kada prouavamo Bibliju uz iskrene molbe za vodstvo Duha, i srcem
potpuno predanim na posveenje istinom, ispunit e se sve to je Krist
obeao. 23
76
Dar istine
10. oujka
Suoavanje sa stvarnou
Dar istine
11. oujka
78
Dar istine
12. oujka
ivot na stazi svjetlosti
Sve su staze Jahvine istina i ljubav za onog koji uva Savez Njegov
i propise. (Psalam 25:10)
Nemojte gledati prema dolje kao da ste vezani za zemlju. Nemojte
pokuavati iupati svoju vjeru da vidite ima li korijena. Vjera raste neopazice, i kada neprijatelj okupi svoje snage da vas dovede u opasni poloaj, Boji aneli skupit e se oko vas i imat ete pomo s visine; vaa
molitva u borbi bit e usliana. Ako imate istinsku vjeru, slavit ete Boga od kojeg izviru svi blagoslovi; i dok Ga slavite, dobit ete jo vie
Njegovih blagoslova.
Trebamo iskoristiti svjetlost koju nam Bog daje; On nam nee dati
drugu zraku dok ne ponemo cijeniti prvu. Moramo slaviti Gospoda za
svjetlost koju nam je ve dareljivo dao i odsjajivati ju na one oko nas.
Tada e nas obasjati jo svjetlosti; i dok odajemo zahvalnost, znat emo
da je pravednika staza kao svjetlost svanua, koja je sve jasnija do
potpunog dana. Nemojte rei: Slavit u Gospoda kad se na nas izlije
Sveti Duh. Kako ete znati kada se izlio Sveti Duh ako ne hodite u svjetlu iz dana u dan? Trebate izvravati svoje dunosti, napredujui korak
po korak u skladu s Bojim savjetima, i vidjet ete da ete imati svjetlost i mir i radost, i pjevat ete Gospodu u svojim srcima. Tako e se
pjesme slave Bojeg naroda spojiti s pjesmama nebeskih eta, i zajedno
s Bojim anelima pjevat emo hvalospjeve. 30
U naem svijetu treba se izvriti veliko djelo i odgovorni smo za svaku zraku svjetlosti koja obasja na put. Darujte to svjetlo i primit ete
jo svjetla da ga moete davati. Veliki blagoslovi dat e se onima koji
ispravno koriste svoje darove. 31
79
Dar istine
13. oujka
Otvoreni za svu istinu
Dar istine
14. oujka
Stvaralaka sila u rijei Istine
81
Dar istine
15. oujka
Istinsko tovanje
Dar istine
16. oujka
Hoditi u istini
Dar istine
17. oujka
Iskrenost iznutra
Jahve, tko smije prebivati u atoru Tvome, tko li stanovati na svetoj gori Tvojoj? Onaj samo tko ivi estito, koji ini pravicu, i istinu
iz srca zbori. (Psalam 15:1, 2)
Svrha svih Bojih zapovijedi jest otkriti ovjekovu dunost ne samo
prema Bogu, ve i prema njegovom blinjem. U ove posljednje dane
ljudske povijesti ne smijemo, potaknuti sebinou vlastita srca, dovoditi u pitanje ili osporavati Boje pravo da postavlja te zahtjeve, jer emo
inae zavaravati sami sebe i zakinuti svoju duu za najbogatije blagoslove Boje milosti. Srce, um i dua trebaju se stopiti u Bojoj volji. Tada
e dranje zavjeta, ispisanog nalogom beskrajne mudrosti i obvezujueg
silom i autoritetom Kralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima, postati zadovoljstvo. 43
Gospod je milostivo dao ovjeku vrijeme kunje tijekom kojeg treba
usavriti karakter za vjeni ivot; ali oni koji su sebini, koji uzdiu sebe
pokuajima da ponize druge - uveliavajui do krajnjih granica sve mrljice i nedostatke karaktera svojih blinjih - dokazuju da u vlastitim oima
imaju brvno koje ih ini neprikladnima za ulazak u stanove ivota. Naelo boanske dobrote mora prebivati u srcu kako bi se u ivotu pokazale
iste, velikodune i ljubazne misli i postupci. Sve nalik na spletkarenje,
nalik na prijevaru, nalik na sklonost otkrivanju truna u bratovu oku, nalik
na nametljive pokuaje uklanjanja truna dok se u vlastitom oku nalazi
brvno, Bogu je odvratno. Dok tuitelj ne otkrije zlo u vlastitom srcu, dok
ne osjeti iskreno kajanje zbog svojeg grijeha i dok ne ispovijedi svoje
pogreke, ne moe imati jasan vid da izvadi trun iz oka svoga brata. Sebe
je lako zavaravati, ali ne moemo prevariti Boga u ijim uima birane
rijei i lijepi govori, kojima se samo pretvaramo da smo poboni, zvue
kao zveket mjedi ili zveckanje inela. Ako naela neba nisu utkana u
srce, sve vanjsko ispovijedanje je pretvaranje i obmana. Bog mjeri pobonost svakog ovjeka prema prirodi njegovih motiva. 44
84
Dar istine
18. oujka
Bez mrlje prijevare
Tko govori istinu, otkriva to je pravo, a laljiv svjedok prijevaru. (Izreke 12:17)
U ovo doba, neposredno pred drugi dolazak Isusa Krista na nebeskim
oblacima, Gospod poziva ljude koji e biti ozbiljni i pripremiti narod da
opstane u veliki Gospodnji dan. Ljudi koji su proveli mnogo vremena u
prouavanju knjiga ne pokazuju u svojim ivotima onu ozbiljnu slubu
koja je kljuna za ove posljednje dane. Oni ne iznose jednostavno, iskreno svjedoanstvo.45
Istina dolazi od Boga; obmana u svim svojim bezbrojnim oblicima
potjee od sotone, i tko god na bilo koji nain skrene s ravnog puta istine, dovodi se pod vlast sile zloga. Oni koji su uili od Krista, sluat e
rijei: Nemajte udjela u jalovim djelima tame. (Efeanima 5:11) U
govoru kao i u ivotu bit e jednostavni, iskreni i istiniti, jer se pripremaju za drutvo onih svetih u ijim se ustima nije nala prijevara. (vidi:
Otkrivenje 14:5) 46
Put poslunosti Bogu najmudriji je put koji moemo odabrati, jer on
zasigurno donosi mir, zadovoljstvo i sreu. Koliko bi se patnja, ponienja i jada moglo izbjei kada bi se usta stalno uvala da ih nikakva prijevara ne iskvari. Koliko bismo nesporazuma, ogorenosti i bola mogli
sprijeiti kada ne bismo izgovorili nita to bi nekoga ranilo ili rastuilo,
osim u nunom korenju zla, kako ne bismo time obeastili Boga.
Kada bismo govorili rijei vedrog raspoloenja, rijei nade i vjere u
Boga, kolikim bismo svjetlom mogli obasjati staze drugih, svjetlom
koje bi se jo sjajnijim zrakama odrazilo na nae due. Put poslunosti je
put vrline, zdravlja i sree. Plan spasenja, kako je otkriven u Svetim
spisima, otvara put kojim ovjek moe osigurati sreu i produljiti svoje
dane na Zemlji, kao i uivati naklonost Neba i osigurati budui ivot
koji se po trajanju moe mjeriti s Bojim ivotom. Rije nadahnua nikada nee iznevjeriti. Kad god ispunimo uvjete, Gospod e zasigurno
ispuniti svoja obeanja. 47
85
Dar istine
19. oujka
Pouzdana i sigurna obeanja
Dar istine
20. oujka
Posveeni rijeju istine
87
Dar istine
21. oujka
Posveenje znai oienje
Dar istine
22. oujka
ista istina ima silu
Ne pisah vam zato to ne biste znali istine, nego jer je znate i jer
znate da nikakva la nije od istine. (1. Ivanova 2:21)
Nikakva la ne potjee od istine. Slijedimo li vjeto smiljene prie,
ujedinjujemo se s neprijateljevim snagama protiv Boga i Krista. Bog
poziva one koji su nosili ljudski jaram da ga slome i da vie ne budu
okovani kao sluge ljudima.
Bitka je u tijeku. Sotona i njegovi aneli rade koristei se svim prijevarama nepravednosti. Oni ne posustaju u svojim naporima da odvuku
due od istine, da ih udalje od pravde i donesu propast cijelom svemiru.
Rade s nevjerojatnom marljivou na mnotvu zabluda kojima bi zarobili due. Nikada se ne prestaju truditi. Neprijatelj uvijek nastoji odvesti
due u nevjerstvo i skepticizam. On eli odstraniti Boga i Krista koji je
postao tijelo i prebivao meu nama da nas naui kako kroz poslunost
Bojoj volji moemo zadobiti pobjedu nad grijehom.
Zla svake vrste ekaju priliku da nas napadnu. Laskanje, mito, poticanja, obeanja uzvienih poloaja, sve e se to marljivo koristiti.
to ine Boje sluge kako bi protiv toga zla podigli zid od Ovako
govori Gospod? Neprijateljevi radnici bez prestanka pokuavaju nadvladati istinu. Gdje su vjerni uvari Bojeg stada? Gdje su Njegovi
straari?... Gdje su zdravstveni misionari? Jesu li suradnici s Kristom,
nosei Njegov jaram, ili nose jaram ljudskog porijekla? 60
Trebamo na koljenima traiti obeanja Boje Rijei, molei da primimo istu, neiskvarenu istinu i da shvatimo nunost prenoenja te istine
drugima. Tada e ljudi i ene biti obraeni. Vidjet e se Boja ruka u
stvaranju novih crkava. Gospod e krstiti apostolskim duhom mnoge
koji pou vriti misionarsko djelo u mjestima gdje ljudi ne poznaju istinu. 61
89
Dar istine
23. oujka
Istinska ljubav
Dar istine
24. oujka
Opaite bedra istinom
Dar istine
25. oujka
92
Dar istine
26. oujka
Podignite zastavu istine
Al' si i stijeg dao vjernicima svojim da umaknu luku dumanskom. (Psalam 60:4)
Svatko tko je uo i prihvatio vijest treeg anela treba ju drati i uzdizati zastavu istine, neokaljanu i neiskvarenu, sve vie i vie. Pokazano
mi je mnotvo ljudi koji rade za izopene, dok se diljem Bojeg moralnog vinograda prostiru polja zrela za berbu, zakinuta za istinu. Svaka
organizacija unutar naeg naroda, kao i svaki pojedinac, odgovorni su
pred Bogom za pronoenje zadnje poruke opomene svijetu jakim glasom. Treba na najbolji mogui nain upuivati snane i odlune pozive.
65
Dar istine
27. oujka
Vjernost do oblaka
Dar istine
28. oujka
Iskoristite svaku priliku
Dar istine
29. oujka
Samostalni misionari
Dar istine
30. oujka
Za ovdje i za vjenost
Silna je prema nama ljubav Njegova, i vjernost Jahvina ostaje dovijeka. (Psalam 117:2)
Tijekom vjekova koji su protekli od dana apostola, izgradnja Bojeg
hrama nikada nije prestala. Moemo se osvrnuti kroz stoljea i vidjeti
ivo kamenje od kojeg je sagraen kako sjaji poput zraka svjetlosti kroz
tamu zablude i praznovjerja. Ti dragocjeni biseri blistat e sve veim
sjajem kroz cijelu vjenost kao svjedoci sile Boje istine. Blistava svjetlost tih uglaanih kamenova otkriva snanu suprotnost izmeu svjetla i
tame, izmeu zlata istine i ljake zablude.
Pavao i drugi apostoli, kao i svi pravednici koji su ivjeli nakon njih,
dali su svoj doprinos izgradnji hrama. No zgrada jo nije dovrena. Mi
koji ivimo u dananje doba imamo posao koji treba napraviti, ulogu
koju treba odigrati Kranin koji vjerno predstavlja rije ivota, vodei ljude i ene na put svetosti i mira, ugrauje u temelje materijal koji e
biti trajan, i u Bojem kraljevstvu odat e mu se ast kao mudrom graditelju.
O apostolima je zapisano: Oni pak odoe i propovijedahu posvuda, a
Gospodin suraivae i utvrivae Rije popratnim znakovima. (Marko
16:20) Kao to je Krist slao svoje uenike, tako danas alje lanove svoje crkve. Ista sila koju su imali apostoli namijenjena je i njima. Uine li
Boga svojom snagom, On e raditi s njima i njihov trud nee biti uzalud
Krist je crkvi povjerio sveti nalog. Svaki lan treba biti provodnik
kroz kojeg e Bog prenijeti svijetu blaga svoje milosti, neistraiva blaga
Krista. Ne postoji nita to Spasitelj eli vie od slubenika koji e svijetu predstaviti Njegov Duh i Njegov karakter. Ne postoji nita to je svijetu potrebnije od objavljivanja Spasiteljeve ljubavi kroz ljude. Cijelo
nebo eka na ljude i ene kroz koje e Bog moi otkriti silu kranstva.74
97
Dar istine
31. oujka
Nagrada za iznoenje istine
Apostolska sluba
1. travnja
Pozivanje dvanaestorice
Dozva k sebi uenike te izmeu njih izabra dvanaestoricu, koje
prozva apostolima. (Luka 6:13)
Za nastavak svoga djela Isus nije odabrao uenost ili rjeitost idovskog Velikog vijea ili silu Rima. Zaobilazei samopravedne idovske
uitelje, Veliki Uitelj odabrao je ponizne, neuke ljude da objave istine
koje e pokrenuti svijet. Namjeravao je te ljude obrazovati i obuiti za
voe svoje crkve. Oni su potom trebali nauiti druge i poslati ih u svijet
s porukom evanelja. Trebali su primiti silu Svetoga Duha kako bi bili
uspjeni u svom radu. Evanelje se nije trebalo propovijedati ljudskom
silom ni ljudskom mudrou, ve Bojom silom.
Tri i pol godine uenici su bili poduavani od najveeg Uitelja kojeg
je svijet ikada upoznao. Osobnim dodirom i povezanou sa sobom,
Isus ih je pripremao za svoju slubu. Iz dana u dan hodali su i razgovarali s Njim, sluajui Njegove rijei ohrabrenja umornima i optereenima te promatrajui oitovanje Njegove moi u pomaganju bolesnima i
nesretnima On nije davao naloge svojim uenicima da uine ovo ili
ono, ve je jednostavno rekao: Slijedite Me!
U trenutku posveenja Dvanaestorice poduzet je prvi korak u organizaciji crkve koja je trebala nastaviti Kristovo djelo na Zemlji nakon Njegova odlaska
Pogledajte dirljiv prizor. Gledajte nebesko Velianstvo okrueno
Dvanaestoricom koje je izabrao. Sprema se posvetiti ih za njihovo djelo.
Preko tih slabanih posrednika, kroz Njegovu rije i Duh, On namjerava
svakome pribliiti spasenje nadohvat ruke. S radou i veseljem Bog i
aneli promatrali su taj prizor. Otac je znao da e se nebesko svjetlo
iriti preko tih ljudi, da e rijei koje e oni izgovoriti kao svjedoci za
Njegova Sina odjekivati od narataja do narataja, sve do svretka vremena. 1
99
Apostolska sluba
2. travnja
Propovjednik evanelja
Na visinu uzae vodei sunje, dade dare ljudima On i dade
jedne za apostole. (Efeanima 4:8, 11)
Krist je sveenik u nebeskom svetitu, ali je istodobno, preko svojim
poslanika, propovjednik Njegovoj crkvi na Zemlji. On govori narodu
preko odabranih ljudi i preko njih vodi svoje djelo, kao u doba kada je u
dane svog ponienja hodao zemljom u tijelu. Iako su prola stoljea,
tijek vremena nije promijenio Njegovo obeanje koje je dao svojim uenicima na rastanku: I evo, Ja sam s vama u sve dane - do svretka svijeta. (Matej 28:20) Od Kristova uznesenja do dananjeg dana, ljudi
postavljeni od Boga - s autoritetom koji dolazi od Njega - postajali su
uitelji vjere. Krist, Pravi Pastir, nadgleda svoje djelo preko slube tih
podpastira. Na taj nain poloaj onih koji rade u rijei i nauci postaje
vrlo vaan. Oni u Kristovo ime pozivaju narod da se pomiri s Bogom.
Ljudi ne smiju gledati na svoje propovjednike kao na obine javne
govornike, ve kao na Kristove predstavnike koji svoju mudrost i silu
dobivaju od velikog Poglavara crkve. 2
Teoretske su rasprave nune kako bi se svi upoznali sa strukturom
nauke i vidjeli kako se lanac istine, kariku po kariku, sjedinjuje u savrenu cjelinu. Ali ni jedna propovijed nikada se ne bi smjela iznijeti bez
predstavljanja Krista, i to raspetog, kao temelj evanelja, uz iznoenje
praktinih primjena spomenutih istina i utiskivanje u srca ljudi injenicu
da Kristova nauka nije Da ili Ne, ve Da i Amen u Kristu Isusu.
Nakon to je iznesen teorijski dio istine, poinje naporni dio djela.
Ljude se ne smije ostaviti bez uputa o praktinim istinama koje se odnose na njihov svakodnevni ivot. Moraju vidjeti i osjetiti da su grjenici i
da se trebaju obratiti Bogu. Kristove rijei, Njegova djela i Njegova uenja moraju se pred njih iznijeti na najdojmljiviji nain. 3
100
Apostolska sluba
3. travnja
Straari na zidinama
I neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole.
(1. Korinanima 12:28)
Straari na zidinama Jeruzalema i drugih gradova u davno doba imali
su izuzetno odgovoran poloaj. O njihovoj vjernosti ovisila je sigurnost
svih stanovnika grada. Kada bi uoili opasnost, nisu smjeli utjeti, bio
dan ili no. Morali su svakih nekoliko trenutaka dozivati jedni druge
kako bi bili sigurni da su svi budni i da se nikome nije nita dogodilo.
Promatrai su postavljeni na neko povieno mjesto s kojeg se pruao
pogled na vane toke koje je trebalo uvati; oni su svojim povicima
davali do znanja da se pribliava opasnost ili da je sve u redu. To se pronosilo od jednoga do drugog, i svaki je ponavljao rijei svog prethodnika, sve dok vijest nije obila cijeli grad.
Ti straari predstavljaju propovjedniku slubu o ijoj vjernosti ovisi
spasenje dua. Namjesnici Bojih tajna moraju stajati kao promatrai na
zidinama Siona; ugledaju li opasnost koja se pribliava, moraju se oglasiti uzvikom upozorenja. Budu li pospani straari, ili ako su njihova duhovna osjetila tako otupjela da ne vide i ne prepoznaju opasnost pa ljudi
zbog toga propadnu, Bog e njihovu krv zahtijevati iz ruku straara. 4
Prednost je straara na zidinama Siona ivjeti tako blizu Bogu i biti tako
prijemljiv za utjecaje Njegova Duha da On moe raditi kroz njih i upozoriti ljude na opasnost te ukazati im na utoite. Oni ih vjerno moraju
upozoravati na sigurne posljedice prijestupa i vjerno tititi interese crkve. Ni u kojem trenutku ne smiju popustiti u budnosti. Njihov posao
zahtijeva koritenje svih ljudskih sposobnosti. Njihovi glasovi moraju se
uzdizati poput truba i nikada se ne smiju oglasiti kolebljivim ili nesigurnim tonom. Ne trebaju raditi za plau, ve zbog toga to ne mogu drugaije budui da shvaaju da e ih zadesiti nevolja ne budu li propovijedali
evanelje. Odabrani od Boga i zapeaeni krvlju posveenja, na njima
je da spaavaju ljude i ene od nadolazeeg unitenja. 5
101
Apostolska sluba
4. travnja
Najponiznije sluge
Apostolska sluba
5. travnja
Potpuna panja
Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi, koji ti je dan po prorotvu zajedno s polaganjem ruku starjeinstva. Oko toga nastoj, sav u
tom budi da tvoj napredak bude svima oit. (1. Timoteju 4:14, 15)
Razlog to Kristovi propovjednici nisu uspjeniji u svojim naporima
jest to to nisu nesebino predani svome poslu. Panja nekih je podijeljena; um im se bavi suprotstavljenim interesima. Brige ovoga svijeta
zaokupljaju im pozornost i ne shvaaju koliko je sveto djelo propovjednika. Takvi se mogu aliti na tamu, veliko nevjerovanje ili nevjernost.
Razlog tome je njihov pogrean odnos s Bogom; oni ne uviaju vanost
cjelovitog i potpunog posveenja Njemu. Pomalo slue Bogu, ali sebi
slue vie. Mole se, ali samo malo.
Nebesko Velianstvo, dok je obavljao svoju slubu na Zemlji, puno se
molio svome Ocu. esto je cijelu no proveo preklonjen u molitvi. Njegov duh esto je bio tuan kada je osjetio sile tame ovog svijeta, i naputao je uurbani grad i bunu vrevu u potrazi za osamljenim mjestom na
kojem bi mogao vriti svoje posredovanje. Maslinska gora bila je Bojem Sinu omiljeno mjesto za molitvu. esto, nakon to Ga je mnotvo
ostavilo kako bi otilo na noni poinak, On nije krenuo na odmor iako
je bio umoran od naporna dana. U Ivanovu evanelju itamo: I otioe
svaki svojoj kui. A Isus se uputi na Maslinsku goru. (Ivan 7:53; 8:1)
Dok je grad tonuo u tiinu, a uenici se vratili svojim domovima da nau okrjepu u snu, Isus nije spavao. Njegove boanske molbe da se Njegovi uenici sauvaju od zlih utjecaja s kojima e se svakodnevno susretati u svijetu, te da se Njegova vlastita dua ojaa i utvrdi za dunosti i
kunje sljedeeg dana, uzdizale su se Njegovu Ocu s Maslinske gore.
Cijelu no, dok su uenici spavali, njihov nebeski Uitelj se molio. Rosa
i noni mraz padali su na Njegovu glavu pognutu u molitvi. Svoj primjer ostavio je svojim sljedbenicima. 9
103
Apostolska sluba
6. travnja
Dokaz poziva
Apostolska sluba
7. travnja
Obiljeje gospodina
Jer Bog je, ini mi se, nas apostole prikazao posljednje, kao na
smrt osuene, jer postali smo prizor svijetu, i anelima, i ljudima.
(1. Korinanima 4:9)
Posveeni glasnici u rano doba kranstva nisu doputali ni jednoj misli o samouzdizanju da okalja njihovo predstavljanje Krista, i to
raspetoga. Nisu udjeli ni za vlau ni za uzvienou. 12
Pavao je na dogaaj svojeg slubenog rukopoloenja gledao kao na
znak poetka novog i vanog razdoblja u njegovu ivotnom djelu. Od
tada pa nadalje smatrao je da je poela njegova apostolska sluba u kranskoj crkvi. 13
Podiui svoje dlanove obiljeene tekim radom, Pavao iznosi svoj
poziv starjeinama u Efezu: Sami znate: za potrebe moje i onih koji su
sa mnom zasluivale su ove ruke. (Djela 20:34) Te ruke govore nam
nevjerojatnom rjeitou. Pavao ne govori u zagonetkama. On se poziva
na njihovo poznavanje njegova naina ivota. Veliki apostol nije se sramio ni stidio posla i nije se prema njemu odnosio kao prema neemu to
bi na bilo koji nain unizilo njegov propovjedniki rad.
Ljudsko miljenje je u umovima mnogih promijenilo red koji je Bog
uspostavio, pa su ljudi usvojili miljenje da nije prikladno da ovjek koji
radi vlastitim rukama bude ubrojen u gospodu. Boje namjere nisu
ljudske namjere i misli. Bog je u poetku stvorio ovjeka kao gospodina, to znai kao ovjeka koji moe raditi vesela srca. Ljudi su naporno
radili da bi stekli novac, a kada su se obogatili, misle da e njihov novac
uiniti njihove sinove gospodom. No mnogi od tih ljudi zanemaruju
poduiti svoje sinove onome to su oni sami nauili, a to je naporan i
koristan rad. 14
Ako propovjednici misle da trpe teke prilike i oskudicu za Kristovo
djelo, neka u mislima posjete radionicu u kojoj je radio Pavao. Neka
imaju na umu da taj Bogom odabrani ovjek, dok izrauje tkanine, zarauje za kruh na koji ve ima puno pravo zbog svojeg rada kao apostol.15
105
Apostolska sluba
8. travnja
Apostolska sluba
9. travnja
ivot heroja vjere
Apostolska sluba
10. travnja
ivot propovjednika
Apostolska sluba
11. travnja
Apostolska sluba
12. travnja
Apostolska sluba
13. travnja
asna sluba
Apostolska sluba
14. travnja
Potreban je oprez
Apostolska sluba
15. travnja
Apostolska sluba
16. travnja
Pitanje karaktera
Apostolska sluba
17. travnja
Apostolska sluba
18. travnja
Njegovanje trezvenosti
Treba stoga da nadglednik bude. . . trijezan. (1. Timoteju 3:2)
Postoje ljudi koji rade na mjestima uitelja istine a koji tek trebaju
nauiti prve pouke u Kristovoj koli. Preobraavajua Boja sila mora
se spustiti na srca propovjednika; u suprotnom, trebaju potraiti neko
drugo zvanje. Kada bi Kristovi predstavnici shvatili ozbiljnost iznoenja
istine ljudima, bili bi trezveni i promiljeni ljudi, radnici zajedno s Bogom. Kada bi imali pravi osjeaj zaduenja koje je Krist dao svojim
uenicima, otvarali bi Boju rije sa strahopotovanjem i oslukivali bi
Gospodnje upute, molei za nebesku mudrost da - dok stoje izmeu
ivih i mrtvih - mogu shvatiti da moraju poloiti raun Bogu za djelo
koje proizlazi iz njihovih ruku. to propovjednik moe uiniti bez Isusa? Doista, nita. Ako je osoba koja je sklona triarijama i alama, nije
spreman izvriti dunost koju mu je dao Gospod. Bez Mene, kae
Krist, ne moete uiniti nita. (Ivan 15:5) Lakomislene rijei koje silaze s njegovih usana, beznaajne anegdote, rijei izgovorene kako bi izazvale smijeh, sve to Boja rije osuuje i u potpunosti je neprikladno za
svetu slubu
Ako se propovjednici ne obrate, nae crkve e se razboljeti i biti na
samrti. Samo Boja sila moe promijeniti ljudsko srce i ispuniti ga Kristovom ljubavlju. Samo Boja sila moe ispraviti i podrediti strasti i posvetiti sklonosti. Svi koji propovijedaju moraju poniziti svoja ohola srca,
podrediti svoju volju Bojoj volji i sakriti svoj ivot s Kristom u Bogu.
to je cilj propovijedanja? Je li to mijeanje smijenog s vjerskim?
Kazalite je mjesto za takve stvari. Ako se Krist oblikuje u ovjekovoj
unutranjosti, ako se istina sa svojom posveujuom silom dovede u
unutarnje svetite due, neete imati aljivdije, niti ete imati ogorene,
ljutite i mrzovoljne ljude koji poduavaju dragocjene Kristove istine
duama koje propadaju.34
116
Apostolska sluba
19. travnja
Apostolska sluba
20. travnja
Gostoljubivost
Apostolska sluba
21. travnja
Djelo pouavanja
Apostolska sluba
22. travnja
Apostolska sluba
23. travnja
Apostolska sluba
24. travnja
Apostolska sluba
25. travnja
Strpljivost s protivnicima
Treba stoga da nadglednik bude popustljiv, ne ratoboran.
(1. Timoteju 3:2, 3)
Boje sluge, koji nauavaju istinu, trebaju biti ljudi hladna rasuivanja. Moraju biti osobe koje mogu podnijeti protivljenje bez da se uzbude, jer oni koji se protive istini okomljivat e se na one koji ju nauavaju, i svaka mogua primjedba bit e na najgori mogui nain iznesena
kako bi se upotrijebila protiv istine. Boji sluge koji nose vijest moraju
biti spremni otkloniti te primjedbe na miran i krotak nain, pomou
svjetlosti istine. Protivnici se esto obraaju propovjednicima na izazivaki nain, ne bi li iz njih izvukli neto sline prirode kako bi to mogli
napuhati to je vie mogue i objaviti drugima da uitelji zapovijedi
imaju ogoren duh i da su grubi, kao to su to i tvrdili. Vidjela sam da
moramo biti spremni na primjedbe i pridati im onu teinu koju zasluuju, uz strpljenje, rasuivanje i krotkost; ne trebamo ih odbaciti ili im se
suprotstaviti kategorikim tvrdnjama, a onda se okomiti na onoga tko je
dao prigovor i pokazati grub duh prema njemu; nasuprot tome, priznajte
primjedbama onoliko koliko vrijede, zatim iznesite svjetlost i silu istine
i dopustite joj da prevagne nad grekama i ukloni ih. Na taj e se nain
ostaviti dobar dojam.54
Prema svima koji su u zabludi odnosite se s Kristovom blagou. Ako
oni za koje radite ne shvate odmah istinu, nemojte ih koriti, kritizirati ili
osuivati. Sjetite se da trebate predstavljati Krista u Njegovoj krotkosti,
njenosti i ljubavi. Moramo oekivati da emo se susresti s nevjerovanjem i protivljenjem. Istina se uvijek mora suoiti s tim stvarima. Ali
makar se suoili s najogorenijim protivljenjem, nemojte javno optuivati vae protivnike. Oni moda misle, kao to je to mislio Pavao, da
vre Boju slubu, i prema takvima moramo pokazati strpljenje, krotkost i dugo trpljenje.
Nemojmo misliti da moramo podnositi teke kunje i izdrati ozbiljne
borbe u predstavljanju nepopularne istine. Mislite na Isusa i na ono to
je On pretrpio zbog vas, i budite mirni. ak i kad vas zlostavljaju i lano
optuuju, nemojte se aliti; nemojte izgovoriti ni jednu rije mrmljanja;
ne dopustite da vam u um ue ijedna misao prigovora ili nezadovoljstva.55
123
Apostolska sluba
26. travnja
Apostolska sluba
27. travnja
Apostolska sluba
28. travnja
Boji namjesnici
Apostolska sluba
29. travnja
Apostolska sluba
30. travnja
Dar prorotva
1. svibnja
129
Dar prorotva
2. svibnja
Dar prorotva
3. svibnja
Razvijanje rasuivanja
131
Dar prorotva
4. svibnja
Proroica Debora
Dar prorotva
5. svibnja
Dar prorotva
6. svibnja
Mihejev primjer
Glasnik koji bijae otiao da zove Miheja ree mu: Eno, svi proroci slono proriu dobro kralju. Govori i ti kao jedan od njih i proreci mu uspjeh! Ali Mihej odvrati: ivoga mi Jahve, govorit u
ono to mi Jahve kae! (1. Kraljevima 22:13, 14)
Dok su mnogi koji ispovijedaju da su Kristovi sljedbenici odlutali u
zabludu i otpadnitvo, oni koji hode u svjetlosti ne samo to uju, ve i
itaju i razumiju proroanstva Njegove rijei. Boji zakon bit e odbaen u svijetu; njegov autoritet bit e prezren ba kao to se to dogodilo u
nebu prilikom prve velike pobune; Bog eli da budemo mudri i promatramo zbivanja meu narodima kako bismo mogli vidjeti znakove opasnosti i prepoznati upozorenja koja nam je On dao, da se ne bismo nali
na strani velikog obmanjivaa u krizi koja nam neposredno predstoji
Ako nestrpljivo elimo shvatiti koja je naa dunost, Bog nas nee
ostaviti obavijene tamom ve e prosvijetliti nae razumijevanje da i
sami spoznamo to je istina. Ne elimo se zatei kako prihvaamo opasne zablude kao istinu. Ne elimo dovesti svoje due u opasnost odbacivanjem Bojih poruka upozorenja i savjeta. Naa najvea opasnost lei
u naoj sklonosti da odbacimo veu svjetlost, a naa je jedina sigurnost
u tome da sami vidimo i shvatimo to govori Gospod. Borba oko
Bojeg zakona je poela i moramo biti spremni objasniti nadu koja je u
nama, s krotkou i strahom. Moramo znati na emu stoje nae noge.
Iako e se Boji zakon gotovo univerzalno odbaciti u cijelom svijetu,
postojat e pravedni ostatak koji e biti posluan Bojim zahtjevima
Vjetrovi nauke estoko e puhati oko nas, ali ne smijemo dopustiti da
nas pomaknu. Bog nam je dao ispravno mjerilo pravednosti i istine
zakon i svjedoanstvo. 10
134
Dar prorotva
7. svibnja
135
Dar prorotva
8. svibnja
Huldina poruka
Ovako veli Jahve: Jer su Me ostavili i prinose rtve tuim bogovima da bi Me ljutili svim djelima ruku svojih, planut e jarost Moja na to mjesto i nee se ugasiti. A judejskom kralju, koji vas je
poslao po Jahvin savjet, recite ovo: Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: Rijei si uo. Ali kako ti je omekalo srce i jer si se ponizio pred
Jahvom uvi to sam objavio tome gradu i njegovim stanovnicima,
koje e pogoditi pustoenje i prokletstvo, i jer si razdro haljine svoje
i plakao preda Mnom, zato sam te usliio' - rije je Jahvina.
(2. Kraljevima 22:1619)
Gospod je Joiji poslao poruku da se propast Jeruzalema ne moe
sprijeiti. ak i ako se narod ponizi pred Bogom, ne mogu izbjei svoju
kaznu. Njihova su osjetila toliko dugo bila otupljivana grijeenjem protiv Boga da bi se, kada se kazna ne bi spustila na njih, ubrzo vratili na
isti grjean put. Ali zbog toga to je kralj ponizio svoje srce pred Bogom, od proroice Hulde dobio je vijest da e Gospod priznati njegovu
spremnost na traenje oprotaja i milosti od Boga
Kralj sa svoje strane nije propustio uiniti nita to bi moglo dovesti
do reformacije Umjesto dranja govora narodu, Joija je naredio da
im se ita knjiga zakona. Bio je tako revan da je i sam itao zakon naglas. Bio je duboko pogoen i itao je s prizvukom slomljena srca
to bismo mi trebali uiniti, mi kojima je dana velika svjetlost? Zakon
je stalno bio stavljan pred nas. Mnogo smo ga puta uli s propovjedaonice. Gospodnji gnjev rasplamsao se protiv Njegova naroda zbog zanemarivanja Njegove Rijei. Osvjedoenje u dui trebalo bi nas uz pokoru
dovesti do podnoja kria, da se tamo molimo svim srcem, govorei:
to nam je initi da se spasimo? S ime emo doi pred Gospoda?
Brao moja, zapitajte se to brzo, prije nego to bude prekasno.14
136
Dar prorotva
9. svibnja
Proroci kao primjer
Dar prorotva
10. svibnja
Slian poziv danas
138
Dar prorotva
11. svibnja
139
Dar prorotva
12. svibnja
Dar prorotva
13. svibnja
Varalica uniten
I prorok Jeremija ree proroku Hananiji: uj me dobro, Hananija! Tebe nije poslao Jahve, a ti si u narodu pobudio varave nade.
Zato ovako govori Jahve: Gle, briem te s lica zemlje! Umrijet e
jo ove godine, jer si propovijedao pobunu protiv Jahve! I umrije
prorok Hananija te godine u sedmom mjesecu.
(Jeremija 28:1517)
Najmanja kazna koju je milostivi Bog mogao odrediti tako buntovnom narodu bila je podreenost babilonskoj vladavini, ali ako se budu
pobunili protiv tog propisa o podlonosti, trebali su osjetiti punu snagu
Njegove kazne.
Zapanjenost okupljenog vijea naroda bila je neizmjerna kada im je
Jeremija, nosei na svom vratu jaram pokornosti, objavio Boju volju.
Jeremija je vrsto zagovarao politiku pokornosti nasuprot upornom
protivljenju. Meu onima koji su tvrdili da znaju Boje namjere isticao
se Hananija, jedan od lanih proroka na koje je narod bio upozoren. elei zadobiti naklonost kralja i njegova dvora, podigao je svoj glas u
protivljenju, izjavljujui da mu je Bog dao rijei ohrabrenja za idove
U prisutnosti sveenika i naroda, Jeremija ih je arko preklinjao da se
pokore babilonskom kralju za vrijeme koje je Gospod odredio. Stanovnicima Jude navodio je proroanstva Hoee, Habakuka, Sofonije i drugih ije su poruke ukora i upozorenja bile sline njegovoj. Ukazao im je
na dogaaje koji su nastupili kao ispunjenja proroanstva o odmazdi za
neokajane grijehe. Boji su sudovi u prolosti bili izrueni na nepokorne
u obliku tonog ispunjenja Njegove namjere na nain na koji je ona bila
otkrivena preko Njegovih proroka
Lani prorok ojaao je nevjerovanje naroda u Jeremiju i njegovu poruku. Bezbono se proglasio Gospodnjim glasnikom, a posljedica je bila
njegova smrt. 22
141
Dar prorotva
14. svibnja
Bog upravlja dogaajima
Sine ovjeji, okreni lice k sinovima Amonovim te prorokuj protiv njih! Reci sinovima Amonovim: Posluajte rije Jahve Gospoda! Ovako govori Jahve Gospod: Zato to vi klicaste ha, ha! nad
Mojim Svetitem kad ono bijae oskvrnuto, i nad zemljom Izraelovom kad ona bijae opustoena, i nad domom Judinim kad odlaae
u izgnanstvo, predat u vas, evo, u posjed sinovima Istoka da usred
vas razapnu svoje atore, udare svoja prebivalita. Oni neka jedu
tvoje plodove i piju mlijeko tvoje. (Ezekiel 25:24)
Lotovo jedino potomstvo, Moabci i Amonci, bili su opaka, idolopoklonika plemena, buntovnici protiv Boga i ogoreni neprijatelji Njegova
naroda. 23
Zbog okrutnosti i prevrtljivosti Amonaca i Moabaca prema Izraelu,
Bog je preko Mojsija objavio da trebaju zauvijek biti iskljueni sa skupova Njegova naroda. Vidi Ponovljeni zakon 23:36. 24
Iako su narodi odbacivali Boja naela, a to odbacivanje dovodilo je
zauzvrat do njihove vlastite propasti, ipak je oito djelovanje boanskog
sveproimljueg cilja tijekom vjekova. To je bilo ono to je prorok Ezekiel vidio u prekrasnom prikazu koji mu je dan tijekom njegova izgnanstva u zemlji Kaldejaca, kada su pred njegovim oima pokazani simboli
koji su otkrivali svemonu Silu koja je upravljala poslovima zemaljskih
vladara. 25
U vienjima danim Izaiji, Ezekielu i Ivanu, vidimo koliko je Nebo
tijesno povezano s dogaajima koji se odvijaju na Zemlji i koliko je
velika Boja briga za one koji su Mu odani. Ovaj svijet nije bez vladara.
Raspored nadolazeih zbivanja u Gospodnjim je rukama. Nebesko Velianstvo upravlja sudbinom nacija, kao i stvarima koje se tiu Njegove
crkve
Trebamo imati povjerenja u Boga, vjerovati u Njega i krenuti naprijed.26
142
Dar prorotva
15. svibnja
Dar prorotva
16. svibnja
Hagajeva poruka
Zato je dola rije Jahvina preko proroka Hagaja: A vama je vrijeme da stanujete u pokrivenim kuama, dok je ovaj Dom razvaljen. I zato, ovako sada govori Jahve nad Vojskama: Razmotrite
svoje putove! (Hagaj 1:35)
Dojmljiv primjer posljedica sebinog zakidanja Bojeg djela ak i za
dragovoljne darove, vidi se u danima proroka Hagaja. Nakon povratka
iz ropstva u Babilonu, idovi su se prihvatili obnavljanja Gospodnjeg
hrama; no suoeni s odlunim protivljenjem svojih neprijatelja, prekinuli su s poslom, a ozbiljna sua, koja ih je dovela u teku nestaicu, uvjerila ih je da je nemogue dovriti izgradnju hrama. Nije jo dolo vrijeme, rekli su, da se opet sazda Dom Jahvin. (Hagaj 1:2) No Gospodnji prorok donio im je poruku: [Hagaj 1:46, 911; 12:16, 17]. Potaknuti tim upozorenjima, narod je odluio sagraditi Boji dom. 29
Grjenici koji se kaju nemaju razloga za oajavanje kada ih se podsjeti na njihove prijestupe i upozori na opasnost u kojoj se nalaze. Upravo
taj trud u njihovu korist pokazuje koliko ih Bog voli i eli spasiti. Da bi
naslijedili vjeni ivot, sve to trebaju initi je slijediti Njegove savjete i
vriti Njegovu volju. Bog pred svoj grjeni narod postavlja njihove grijehe kako bi ih oni mogli sagledati u pravoj veliini pod svjetlom boanske istine. Potom je njihova dunost zauvijek ih se odrei. Bog je danas
jednako u stanju spasiti od grijeha kao to je to bio u vrijeme patrijarha,
Davida, proroka i apostola. Mnotvo sluajeva zapisanih u svetoj povijesti, u kojima je Bog izbavio svoj narod od njihovih nepravda, trebao bi
u dananje vrijeme potaknuti elju u kraninu za prihvaanjem nebeskih uputa i ar za usavravanjem karaktera koji e proi detaljni ispit
suda. 30
Razmotrite svoje putove. Uzmite si vremena za razmiljanje. Odvagnite svoje postupke. 31
144
Dar prorotva
17. svibnja
Povratak Ilijine poruke
Evo, poslat u vam proroka Iliju prije nego doe Dan Jahvin,
dan velik i straan. On e obratiti srce otaca k sinovima, a srce sinova k ocima, da ne doem i ne udarim prokletstvom zemlju.
(Malahija 4:5, 6)
Kada Boji Duh upravlja umom i srcem, On obraa srca otaca k djeci
i neposlune k mudrosti pravednika. Tada e se Jahvin zakon smatrati
prijepisom boanskog karaktera, a nova e pjesma odjeknuti iz srca dotaknutog nebeskom milou jer ovjek shvaa kako se Boje obeanje
ispunilo u njegovu iskustvu: da mu je prijestup oproten, a grijeh opravdan. Pokazao je pokajanje prema Bogu zbog krenja Njegova zakona i
vjeru u naeg Gospodina Isusa Krista koji je umro za njegovo opravdanje. 32
Ne postoji nita tako uzdiue i oivljujue kao prouavanje velikih
tema koje se tiu naeg vjenog ivota. Neka se uenici potrude shvatiti
te Bogom dane istine; neka se trude razumjeti te dragocjene stvari, pa e
time njihov um rasti i razvijati se. Ali um zatrpan mnotvom stvari koje
nikada nee biti u stanju iskoristiti, umanjen je i oslabljen um jer je zaposlen bavljenjem iskljuivo prizemnim stvarima. Takvom umu nije
stavljeno u zadau razmatranje velikih, uzvienih otkrivenja koja dolaze
od Boga
Iz poduavanja se treba iskorijeniti sve to nije nuno i pred uenika
se treba postaviti samo one stvari koje e mu biti od stvarne vrijednosti.
Samo se s tim predmetima treba upoznati kako bi za sebe mogao osigurati ivot koji se po trajanju moe mjeriti s Bojim ivotom. Dok ui o
takvim stvarima, njegov e se um jaati i razvijati se, kao to je to bio
sluaj s Kristom i Ivanom Krstiteljem. to je to uinilo Ivana velikim?
On je zatvorio svoj um pred masom tradicija koje su poduavali uitelji
idovskog naroda, otvarajui ga za mudrost koja dolazi odozgo. 33
145
Dar prorotva
18. svibnja
Priprema proroka
Dar prorotva
19. svibnja
Dar prorotva
20. svibnja
Prorokova priprema
148
Dar prorotva
21. svibnja
U pustinji sa silom
Dar prorotva
22. svibnja
Vie od proroka
Poe Isus govoriti mnotvu o Ivanu Ili to ste izili? Vidjeti proroka? Da, kaem vam, i vie nego proroka. On je onaj o kome je
pisano: Evo, ja aljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi
put pred tobom. Zaista, kaem vam, izmeu roenih od ene ne
usta vei od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom vei je od njega. (Matej 11:7, 911)
Gospod godinama obraa pozornost svojeg naroda na zdravstvenu
reformu. To je jedna od velikih grana djela pripreme za dolazak Sina
ovjejeg. Ivan Krstitelj iao je u Ilijinom duhu i sili kako bi pripremio
Gospodnji put i obratio ljude k mudrosti pravednika. On je bio predstavnik ljudi u posljednjim danima kojima je Bog povjerio svete istine da ih
iznesu pred narod i pripreme put za Kristov drugi dolazak. Ivan je bio
reformator. Aneo Gabriel, spustivi se s neba, dao je upute o zdravstvenoj reformi Ivanovom ocu i majci. Rekao je da Ivan ne smije piti
vina ni estoka pia, te da e biti ispunjen Svetim Duhom od samog
roenja.
Ivan se odvojio od prijatelja i od lagodnosti ivota. Jednostavnost njegove odjee - haljina istkana od devine dlake - bila je stalan prijekor
raskonosti i razmetljivosti idovskih sveenika i naroda openito. Njegova prehrana, u potpunosti od bilja - od rogaa i divljeg meda - bila je
ukor poputanju apetitu i prodrljivosti koja je posvuda prevladavala
Oni koji trebaju pripremiti put za Kristov drugi dolazak predstavljeni
su vjernim Ilijom, kao to je i Ivan doao u Ilijinom duhu kako bi pripremio put za Kristov prvi dolazak. Treba se isticati velika tema o reformi,
i miljenje javnosti mora se uzburkati. Uz poruku se mora vezati umjerenost u svemu, kako bi se Boji narod odvratio od svog idolopoklonstva, svoje prodrljivosti i svoje razmetljivosti u odijevanju i drugim
stvarima. 41
150
Dar prorotva
23. svibnja
Muenik za istinu
151
Dar prorotva
24. svibnja
152
Dar prorotva
25. svibnja
Odvojeni od tatine
Ti su tvoji proroci, Izraele, kao lisice usred ruevina. Vi se ne popeste na proboje i ne zidaste zida oko doma Izraelova da se odri u
boju u dan Jahvin. Vienja su njihova isprazna, i lana su njihova
proricanja. Govore Rije Jahvina! - a Jahve ih nije poslao. I jo
oekuju da e im se rijei ispuniti. (Ezekiel 13:46)
Lani pastiri su pijani, ali ne od vina; teturaju, ali ne od estoka pia.
Za njih je Boja istina zapeaena; ne mogu je shvatiti. Kada ih se pita
to je sedmi dan-subota, je li ona istinska biblijska subota ili nije, oni
navode um na bajke Ti proroci su poput pustinjskih lisica. Oni nisu
ispunili praznine, nisu podigli ogradu kako bi se Boji narod odrao u
bitki na Gospodnji dan. Kada se neiji um probudi i ovjek pone ispitivati te lane pastire o istini, oni se koriste najlakim i najboljim nainom
da provedu svoju namjeru i smire umove znatieljnih, ak i uz cijenu da
moraju promijeniti vlastito stajalite kako bi to postigli
Mnogi protivnici Boje istine smiljaju nevaljaltine u svojim mislima
dok lee u krevetu, a tijekom dana izvravaju svoje podle planove za
omalovaavanje istine i predstavljanje neeg novog ime bi zainteresirali narod i odvratili njihove misli od dragocjene, neizmjerno vane istine
Razliite skupine onih koji ispovijedaju da su adventisti imaju po malo istine, ali Bog je sve te istine dao svojoj djeci koja se pripremaju za
Boji dan. Njima je dao i istine koje te skupine niti znaju, niti e moi
razumjeti. Ako Bog bude imao ikakvu novu svjetlost koju eli prenijeti,
dat e svojim odabranima i ljubljenima da je razumiju, bez potrebe da
njihovi umovi budu prosvijetljeni odlaenjem da sluaju one koji su u
tami i zabludi. 46
153
Dar prorotva
26. svibnja
Dar prorotva
27. svibnja
Opasnost obmane
Sine ovjeji, okreni lice protiv keri svojega naroda koje prorokuju po svojoj glavi! Prorokuj protiv njih. (Ezekiel 13:17)
Annu Phillips nije trebalo ohrabrivati na nain kako se to inilo. To
joj je bilo na veliku tetu uvrstilo ju je u obmani. ao mi je to su
naa braa i sestre spremni prihvatiti ta nazovi otkrivenja i umisliti da u
njima vide nebesku vjerodostojnost. Te stvari nisu prikladne za izvravanje djela nunog za dananje vrijeme. Djetinjaste slike i usporedbe
koriste se za opisivanje svetih, nebeskih stvari, i dolazi do mijeanja
plemenitog i smijenog. Iako to djelo ima privid velike svetosti, sraunato je da zarobi i zavede due. 49
Anni Phillips se na taj nain teti; ona se navodi i ohrabruje da nastavi
djelo koje nee izdrati Boju kunju.
Na slian nain je zakinuta i Anna Garmire. Njezina majka navela ju
je da povjeruje kako su njezini djetinjasti snovi otkrivenje od Boga. Njezin otac obraao se djetetu kao osobi koja je odabrana od Boga; sve njezine matarije i snovi zapisani su kao Annina vienja. Pokazane su joj
slike i simboli i imala je ukore za svoju majku i svog oca. Nakon otrog
ukora, slijedili su laskavi opisi prekrasnih stvari koje e Gospod uiniti
za njih
Formirala se mala skupina za koju je izgledalo da je bila nadahnuta
vienjima, a vienja su proglaena kao duhovno vanija od vienja sestre White.
Tada je gospodin Garmire izdao traktat u kojem je nauavao kako e
vrijeme milosti zavriti u tono odreenom trenutku, te naveo vrijeme
Gospodnjeg dolaska. Iznesena su svjedoanstva o moralnoj istoi, a
slijedile su najodvratnije teorije vezane uz poruku treeg anela, teorije
odvie odbojne da bi uope bile zapisane. Neke iskrene, bogobojazne i
uplaene due prihvatile su te stvari i neki su se okaljali. Jedan je umro
slomljena srca; drugi je bio samo mrvicu udaljen od moralne propasti
kada je stiglo svjedoanstvo sestre White koje je otkrilo sotonine planove i prekinulo opinjenost.50
155
Dar prorotva
28. svibnja
Jedna vrsta fanatizma
Dar prorotva
29. svibnja
Kao kradljivac u noi
Dar prorotva
30. svibnja
Sigurna proroka rije
Dar prorotva
31. svibnja
ivotvorna sila
Prorokuj duhu, sine ovjeji, prorokuj i reci: Ovako govori Jahve Gospod: Od sva etiri vjetra doi, due, i dahni u ova trupla da
oive! I stadoh prorokovati kao to mi zapovjedi, i duh ue u njih
i oivjee i stadoe na noge - vojska vrlo, vrlo velika.
(Ezekiel 37:9, 10)
Kada je Gospodnja ruka poivala na proroku Ezekielu tijekom vizije
u dolini suhih kostiju, naloeno mu je da prorokuje vjetru; kao odgovor
na njegovu rije, pobijenima se vratio ivot i oni su ustali pred njim velika i brojna vojska. Taj prikaz pokazan je proroku kako bi uvidio da
nikakvo djelo obnove nije preteko za Boga. 57
Zauzmite svoje mjesto na Gospodnjoj strani i izvrite svoju dunost
kao odani podanik kraljevstva. Priznajte dar koji je postavljen u crkvu
za vodstvo Bojeg naroda u zavrnim danima zemaljske povijesti. Bog
je od poetka crkve imao u njezinoj sredini dar prorotva kao ivi glas
za savjetovanje, opominjanje i pouavanje.
Sada smo doli do posljednjih dana djela poruke treeg anela, kada
e sotona raditi pojaanom silom jer je svjestan da ima malo vremena.
Istovremeno e nam kroz darove Svetoga Duha biti dane razliite sposobnosti izlijevanjem Duha. To je vrijeme kasne kie. 58
Sada nije vrijeme da oslabimo nae napore, da postanemo mlitavi i
bez duha; nije vrijeme da sakrivamo svoje svjetlo pod svijenjak, da
govorimo ugodne stvari, da prorokujemo obmanu. Ne, ne! Na zidinama
Siona nema mjesta za pospane straare. Treba upotrijebiti sve sile potpuno i predano za Boga. Budite odani, pronosei svjedoanstvo za Boga
i za istinu. Ne dajte da vas odvrate ikakvi prijedlozi koje bi vam svijet
mogao dati. Ne moemo sklapati kompromise. Pred nama je ivo pitanje koje e biti od kljunog znaaja za ostatak Bojeg naroda do samog
kraja povijesti ove zemlje, jer tu se radi o vjenim interesima. Trebamo
stalno gledati na Gospoda Isusa Krista. 59
159
1. lipnja
Briga o stadu
On i dade jedne za evaneliste, a druge za pastire i uitelje. (Efeanima 4:11)
Neka misionari rade u parovima u razliitim dijelovima svih naih
velikih gradova. Radnici u svakom gradu trebali bi se esto sastajati na
savjetovanje i molitvu kako bi mogli imati mudrost i blagoslov da rade
zajedno uinkovito i slono. Neka svi budu budni da bi mogli na najbolji nain iskoristiti svaku prednost. Nai ljudi moraju se naoruati vjerom i uspostaviti centre u svim velikim gradovima.1
Rjeite propovjedi rijetko e uspjeti raskinuti dugo njegove sebine
navike i povesti crkvu k dubokom kranskom iskustvu. Pravi Boji
sluga bit e pun revnosti. Pokazat e poniznost due i neumorno e raditi za Boju crkvu. Otkrit e osobine vjernog pastira i njeno e se brinuti
za ovce na Gospodnjoj pai. Budan budi i utvrdi ostatak koji tek to ne
umre. (Otkrivenje 3:2)
Pravi pastir dua brinut e se za ovce i jaganjce svoga stada; Kristova
ljubav, koja ispunjava njegovo srce, tei e kroz njega do njih. Brino e
ih uvati. Njegova njena ljubav za one koji su mu povjereni prikazana
je slikom za koju mi je pokazano da predstavlja Krista, pravog Pastira.
Pastir ide naprijed, a stado ga slijedi, odmah iza Njega. Na njegovim
rukama, zaogrnuto njegovom haljinom, nalazi se bespomono janje,
dok njegova majka s povjerenjem hoda uz njegov bok.
Prorok Izaija, govorei o djelu pravog pastira, kae: U ruke uzima
jaganjce, nosi ih u svome naruju. (Izaija 40:11) Jaganjcima je potrebno vie od samog dnevnog obroka. Oni se pouzdaju u pastirovu zatitu.
Potreban im je nadzor. Onoga koji zastrani mora se vjerno traiti sve
dok se ne nae i ne vrati stadu. To je prekrasna slika i dobro predstavlja
vjernu slubu punu ljubavi koju podpastir Kristova stada treba pruiti
onima koji su povjereni njegovoj zatiti i brizi. 2
160
2. lipnja
Evangelizirajte!
Baci kruh svoj na vodu i nai e ga poslije mnogo vremena. Podijeli sedmorici ili osmorici, jer ne zna kakvo e zlo zadesiti zemlju. (Propovjednik 11:1, 2)
Potrebni su nam ljudi koji e postati voe u domaim i stranim misionarskim pothvatima. Potrebni su nam ljudi ije zanimanje nije umrtvljeno, ve ija srca suosjeaju s onima koji propadaju, blizu i daleko. Treba
otopiti led sebinosti koji je okovao srca kako bi svaki brat shvatio da
on jest uvar svojeg brata. Tada e se svatko zaputiti pomoi svome
susjedu da uvidi istinu i da Bogu d prihvatljivu slubu. Tada e oni koji
ispovijedaju Kristovo ime pomoi drugima u oblikovanju karaktera nalik Kristovom. Kada bi svatko radio u Kristovoj slubi, uinilo bi se
mnogo da se promijeni stanje koje trenutno postoji meu siromanima i
nesretnima. ista i neokaljana vjera sjala bi poput jasnog i blistavog
svjetla. Boja ljubav u srcu otopila bi zidove rasa i klasa te uklonila prepreke kojima su ljudi drugima zaprijeili put do istine kakva je u Isusu.
Prava vjera uvijek e poticati svoje zagovornike da pou na ceste i putove ivota. Navest e ih da pomau onima koji pate i osposobiti ih da
budu vjerni pastiri koji kreu u divljinu da pronau i spase izgubljene,
da vrate ovce i jaganjce koji propadaju.
I najnesretniji mogu odraavati Boju sliku i biti vrijedni u Bojim
oima. Oni koji posjeduju pravu vjeru shvaaju da je njihova najvea
dunosti otkriti Krista ljudima, oitovati injenicu da su se uili u Kristovoj koli. O, kada bi svatko za sebe shvatio da smo samo namjesnici
kojima su povjerena Boja sredstva i da trebamo koristiti darove koje
nam je Bog dao kao to je Krist koristio svoja vjena blaga u traenju i
spaavanju izgubljenih. Mi smo samo povjerenici, samo namjesnici, i
uskoro emo morati poloiti raun Gospodaru. On e nas pitati kako
smo iskoristili Njegova dobra i jesmo li propovijedali Njegovoj obitelji
u svijetu ili ne. 3
161
3. lipnja
4. lipnja
Aktivan rad
Blago vama: sijat ete kraj svih voda. (Izaija 32:20)
Dolo je vrijeme kada treba poduzeti odlune napore da se objavi istina u naim veim gradovima. Poruka se treba pronijeti s takvom silom
da sluatelji budu osvjedoeni. Bog e podii radnike koji e obaviti taj
posao. Neka nitko ne sprjeava te ljude koje je Bog postavio. Nemojte
im zabranjivati. Bog im je dao njihov posao. Oni e imati utjecaja u neuobiajenim krugovima i odnijeti istinu na mjesta koja najmanje obeavaju. Neki koji su jednom bili neprijatelji, postat e vrijedni pomonici,
potpomaui djelo svojim sredstvima i svojim utjecajem.
U tim velikim gradovima trebaju se osnovati misije gdje se radnici
mogu obuavati za iznoenje posebne vijesti za dananje vrijeme ljudima. Postoji potreba za svim uputama koje te misije mogu pruiti. 6
Neka se kolporter sjeti da ima priliku sijati kraj svih voda. Neka ima
na umu da - dok prodaje knjige koje pruaju znanje o istini - radi Boje
djelo te da se svaki dar treba iskoristiti na slavu Njegova imena. Bog e
biti uz svakoga tko se trudi shvatiti istinu kako bi ju na jasan nain mogao iznijeti pred druge
Tamo gdje radi jedan kolporter, trebalo bi ih biti stotinu. Treba poticati kolportere da se prihvate tog posla, ne da prodaju knjige s izmiljenim
priama, ve da svijetu donesu knjige koje sadre istinu kljunu za ovo
vrijeme.
Neka kolporteri krenu naprijed s Gospodnjom rijeju, sjeajui se da
e oni koji dre zapovijedi i ue druge da ih potuju biti nagraeni time
to e vidjeti due koje se obraaju, a i samo jedna uistinu obraena dua dovodit e druge Kristu. Tako e djelo napredovati do nove razine.
Dolo je vrijeme kada kolporteri trebaju izvriti veliko djelo. Svijet
spava i stoga je na njima kao na straarima da zvone na upozorenje
kako bi uspavane probudili i ukazali im na opasnost koja im prijeti. Crkve ne prepoznaju vrijeme svojeg pohoenja. esto se istina moe najbolje nauiti preko rada kolportera. 7
163
5. lipnja
Poziv na ustrajnost
Ti, naprotiv, budi trijezan u svemu, zlopati se, djelo izvri blagovjesniko, sluenje svoje posve ispuni. (2. Timoteju 4:5)
Kristovi sljedbenici ne trebaju oekivati da e svijet prema njima biti
naklonjeniji nego prema njihovu Gospodaru. No onaj tko ima Boga za
prijatelja i pomagaa moe izdrati dugu zimu hladnog zanemarivanja,
zlostavljanja i progona. Kroz milost koju mu Krist daje, moe odrati
svoju vjeru i povjerenje u Boga i kroz najbolnije kunje. Sjeat e se
Spasiteljeva primjera i smatrati da moe izdrati nevolje ako mu to moe pomoi da pritom zadobije bezazlenost karaktera, poniznost srca i
stalno povjerenje u Isusa. Trijumf kranske vjere sastoji se u tome da
pati, a bude jaka; da se pokori i tako nadvlada; da cijeli dan bude ubijana, a da ipak ivi; da nosi kri i tako zadobije krunu besmrtne slave. 8
Onaj tko se na pravilan nain prihvati posla kolportera, mora biti istodobno i odgajatelj i uenik. Dok pokuava nauiti druge, on sam mora
uiti kako raditi posao evangelizatora. Kada kolporteri krenu u polje na
rad s poniznim srcem, puni revne aktivnosti, naii e na mnogo prilika
da kau prikladnu rije duama koje samo to ne umru u svojoj malodunosti. Nakon to budu radili za te ljude kojima je potrebna pomo, moi e rei: Da, neko bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu. (Efeanima 5:8) Kada pogledaju grjene putove drugih, mogu rei:
To evo, bijahu neki od vas, ali oprali ste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina naega Isusa Krista i u Duhu Boga
naega. (1. Korinanima 6:11)
Oni koji rade za Boga susretat e se s obeshrabrenjima, ali zauvijek im
pripada obeanje: I evo, ja sam s vama u sve dane - do svretka svijeta. (Matej 28:20) Bog e dati predivno iskustvo onima koji su spremni
rei: Vjerujem u Tvoje obeanje; neu posustati niti se obeshrabriti.
Neka kolporter pria o radosti i blagoslovu koji je primio u svojoj
slubi kao evangelizator. Ti izvjetaji trebaju se nai u naim tiskovinama jer je njihov utjecaj dalekosean. Oni e biti ugodan miris u crkvi,
miris ivota za ivot. Tako e se vidjeti da Bog radi s onima koji surauju s Njim. 9
164
6. lipnja
7. lipnja
8. lipnja
9. lipnja
10. lipnja
11. lipnja
170
12. lipnja
Uitelji iz iskustva
Starci da budu. . . zdrave vjere, ljubavi, postojanosti. (Titu 2:2)
Kada se pojave ljudi koji ele ukloniti i jednu zakovicu ili potporanj iz
temelja koji je Bog uspostavio svojim Svetim Duhom, neka se jasno
oglase ostarjeli ljudi koji su bili pioniri u naem djelu, a neka se oglase i
oni koji su mrtvi, preko ponovnog tiskanja njihovih lanaka u naim
tiskovinama. Sakupite zrake nebeskog svjetla koje je Bog dao dok je
vodio svoj narod korak po korak na putu istine. Ta istina izdrat e ispit
vremena i kuanja.21
Ima onih s odreenim iskustvom koji bi trebali, sa svakim naporom
koji uloe u umiruim crkvama kao i na novim mjestima, odabrati mlade ljude ili ljude starije dobi koji e pripomoi u djelu. Na taj e nain
stjecati znanje ukljuujui se u osoban rad i mnotvo pomagaa osposobljavat e se za koristan rad kao itai Biblije, kolporteri ili oni koji posjeuju obitelji.22
Glasnici koje je Bog poslao trebaju se ponaati kao vjerni podpastiri.
Pravi podpastiri nisu oni kojima je stalo samo do ljudi koji rade ono to
im oni narede, koji kau: Narod mora initi upravo ono to im ja zapovijedam. Ako ne slijede moj glas, neu ih voljeti niti se brinuti za njih. 23
Plod koji Krist zahtijeva, kao rezultat strpljive brige koju ukazuje svojoj crkvi, jest vjera, strpljenje, ljubav, podnoenje, um orijentiran na nebeske stvari i krotkost. To su rodovi koji dozrijevaju usred oluje, oblaka
i tame, jednako kao i na sunevu svjetlu. 24
Kako se oni koji su proveli svoj ivot u Kristovoj slubi pribliavaju
kraju svojeg ivotnog djela, Sveti Duh e ih nadahnuti da se prisjete
iskustava koje su imali vezanih uz rad za Boga. Zapise o Njegovoj predivnoj brizi za svoj narod, o Njegovoj velikoj dobroti kojom ih je izbavljao iz iskuenja, treba ponavljati onima koji su novi u vjeri. Bog eli da
stari i umorni radnici zauzmu svoja mjesta, dajui svoj doprinos spaavanju ljudi i ena koje silna bujica zla vue prema dolje. eli da na sebi
zadre oklop sve dok ih On ne pozove da ga odloe. 25
171
13. lipnja
Starije ene
Starice isto tako da se vladaju kako dolikuje svetima. (Titu 2:3)
Sestre bi trebale poticati na pravu krotkost. Ne bi trebale biti drske,
brbljave i bezobrazne, ve skromne i spore govoriti. Trebale bi biti uljudne. Bogu bi bilo ugodno, a njima bi pristajalo, da budu ljubazne, njene, suosjeajne, spremne opratati i ponizne. Kada bi zauzele takav stav,
ne bi bile optereene neprikladnom panjom od strane mukaraca. Svi
bi osjetili da te bogobojazne ene okruuje sveti krug istoe koji ih titi
od bilo kakvih neopravdanih sloboda. Meu nekim enama koje ispovijedaju pobonost postoji previe bezbrine, rasputene, grube slobode
ponaanja, koja dovodi do veih grijeha. One pobone ene koje svoj
ume i srce zaokupljaju razmiljanjem o temama koje jaaju istou ivota, koje uzdiu duu u zajednicu s Bogom, nee se lako dati zavesti s
pravednog i estitog puta. Bit e utvrene protiv sotonina lukavstva i
spremne oduprijeti se njegovim zavodljivim pokuajima. 26
ene koje ispovijedaju pobonost esto zanemaruju vjebati svoj um.
Ostavljaju ga bez kontrole da luta kuda eli. To je velika pogreka.
Mnoge izgledaju kao da nemaju umne snage. Nisu nauile svoj mozak
da razmilja, a zato to to do sada nisu uinile, pretpostavljaju da niti ne
mogu. Duboko razmiljanje i molitva nuni su za rast u milosti. Razlog
tome to meu enama ima tako malo postojanosti je nedostatak vjebanja uma, premalo razmiljanja. Ostavljajui svoj mozak u stanju neaktivnosti, one se oslanjaju na druge da se bave umnim poslovima, da planiraju, misle i pamte umjesto njih te time postaju sve manje uinkovite.
Nekima je potrebno disciplinirati um kroz vjebu. Trebale bi ga prisiliti
da razmilja. Sve dok ovise o nekome drugome da razmilja umjesto
njih, da rjeava njihove probleme, i dok odbijaju opteretiti um mislima,
ostat e u nemogunosti da pamte, predviaju i rasuuju. Svaki pojedinac mora se potruditi obrazovati um. 27
172
14. lipnja
15. lipnja
Iskusne uiteljice
Starice isto tako da ue dobro. (Titu 2:3)
Gospod ima zadau za ene kao i za mukarce. One mogu obaviti
dobar posao za Boga ako prvo naue dragocjenu, kljunu pouku krotkosti u Kristovoj koli. Ne samo to moraju nositi Kristovo ime, ve
moraju posjedovati i Njegov Duh. Moraju hoditi kao to je On hodio,
istei svoje due od svega to ih kalja. Tada e biti u stanju koristiti
drugima iznosei svedostatnost Isusa.
ene mogu zauzeti svoja mjesta u djelu u ovo vrijeme krize, a Gospod
e djelovati kroz njih. Ako su proete osjeajem svoje dunosti i rade
pod utjecajem Bojeg Duha, imat e upravo onu samokontrolu koja je
potrebna za dananje vrijeme. Svjetlost Spasiteljeva lica odraavat e se
na tim samoportvovnim enama i to e im dati silu koja e nadmaiti
silu koju imaju mukarci. One u obiteljima mogu izvriti djelo koje mukarci ne mogu napraviti, djelo koje dopire do unutarnjeg ivota. Mogu
se pribliiti srcima onih do kojih mukarci ne mogu doprijeti. Postoji
potreba za njihovim radom. 32
Mnogi mladi, kao i nae starije sestre, pokazuju stidljivost prema vjerskim razgovorima. One tim stvarima ne pristupaju na pravi nain. Boja
rije mora biti njihovo jamstvo, njihova nada, njihov mir. One zatvaraju
prozore koji bi trebali biti otvoreni prema nebu, a irom otvaraju prozore prema Zemlji. Ali kada uvide dragocjenost ljudske due, zatvorit e
one prozore okrenute prema Zemlji, prestati ovisiti o zemaljskim zabavama i poznanstvima, otrgnuti se od ludosti i grijeha i otvoriti prozore
prema nebu kako bi mogle gledati duhovne stvari. Tada e moi rei:
Primit u svjetlost Sunca Pravde kako bih ga mogla odsjajivati drugima.33
Oni koji pronose posljednju poruku milosti svijetu trebaju shvatiti
svoju dunost da upute roditelje u vezi s religijom u domu. 34
174
16. lipnja
17. lipnja
Pouavanje supruga
Starice isto tako da urazumljuju mlae neka ljube svoje mueve. (Titu 2:4)
ene koje si umiljaju da posjeduju osjetljivu, profinjenu grau,
prilino su beskorisne kao supruge i majke. esto se dogaa da odvraaju svoju panju od svojih mueva koji su korisni, praktini ljudi, i poklanjaju puno pozornosti drugim mukarcima te svojom pretjeranom sentimentalnou privlae tue suosjeanje; priaju im o svojim tekoama,
svojim nevoljama, svojim tenjama da uine neko uzvieno djelo i otkrivaju injenicu da je njihov brani ivot razoaranje, prepreka koja ih
sprjeava da uine ono to su se nadale da e postii. O, kakva bijeda
postoji u obiteljima koje bi mogle biti sretne! Te ene su prokletstvo
sebi i prokletstvo svojim muevima. Zamiljajui sebe anelima, od
sebe ine budale i nisu nita do tekog tereta. Svakodnevne ivotne dunosti koje im je Gospod povjerio ostavljaju bez da ih dotaknu, nemirne
su i prigovaraju, uvijek u potrazi za lakim, uzvienijim i prikladnijim
poslom. Iako sebe smatraju anelima, naposljetku se ipak pokazuju kao
ljudi. 36
ena moe zauzeti svoj stav na strani istine, dok se mu tome moe
protiviti. Tada nastupa nagla kunja razmimoilaenja u vjeri i osjeajima.
Trebamo li rei eni: Treba napustiti svog mua jer on ne svetkuje subotu? Uistinu ne! Ako je bila vjerna ena prije nego to je prihvatila
istinu i ako u svojim prijateljima vidi one za koje je Krist umro, pokuavat e vriti svoje dunosti jo vjernije nakon to prihvati istinu kako bi
ih, ako je to mogue, navela da vide svjetlost. Ali, neki pitaju, ne bi li
se vjerna ena trebala odrei svojih uvjerenja o svojim dunostima zbog
nevjerovanja svojeg mua? Ni u kojem sluaju; Krist je njezin Gospod i
Gospodar. Ona ne moe odbaciti stvari koje od nje trai nebo.37
Bog zna vaa iskuenja dok gledate stanje svojeg mua i djece, kojima toliko nedostaje vjere koja spaava. O vama ovisi puno vie nego to
to uviate. Trebate se dobro naoruati. 38
176
18. lipnja
19. lipnja
20. lipnja
21. lipnja
Mladii
Mladie isto tako potii da budu razumni. U svemu se pokai uzorom dobrih djela: u pouavanju - nepokvarljivost, ozbiljnost.
(Titu 2:6, 7)
Bez obzira na to tko ste, um, srce, iskrene namjere i svakodnevni ivot ono su to odreuje vrijednost ovjeka. U ovom djelu ne postoji potreba za nemirnim, brbljavim i zapovjedniki nastrojenim ljudima. Previe se takvih javlja posvuda. Mnogo mladih s premalo iskustva gura se u
prvi plan, ne pokazujui nikakvo potovanje prema starijima ili nadreenima, i osjeaju se uvrijeeni ako im se uputi savjet ili ukor. Takvih
ljudi koji su sami sebi najvaniji ve imamo vie nego to bismo eljeli.
Bog poziva skromnu, tihu omladinu bistra razuma, i ljude u zreloj dobi,
koji su dobro uravnoteeni u naelima, koji se mogu moliti kao to mogu i govoriti, koji e se ustati pred starima i odnositi se s potovanjem
prema onima sijede glave. 44
Mladi ljudi ne bi trebali ljubiti uitke, traiti zabave i biti spremni spiskati vrijeme, novac i utjecaj na sebina zadovoljstva; umjesto toga,
trebali bi njegovati trezvenost i pobonost. Svakog dana trebali bi se
truditi shvatiti da ive u vrijeme sjetve i da e etva biti u skladu sa posijanim sjemenom. Mladi ljudi trebali bi stvarati svoje ivotne planove s
promiljenom svrhom i izloiti svoje ponaanje kritici u potrazi za istoom srca i djela koje e podnijeti ispit suda. Trebaju biti spremni primiti
savjete od iskusnih osoba kako bi se utvrdili i mogli stajati u opasnostima koje e zakriti njihov put. Bit e izloeni utjecajima koji e ih
odvratiti od vjernosti Bogu ako uvijek ne budu njegovali svijest o svojim odgovornostima.
Bog eli da omladina preraste u ljude revna uma, spremne na akciju u
Njegovu plemenitom djelu i sposobne nositi odgovornosti. Bog poziva
mlade ljude neiskvarena srca, snane i hrabre, odlune da se junaki
bore u bitki koja je pred njima kako bi proslavili Boga i bili na blagoslov ljudskom rodu. Kada bi samo omladina prouavala Bibliju, kada bi
smirila svoje neobuzdane elje i sluala glas svoga Stvoritelja i Otkupitelja, ne samo to bi bili u miru s Bogom, ve bi i sami bili oplemenjeni
i uzvieni. 45
180
22. lipnja
23. lipnja
182
24. lipnja
25. lipnja
26. lipnja
185
27. lipnja
28. lipnja
29. lipnja
30. lipnja
uda
1. srpnja
etvrti dar
uda
2. srpnja
Oitovanje Duha
uda
3. srpnja
Pobjeda nadnaravnim sredstvima
Sjeti se to je Jahve, Bog tvoj, uinio faraonu i svemu Egiptu! Pomisli na velike kunje to si ih vidio na svoje oi; na one znakove i
udesa pa na jaku ruku i ispruenu miicu kojima te Jahve, Bog
tvoj, izveo. Tako e Jahve, Bog tvoj, uiniti sa svim narodima kojih
se plai. Povrh toga, meu njih e Jahve, Bog tvoj, slati strljene
dok ne izginu koji bi preostali i sakrili se pred tobom. Ne strepi, dakle, pred njima! T Jahve, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, Bog silan i
strahovit. (Ponovljeni zakon 7:1821)
U staro je doba Bog iao pred svojim narodom kako bi se borio protiv
njihovih neprijatelja, ali sveti i posveeni ljudi nosili su koveg koji je
sadravao deset Jahvinih propisa, i ako je itko prestupio ijednu od tih
deset zapovijedi u dekalogu, Bog je okrenuo svoje lice od svog naroda i
dopustio neprijatelju da poini uasan pokolj. Kad je Izrael drao deset
zapovijedi, iji se prijepis nalazio u kovegu koji su nosili sa sobom,
Boji aneli borili su se na strani izraelske vojske te, iako su Izraelci bili
tako malobrojni, On je natjerao njihove neprijatelje u bijeg i dao im
slavnu pobjedu. 6
Otkupitelj svijeta predstavlja svojim sljedbenicima plan bitke u kojoj
su pozvani sudjelovati te trai da procijene koliko e ih to stajati. Jami
im da e silni aneli biti u Njegovoj vojsci i osposobiti one koje vjeruju
u Njega da se bore junaki. Jedan e progoniti tisuu, i dvojica e nagnati u bijeg deset tisua ne vlastitom snagom, nego pomou sile Svemoguega. Na njima je da budu vie od pobjednika kroz Onoga koji ih
je ljubio. On im pokazuje golem savez sila zla koji se postrojio nasuprot
njima; ali ih takoer hrabri izjavom da se bore u drutvu nebeskih vojski, te da je Onaj - koji je silniji od svih nebeskih stvorenja - u redovima
onih koji se bore za istinu i pravednost Vojskovoa Gospodnje vojske
vodit e ih u svakom sukobu protiv zemaljskih i natprirodnih neprijatelja. Isus kae: Hrabri budite - Ja sam pobijedio svijet! (Ivan 16:33).
Va voa je pobjednik. Krenite u pobjedu! 7
192
uda
4. srpnja
Ista sila kao i u staro doba
uda
5. srpnja
Izvor pravih uda
uda
6. srpnja
to s Ivanom Krstiteljem?
uda
7. srpnja
Pet kruhova i dvije ribe
Isus uze kruhove, izree zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica - koliko su god htjeli. A kad se nasitie,
ree svojim uenicima: Skupite preostale ulomke da nita ne propadne! Skupili su dakle i napunili dvanaest koara ulomaka to od
pet jemenih kruhova pretekoe onima koji su blagovali.
(Ivan 6:1113)
Boja providnost postavila je Isusa na mjesto na kojem je bio, i On se
pouzdao u svog nebeskog Oca da e dobiti od Njega ono to Mu je potrebno kad se nae u nevolji. Kada smo dovedeni u teke situacije, trebamo se pouzdati u Boga. U svakoj nevolji trebamo traiti pomo od Onoga koji na raspolaganju ima neograniena sredstva
Kada su uenici uli Spasiteljev nalog: Dajte im vi jesti! (Matej
14:16), u njihovim su se umovima javile sve mogue potekoe. Pitali
su Ga: Trebamo li otii u naselje kupiti hranu? Ali to je Krist odgovorio? Dajte im vi jesti. Uenici su Isusu donijeli sve to su imali, ali
On ih nije pozvao da jedu; traio je da nahrane narod. Hrana se mnoila
u Kristovim rukama, a ruke uenika koje su se pruale prema Kristu,
nikada nisu ostale prazne. Ono malo to su imali, bilo je dovoljno za
sve. Kada je mnotvo bilo nahranjeno, uenici su s Isusom jeli dragocjenu hranu darovanu s neba.
Koliko esto ostajemo potiteni kada promatramo potrebe siromanih,
neukih i onih pogoenih nesreom. Pitamo se: Od kakve je koristi naa
slaba snaga i siromana sredstva u odnosu na ovu strano veliku potrebu? Zar ne bismo trebali ekati na nekoga veih sposobnosti da upravlja
djelom, ili na neku drugu organizaciju da ga preuzme? Krist kae:
Dajte im vi jesti. Upotrijebite sredstva, vrijeme i sposobnosti koje posjedujete. Donesite vae jemene kruhove Isusu.
Premda vaa sredstva moda nisu dostatna da se nahrane tisue, moda
su dovoljna da se nahrani jedna osoba. U Kristovim rukama ona mogu
nahraniti mnoge. Poput uenika, dajte ono to imate. Krist e umnoiti
va dar. On e nagraditi iskreno, prostoduno oslanjanje na Njega. Ono
to se inilo oskudnim sredstvima, pokazat e se kao bogata gozba.15
196
uda
8. srpnja
Traite vjeni kruh
Kada dakle mnotvo vidje da ondje nema Isusa ni njegovih uenika, uu u laice i odu u Kafarnaum traei Isusa. Kad ga naoe s
onu stranu mora, rekoe Mu: Uitelju, kad si ovamo doao? Isus
im odgovori: Zaista, zaista, kaem vam: traite Me, ali ne stoga to
vidjeste znamenja, nego stoga to ste jeli od onih kruhova i nasitili
se. Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za
ivot vjeni: nju e vam dati Sin ovjeji. (Ivan 6:2427)
Grijeh je podravati i potpomagati lijenost onih koji su u stanju raditi.
Neki su se pokazali revnima u prisustvovanju sastancima, ali ne da bi
proslavili Boga, ve zbog kruhova i ribe. Takvima bi bilo puno bolje
da su ostali doma i radili vlastitim rukama, ono to je dobro, kako bi
se pobrinuli za potrebe svojih obitelji i imali neto to bi mogli dati za
podravanje dragocjenog djela sadanje istine. Sada je vrijeme da gomilamo blago u nebu i pripremimo svoja srca, spremni za vrijeme nevolje.
Samo oni istih ruku i ista srca opstat e u tom vremenu kunje. Sada
je vrijeme da Boji zakon bude u naim mislima, na naim elima, i
upisan na naa srca.
Gospod mi je pokazao kolika je opasnost dopustiti da nai umovi budu ispunjeni svjetskim mislima i brigama. Vidjela sam da su neki umovi
odvraeni od sadanje istine i ljubavi prema Svetoj Bibliji zbog itanja
drugih uzbudljivih knjiga; drugi su pak puni zbunjenosti i brige oko toga to e jesti, piti i odjenuti. Neki misle da je Gospodnji dolazak dalje
nego to to uistinu jest. Vrijeme se produljilo nekoliko godina vie nego
to su to oni oekivali; stoga zakljuuju da e se to nastaviti jo nekoliko
godina, i na taj se nain njihove misli odvraaju od sadanje istine u
smjeru svijeta. U tim sam stvarima vidjela veliku opasnost; ako je um
zaokupljen drugim stvarima, zatvoren je prema sadanjoj istini, i na naim elima nema vie mjesta za peat ivog Boga. Vidjela sam da je
Isusovo vrijeme boravka u Svetinji nad svetinjama gotovo zavreno te
da vremena ima jo samo malo. Slobodno vrijeme koje imamo trebali
bismo provoditi u prouavanju Biblije prema kojoj e nam biti sueno u
posljednji dan. 16
197
uda
9. srpnja
Mnogo ovisi o naem srcu
198
uda
10. srpnja
Dostupna udesna snaga
uda
11. srpnja
Prva crkva
uda
12. srpnja
Dvije vrste uda
Videi gdje s njima stoji izlijeeni ovjek, nisu mogli nita protusloviti. Stoga zapovjedie da izau iz vijenice pa stadoe raspravljati: to emo s tim ljudima? Ta uinili su oit znak, poznat svim
Jeruzalemcima, ne moemo ga nijekati; ali da se jo vie ne razglasi
u narod, zaprijetimo im da nikomu ivom o tom Imenu vie ne govore. Pozvae ih i zapovjedie im da podnipoto ne zbore niti nauavaju u ime Isusovo. Ali im Petar i Ivan odgovorie: Sudite je li
pred Bogom pravo sluati radije vas nego Boga. Mi doista ne moemo ne govoriti to vidjesmo i usmo. (Djela 4:1420)
idovi su bili zapanjeni to uenici mogu initi uda nalik na ona koja
su vidjeli da je inio Isus. Pretpostavljali su da e Njegovom smru sva
ta udesna oitovanja prestati. Ali pred njima je bio ovjek, koji je bio
bespomoni bogalj etrdeset godina, sada osloboen boli i radosno se
koristei svojim udovima. Sljedeeg dana sastali su se Ananija i Kaifa,
zajedno s ostalim lanovima vijea, i pred njih su izvedeni Petar i Ivan.
U toj istoj prostoriji, pred tim istim ljudima, Petar je sramotno zanijekao
svoga Gospoda. Sve to jasno je prolo kroz njegov um sada kad se pojavio na vlastitom suenju. lanovi vijea sjeali su se Petrova kukaviluka kada je pred njima stajao njegov Uitelj; umiljali su si da e ga uspjeti zastraiti prijetnjama zatvorom i smru. No nagli, samouvjereni
Petar, koji se odrekao Krista u trenutku kad ga je On najvie trebao, bio
je sasvim druga osoba nego Petar koji je sada stajao na ispitivanju pred
Sinedrijem. Vie nije bio oholi hvalisavac; bio je obraen i nije vie imao povjerenja u samog sebe. Bio je ispunjen Svetim Duhom i kroz
Njegovu silu postao je vrst kao stijena, spreman skromno ali hrabro
odati poast imenu kojeg se nekada odrekao. 25
201
uda
13. srpnja
Silan odgovor na molitvu
Jednoduno podigoe glas k Bogu i rekoe: Gospodine promotri prijetnje njihove i daj slugama svojim sa svom smjelou navjeivati rije Tvoju! Prui ruku svoju da bude ozdravljenja, znamenja i udesa po imenu svetoga Sluge Tvoga Isusa. I poto se pomolie, potrese se mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se napunie Duha
Svetoga te stanu navjeivati rije Boju smjelo. U mnotva onih to
prigrlie vjeru bijae jedno srce i jedna dua. I nijedan od njih nije
svojim zvao nita od onoga to je imao, nego im sve bijae zajedniko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedoanstvo o uskrsnuu
Gospodina Isusa i svi uivahu veliku naklonost. (Djela 4:24, 2933)
Dok su uenici objavljivali istine evanelja u Jeruzalemu, Bog je svjedoio u korist njihovih rijei i mnotvo je povjerovalo Obraenici na
evanelje bili su jedno srce i jedna dua. (Djela 4:32) Njima je vladao
jedan zajedniki interes uspjeh zadae koja im je bila povjerena; pohlepi nije bilo mjesta u njihovim ivotima. Njihova ljubav prema njihovoj brai i cilju kojemu su bili privreni bila je vee od njihove ljubavi
prema novcu i zemaljskim dobrima. Njihova djela svjedoila su da su
ljudske due smatrali vrjednijima od zemaljskog blaga.
Tako e biti svaki put kada Boji Duh zavlada ivotom. Oni ija su
srca ispunjena Kristovom ljubavlju slijedit e primjer Onoga koji je
zbog nas postao siromaan, kako bi se mi mogli obogatiti Njegovim
siromatvom. Novac, vrijeme, utjecaj sve darove koje su primili iz
Boje ruke, cijenit e samo kao sredstva kojima se moe potpomoi
djelo evanelja. Tako je bilo u prvoj crkvi; a kada se u dananjoj crkvi
pokae da su pomou sile Duha lanovi odvratili svoje osjeaje od svjetovnih stvari, te da su voljni podnijeti rtve kako bi njihovi blinji mogli
uti evaneosku vijest, istina koju e objavljivati imat e snaan utjecaj
na one koji e ju sluati. 26
202
uda
14. srpnja
akon Stjepan
Stjepan je pun milosti i snage inio velika udesa i znamenja u narodu. (Djela 6:8)
Sveti Duh predloio je nain na koji su apostoli mogli biti rastereeni
zadae dijeljenja siromanima i slinih tereta, kako bi mogli neoptereeni propovijedati Krista. Dvanaestorica nato sazvae mnotvo uenika i
rekoe: Nije pravo da mi napustimo rije Boju da bismo sluili kod
stolova. De pronaite, brao, izmeu sebe sedam mueva na dobru glasu, punih Duha i mudrosti. Njih emo postaviti nad ovom slubom, a mi
emo se posvetiti molitvi i posluivanju Rijei. (Djela 6:24)
U skladu s time, crkva je izabrala sedam ljudi punih vjere i mudrosti
Bojeg Duha, kako bi se bavili poslovima vezanim uz Boje djelo. Prvi
je izabran Stjepan; on je bio idov po roenju i vjeroispovijesti, ali govorio je grki jezik i bio je dobro upoznat s grkim obiajima i nainom
ivota. Zbog toga je smatran najprikladnijom osobom da bude na elu i
nadzire raspodjelu sredstava dodijeljenih udovicama, siroadi i siromanim vjernicima
Sedmorica odabranih ljudi sveano su posveeni za svoju slubu molitvom i polaganjem ruku. Oni koji su posveeni na taj nain, nisu time
bili sprijeeni da propovijedaju vjeru. tovie, zapisano je da je Stjepan
pun milosti i snage inio velika udesa i znamenja u narodu (stih 8).
Oni su bili u potpunosti sposobni za poduavanje u istini. Takoer su
bili ljudi staloena rasuivanja i promiljenosti, dobro osposobljeni za
bavljenje tekim sluajevima iskuenja, mrmljanja ili ljubomore.
Taj odabir ljudi da se bave crkvenim poslovima, kako bi apostoli bili
slobodni baviti se svojim posebnim djelom poduavanja istini, Bog je
uvelike blagoslovio. 27
Spasitelj se obratio Saulu preko Stjepana, ijem se jasnom razmiljanju nije moglo suprotstaviti. Ueni idov vidio je kako lice muenika
odraava svjetlost Kristove slave njegovo lice bilo je kao u anela. (Djela 6:15)28
203
uda
15. srpnja
Filip u Samariji
uda
16. srpnja
uda u ivotu apostola Pavla
Na to sve mnotvo umuknu. Sluali su Barnabu i Pavla koji pripovijedahu kolika je znamenja i udesa Bog po njima uinio meu
poganima. (Djela 15:12)
Pavao se ponosio svojom farizejskom strogou, ali nakon to mu se
Krist otkrio na putu u Damask, Spasiteljeva misija i njegovo vlastito
djelo na obraanju neznaboaca postali su mu jasni, i u potpunosti je
uvidio razliku izmeu ive vjere i mrtvog formalizma. Pavao je jo uvijek tvrdio da je jedan od Abrahamovih sinova i drao je deset zapovijedi
u slovu i duhu jednako vjerno kao to je to inio prije svojeg obraenja
na kranstvo. No znao je da ustaljeni obredi uskoro moraju u potpunosti prestati budui da se ispunilo ono to su oni nagovijetali i svjetlo evanelja bacalo je svoju slavu na idovsku vjeru, dajui novo znaenje
njezinim drevnim obredima. 31
Kada su veliki sveenici i vladari vidjeli uinak Pavlovog iskustva, u
njima se probudila mrnja protiv njega. Vidjeli su da odvano propovijeda Isusa i ini uda u Njegovo ime, da ga mnotvo ljudi slua i okreu
se od svojih tradicija te gledaju na idovske voe kao na ubojice Bojeg
Sina. Njihov se bijes rasplamsao i sastali su se kako bi se posavjetovali
o najboljem nainu da se smiri ushienje naroda. Sloili su se da je jedini siguran nain ubiti Pavla. No Bogu su bile poznate njihove namjere i
poslani su aneli da ga tite kako bi mogao ostati na ivotu da izvri
svoje poslanje.32
U Pavlovu putovanju morem ispunila se Boja posebna namjera; On
je doveo do toga da posada broda na taj nain bude svjedok Boje sile
kroz Pavla te da i neznaboci mogu uti za Isusovo ime, kako bi se
mnogi obratili sluajui Pavlovo uenje i gledajui uda koja je inio.
Kraljevi i upravitelji bili su oarani njegovim rasuivanjem i, dok je s
revnou i silom Svetog Duha propovijedao Isusa i priao o zanimljivim
dogaajima iz svog vlastitog iskustva, obuzelo ih je osvjedoenje da je
Isus bio Boji Sin.33
205
uda
17. srpnja
Sva slava samo Bogu
uda
18. srpnja
Zato nema uda?
Oh, gospodaru, ako je Jahve s nama, zato nas sve ovo snae?
Gdje su sva ona udesa Njegova o kojima nam pripovijedahu oci
nai? (Suci 6:13)
Potrebna nam je vea vjera. Gospod eli da se Njegova volja izvri u
srcima svih koji vjeruju u Njega. Ali mnogi, koji bi mogli biti Boji suradnici, nikada to nee postati jer se dre nesavrenosti svojeg karaktera.
Neki njeguju omiljene mane. Drugi uivaju u svojim naslijeenim i steenim porocima, te posveuju svoj ivot uzdizanju i proslavljanju samih
sebe, dok se naposljetku ne pokae da su puni ne Svetoga Duha, ve
sami sebe.
Veliki Gospodnji dan stoji neposredno pred nama, i Bog poziva glasnike kojima e upravljati Sveti Duh, koji nee eljeti upravljati Svetim
Duhom. Takve e glasnike voditi Duh i bit e oblikovani, oieni i ukraeni u pravednosti jer su voljni pokoriti se. Ali oni kojima odgovara
nositi sa sobom velike koliine sebinosti, iznalaenja mana, sumnjiavosti, nepovjerenja i sukoba, bit e toliko prevareni da ni sami nee znati koliko su lagani. Oni su ispunjeni vlastitim djelima. Nemaju ni najmanjeg pojma to to znai biti raspet s Kristom. Poniziti samog sebe, iskustvo je koje im je strano. Prije nego to budu u stanju sluiti Bogu na prihvatljiv nain, njihovo ja mora umrijeti. 36
Nevjernici su pitali: Zato se ne ine uda meu onima koji tvrde da
su Boji narod? Brao, najvee udo koje se moe dogoditi je obraenje ljudskog srca. Trebamo biti ponovno obraeni, izgubiti iz vida sebe i
ljudske zamisli, te gledati Krista kako bismo se mogli preobraziti na
Njegovu sliku. Kada se ovo, najvee od svih uda, dogodi u naem srcu,
bit emo svjedoci drugih uda.
Bog ne moe na udesan nain djelovati kroz nas dok nismo obraeni.
To bi nas pokvarilo, jer bismo to shvatili kao dokaz da smo savreni u
Njegovim oima Ostanite u Meni i Ja u vama. Kao to loza ne moe
donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u Meni. (Ivan 15:4) Oni koji vide Krista ivom vjerom, oni koji
prebivaju u Njemu, imat e silu raditi uda na Njegovu slavu. 37
207
uda
19. srpnja
Sjeanje na sedamdesetoricu
uda
20. srpnja
Zadrati stav nalik Kristovom
Ree Mu Ivan: Uitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama. A Isus ree: Ne
branite mu! Jer nitko ne moe uiniti neto silno u Moje ime pa Me
ubrzo zatim pogrditi. (Marko 9:38, 39)
Tijekom ranog razdoblja svojeg rada na irenju evanelja, Jakov i
Ivan susreli su se s ovjekom koji je, iako nije bio priznati Kristov sljedbenik, izgonio zloduhe u Njegovo ime. Uenici su zabranili tom ovjeku da to radi i mislili su da su time postupili ispravno. No kada su to
iznijeli pred Krista, On ih je ukorio, rekavi im: Ne branite mu! Jer
nitko ne moe uiniti neto silno u Moje ime pa Me ubrzo zatim pogrditi. (Marko 9:39) Ne smije se otjerati nikoga tko se na bilo koji nain
pokazao prijateljski naklonjen prema Kristu. Uenici si ne smiju doputati uskogrudni, iskljuivi duh, ve moraju pokazati isto dalekoseno
suosjeanje kojem su bili svjedoci kod svog Uitelja. Jakov i Ivan mislili su da su imali u vidu Gospodnju ast kada su zauzdali tog ovjeka, ali
poeli su uviati da su djelovali iz zavisti, u interesu vlastite asti. Priznali su svoju pogreku i prihvatili ukor. 41
injenica da se netko ne podudara u svim pojedinostima s naim osobnim zamislima ili miljenjima, nee nas opravdati ako zabranjujemo
toj osobi da radi za Boga. Krist je Veliki Uitelj; na nama nije da sudimo ili zapovijedamo, ve da ponizno sjedimo do Isusovih nogu i uimo
se od Njega. Svaka dua koju je Bog uinio spremnom, provodnik je
kroz kojeg e Krist otkriti svoju ljubav koja prata. Koliko stoga moramo biti oprezni da ne obeshrabrimo nekoga od Bojih svjetlonoa, te
tako zaustavimo zrake kojima On eli obasjati svijet!
Grubost ili hladnoa koju uenik pokazuje prema onome koga Krist
privlai postupak nalik onome kada je Ivan zabranio ovjeku da ini
uda u Kristovo ime moe dovesti do toga da se noge te osobe okrenu
na neprijateljev put te da ta dua bude izgubljena. Umjesto da ovjek
uini tako neto, rekao je Isus, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude baen u more. (stih 42) 42
209
uda
21. srpnja
Proroanstvo se ispunjava
Ustat e, doista, lani kristi i lani proroci i iznijeti znamenja velika i udesa da, bude li mogue, zavedu i izabrane. (Matej 24:24)
Prolo je vrijeme u kojemu bi ljudi mogli ugaati sebi i veliati se.
Boji propovjednici, prekasno je da se natjeete za prevlast. Dolo je
ozbiljno vrijeme kada bi propovjednici trebali plakati izmeu trijema i
rtvenika, uzvikujui: Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti
batine svoje sramoti! (Joel 2:17) Nastupio je dan u kojem, umjesto da
uzdiu vlastite due u samodostatnosti, propovjednici i narod trebaju
priznavati svoje grijehe pred Bogom i jedni pred drugima. Boji zakon
je pogaen, a ak i meu onima koji zagovaraju njegove obvezujue
zahtjeve ima onih koji kre njegove svete naloge. Biblija e se itati od
kue do kue; ljudi i ene pronalazit e pristup tim domovima, a umovi
e se otvoriti da prihvate Boju Rije; kada doe nevolja, mnogi e biti
spremni donijeti ispravnu odluku, ak i kada budu suoeni sa zastraujuim potekoama koje e doi kroz sotonina varljiva uda. Iako e ti
ljudi priznati istinu i postati Kristovi suradnici u jedanaesti sat, primit e
istu plau kao i oni koji su radili cijeli dan. Postojat e cijela vojska nepokolebljivih vjernika koji e stajati vrsto poput stijene u posljednjoj
probi. Ali gdje su u toj vojsci oni koji su bili stjegonoe? Gdje su oni iji
su glasovi odjekivali u objavljivanju istine grjenicima? Neki od njih
nisu ovdje. Traimo ih, ali oni nisu bili u stanju ostati postojani kroz
vrijeme reetanja i preli su u redove neprijatelja.
Brao i sestre, Gospod nam eli dati jo veu svjetlost Kada se aneo spremao otkriti Danielu izuzetno zanimljiva proroanstva koja su
trebala biti zapisana za one koji e biti svjedoci njihova ostvarenja, aneo je rekao: Budi snaan, da, budi snaan. Na nama je da primimo
istu slavu koja je bila otkrivena Danielu, jer je ona namijenjena Bojem
narodu u ove posljednje dane kako bi zvuku trube mogli dati poseban
ton. 43
210
uda
22. srpnja
uvajte se!
Ako vam tada tko rekne: 'Evo Krista ovdje! Eno ondje!' - ne vjerujte. Ustat e doista lani kristi i lani proroci i tvorit e znamenja
i udesa da, bude li mogue, zavedu izabrane.
(Marko 13:21, 22)
Doi e varalice, i dok budu tvrdili da rade posebno djelo za Boga,
dok budu ispovijedali visok stupanj pobonosti, posveenost, te govorili
da dobivaju vienja i snove, zapravo e tvoriti sjelo neprijatelja i pokazat e se da kre Boje zapovijedi. Trebamo biti na oprezu i postaviti te
varalice pred ispiti: Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako,
zoru nee doekati. (Izaija 8:20) Hoemo li posluati ozbiljna upozorenja Krista, Pavla i Ivana u vezi s time, te oduprijeti se da ne budemo
prevareni neprijateljevim podmuklim sredstvima? 44
Broj spiritista raste. Oni e pristupati ljudima koji imaju istinu, kao to
je sotona pristupio Kristu, izazivajui ih da pokau svoju silu i ine uda
kako bi dokazali Boju naklonost i svoj odabir kao narod koji ima istinu. Sotona je rekao Kristu: Ako si Sin Boji, reci da ovo kamenje postane kruhom. (Matej 4:3) Herod i Pilat traili su od Krista da uini udo dok je bio na suenju o kojem Mu je ovisio ivot. Bili su potaknuti
znatieljom, ali Krist nije uinio udo kako bi ih zadovoljio. Spiritisti e
inzistirati na tome kako bi se upustili u bitku s propovjednicima koji
nauavaju istinu. Ako to odbiju, bit e izazvani. Navodit e stihove iz
Svetih spisa, ba kao to je to sotona inio s Kristom. Sve provjeravajte! kau oni. No njihova ideja provjeravanja sastoji se od sluanja njihovih varljivih razmiljanja i prisustvovanja njihovim skupovima. Ali
na njihovim okupljanjima aneli tame poprimaju oblija mrtvih prijatelja i razgovaraju s njima kao aneli svjetlosti.
Njihovi voljeni pojavljivat e se u haljinama od svjetlosti, naizgled isti
kao kada su hodali zemljom. Poduavat e ih i razgovarati s njima. I
mnogi e biti prevareni . 45
211
uda
23. srpnja
uda zloga i progoni
uda
24. srpnja
Trostruki savez
uda
25. srpnja
Nemojte uivati u nepravdi
Doista, otajstvo bezakonja ve je na djelu, samo ima tko da ga sada zadrava dok ne bude uklonjen. Tada e se otkriti Bezakonik.
Njega e Gospodin Isus pogubiti dahom usta i unititi pojavkom
Dolaska svoga - njega koji djelovanjem Sotoninim dolazi sa svom
silom, lanim znamenjima i udesima i sa svim nepravednim zavaravanjem onih koji propadaju poradi toga to ne prihvatie ljubavi
prema istini da bi se spasili. I zato im Bog alje djelovanje zavodniko da povjeruju lai te budu osueni svi koji nisu povjerovali istini,
nego su se odluili za nepravednost. (2. Solunjanima 2:712)
Ako je na ivot skriven s Kristom u Bogu, sotonina udotvorna mo,
koja se ve pokazuje, nee nas obmanuti Postoje ljudi koji e ostati
vjerni Bojem nalogu do samog kraja vremena. Oni e znati kako je to
sudjelovati u Kristovim patnjama. Sotona e prema njima pokazati posebnu opakost kad uvidi da je preostalo malo vremena. On zna da moe
biti siguran u vezi s onima koji su podlegli njegovim obmanama, ali one
koji se nee dati zavarati progonit e sve dok ga ne stigne posljednja
Boja kazna. init e uda kako bi uvrstio obmanu na onima koje je
ve prevario te kako bi prevario i druge. 52
Preruen u anela svjetlosti, sotona e hodati zemljom kao udotvorac. Prekrasnim rijeima iznosit e uzviene misli. Izgovarat e dobre
rijei i init e dobra djela. Utjelovljivat e Krista, ali u jednoj stvari
razlika e biti oigledna. Sotona e navoditi ljude da okrenu lea Bojem zakonu. Unato tomu, tako e dobro imitirati pravednost da bi, kada
bi to bilo mogue, prevario i same izabrane. Okrunjene glave, predsjednici i uzvieni vladari poklonit e se njegovim lanim naukama. 53
Kada oni, koji nisu povjerovali istini, nego su se odluili za nepravednost (2. Solunjanima 2:12), budu ostavljeni da prihvate jake zablude i
povjeruju u la, tada e svjetlost istine obasjati sve ija su srca otvorena
da ju prime, i sva Gospodnja djeca koja su ostala u Babilonu posluat e
poziv: Iziite iz nje, narode moj! (Otkrivenje 18:4) 54
214
uda
26. srpnja
Propast obmanjivaa
I Zvijer bi uhvaena, a s njom i Lani prorok koji je u njenoj nazonosti inio znamenja i njima zavodio one to su primili ig Zvijeri i klanjali se njezinu kipu. ivi su oboje baeni u ognjeno jezero
to gori sumporom. (Otkrivenje 19:20)
Spiritisti prikazuju put u pakao izuzetno privlanim. Ti varljivi uitelji
oblae duhove tame u iste nebeske haljine, i imaju silu prevariti one
koji nisu utvreni u biblijskoj istini. Koritenjem ispraznog filozofiranja
put u pakao predstavljen je kao siguran put. Pomou vrlo aktivne mate
i melodinih glasova, oni opisuju iroki put kao put sree i slave. Ambicija dri pred zabludjelim duama, kao to je to sotona predstavio Evi,
sliku slobode i blagostanja koje nikada nisu pomislili da mogu uivati.
Slave se ljudi koji su hodili irokim putom u pakao, i nakon njihove
smrti uzdiu se na najvie poloaje u vjenom svijetu. Sotona, odjeven u
haljine svjetlosti i u obliju uzvienog anela, bezuspjeno je kuao Otkupitelja svijeta. No prilazei ljudima odjeven u anela svjetlosti, nailazi na vie uspjeha. On prikriva svoje strane namjere i uspijeva i predobro prevariti neoprezne koji nisu vrsto utemeljeni u vjenoj istini. Sotonine sluge koriste se bogatstvom, silom, genijalnou, rjeitou, oholou, izopaenim rezoniranjem i strastima kao sredstvima u svom djelu
kojim ele iroki put uiniti privlanim, posipajui ga primamljivim
cvijeem. Ali svaka rije koju su izgovorili protiv Otkupitelja svijeta bit
e okrenuta protiv njih i jednog e se dana poput rastaljena olova utisnuti u njihove due svjesne krivnje. 55
U trenutku kada je potop bio na svom vrhuncu, Zemlja je nalikovala
na beskrajno jezero puno vode. Kada Bog napokon proisti Zemlju, ona
e izgledati kao beskonano vatreno jezero. Kao to je Bog ouvao arku
usred kaosa potopa zato to se u njoj nalazilo osam pravednih osoba,
tako e sauvati i Novi Jeruzalem u kojem e se nalaziti vjernici iz svih
vjekova, od pravednog Abela do posljednjeg svetog koji je ivio na
Zemlji . 56
215
uda
27. srpnja
udo u srcu vjernika
uda
28. srpnja
Odraavanje Kristova karaktera
uda
29. srpnja
Darovi dani po potrebi
Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju,
koliko li e vie Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaitu. (Luka 11:13)
Nisu li Isus i Njegovi apostoli inili uda? Isti suosjeajni Spasitelj
ivi i danas i spreman je sluati molitve vjere jednako kao to je to bio
spreman kada je u vidljivom obliju hodao meu ljudima. Prirodno surauje s natprirodnim. Dio je Bojeg plana da nam da, kao odgovor na
molitvu vjere, ono to nam ne bi dao da Ga nismo molili. 59
Talenti koji se koriste umnoavaju se. Uspjeh nije posljedica sluajnosti ili sudbine; on je djelovanje Boje providnosti, nagrada za vjeru i
razboritost, za vrlinu i ustrajan napor. Gospod eli da koristimo svaki
dar koji imamo; ako to uinimo, dobit emo na koritenje jo vee darove. On nam ne daje sposobnosti koje nam nedostaju na nadnaravni nain; ali dok koristimo one sposobnosti koje posjedujemo, On e raditi s
nama kako bi uveao i ojaao svaku sposobnost. Svakom revnom rtvom iz cijelog srca u Uiteljevoj slubi nae e snage rasti. Kada se preputamo da budemo orua za djelovanje Svetog Duha, Boja milost radi
u nama kako bi zanijekali stare sklonosti, nadvladali snane nagone i
stvorili nove navike. Dok cijenimo i sluamo poticaje Duha, naa srca
rastu kako bi mogla primiti sve vie i vie Njegove sile te obavila bolji i
vei posao. Uspavane snage su probuene, a paralizirane sposobnost
dobivaju nov ivot.
Ponizni radnik, koji se posluno odaziva Bojem pozivu, moe biti
siguran da e primiti nebesku pomo. I samo prihvaanje tako velike i
svete odgovornosti uzdie karakter. Ono poziva na djelovanje najvie
umne i duhovne sile, te jaa i isti um i srce. Prekrasno je koliko snana
moe postati slaba osoba kroz vjeru u Boju silu Onaj tko poinje s
malo znanja, na skroman nain, i govori o onome to zna, istovremeno
marljivo traei nove spoznaje, vidjet e da mu na raspolaganju stoji
itava nebeska riznica. to se vie bude trudio prenositi svjetlost, primit
e vie svjetlosti. 60
218
uda
30. srpnja
Sveti Duh u punini
uda
31. srpnja
Krist eka na prazne posude
Posluajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hou
vas pouiti svojim rijeima. (Izreke 1:23)
Mnogi su uli za Isusa preko pria o predivnim udima koja je inio.
Kada je Krist rekao da e Njegovi uenici initi djela vea od onih koja
je On inio, nije mislio da e prikazivati uzvienija oitovanja vlastite
sile; mislio je da e njihovo djelo biti veeg opsega. Nije govorio samo
o injenju uda, ve o svemu to e se dogaati pod djelovanjem Svetoga Duha. 62
Krist je svojoj crkvi obeao dar Svetoga Duha, i to obeanje pripada i
nama jednako kao to je pripadalo prvim uenicima. No poput svakog
drugog obeanja, dano je pod uvjetima. Postoji mnogo onih koji vjeruju
i ispovijedaju pravo na Gospodnje obeanje; oni govore o Kristu i o
Svetom Duhu, ali ne primaju blagoslove. Nne predaju svoje due vodstvu i upravljanju nebeskih posrednika. Mi ne moemo koristiti Svetoga
Duha; Sveti Duh treba koristiti nas. Bog putem svog Svetoga Duha u
svome narodu izvodi u vama i htjeti i djelovati (Filipljanima 2:13).
Ali mnogi se ne ele pokoriti tome. Oni ele sami upravljati sobom. To
je razlog to ne primaju nebeski dar. Duh se daje samo onima koji ponizni ekaju na Gospoda i koji paze na Njegovo vodstvo i milost. Boja
sila eka da je oni zatrae i prime. Taj obeani blagoslov, koji se dobiva
vjerom, sa sobom donosi sve ostale blagoslove. On se daje u skladu s
bogatstvima Kristove milosti, a On je spreman dati svakoj dui onoliko
koliko je ona u stanju primiti. 63
Bog poziva ljude i ene da isprazne srca od svojeg ja. Tada Njegov
Duh moe nesmetano ui. Prestanite pokuavati sami obaviti posao.
Traite Boga da radi u vama i kroz vas, dok apostolove rijei ne postanu
vae rijei: ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist. (Galaanima
2:20)64
Onog trenutka kada iz svog uma izbacite tatinu i lakoumnost, prazninu e ispuniti ono to Bog eka da vam da Njegov Sveti Duh.65
220
1. kolovoza
2. kolovoza
3. kolovoza
Primjer vjere
I ovo je pobjeda to pobijedi svijet: vjera naa. (1. Ivanova 5:4)
U ponedjeljak ujutro imali smo molitveni sastanak za mojeg mua.
Iznijeli smo njegov sluaj pred Velikog Lijenika. Bilo je to sveto vrijeme; nebeski mir poivao je na nama. Ove rijei nametnule su se mojem
umu: [1. Ivanova 5:4]
Tada smo ponovo zapoeli s poslom koji smo prekinuli u subotu, i
jutro smo proveli u posebnom radu za grjenike i one koji su nazadovali
u vjeri, od kojih je dvije stotine istupilo za molitvu, u rasponu od desetogodinje djece do sijedih mukaraca i ena. Vie od dvadesetero njih
kroili su svojim nogama na put ivota po prvi put
U ponedjeljak naveer bila sam na skupu pod atorom koji se odravao u Danversu, u dravi Massachussets. Preda mnom je stajao veliki
sabor. Bila sam preumorna da svoje misli spojim u vezane reenice;
osjeala sam da moram dobiti pomo, i zatraila sam ju svim svojim
srcem. Znala sam da e bilo kakav uspjeh koji bi popratio moje napore
biti ostvaren snagom Monoga.
Boji Duh poivao je na meni kada sam pokuala govoriti. Poput
strujnog udara osjetila sam ga u svom srcu, i sva bol trenutno je nestala.
Patila sam od velike boli u ivanim sreditima u mozgu, i to je u potpunosti bilo otklonjeno. Osjetila sam olakanje u nadraenom grlu i umornim pluima. Moja lijeva ruka i aka bile su gotovo neupotrebljive kao
posljedica moje srane boli, ali sada mi se vratio prirodni osjet. Moj um
bio je bistar, a dua ispunjena Bojom svjetlou i ljubavlju. inilo se
da sam sa svih strana okruena Bojim anelima, poput plamenog zida.
Preda mnom su stajali ljudi koje moda vie neu vidjeti sve do sudnjeg
dana; elja da budu spaeni nagonila me da govorim revno i u Bojem
strahu, kako bih bila ista od njihove krvi. Osjeala sam se izuzetno slobodnom tijekom svog napornog govora koji je trajao sat i deset minuta.
Isus mi je bio pomonik i Njegovu imenu pripada sva slava. Sluateljstvo je bilo vrlo paljivo. 8
223
4. kolovoza
5. kolovoza
Stvaranje ni iz ega
A vjera je ve neko imanje onoga emu se nadamo, uvjerenost u
zbiljnosti kojih ne vidimo Vjerom spoznajemo da su svjetovi ureeni rijeju Bojom tako te ovo vidljivo ne posta od neega pojavnoga. (Hebrejima 11:1, 3)
Znanost nikada nee moi objasniti djelo stvaranja. Koja bi to znanost
mogla objasniti tajnu ivota?
Teorija da Bog nije stvorio tvar kada je stvorio svijet, neosnovana je. U
stvaranju naeg svijeta Bog nije ovisio o tvari koja je prethodno postojala. Naprotiv, sve stvari, bile one materijalne ili duhovne, pojavile su se
pred Gospodom Jahvom na zvuk Njegova glasa i stvorene su za Njegove
namjere. Nebesa i sve njihove vojske, Zemlja i sve stvari na njoj ne samo
to su djelo Njegovih ruku, ve su nastali dahom Njegovih usta.10
Shvaanje Boje rijei bolje je od sveg drugog znanja. Velika je nagrada za dranje Njegovih zapovijedi, i nita zemaljsko ne bi smjelo biti
uzrok da se kranin makar i na trenutak pokoleba u svojoj odanosti.
Blaga, ast i svjetska slava nisu nita do ljake koja e nestati pred vatrom Bojega gnjeva.
Gospodnji glas koji poziva Njegove vjerne da idu naprijed esto do
krajnjih granica iskuava njihovu vjeru. Ali kad bi oni odgaali posluati dok se ne ukloni svaka sjenka nesigurnosti iz njihova shvaanja, i dok
ne preostane ni najmanja mogunost neuspjeha ili poraza, nikada se ne
bi pokrenuli. Oni koji misle da je nemogue pokoriti se Bojoj volji i
vjerovati u Njegova obeanja dok im se sve ne izloi jasno i isto, nikada se nee pokoriti. Vjera nije sigurnost znanja; ona je imanje onoga
emu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo (Hebrejima
11:1). Drati Boje zapovijedi jedini je nain da zadobijemo Njegovu
naklonost. Kraninov moto trebao bi biti: Idi naprijed! 11
Bog je imao na umu slubu ljudi i ena jo prije nego to je stvoren
svijet.12
225
6. kolovoza
Dvije grupe
Vjerom Abel prinese Bogu bolju rtvu nego Kain. Po njoj primi
svjedoanstvo da je pravedan - Bog nad njegovim darovima posvjedoi. (Hebrejima 11:4)
Kain je doao pred Boga nosei u srcu mrmljanje i nevjerstvo u vezi s
obeanom rtvom i nunou rtvenih prinosa. Njegov dar nije pokazivao pokajanje za grijeh. Mislio je, kao to to mnogi i danas misle, da bi
dranje Bojeg plana na tono onaj nain na koji ga je On predstavio,
povjeravanje svojeg spasenja u potpunosti otkupljenju obeanog Spasitelja, predstavljalo priznanje slabosti. Kain je izabrao put oslanjanja na
samog sebe. Odluio je prii Bogu s vlastitim zaslugama. Nee prinijeti
janje, ve e donijeti svoje plodove, proizvode svoga rada. Svoju rtvu
prinio je kao da Bogu ini uslugu
Abel je shvatio velika naela iskupljenja. Uvidio je da je grjenik i
shvatio da grijeh i njegova kazna smrt stoje izmeu njegove due i
zajednitva s Bogom. Prinio je zaklanu rtvu, rtvovani ivot, priznajui
na taj nain zahtjeve zakona koji su bili prestupljeni
Abel je izabrao vjernost i poslunost; Kain je izabrao nevjerstvo i pobunu. U tome je leala sr problema.
Kain i Abel predstavljaju dvije grupe ljudi koje e postojati na svijetu
do kraja vremena. Jedna grupa koristi propisanu rtvu za grijeh; druga
se odluila oslanjati na vlastite zasluge; njihova rtva na svojoj strani
nema silu nebeskog posrednitva i stoga nije u stanju donijeti ovjeku
Boju naklonost...
Vrsta vjernika koji slijede Kainov primjer ukljuuje daleko vei dio
stanovnitva ovog svijeta; gotovo svaka lana religija osniva se na istom
naelu da se ovjek moe pouzdati u vlastite napore kako bi zadobio
spasenje. Neki tvrde da ljudskoj rasi ne treba otkupljenje ve razvoj da
ona moe oistiti, uzdignuti i obnoviti samu sebe Ljudski rod nema
snage obnoviti samog sebe. On ne tei prema gore, prema onome to je
boansko, ve prema dolje, prema sotonskom. Krist je naa jedina nada.13
226
7. kolovoza
Pokrenuti vjerom
Vjerom pozvan, Abraham poslua i zaputi se u kraj koji je imao
primiti u batinu, zaputi se ne znajui kamo ide. (Hebrejima 11:8)
Boja rije dola je Abrahamu ne s obeanjima laskavih mogunosti u
ovom ivotu ili velike plae, cijenjenog poloaja i zemaljske asti On
je napustio svoju domovinu, svoj dom, svoju rodbinu i sve ugodno to
je bilo vezano uz njegov proli ivot, kako bi postao hodoasnik i stranac.
esto je prekinuti stare veze daleko vanije nego to to mnogi uviaju, kako bi se oni koji trebaju govoriti u Kristovo ime mogli dovesti u
poloaj gdje ih Bog moe obrazovati i osposobiti za svoje veliko djelo.
Rodbina i prijatelji esto imaju utjecaj za koji Bog vidi da e uvelike
ometati upute koje On eli dati svojim slugama. Oni koji nemaju blisku
vezu s nebom davat e prijedloge koji e, ako ih se poslua, odvratiti
one koji trebaju biti svjetlonoe svijetu od njihova svetog posla. Prije
nego to je Bog mogao upotrijebiti Abrahama, on je morao prekinuti
svoje prijanje veze kako njime ne bi upravljao ljudski utjecaj i kako se
ne bi oslanjao na pomo ljudi. Nakon to se povezao s Bogom, taj je
ovjek morao od tog trenutka pa nadalje boraviti meu strancima. Njegov karakter morao je biti poseban, razliit od ostalog svijeta
Abrahamova bezuvjetna poslunost bila je jedan od najdojmljivijih
primjera vjere i oslanjanja na Boga koji se moe nai u Svetim zapisima. Imajui samo golo obeanje da e njegovi potomci vladati Kanaanom, bez ikakvih opipljivih dokaza, iao je kamo god ga je Bog vodio,
potpuno i iskreno udovoljavajui uvjetima sa svoje strane, pouzdajui se
da e Gospod vjerno ispuniti svoju rije. Patrijarh je iao kamo god je
Bog rekao da mu je to dunost; bez straha je prolazio kroz pustinju; hodio je kroz idolopoklonike narode, imajui samo jednu misao: Bog je
rekao svoje; ja sluam Njegov glas; On e me voditi i On e me zatititi. Upravo takva vjera i pouzdanje kao to je imao Abraham potrebna
je Bojim glasnicima danas.14
227
8. kolovoza
Vjera se ne izgovara
Vjerom Abraham, kuan, prikaza Izaka. Jedinca prikazivae on
koji je primio obeanje, kome bi reeno: Po Izaku e ti se nazivati
potomstvo! - uvjeren da Bog moe i od mrtvih uskrisiti.
(Hebrejima 11:1719)
Bog je rekao i Njegova se rije mora posluati. Abraham je ostario, ali
to ga nije oslobodilo njegove dunosti. Uhvatio se tapa vjere i u nijemoj patnji primio za ruku svoje dijete, prekrasno u rumenom sjaju zdrave mladosti, te krenuo izvriti Boju rije. Veliki stari patrijarh bio je
samo ovjek; njegove elje i osjeaji bili su poput naih; i on je ljubio
svojeg djeaka koji je bio utjeha u njegovoj starosti i kome je bilo dano
Gospodnje obeanje.
Ali Abraham nije zastao da ispituje kako e biti mogue ispuniti Boja obeanja ako Izak bude ubijen. Nije ostao pregovarati sa svojim bolnim srcem, ve je izvrio nebesku zapovijed u potpunosti, sve do trenutka kada je, upravo dok se no spremao zariti u djetetovo drhtee tijelo,
doao glas: Ne sputaj ruku na djeaka; sad, evo, znam da se Boga boji, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga (Postanak 22:12).
Taj veliki in vjere zapisan je na stranicama svete povijesti kako bi
obasjavao svijet kao blistav primjer sve do kraja vremena. Abraham se
nije izgovarao na svoju starost kao razlog zbog kojeg ne bi morao posluati Boga. Nije rekao: Moja kosa je sijeda, snaga moje muevnosti je
nestala; tko e utjeiti mojih malo preostalih dana kad Izaka vie ne bude? Kako bi ostarjeli otac mogao proliti krv svog jedinca? Ne; Bog je
rekao, i ovjek mora posluati bez ispitivanja, mrmljanja ili padanja u
malodunost.
U naim crkvama danas potrebna je Abrahamova vjera kako bi se
obasjala tama koja se skuplja oko njih, zamraujui slatku sunevu svjetlost Boje ljubavi i umanjujui duhovni rast. Godine nikada nee biti
izgovor za neposluh prema Bogu. Naa vjera treba biti bogata dobrim
djelima, jer je vjera bez djela mrtva. Svaka izvrena dunost, svaka rtva podnesena u Isusovo ime, donosi izvanredno veliku nagradu. 15
228
9. kolovoza
10. kolovoza
11. kolovoza
12. kolovoza
13. kolovoza
14. kolovoza
15. kolovoza
16. kolovoza
17. kolovoza
18. kolovoza
19. kolovoza
Umnoavanje vjere
Apostoli zamole Gospodina: Umnoi nam vjeru! (Luka 17:5)
Neka Gospod umnoi nau vjeru i pomogne nam da uvidimo kako On
eli da se svi upoznamo s Njegovom slubom iscjeljenja i milosrem.
On eli da svjetlost Njegove milosti grane s mnogih mjesta. Onaj koji
shvaa potrebe u svakoj situaciji, brine se da se radnicima u raznim mjestima prue prednosti koje e im pomoi da uinkovitije pobude pozornost ljudi za istine koje donose izbavljenje kako od tjelesnih, tako i od
duhovnih bolesti.
Na Spasitelj osjeao je njeno suosjeanje prema palom i napaenom
ljudskom rodu. eli li biti Njegov sljedbenik, mora njegovati suosjeanje i samilost. Ravnodunost prema ljudskim patnjama mora ustupiti
mjesto ivom zanimanju za jade drugih. Udovice, siroad, bolesni i umirui uvijek e trebati pomo. Tu lei prilika za objavljivanje evanelja za uzdizanje Isusa, nade i utjehe svekolikog ovjeanstva. Kada se
olakaju patnje tijela, srce se otvara i u njega se moe uliti nebeska pomast. Ako gledate na Isusa i crpite od Njega znanje, snagu i milost, moete prenijeti Njegovu utjehu na druge, jer je Tjeitelj s vama.
Susrest ete se s mnogo predrasuda, s puno lane revnosti i pogreno
imenovane pobonosti; ali i u domaem i u stranim poljima nai ete
vie srca koje je Bog pripremao za sjeme istine nego to to moete zamisliti, i ti ljudi e s radou pozdraviti nebesku poruku kad im bude
iznesena. 37
Kada nastupe iskuenja, nemojte pokleknuti pred obeshrabrenjem.
Prigovaranje i mrmljanje slabe duu i obeauju Boga. Dolikuje li
nam to smo tako spremni aliti se? Nisu li znaci Boje ljubavi dovoljni
da ispune naa srca zahvalnou i hvalom? Isus eli da vjerujemo u Njega, strpljivo podnosei zastoje na koje ne moemo utjecati. On se sjea
svake rijei koju je izgovorio kako bi naveo svoju djecu da vjeruju u
Njega. On uvijek vodi rauna o svom zavjetu. Njegova rije nikada nee
iznevjeriti. Neka Gospod umnoi nau vjeru u Posrednika. 38
239
20. kolovoza
21. kolovoza
Ima nade
Evo sotona zaiska da vas proreeta kao penicu. Ali Ja sam molio
za tebe da ne malake tvoja vjera. (Luka 22:31, 32)
Kada su u sudnici izgovorene rijei odricanja, kada su Petra njegova
ljubav i odanost - probueni Spasiteljevim pogledom saaljenja, ljubavi
i tuge - natjerale u vrt gdje je Krist plakao i molio se, kad su njegove
suze pokajanja padale na tlo koje je bilo natopljeno krvavim kapima
Kristove muke, tada su Spasiteljeve rijei: Ja sam molio za tebe kad
k sebi doe, uvrsti svoju brau (Luka 22:32) bile oslonac njegovoj
dui. Krist ga, iako je predvidio njegov grijeh, nije prepustio oaju.
Da je pogled koji mu je Isus uputio izraavao osudu umjesto saaljenja; da mu u proroanstvu o grijehu nije progovorio o nadi, koliko bi
gusta bila tama koja je obavijala Petra! Koliko bi beznadan bio oaj te
izmuene dua! U tom trenutku patnje i gaenja prema samom sebi, to
bi ga moglo zadrati da se ne uputi stazom kojom je poao Juda?
Onaj koji nije mogao potedjeti svog uenika njegove boli, nije ga
ostavio da se sam nosi s njezinom gorinom. Njegova ljubav ne iznevjerava niti naputa. Ljudska bia, i sama podlona grijehu, sklona su odnositi se grubo prema onima koji su kuani i koji grijee. Oni ne mogu
itati srce niti poznaju njegovu bol i patnju. Moraju nauiti o ukoru koji
je ljubav, o udarcu koji ranjava kako bi iscijelio, o upozorenju koje nagovijeta nadu. 41
Nama su, kao i Petru, upuene rijei: Evo sotona zaiska da vas proreeta kao penicu. Ali Ja sam molio za tebe da ne malake tvoja vjera. (Luka 22:31, 32) Krist nikada nee napustiti one za koje je umro.
Mi moemo napustiti Njega i biti nadvladani iskuenjima, ali Krist nikada ne okree lea onome za koga je platio otkup vlastitim ivotom. Kada bi naa duhovna mudrost mogla oivjeti, vidjeli bismo due pognute
pod ugnjetavanjem i natovarene tugom, pritisnute poput kola pod teretom i spremne umrijeti u obeshrabrenosti. Vidjeli bismo anele kako
brzo lete u pomo onima koji se kuaju.42
241
22. kolovoza
23. kolovoza
24. kolovoza
25. kolovoza
26. kolovoza
27. kolovoza
28. kolovoza
29. kolovoza
30. kolovoza
Odgovorni i aktivni
... te ne omlitavite, nego budete nasljedovatelji onih koji po vjeri i
strpljivosti batine obeano. (Hebrejima 6:12)
Sve dok biramo lagani put udovoljavanja sebi i bojimo se samoodricanja, naa vjera nikada nee postati vrsta i neemo moi upoznati Isusov mir ni radost koja dolazi kroz svjesnu pobjedu. Najuzvieniji od sve
vojske otkupljenih koja stoji pred prijestoljem Boga i Janjeta, odjeveni u
bijelo, to su oni koji poznaju borbu koja vodi do pobjede jer su proli
kroz veliku nevolju. Oni koji su se prepustili okolnostima umjesto da su
se ukljuili u taj sukob, nee znati kako je to opstati u onaj dan kada
uas bude poivao na svakoj dui, u dan kada ni Noa, Job ni Daniel ne
bi mogli spasiti ni sina ni ker, jer svatko mora svojom pravednou
izbaviti vlastitu duu.
Nitko ne mora rei da je njegov sluaj beznadan, da ne moe ivjeti
kranskim ivotom. Kristova smrt osigurala je vie nego dovoljno pokrie za svaku duu. Isus je na uvijek prisutan pomonik u vrijeme nevolje. Samo Ga zazovite u vjeri, i On je obeao da e uti i odgovoriti
na vae molbe. 63
Ugodna bajka, koja govori kako treba samo vjerovati i to je sve to
treba uiniti, unitila je tisue i desetke tisua ljudi jer su mnogi vjerom
nazivali ono to nije vjera, ve jednostavno dogma. ovjek je razumno,
odgovorno bie; Gospod ga ne treba nositi kao pasivni teret, ve on mora raditi u skladu s Kristom. ovjek treba preuzeti posao koji mu je odreen, teei za slavom, au i besmrtnou. Bog poziva ljude da iskoriste svaki talent koji im je On povjerio, da upotrijebe svaku silu koju im
je dao, jer ovjek ne moe biti spaen u neposluhu i nemaru. Krist se
borio u arkoj molitvi; svoje molbe iznio je Ocu s plaem i suzama za
one zbog ijeg je spasenja napustio nebo i doao na ovu Zemlju. Koliko
je onda prikladno, tovie, koliko je nuno da se ljudi mole i ne posustaju! Koliko je vano da budu brzi na molitvu, molei za pomo koja moe doi samo od Krista naeg Gospoda! Naete li vremena i glasa za
molitvu, Bog e nai vremena i glasa da vam odgovori. 64
250
31. kolovoza
Trud se isplati
Da, a to ako su se neki iznevjerili? Nee li njihova nevjernost obeskrijepiti vjernost Boju? (Rimljanima 3:3)
elimo li imati mudrost i znanje koje e nas osposobiti da proemo
kroz vrijeme nevolje koje je pred nama, moramo ih sakupljati sada, svakodnevnim vjebanjem vjere. Naa elja nije da budete ispunjeni strahom u vezi s vremenom nevolje, ve elimo da se prihvatite svog posla
sada i vjerno ga vrite iz dana u dan. U vaoj vlastitoj crkvi i susjedstvu
ima dua kojima je potrebna pomo. 65
U usporedbi s onima koji odbacuju istinu, broj onih koji e ju prihvatiti bit e vrlo malen, ali i samo jedna dua vrjednija je od cijelog svijeta.
Ne smijemo se obeshrabriti, iako se ini da na posao ne donosi velike
rezultate. Za Krista je zapisano da ne sustaje i ne malake (Izaija
42:4). Zar emo priati o neuspjehu ili obeshrabrenju? Mislimo o cijeni
koju je na Gospod platio da ovjek ne propadne, ve da ima vjeni ivot. Iako e najvei dio svijeta odbaciti istinu, neki e ju primiti, neki e
se odazvati Kristovoj sili koja privlai. Oni u ije ruke je stavljena literatura mogu se okrenuti od svjetlosti i odbiti posluati uvjeravanja savjesti, ali taj glasnik kojeg su oni prezreli, Bojom providnou moe dospjeti u ruke drugih i biti im kao hrana u pravo vrijeme. Oni e biti potaknuti na pretraivanje Svetih Spisa, na molitvu kako bi upoznali to je
istina, i nee traiti uzalud. Boji aneli pobrinut e se za njihove potrebe. Mnogi koji su u suglasju s istinom, ija su srca puna mira i radosti
zbog svjetlosti za ove posljednje dane, stekli su spoznaju sa stranica
koje su drugi odbacili. Oni koji su prijemljivi za dokaze u korist istine,
pokorit e se uvjeravanjima Bojeg Duha. 66
Kako rastete u vaem iskustvu, poveavat e se revnost u vaoj dui i
toplina ljubavi prema Bojoj slubi, jer ste postigli jedinstvo u namjeri s
Isusom Kristom. Vae sklonosti potjeu od Svetog Duha; nosite Kristov
jaram i Boji ste suradnici. 67
251
Dar lijeenja
1. rujna
Dar lijeenja
2. rujna
Rad ruku pod ruku
Dar lijeenja
3. rujna
Sva slava ide Bogu
Blagoslivljaj Jahvu, duo moja, i ne zaboravi dobroinstva Njegova: On ti otputa sve grijehe tvoje, On iscjeljuje sve slabosti tvoje. (Psalam 103:2, 3)
Isus, nebeski Uitelj, uvijek je uzdizao ime svog nebeskog Oca. Svoje
uenike poduavao je da se mole: Oe na, koji jesi na nebesima! Sveti
se ime Tvoje. (Matej 6:9) I nisu smjeli zaboraviti: Jer je Tvoja sila i
slava. (stih 13). Veliki Iscjelitelj toliko je pazio da usmjeri pozornost od
sebe prema Izvoru svoje sile, da veliko mnotvo, gledajui kako su nijemi progovorili, kljasti ozdravili, hromi prohodali, slijepi progledali, nije
davalo slavu Njemu, ve je slavilo Boga Izraelova. (Matej 15:31)5
Zamislite to bi mogli postii svi oni koji na prvom mjestu trae Boje
kraljevstvo i Njegovu pravednost! Pred svima koji su to voljni initi,
lei veliko djelo. Polje korisnosti prostire se pred onim tko eli initi
dobro u ovom ivotu. Rijei i djela osobe koja na taj nain slui Bogu,
miris su ivota za ivot. Ta osoba moda nee biti u stanju govoriti pred
skupovima, ali moi e voditi due Isusu.
Gospod eli onima koji propovijedaju evanelje grjenicima darovati
sve vie i vie milosti i ljubavi. Potrebno je izvriti djelo za crkve i u crkvama. Njima se ne treba samo propovijedati; treba ih se nauiti da prime
Krista kao svog Spasitelja. Srca lanova trebaju se toliko omekati i poniziti da u krotkosti u svoja srca prime rije koja e spasiti njihove due.
Evaneoska sluba ne sastoji se iskljuivo od propovijedanja. Slue i oni
koji se brinu o bolesnima i patnicima, koji pomau onima u potrebi, govorei rijei utjehe malodunima i malovjernima. Blizu i daleko, due su
optereene osjeajem krivnje. Muka, teret i siromatvo nisu ono to uniava i umanjuje ovjeanstvo. Sumnja i grijeh su ono to donosi nemir i
nezadovoljstvo. Isus eli da Njegova djeca slue duama oboljelim od
grijeha. Oni koji su jaki, trebaju nositi slabosti slabih dok oni ne ojaaju.6
Zdravstveno-misionarski rad trebao bi imati svog predstavnika na
svakom mjestu vezanom uz osnivanje naih crkava. 7
254
Dar lijeenja
4. rujna
Kljuni dio crkvene zadae
Dar lijeenja
5. rujna
Uenje prirodnih zakona
Sine moj, pazi na moje rijei, prigni uho svoje mojim besjedama.
Ne gubi ih nikad iz oiju, pohrani ih usred srca svoga. Jer su ivot
onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu.
(Izreke 4:2022)
Gospoda ne veseli nepoznavanje Njegovih zakona, bilo da su oni prirodni ili duhovni. Mi trebamo biti Boji suradnici na obnavljanju ne
samo due nego i tijela. Trebali bismo nauavati druge kako ouvati i
vratiti zdravlje. Za bolesne bismo trebali koristiti lijekove koje je Bog
predvidio u prirodi, i trebamo ih uputiti na Onoga koji jedini moe obnoviti zdravlje. Na je posao na rukama vjere donijeti Kristu bolesnike i
patnike. Trebamo ih nauiti da vjeruju u Velikog Iscjelitelja. Trebamo
se uhvatiti za Njegovo obeanje i moliti se za oitovanje Njegove sile.
Obnova je sama sr evanelja, i Spasitelj eli da potaknemo bolesne,
beznadne i one u nevolji da se uhvate za Njegovu snagu.
Sila ljubavi bila je u svim Kristovim djelima iscjeljenja, i samo ako
sudjelujemo u toj ljubavi kroz vjeru, moemo biti orue Njegova rada.
Zanemarimo li povezati se u nebesko jedinstvo s Kristom, struja ivotvorne energije ne moe tei u bogatim potocima od nas prema ljudima.11
Dobro zdravlje lei u samom temelju uenikova uspjeha. Bez zdravlja
nikada ne moe ugledati plodove svojih tenji i svojih nada. Stoga je od
kljune vanosti poznavati zakone kojima se dobiva i uva zdravlje.
Ljudsko tijelo moe se usporediti s precizno podeenim strojem, kojem
je potrebna briga kako bi se odralo u radnom stanju. Ne smijemo izlagati jedan dio tijela stalnom troenju i pritisku, dok drugi hra od neaktivnosti. Kada optereujemo um, i miii trebaju dobiti svoju dozu vjebe. Svaka mlada osoba treba nauiti kako upravljati svojim prehrambenim navikama to jesti, kada jesti i kako jesti. Takoer treba nauiti
koliko sati se moe odvojiti na uenje, a koliko se vremena treba posvetiti tjelesnim aktivnostima. 12
256
Dar lijeenja
6. rujna
Dar lijeenja
7. rujna
Poniznost je iscjeljenje
Dar lijeenja
8. rujna
Poslunost je klju
Bude li zduno sluao glas Jahve, Boga svoga, vrei to je pravo u Njegovim oima; bude li pruao svoje uho Njegovim zapovijedima i drao Njegove zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na
Egipane na vas neu putati. Jer Ja sam Jahve koji dajem zdravlje. (Izlazak 15:26)
Svaki zakon koji upravlja ljudskim tijelom mora se strogo potovati,
jer je to jednako Boji zakon kao i rijei Svetih Spisa; svako svojevoljno
odstupanje od poslunosti tom zakonu zasigurno je jednaki grijeh kao i
krenje moralnog zakona. Sva priroda izraz je Bojeg zakona, ali u naoj tjelesnoj strukturi Jahve je zapisao svoj zakon svojim vlastitim prstom na svakom ivcu, svakom ivom vlaknu i na svakom organu u tijelu. Odstupimo li s prirodnog puta koji je sam Bog oznaio, na neki od
putova koji smo sami izmislili, pretrpjet emo gubitak i poraz. 18
O, koliko ljudi gubi najbogatije blagoslove koje im je Bog pripremio
u obliku zdravlja i duhovnih darova! Ima mnogo dua koje se trude postii posebne pobjede i posebne blagoslove kako bi mogli uiniti neko
veliko djelo. Zbog toga uvijek imaju osjeaj da se moraju muiti u molitvama i suzama. Kada te osobe pretrae Pisma uz molitvu kako bi saznali Boju otkrivenu volju, te onda izvre Njegovu volju od srca, bez
ikakve zadrke ili udovoljavanja sebi samima, nai e odmor. Sve muenje, sve suze i borbe, nee im donijeti blagoslov za kojim eznu. Vlastito ja mora se predati u potpunosti. Moraju vriti posao koje se pojavi
pred njima, prisvajajui obilje Boje milosti koje je obeano onima koji
trae s vjerom.
Hoe li tko za mnom, rekao je Isus, neka se odrekne samoga sebe,
neka danomice uzima kri svoj i neka ide za mnom. (Luka 9:23) Slijedimo Spasitelja u Njegovoj jednostavnosti i samoodricanju. Uzdignimo
ovjeka s Golgote rijeima i svetim ivotom. Spasitelj prilazi vrlo blizu
onima koji se posvete Bogu. Ako je ikada postojalo vrijeme kada nam je
bilo potrebno djelovanje Bojeg Duha na naa srca i ivote, to je sada.
Uhvatimo se te nebeske moi za snagu da ivimo ivotom svetosti i samopredaje. 19
259
Dar lijeenja
9. rujna
Milost za nemone
Dar lijeenja
10. rujna
Najvei lijenik
A uveer mu donijee mnoge opsjednute. On izagna duhove rijeju i sve bolesnike ozdravi - da se ispuni to je reeno po Izaiji proroku: On slabosti nae uze i boli ponese. (Matej 8:16, 17)
Na Gospod Isus Krist doao je na ovaj svijet kao neumorni sluga
potrebama ljudi. On slabosti nae uze i boli ponese, kako bi mogao
posluiti u svakoj potrebi ljudskog roda. (Matej 8:17) Doao je ukloniti
teret bolesti, jada i grijeha. Njegova je misija bila dovesti ljude do potpune obnove; doao je dati im zdravlje i mir te savrenstvo karaktera.
Okolnosti i potrebe onih koji su potraili Njegovu pomo bile su razliite, ali nitko tko Mu je doao nije otiao neuslian. Iz Njega je tekla
rijeka iscjeljujue sile i ljudi su biti obnovljeni u tijelu, duhu i dui.
Spasiteljev rad nije se ograniavao na neko posebno vrijeme ili mjesto. Njegovo suosjeanje nije poznavalo granice. Toliko je posvemanje
bilo Njegovo djelo iscjeljenja i nauavanja da u cijeloj Palestini nije
postojala dovoljno velika zgrada koja bi mogla prihvatiti mnotvo koje
se guralo oko Njega. 21
Spasitelj je u svojim udima otkrivao silu koja je neprestano na djelu
u korist ovjeka, kako bi ga odravala i iscjeljivala. Putem prirodnih
sredstava Bog radi iz dana u dan, iz sata u sat, iz trenutka u trenutak,
kako bi nas odrao na ivotu, izgradio nas i obnovio nas. Kada bilo koji
dio tijela pretrpi povredu, proces zacjeljivanja ve je poeo; prirodne
sile pokrenute su kako bi vratile zdravlje. Ali sila koja djeluje preko tih
sredstava jest Boja sila. Sva ivotvorna mo dolazi od Njega. Kada se
ovjek oporavi od bolesti, Bog je bio taj koji ga je iscijelio.
Bolesti, patnje i smrt djelo su neprijateljske sile. Sotona unitava; Bog
obnavlja. Rijei izgovorene Izraelu i danas su istina za one koji vrate
zdravlje tijela ili zdravlje due: Jer Ja sam Jahve koji dajem zdravlje. (Izlazak 15:26) 22
261
Dar lijeenja
11. rujna
Iscjelitelj koji poduava
Dar lijeenja
12. rujna
Bez pompe i razmetanja
Dar lijeenja
13. rujna
Prva kranska sluba
Dar lijeenja
14. rujna
Dar lijeenja
15. rujna
Zadivljeni Likaonci
U Listri je sjedio neki ovjek uzetih nogu, hrom od majine utrobe; nikada nije hodao. uo je Pavla gdje govori. Pavao ga pronikne
pogledom, vidje da ima vjeru u spasenje pa mu iza glasa ree:
Uspravi se na noge! On skoi i prohoda. Kad mnotvo ugleda to
uini Pavao, povika likaonski: Bogovi u ljudskom obliju sioe k
nama! (Djela 14:811)
Dok je Pavao pripovijedao Kristova djela iscjeljivanja bolesnih, opazio je uzetog ovjeka ije su oi bile prikovane za njega, i koji je prihvaao i vjerovao njegovim rijeima. Pavlovo srce ispunilo se suosjeanjem
prema tom ovjeku iju je vjeru jasno vidio; on se eljno uhvatio nade
da ga moe iscijeliti Spasitelj koji, iako se uzdigao na Nebo, ostaje ovjekov Prijatelj i Lijenik, sada s jo vie sile nago kad je boravio na
Zemlji. U prisutnosti tog idolopoklonikog skupa, Pavao je zapovjedio
uzetome da ustane na svoje noge. On je do tada mogao samo sjediti, ali
sada se vjerom uhvatio za Pavlove rijei i, po prvi put u svome ivotu,
ustao na svoje noge. Taj in vjere popratila je snaga te je onaj, koji je
dotada bio uzet, hodao i poskakivao kao da nikada nije bio nemoan.
To djelo uinjeno na uzetome bilo je udo za sve koji su promatrali.
Tog su ovjeka tako dobro poznavali, i iscjeljenje je bilo toliko potpuno,
da nije ostalo mjesta za sumnju s njihove strane. Likaonci su bili uvjereni da su nadnaravne moi pratile rad apostola te su s velikim oduevljenjem uzviknuli kako su se bogovi spustiti k njima s Neba u ljudskom
obliju. To vjerovanje bilo je u skladu s njihovim predajama o bogovima koji su posjeivali zemlju
Vijesti o udesnom iscjeljenju uzetoga ubrzo su se pronijele cijelim
podrujem, sve dok se nije potaknulo ope ushienje, a sveenici iz hramova njihovih bogova spremali su se odati apostolima poast. 32
266
Dar lijeenja
16. rujna
Bez prisvajanja zasluga
Dar lijeenja
17. rujna
Optube nisu neoekivane
Dar lijeenja
18. rujna
Dar lijeenja
19. rujna
Suoeni s boleu
Znajui da prokuanost vae vjere raa postojanou. Ali neka postojanost bude na djelu savrena da budete savreni i potpuni, bez
ikakva nedostataka. Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka ite od
Boga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat e mu se.
(Jakov 1:3 5)
Svi mi elimo trenutni i izravni odgovor na nae molitve, i u iskuenju
smo da postanemo maloduni kada se odgovor odgaa ili dolazi u obliku koji nismo oekivali. Ali Bog je premudar i predobar da bi uvijek
odgovorio na nae molitve upravo u trenutku i na nain na koji mi to
prieljkujemo. On e za nas uiniti vie i bolje nego to bi to bilo kad bi
usliao sve nae elje
Oni koji tee iscjeljenju putem molitve ne smiju propustiti iskoristiti
ljekovita sredstva koja su im nadohvat ruke. Koritenje sredstava koje je
Bog predvidio za olakanje boli i pomaganje prirodi u njezinu djelu obnavljanja ne predstavlja nijekanje vjere Nakon to smo se pomolili za
oporavak bolesnih, moemo prionuti na posao s jo vie energije, zahvaljujui Bogu to imamo prednost suraivati s Njim i molei Ga da blagoslovi sredstva za koja se On sam pobrinuo.
Imamo odobrenje Boje rijei za koritenje ljekovitih sredstava. Ezekija, izraelski kralj, bio je bolestan, i Boji prorok donio mu je vijest da
e umrijeti. Ezekija je zavapio Gospodu, i Gospod je uo svoga slugu i
poslao mu poruku da e mu se dodati petnaest godina ivota. No iako je
samo jedna Boja rije mogla u trenu iscijeliti Ezekiju, dane su posebne
upute: Donesite oblog od smokava, privijte mu ga na ir i on e ozdraviti. (Izaija 38:21) 40
Svjetlost koja mi je dana vezano uz nekoliko kritinih sluajeva, bila
mi je predstavljena u obliku bolesnog djeteta za koje sam se morala brinuti. U svim sluajevima upute koje su mi dane glasile su: Nemoj stavljati led na elo (ve hladnu vodu); stavljaj tople obloge (na crijeva, trbuh i jetra). To e ublaiti groznicu puno bre od same hladnoe. Reakcija nakon primjenjivanja hladnoe dovela je do porasta groznice umjesto njezina nestanka. Te upute stalno su mi ponavljane.41
270
Dar lijeenja
20. rujna
Vjerni poslanici
Dar lijeenja
21. rujna
Dar lijeenja
22. rujna
Dar lijeenja
23. rujna
Dar lijeenja
24. rujna
Lijeniko arobnjatvo
Dar lijeenja
25. rujna
Natjeemo li se pravilno?
Jer nas Jahve, Bog na, zatire, napaja nas vodom otrovanom, jer
zgrijeismo protiv Jahve. Nadasmo se miru, ali dobra nema, ekasmo vrijeme ozdravljenja, al' evo uasa! (Jeremija 8:14, 15)
esto jedna ili druga osoba iznose primjedbu: emu toliko oslanjanje
na sanatorije? Zato se ne molimo za udesno iscjeljenje bolesnih, kao
to je to inio Boji narod? U prvim danim naeg djela mnogi su bili
iscijeljeni molitvom i neki od njih, nakon to su bili izlijeeni, nastavili
su istim putem poputanja apetitu kojim su ili i prije. Nisu ivjeli i radili
na nain koji bi im omoguio da izbjegnu bolest. Nisu pokazali da cijene
Gospodnju dobrotu prema njima. Svaki su put ispoetka bili dovedeni u
patnje zbog vlastita nemarnog, nepromiljenog ponaanja. Kako bi se
Gospod mogao proslaviti u darivanju dara zdravlja tim ljudima?54
Isus je na savren primjer; kad gledamo na Njega koji je za buduu
radost pretrpio kri, podnosei sramotu, trebamo biti potaknuti na veu
revnost On je proao kroz ee borbe od onih koje e ovjek ikada
biti u stanju podnijeti.
A ako se tko i bori, ne dobije vijenca ako se pravilno ne bori. (2.
Timoteju 2:5) ovjek moe ulagati ozbiljne napore da pobijedi, a istodobno ne posjedovati tjelesne, umne i moralne sile koje bi mogao imati
kada bi se doveo u sklad sa zakonima koji upravljaju njegovim biem.
Ako je ovjek neumjeren, to dolazi kao posljedica sebinog udovoljavanja samom sebi, svaki organ u njegovu tijelu slabi i zakinut je za umnu i moralnu snagu. On se ne "bori pravilno"
Moramo se natjecati zakonito ako elimo zadobiti blagodat vjenog
ivota. Staza je dovoljno iroka i svi koji tre u utrci mogu zadobiti nagradu. Ako stvorimo neprirodne sklonosti i udovoljavamo im u bilo kojoj
mjeri, krimo prirodne zakone, a posljedica e biti oslabljeno tjelesno,
umno i moralno stanje. Na taj nain neemo biti sposobni za ustrajne,
ive napore pune nade koje bismo mogli poduzeti da smo bili vjerni
zakonima prirode zakonima prirode.55
276
Dar lijeenja
26. rujna
Molitva za bolesne
Boluje li tko meu vama? Neka dozove starjeine Crkve! Oni neka
mole nad njim maui ga uljem u ime Gospodnje pa e molitva vjere spasiti nemonika; Gospodin e ga podii, i ako je sagrijeio, oprostit e mu se. (Jakov 5:14, 15)
Onima koji ele da se za njih moli kako bi im se vratilo zdravlje, treba
jesno rei da je krenje Bojeg zakona - bilo duhovnog ili prirodnog grijeh, te ako ele primiti Njegov blagoslov, nuno je da priznaju grijeh
i ostave ga.
Sveti spisi pozivaju nas: Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i
molite jedni za druge da ozdravite. (Jakov 5:16) Onome koji trai da se
molite za njega recite neto nalik ovome: Mi ne moemo itati srce ni
znati tajne tvog ivota. One su poznate samo tebi i Bogu. Ako se kaje
za svoje grijehe, tvoja je dunost da ih prizna.
Grijeh osobne prirode treba se priznati Kristu, jedinom posredniku
izmeu Boga i ovjeka Svaki grijeh je prijestup protiv Boga i mora
Mu se priznati kroz Krista. Svaki javni grijeh mora se javno i priznati.
teta nanesena blinjemu mora se ispraviti onome tko je povrijeen ili
oteen. Ako je bilo tko meu onima koji tee za zdravljem kriv za ogovaranje, ako su sijali neslogu u domu, susjedstvu ili crkvi, te poticali
otuenost i neslogu, ako su bilo kojim krivim postupcima naveli druge
na grijeh, te se stvari trebaju priznati pred Bogom i pred onima kojima
je nanesena teta. [1. Ivanova 1:9]
Kada su zla ispravljena, moemo s pouzdanom vjerom iznijeti pred
Gospoda bolesnikove potrebe, na nain kako to Njegov Duh pokae. On
poznaje svakog pojedinca poimence i stalo mu je do njega kao da ne
postoji nitko drugi na svijetu za kojeg je dao svog ljubljenog Sina. Zbog
toga to je Boja ljubav tako velika i tako sigurna, bolesne treba poticati
da se pouzdaju u Njega i budu radosni. Ako se ovjek boji za sebe, to
moe izazvati slabost i bolest. Uzdignu li se iznad potitenosti i sumornosti, imat e bolje izglede za oporavak . 56
277
Dar lijeenja
27. rujna
Dar lijeenja
28. rujna
Dar lijeenja
29. rujna
Rijeke iscjeljujue vode
I kuda god potok protjee, sve ivo to se mie oivi; i bit e vrlo
mnogo riba, jer kamo god doe ova voda, sve ozdravi i oivi - kuda
god protjee ovaj potok Du potoka na obje strane rast e svakovrsne voke: lie im nee otpadati i s njih nee nestajati ploda; svakog e mjeseca roditi novim plodom jer im voda dotjee iz Svetita.
Plod e njihov biti za jelo, a lie za lijek. (Ezekiel 47:9, 12)
Slika dana u Ezekielu 47:112 prikaz je smjera u kojem se treba kretati istina za dananje vrijeme. Mnogi koji su poeli skromno, trebaju
obaviti veliki posao. Doi e se do mnogih dua, ne vanjskim sjajem ni
ikakvim planovima koje su smislili ljudi, ve djelovanjem Svetog Duha
na srca ljudskih orua. Tako je radio na Spasitelj. Kada Njegovi uenici usvoje Njegove metode, Njegovi e blagoslovi pratiti njihove napore.66
[Ezekiel 47:812] Bog je namijenio da nai sanatoriji, kroz Njegovu
silu koja e raditi preko njih, budu takve rijeke ivota i iscjeljenja. 67
Kada doe vrijeme da poruka treeg anela bude objavljena snanim
glasom i da cijela zemlja bude obasjana njegovom slavom, Sveti Duh se
izlijeva na Boji narod. Punina slave gomila se za ovo zavrno djelo
poruke treeg anela. Ni jedna molitva koja se uputila za ispunjenje
obeanja izlijevanje Svetog Duha nije bila uzalud. Sve molitve sakupljale su se, spremne za prelijevanje u poplavu iscjeljujueg boanskog
utjecaja i svjetlosti po cijelom svijetu. 68
Kad Gospod udijeli oprost dui koja se kaje, ona je puna revnosti,
puna ljubavi prema Bogu, puna usrdnosti i energije, i ivotvorni duh
koji je primila ne moe se zatomiti. Krist je u njoj vrelo vode koja izvire
u vjeni ivot . 69
280
Dar lijeenja
30. rujna
1. listopada
U pomaganju je srea
I neke postavi Bog u Crkvi, dar zbrinjavanja.
(1. Korinanima 12:28)
Svatko bi trebao pronai neto za raditi ime e biti na korist sebi i od
pomoi drugima. Bog je odredio rad kao blagoslov, i samo marljivi radnik pronalazi pravu slavu i sreu u ivotu. Boje odobravanje s blagonaklonim jamstvom poiva na djeci i mladima koji radosno sudjeluju u
kuanskim dunostima, dijelei terete oca i majke. Takva djeca bit e
korisni lanovi drutva kad jednom napuste svoje domove
Isus nije izbjegavao brige i odgovornosti, kao to to ine mnogi koji
ispovijedaju da su Njegovi sljedbenici. Mnogi su slabi i neuinkoviti
upravo zato to pokuavaju pobjei tom redu. Oni mogu posjedovati
dragocjene i ugodne osobine, ali usprkos tome gotovo su beskorisni
kada se treba suoiti s potekoama ili nadvladati prepreke. Pozitivnost i
energinost, vrstoa i karakterna snaga koji su se oitovali u Kristu,
trebaju se razviti i u nama, podvrgavanjem istoj stezi koju je On podnio.
Tada e i milost koju je On primio biti namijenjena i nama
Isus je u svoj rad unosio dobro raspoloenje i taktinost. Potrebno je
puno strpljenja i duhovnosti da se biblijska vjera unese u obiteljski ivot
i na radno mjesto, da se podnese napor svakodnevnih poslova a ipak ne
skine pogled s Boje slave. To je ono u emu je Krist pomagao. On nikada nije bio toliko ispunjen svjetovnim brigama da ne bi imao vremena
misliti i baviti se nebeskim stvarima. esto je izraavao radost svog srca
pjevajui psalme i nebeske pjesme. Stanovnici Nazareta esto su mogli
uti Njegov glas kako se uzdie u odavanju slave i zahvalnosti Bogu.
On je odravao povezanost s nebom preko pjesme; kada bi se oni koji
su Ga pratili alili na umor od rada, bili su ohrabreni slatkom melodijom
s Njegovih usana
Isus je bio izvor iscjeljujue milosti za svijet; tijekom svih tih povuenih godina u Nazaretu, Njegov ivot izlijevao se u bujicama suosjeanja
i njenosti. Stari, oaloeni i optereeni grijehom, zaigrana djeca u svojoj nevinoj radosti, mala stvorenja u gaju, strpljive tovarne ivotinje
svi su bili sretniji u Njegovoj prisutnosti. 1
282
2. listopada
Pomonik iz Edena
I ree Jahve, Bog: Nije dobro da ovjek bude sam: nainit u mu
pomo kao to je on. (Postanak 2:18)
Bog je iz ovjeka stvorio enu kako bi mu bila druica i pomonica,
kako bi bila jedno s njim, da ga razveseljava, ohrabruje i bude mu blagoslov. Na njemu je da zauzvrat bude njezin snani pomonik. Svi koji
stupaju u brani ivot sa svetom namjerom - suprug kako bi zadobio
iste osjeaje enina srca, ena da omeka i pobolja karakter svoga
supruga i upotpuni ga - ispunjavaju namjeru koju Bog ima za njih. 2
Mnoge ene koje se smatraju dobro obrazovanima, nakon to su stekle
visoko obrazovanje u nekoj obrazovnoj ustanovi, u sramotnom su neznanju po pitanju praktinih ivotnih dunosti. Nemaju potrebne kvalifikacije za ispravno upravljanje obitelji, koje su samim time i kljune za sreu i
dobrobit. One mogu govoriti o pravima ena i o uzvienom poloaju
ene, no one same pokazuju se nedostojnima pravog poloaja ene.
Neznanje o korisnim dunostima u protivnosti je s Bojom namjerom
prilikom stvaranja ovjeka, i ni u kojem sluaju nije karakteristika ni
osobina pravog gospodina ili dame. 3
Jedna majka kae da joj je suprug nevjernik. Ona ima djecu, ali ih
otac ui da pokazuju nepotovanje prema majci. Ta majka osjea veliki
teret odgovornosti za svoju djecu. Ne zna to bi trebala uiniti. Tada je
izrazila svoju elju da uini neto za Boje djelo i pitala mislim li da joj
je dunost ostaviti svoju obitelj ako je uvjerena da im ne moe pomoi.
Odgovorila sam: Sestro, ne vidim kako bi mogla biti neduna pred Gospodom i ostaviti svog mua i svoju djecu. Ne mogu zamisliti da i sama
razmilja da bi to mogla uiniti. Iskuenja s kojima se suoava mogu
biti vrlo teke prirode. Moda te esto boli srce zbog nepotovanja koje
se pokazuje prema tebi, ali sigurna sam da tvoja dunost mora biti da se
brine za vlastitu djecu. To je tvoje polje rada u kojem ti je dodijeljen
posao. To moe biti kamenito tlo koje obeshrabruje kad ga se pokua
obraivati, ali ima Prijatelja u svim svojim naporima da izvrava svoju dunost neustraivo, savjesno, ne obazirui se na sve obeshrabrujue
okolnosti. Isus je tvoj pomonik . 4
283
3. listopada
Pomo za pomonike
Blago tebi, Izraele! Koji narod k'o tebe Jahve spasava? On tit je
tvoj to te brani. (Ponovljeni zakon 33:29)
Draga brao koja radite na irenju evanelja, nemojte dopustiti da vas
potpuno zaokupi briga za raspodjelu dobara siromanima; nemojte se ni
zadravati oko crkava, propovijedajui onima koji su ve potpuno utvreni u vjeri. Uite ljude da imaju svjetlost u sebi, a ne da ovise o propovjednicima. Oni trebaju imati Krista za svog Pomagaa i trebaju se
nauiti pomagati jedni drugima, kako bi propovjednik slobodno mogao
ii u nova polja. 5
Krist e pruiti pomo onima koji pribjegnu Njemu za mudrost i snagu. Ako se ponizne due suoe s dunostima i kunjama, pouzdajui se
u Isusa, Njegov moni aneo pazit e na njih i Onaj kome su vjerovali
pokazat e se kao dovoljan pomonik u svakoj nevolji. 6
Najbolja pomo koju propovjednici mogu pruiti lanovima crkve
nije dranje propovjedi, ve osmiljavanje posla za njih. Dajte svakome
neto to treba uiniti za druge. Pomognite da svi uvide da su kao oni
koji su primili Kristovu milost dui raditi za Njega. Morate sve nauiti
kako raditi. Posebno one koji su novi u vjeri treba nauiti da budu Boji
suradnici. Ako im se dodijeli posao, maloduni e ubrzo zaboraviti svoj
oaj; slabi e postati jaki, neuki mudri, i svi e biti spremni predstaviti
istinu kakva je u Isusu. Nai e pouzdanog pomonika u Onome koji je
obeao spasiti sve koji Mu priu. 7
Bog je tit i pomonik u svakoj nevolji onima koji Mu vjeruju i pouzdaju se u Njega. Kad smo okrueni potekoama, opasnostima i obeshrabrenjima, ne smijemo popustiti u vjeri i naelima, ve cijeniti svaku
dragocjenu zraku svjetlosti koja nam je dana i biti vjeri naim Bogom
danim odgovornostima.
Vi koji ste zbunjeni i u nevolji, podignite pogled i ohrabrite se. Predajte svoj put u vjeri suosjeajnom Otkupitelju. On je poistovjetio svoje
interese s vaima, i vaa patnja boli i Njega. On e vam pomoi nositi
va teret . 8
284
4. listopada
5. listopada
6. listopada
7. listopada
8. listopada
9. listopada
10. listopada
11. listopada
12. listopada
13. listopada
14. listopada
15. listopada
Nadahnuta vlast
Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima Mu je vlast.
Ime Mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni.
Nadaleko vlast e Mu se sterat' i miru nee biti kraja.
(Izaija 9:6, 7)
Na Gospod je istina, On je ljubav i Njegovo se vladalako ezlo protee du cijelog svemira. 42
Aneli su Boji poslanici, koji blistaju od svjetlosti koja uvijek tee iz
Njegove prisutnosti, i na hitrim se krilima ure izvriti Njegovu volju.
Ali Sin, Boji pomazanik, otisak Bia Njegova, odsjaj Slave, sve
nosi snagom rijei svoje, ima vrhovnu vlast nad svima. (Hebrejima
1:3) Slavan prijestol dignut od davnina, mjesto je Njegova svetita
(Jeremija 17:12); pravedno ezlo, ezlo je Njegova kraljevstva.
(Hebrejima 1:8) Slava je i velianstvo pred Njim, sila i sjaj u Svetitu
Njegovu. (Psalam 96:6) Milost i istina idu pred Njegovim licem.
(Psalam 89:14)
Budui da je zakon ljubavi temelj Boje vladavine, srea svih razumnih bia ovisi o njihovoj savrenoj usklaenosti s Njegovim velikim
naelima pravednosti. Bog od svih svojih stvorenja eli slubu iz ljubavi
slubu koja izvire iz potovanja prema Njegovu karakteru. 43
Crkva treba biti ono to je Bog namijenio da bude: predstavnik Boje
obitelji u svijetu. 44
Kad ne bi bilo crkvenog reda i uprave, crkva bi se raspala na dijelove;
ne bi se mogla odrati kao cjelina. 45
Onaj tko je slab i neiskusan, usprkos svojoj slabosti moe biti osnaen
od onih koji imaju vie nade i koji su bogatiji iskustvom. Iako je najmanji od svih, on je kamen koji mora blistati u zgradi. On je kljuni lan
organiziranog tijela, ujedinjen s Kristom. 46
Ako se crkve ne organiziraju tako da mogu provoditi i odravati red,
nemaju se emu nadati u budunosti; neizbjeno e se raspasti na djelie.47
296
16. listopada
Organizirani za slubu
I neke postavi Bog u Crkvi dari... upravljanja.
(1. Korinanima 12:28)
Crkva je organizirana da slui; u ivotu slube Kristu, povezanost s
crkvom jedan je od prvih koraka. Odanost Kristu zahtijeva vjerno izvravanje crkvenih dunosti. To je vaan dio obuke pojedinca; u crkvi
proetoj ivotom njezina Gospodara, to e izravno dovesti do rada za
svijet koji se nalazi izvan nje. 48
Svatko tko je odan vojnik u Gospodnjoj vojsci bit e revan, iskren i
uinkovit radnik, trudei se da promie interese Kristova kraljevstva.
Neka nitko ne pokuava rei svom bratu: Nije na tebi da radi Gospodnji posao; prepusti to propovjedniku. Mnogi lanovi crkve zakinuti su
za iskustvo koje su trebali imati jer je prevladalo miljenje da propovjednik treba obavljati sav posao i nositi sve terete. 49
Ne moete li oformiti ete te kao Kristovi vojnici krenuti na posao,
ulaui svu svoju taktinost i vjetinu i talent u Gospodarevu slubu,
kako biste spasili due od propasti? Neka se za taj posao organiziraju
grupe u svakoj crkvi. 50
U svakoj crkvi trebaju postojati dobro organizirani odredi radnika koji
e djelovati u okolici te crkve. Odrecite se svojeg ja i pustite Krista da
vas vodi kao va ivot i sila. Bacite se na taj posao bez odgaanja i istina e biti kao kvasac u zemlji. Kad se takve snage pokrenu na posao u
svim naim crkvama, javit e se obnavljajua, preobraavajua, oivljavajua sila u crkvama, jer e lanovi raditi upravo onaj posao koji im je
Bog dao da rade. Neka sve nae crkve budu aktivne, revne, pune entuzijazma nadahnutog Bojim Duhom i silom. Mudro koritenje sredstava,
sposobnosti i sila koje vam je Bog dao, posveenih slubi Njemu, to je
ono to e dovesti do promjene u zajednicama u kojima radite. Moda
ete u nekim mjestima morati poeti vrlo skromno, ali nemojte se obeshrabriti; djelo e rasti, a vi ete vriti slubu evangelizatora. Promatrajte
nain na koji je Krist radio i teite za tim da radite poput Njega. 51
297
17. listopada
18. listopada
19. listopada
2o. listopada
21. listopada
Razluivanje duhova
Doista, jednomu se po Duhu daje rije mudrosti, drugomu razluivanje duhova. (1. Korinanima 12:8, 10)
Neki su bili toliko zaslijepljeni vlastitim nevjerovanjem da nisu mogli
prepoznati duh koji je vodio brata B. On bi im mogao pomoi da je bio
na Bojoj strani
On smatra kako je ast poticati sumnje i nevjerovanje u vezi s vjerom
u kojoj je utvren narod koji dri Boje zapovijedi. Istina kojoj se nekad
radovao, sada mu je postala tama; ako ne promijeni smjer kojim je krenuo, ponovno e upasti u mjeavinu pogleda razliitih vjeroispovijesti,
ali se u potpunosti nee slagati ni s kojom od njih; bit e sam za sebe
crkva, ali nee biti pod vlau velikog Poglavara crkve. Dovodei svoje
poglede u suprotnost s vjerom cjeline, on obeshrabruje crkvu. 59
Postoji mnogo naina na koje e neprijatelj raditi, i stoga oni koji su
postavljeni kao straari na zidine Siona moraju biti pouzdani, raspoznajui svaki neprijateljev plan. Krist nas je upozorio na nadolazee obmane i neistine, i Njegova se upozorenja moramo strogo pridravati. Svaija osjetila trebaju biti budna. Svi trebaju prouavati pojave od uzroka do
posljedica i uvidjeti nunost dane situacije, ne samo u jednom, ve u
svim njezinim vidovima. Trebaju shvatiti to treba podrati, a to ostaviti po strani. Trebaju razluivati duhove svega to se predstavlja kao izravna poruka s Neba. Trebaju opaziti kada se obmane mnoe u samoj
naoj sredini. Trebaju se pobrinuti da odgoj i obuka naroda u ovim posljednjim danima bude osnovana na vrstom pouzdanju u Boju Rije
koja je da i amen u Kristu Isusu. 60
Prouavajui Boju Rije i izvravajui njezine naloge u svim svojim
poslovnim pothvatima, ljudi mogu paljivo razluivati duh koji pokree
pojedine postupke. Umjesto da slijede ljudske nagone i uroene sklonosti, marljivim prouavanjem mogu nauiti naela koja bi trebala upravljati Adamovim sinovima i kerima. 61
302
22. listopada
Kristova otroumnost
Vrebajui na Nj, poslae uhode koji su se pravili pravednicima da
Ga uhvate u rijei pa da Ga predaju oblasti i vlasti upraviteljevoj.
Upitae Ga dakle: Uitelju, znamo da pravo zbori i nauava te
nisi pristran, nego po istini ui putu Bojem. Je li nam doputeno
dati porez caru ili nije? Proniui njihovu lukavost, ree im:
Pokaite mi denar. (Luka 20:2024)
Isus je izvor sve mudrosti. Oni koji se poveu s Njime primaju savjete
od nebeskog izvora. A samo takvi koji imaju mudrost odozgor mogu
ivjeti prema rijeima: Mudro se ponaajte prema onima vani. (Jakov
3:17; Koloanima 4:5) Ako uvijek pred svojim oima imamo Boju
slavu, nae e oi biti pomazane nebeskom pomasti za oi i bit emo u
stanju vidjeti dublje te jo izdaleka spoznati to svijet uistinu jest. Kad
uvidimo njegovo nepotenje, njegovu prepredenost, njegovu sebinost,
njegovo dodvoravanje, njegovo pretvaranje, hvalisanje i pohlepnu lakomost, trebamo usvojiti stav kojim emo predstavljati istinu svojim zdravim naelima, strogim potenjem i svetom odvanou u priznavanju
Krista.62
Gospod eli da primimo puninu Njegovih blagoslova kako ne bismo
bili na strani onih koji dovode u pitanje i sumnjaju, ve eli da imamo
duhovno razluivanje i budemo u stanju razlikovati glas Pravog Pastira
od glasa stranca. Moramo imati osobno iskustvo. Nemojte si laskati da
ste svjetlost svijeta zato to ste dostigli visok poloaj. Pitanje glasi:
Jeste li svjetlo svijeta ili ste tama svijetu? Cijelo Nebo puno oekuje
od vas kojima je povjerena dragocjena svjetlost. Ta svjetlost obasjala
vas je u obliku jasnih, sjajnih zraka od prijestolja ivog Boga. Pitanje od
najvee vanosti za svakoga glasi: Je li sve u redu s mojom duom?
Ni s kime nije sve u redu dok se ne odazove i ne postupi po svjetlosti
koju je Nebo dopustilo da obasja njegov um. Svjetlost istine dragocjenije je od iega Ta svjetlost nas prokuava i navodi nas da otkrijemo
kakva smo duha. 63
303
23. listopada
24. listopada
25. listopada
Raspoznavanje pokvarenosti
Zar pakosti ima na usnama mojim? Zar nesreu svaku okusio nisam? (Job 6:30)
Neki koji ne posjeduju duhovno razluivanje nee uspjeti prepoznati
razliku izmeu lanog i istinitog, i visoko e cijeniti one koji nemaju
nikakvu vezu s Bogom. Oni koji su bili ravnoduni i nemarni, te propustili priliku rasti u milosti i u spoznaji istine, bit e obmanuti. Oni ne
shvaaju ni najosnovnija naela nauke i iskustva koja veu ovjeka za
savrenstvo kranskog karaktera.
Naa dunost, naa sigurnost, naa srea i korisnost, i nae spasenje,
trae od svakog od nas da se najmarljivije trudi osigurati Kristovu milost, da bude usko povezan s Bogom kako bi mogao razluivati duhovne
stvari, te da ne bude u neznanju kakav je sotonin nain rada. Oni koji su
spremni biti poueni sluat e savjete i upozorenja Bojeg Duha. Gospod te opomene i ukore daje iz milosti. Kada se oni koji tvrde da su Njegov narod kreu u zasljepljenosti, poputaju iskuenju i izgube svoju
povezanost s Njim, On im alje poruku ukora, upozorenja i savjeta; ako
odbiju popraviti se, ako se podignu u pobuni i prezru glasnika kojeg On
alje, oni ne odbacuju glasnika, ve Gospoda. Kada su ljudi odbili sluati savjet proroka Samuela, Gospod mu je rekao: Nisu odbacili tebe,
nego su odbacili Mene. (1. Samuelova 8:7)
Neki imaju srce ispunjeno nevjerstvom i u svojem samopouzdanju i
samozavaravanju ne mogu uvidjeti svoje pogreke. Slijepi su za svoje
mane i opasnosti koje im prijete. Da su uvidjeli svoje grijehe i zablude i
svejedno nastavili s njima, Gospod bi ih prepustio sljepilu uma i tvrdoi
srca, da slijede vlastiti put i budu uhvaeni u zamku i upropateni. U
staro doba, kada je netko zanemario ili odbio posluati rijei ukora i
opomene koje mu je Bog poslao, On bi od njih uklonio svoju zatitu te
bi bili ostavljeni da budu prevareni i zavedeni na vlastitu propast. Samo
oni koji su uz pokajnike suze sluali Boji glas i pazili na upozorenje,
izbjegli su kuaevu zamku. 66
306
26. listopada
27. listopada
28. listopada
Odgovorni za svjetlost
A Meni da ne bude ao Ninive, grada velikoga, u kojem ima vie
od sto i dvadeset tisua ljudi koji ne znaju razlikovati desno i lijevo. (Jona 4:11)
Budui da je poruka milosti naila na odaziv u Ninivljana, te budui
da su ponizili svoja srca i pokajali se na Jonino propovijedanje, nebeski
Bog tovao se u svijetu neznaboaca. 71
Otvorite svoja srca Krist ima strpljenja s vama. Ne dopustite da proe ijedan dan a da niste shvatili svoju odgovornost za Boje djelo, odgovornost koju ste dobili kada je Njegov Sin umro umjesto vas. Neka ne
proe ni jedan dan a da ne pokuate iscijeliti rane koje je nanio grijeh.
Neka vas ljudi uvijek mogu zatei kako radite na velikom planu Boje
ljubavi.
Naa je obveza eljeti vriti Boju volju. Spasitelj radi za nas. On je
na Zagovornik na nebeskim dvorovima, neprestano posredujui za nas.
Vapaj onoga koji stoji na rubu propasti brzo dopire do Njegova uha.
On e spasiti siromaha koji uzdie, nevoljnika koji pomonika nema. (Psalam 72:12) Neemo li stoga i mi raditi za Njega u polju koje je
On odredio? Hoemo li biti zagovornici onih koji grijee kao to je Krist
na zagovornik?
Krist je patio i bio kuan pa stoga uvijek suosjea s kuanima koje
sotona nastoji unititi On suosjea s neukima i onima koji su zapostavljeni, jer dok je boravio na ovoj Zemlji, bio je okruen slabostima.
On je u stanju pomoi nam u naim nevoljama. Dok On radi za nas, mi
trebamo raditi jedni za druge. Pokaimo Njegovu ljubav u odnosu prema naim suradnicima, postupajui na nain koji e ih potaknuti da imaju potpuno povjerenje u nas.
Daleko vie ljudi nego to to moemo zamisliti trebaju ispruenu ruku
spremnu da im pomogne. Mnogo je onih kojima bi rijei suosjeanja i
naklonosti bile poput ae hladne vode ednoj dui. Vrite li Kristovu
slubu pomaui umornim, obeshrabrenim blinjima? Krist nam pomae u ljubavi i suosjeanju. Hoemo li prenijeti Njegovu milost drugima,
govorei im rijei nade i ohrabrenja ? 72
309
29. listopada
3o. listopada
Raspoznavanje znakova
Lice neba znadete rasuditi, a znakove vremena ne znate.
(Matej 16:3)
Narod koji tvrdi da slui Gospodu spava na poslu koji im je dodijeljen, i na mnogim mjestima ostaje relativno nedirnut. Bog je slao poruku
za porukom kako bi potaknuo na narod da neto uini, i da to uini
odmah. Ali na poziv: Koga da poaljem?, malo njih je odgovorilo:
Evo me, mene poalji. (Izaija 6:8)
Kada se sramota nemara i lijenosti ukloni sa crkve, Gospodnji Duh
milostivo e se oitovati. Otkrit e se boanska sila. Crkva e vidjeti
milosrdno djelovanje Gospoda nad vojskama. Svjetlost istine zasjat e
jasnim, snanim zrakama i, kao u vrijeme apostola, mnoge e se due
okrenuti od zablude k istini. Zemlja e biti obasjana Gospodnjom slavom.
Nebeski aneli ve dugo ekaju na ljudska orua lanove crkve da
ponu suraivati s njima na velikom djelu koje treba izvriti. Oni ekaju
na vas. Polje je toliko veliko, plan je tako sveobuhvatan da e svako
posveeno srce biti potaknuto na slubu kao orue boanske moi.
U isto vrijeme djelovat e i sila odozdo. Dok Boja orua milosti budu djelovala preko posveenih ljudskih bia, sotona e pokrenuti svoje
agente na rad, obvezujui na slubu sve koji se budu eljeli podvrgnuti
njegovoj vlasti. Bit e mnogo gospoda i mnogo bogova. ut e se povik: Gle, Krist je ovdje! i: Gle, Krist je ondje! Sotonine duboke zavjere posvuda e se javljati kako bi odvraale pozornost ljudi i ena od
dunosti za sadanje vrijeme. Dogaat e se znakovi i udesa. Ali oko
vjere u svim tim pojavama raspoznat e glasnike velike i strane budunosti, i pobjede koja eka Boji narod. 74
Hvala Bogu, nee svi biti uljuljkani u san u kolijevci tjelesne sigurnosti. Bit e vjernih koji e prepoznati znake vremena. Dok e veliki
broj onih koji ispovijedaju sadanju istinu svojim djelima zanijekati svoju vjeru, bit e onih koji e izdrati do kraja. 75
311
31. listopada
312
1. studenoga
Univerzalni jezik
Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. Nije to rije,
a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti, al' po zemlji razlijee se
jeka, rijei sve do nakraj svijeta seu. (Psalam 19:14)
Mnogo je naina kako nam se Bog nastoji otkriti i dovesti nas u zajednicu sa sobom. Priroda neprestano govori naim osjetilima. 1
Ljepota koja zaodijeva zemlju dokaz je Boje ljubavi. Moemo ju
vidjeti u vjenim brdima, visokim stablima, pupoljcima koji se otvaraju
i njenim cvjetovima. Sve to govori nam o Bogu. 2
Otvoreno srce moe stei dojam o Bojoj ljubavi i slavi gledajui otkrivenje te ljubavi i slave u djelima Njegovih ruku. Uho spremno sluati
moe uti i razumjeti to Bog eli poruiti preko djela prirode. Suneva
zraka i razne stvari u prirodi kriju pouku koju je Bog izloio naem pogledu. Zelena polja, visoko drvee, pupoljci i cvijee, oblak koji prolazi
nebom, kia koja pada, potok koji ubori, sunce, mjesec i sve zvijezde
na nebu, sve to privlai nau pozornost i potie razmiljanje, pozivajui
nas da se upoznamo s Bogom koji je sve to stvorio.
To su pouke koje treba nauiti od raznih stvari u prirodnom svijetu:
sve se one pokoravaju volji svog Stvoritelja; nikada ne nijeu Boga,
nikada ne odbijaju poslunost bilo kojem izriaju Njegove volje. Samo
pala ljudska bia odbijaju biti potpuno posluni svome Stvoritelju. Njihove rijei i djela u neskladu su s Bogom i protive se naelima Njegove
vladavine U prirodnom svijetu ima dovoljno stvari da vas navedu da
volite i oboavate svog Stvoritelja. 3
Kada bismo ih samo posluali, djela Bojeg stvaranja nauila bi nas
dragocjene pouke poslunosti i povjerenja. Od zvijezda koje se iz stoljea u stoljee kreu svojim neoznaenim stazama po putu koji im je odreen, pa sve do najsitnijeg atoma, sve stvari u prirodi pokoravaju se
Stvoriteljevoj volji. A Bog se brine za sve i odrava sve to je stvorio.
Onaj koji odrava bezbrojne svjetove diljem beskraja, istodobno se brine za potrebe malog smeog vrapca koji bez straha pjeva svoju skromnu
pjesmu. 4
313
2. studenoga
3. studenoga
4. studenoga
Neposredni prijevod
Svi se napunie Duha Svetoga i poee govoriti drugim jezicima,
kako im ve Duh davae zboriti. A u Jeruzalemu su boravili idovi,
ljudi poboni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka,
stra se mnotvo i smete jer ih je svatko uo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govorei: Gle! Nisu li svi ovi
to govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas uje na svojem
materinskom jeziku? (Djela 2:48)
Sveti Duh, koji je uzeo oblik plamenih jezika razdijeljenih pri vrhu i
spustio se na okupljene, bio je simbol dara tenog govorenja nekoliko
razliitih jezika s kojima prethodno nisu bili upoznati, a sada su dobili
taj dar. Prikaz vatre simbolizirao je vatreni ar kojim e raditi i silu koja
e pratiti njihove rijei. 10
Tijekom progonstva idovi su bili ratrkani po gotovo svim dijelovima naseljena svijeta i u svom su izgnanstvu nauili govoriti razne jezike. Mnogi od tih idova tom su prigodom bili u Jeruzalemu, prisustvujui vjerskim blagdanima koji su se odvijali u to vrijeme. Raznolikost
jezika bila bi velika prepreka objavljivanju evanelja; Bog se stoga na
udesan nain pobrinuo da nadoknadi manjkavost apostola. Sveti Duh
je za njih uinio ono to sami ne bi mogli postii tijekom cijelog svog
ivota. Sada su mogli objavljivati istine evanelja u stranim zemljama,
teno govorei jezik onih za iju dobrobit bi radili. Taj udesan dar bio
je snaan dokaz svijetu da je njihovo poslanstvo nosilo nebeski peat.
Od tog trenutka nadalje, jezik uenika bio je ist, jednostavan i toan,
bilo da su govorili svoj materinji ili strani jezik. 11
316
5. studenoga
Izbjegavanje krivotvorina
to dakle? Molit u se duhom, molit u se i umom; pjevat u hvalospjeve duhom, ali pjevat u ih i umom Ali drae mi je u Crkvi
rei pet rijei po svojoj pameti, da i druge pouim, negoli deset tisua rijei drugim jezikom. (1. Korinanima 14:15, 19)
Neki imaju navike koje nazivaju darovima i tvrde da ih je Gospod
postavio u crkvu. Svoje besmisleno blebetanje nazivaju nepoznatim
jezikom, koji je nepoznat ne samo ljudima ve i Gospodu i cijelom nebu. Takve darove stvaraju ljudi i ene potpomognuti velikim obmanjivaem. Fanatizam, lano ushienje, lano govorenje u jezicima i buni
ispadi smatrani su darovima koje je Bog stavio u crkvu. Neki su tu bili
prevareni. Plodovi svega toga nisu bili dobri. Po njihovim ete ih plodovima prepoznati. (Matej 7:16) Fanatizam i buenje smatrani su posebnim dokazima vjere. Neki nisu zadovoljni sastankom ako ih ne obuzmu snani osjeaji i veselje. Oni rade u tom smjeru i uspijevaju uzbuditi
svoje osjeaje. No takvi sastanci nemaju koristan utjecaj. Kada navala
radosnih osjeaja proe, oni tonu dublje nego to su to bili prije sastanka
jer njihova srea nije dola iz pravog izvora. 12
Neke raduje zamisao da posjeduju darove koje drugi nemaju i vesele
se zbog toga. Neka Bog izbavi svoj narod od takvih darova. Kakvo im
dobro donose takvi darovi? Dovodi li ih koritenje tih darova u jedinstvo vjere? Mogu li uvjeriti nevjernika da je Bog uistinu s njima? Ti
nesloni ljudi, koji vjeruju u razliite stvari, skupljaju se zajedno i - poneseni znatnim ushienjem i nepoznatim jezicima - ire svjetlost na takav nain da potiu nevjernike da kau: Ti ljudi nisu zdrave pameti; oni
su poneseni lanim ushienjem i znamo da nemaju istinu. Takvi ljudi
isprijeili su se na putu grjenicima i njihov utjecaj uinkovito udaljava
ljude i ene od subote. Takvi e primiti plau prema svojim djelima. Da
je po Bojoj volji, oni bi se ili obratili ili napustili subotu. Tada ne bi
stajali na putu nevjernicima. 13
317
6. studenoga
Jasan govor
Ili ako trublja daje nejasan glas, tko e se spremiti na boj? Tako i
vi, ako jezikom ne budete jasno zborili, kako e se razabrati to se
govori? Govorit ete u vjetar. (1. Korinanima 14:8, 9)
Naelo koje je Pavao iznio u vezi s darom jezika isto se tako moe
primijeniti na koritenje glasa tijekom molitve i drutvenih okupljanja.
Nemam namjeru navesti bilo koga od vas koji ima govornih potekoa
da odustane od izgovaranja javne molitve ili od svjedoenja o Kristovoj
sili i ljubavi. Te rijei ne piem kako bih vas uutkala, jer je ionako previe utnje na naim sastancima; piem vam da biste posvetili svoj glas
Onome koji vam je dao taj dar i da uvidite nunost njegovanja glasa
kako biste mogli izgraivati crkvu svojim rijeima. Ako ste stekli naviku prianja tihim, nerazgovijetnim glasom, na to trebate gledati kao na
nedostatak te uloiti ozbiljan napor da ga nadvladate kako biste mogli
odati ast Bogu i pouavati Njegovu djecu
Na naim sastancima za bogosluje nai bi glasovi kroz molitvu i
slavljenje trebali izraavati nae velianje nebeskog Oca, kako bi svi
znali da tujemo Boga u jednostavnosti i istini, i u ljepoti svetosti. U
ovom svijetu grijeha i neznanja dar govora uistinu je dragocjen - to je
glazba ljudskog glasa kada je posveen slavljenju Onoga koji nas je ljubio i dao sebe za nas. Dar govora uvelike je zloupotrebljavan i u velikoj
mjeri izopaen u odnosu na svrhu koja mu je namijenjena; ali neka oni
koji tvrde da su djeca nebeskog Kralja uvide svoju odgovornost i iskoriste taj dragocjeni talent bolje nego to su to ikada prije uinili. Neka
nitko ne kae: Nema smisla da se pokuavam moliti kad me drugi ne
mogu uti. Radije recite: Ozbiljno u se potruditi da nadvladam tu
naviku govorenja tihim, nerazgovijetnim glasom koja obeauje Boga; podvrgnut u se stezi dok moj glas ne postane razgovijetan ak i
onima koji slabije uju. Zar to nee biti vrijedno truda kad budete u
stanju pomoi interesima Boje slube i izgraivati Boju djecu? 14
318
7. studenoga
8. studenoga
Vjet jezik
Gospod Jahve dade mi jezik vjet da znam rijeju krijepiti umorne. (Izaija 50:4)
Bog e utjecati na one ija su srca otvorena za istinu i koji eznu za
vodstvom. On e svojem ljudskom posredniku rei: Govori ovom ovjeku ili onom ovjeku o Isusovoj ljubavi. im se Isusovo ime izgovori
u ljubavi i blagosti, Boji se aneli primiu kako bi omekali i ukrotili
srce.19
Pravi kranin stalno odaje priznanje Kristu. Uvijek je radostan, uvijek spreman izgovoriti rijei nade i utjehe onima koji pate.
Jedna reenica iz Svetih Spisa vrednija je od deset tisua ljudskih ideja ili argumenata. Oni koji odbijaju slijediti Boji put naposljetku e uti
rijei: Odlazi od Mene. Ali kada se pokorimo Bojem putu, Gospod
Isus upravlja naim umom i puni naa usta osvjedoenjem. Moemo biti
snani u Gospodu i u sili Njegove moi. Primajui Krista, zaodjenuti
smo silom. Spasitelj koji prebiva iznutra daje nam u posjed Njegovu
mo. Istina postaje nae orue. U ivotu se ne vidi nikakva nepravda. U
stanju smo govoriti pravodobne rijei onima koji ne poznaju istinu. Kristova prisutnost u srcu oivljavajua je snaga koja jaa cijelo bie. 20
Marljivim trudom svi mogu stei sposobnost da itaju razgovijetno i
govore glasnim, jasnim i punim tonom, na razumljiv i dojmljiv nain
Svaki kranin pozvan je da drugima objavi neistraiva blaga koja su
u Kristu i stoga treba teiti savrenstvu u govoru. Treba iznositi Boju
rije tako da ju preporui sluateljima. Boja namjera nije da Njegovi
ljudski provodnici budu neobrazovani. Nije po Njegovoj volji da ovjek
uniava ili obeauje nebesku struju koja preko njega tee svijetu.
Trebamo gledati na Isusa, na savreni uzor; trebamo se moliti za pomo Svetoga Duha i u Njegovoj snazi trebamo teiti vjebanju svakog
organa za savreno djelo. 21
320
9. studenoga
1o. studenoga
11. studenoga
12. studenoga
Obuzdavanje jezika
Smatra li se tko bogoljubnim, a ne obuzdava svoga jezika, nego
zavarava srce svoje, isprazna je njegova bogoljubnost.
(Jakov 1:26)
[Jakov 1:26] Mnogi e biti vagani i pokazati se laganima po ovom
pitanju od tako velike vanosti. Gdje su krani koji ive u skladu s tim
pravilom? Tko e stati na Boju stranu protiv onih koji govore zlo? Tko
e udovoljiti Bogu i postaviti strau, stalnu strau pred svojim ustima, i
uvati vrata svojih usana? Ne govorite zlo ni o jednom ovjeku. Ne sluajte zlo ni o kome. Ako ne bude sluatelja, nee biti ni onih koji govore
zlo. Ako bilo tko pone govoriti zlo u vaoj prisutnosti, zaustavite ga.
Odbijte ga sluati, iako njegov stil moe biti ugodno zvuan i njegov
glas blag. On moe ispovijedati naklonost, a ipak izbacivati prikrivene
aluzije i u mraku zabiti no u karakter. 28
Krani trebaju biti paljivi kad se radi o njihovim rijeima. Nikada
ne bi trebali prenositi nepovoljne izvjetaje od jednog od svojih prijatelja do drugog, posebice ako su svjesni da meu njima postoji nesloga.
Okrutno je koristiti natuknice i insinuacije, kao da ste upoznati s mnogo
toga u vezi s ovim prijateljem ili onim poznanikom, to drugi ne znaju.
Takve aluzije dospiju dalje i dovode do gorih dojmova nego da su se
otvoreno i bez pretjerivanja iznijele injenice. Kakve je sve tete Kristova crkva pretrpjela zbog takvih stvari! Nedosljedno i nepaljivo ponaanje njezinih lanova uinilo ju je slabom poput vode. lanovi iste crkve
iznevjerili su povjerenje drugih lanova, iako krivci nisu namjeravali
nanijeti zlo. Nedostatak mudrosti u odbiru tema razgovora uinio je puno tete. Razgovor treba biti o duhovnim i nebeskim stvarima; ali dogaalo se suprotno. Ako se u druenju s kranskim prijateljima uglavnom
posvetimo poboljanju uma i srca, kasnije nee biti aljenja i oni e se
moi sjeati na razgovor s ugodnim zadovoljstvom. Ali ako se sati provode u lakoumnom i ispraznom prianju, a dragocjeno se vrijeme troi
na analiziranje ivota i karaktera drugih, prijateljsko druenje pokazat e
se izvorom zla i va e utjecaj biti miris smrti za smrt. 29
324
13. studenoga
14. studenoga
15. studenoga
16. studenoga
Razgovarajte pjesmom
Punite se Duhom! Razgovarajte meu sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama! Pjevajte i slavite Gospodina u svom
srcu. (Efeanima 5:18, 19)
Boanski utjecaj je ono to dodiruje srce i stvara nebesku glazbu koja
silazi s usana odajui istu zahvalnost i slavu. 36
Potrebni su oni koji imaju dar pjevanja. Pjesma je jedno od najuinkovitijih sredstava za utiskivanje duhovne istine u srce. Rijei svetih pjesama esto su otpeatile izvore pokajanja i vjere
Mladi ljudi i ene, prihvatite se posla na koji vas Bog poziva. Krist e
vas nauiti kako iskoristiti vae sposobnosti u dobrom smjeru. Kada
primite oivljujui utjecaj Svetog Duha i trudite se pouiti druge, va e
um biti osvjeen i bit ete u stanju iznijeti rijei koje su nove i neobino
lijepe vaim sluateljima. Molite se, pjevajte i propovijedajte rije. 37
Neka oni koji su dobro utvreni u istini krenu u susjedna mjesta i odravaju sastanke, uljudno pozivajui sve. Neka na tim sastancima bude
milozvunih pjesama, arkih molitava i itanja Boje Rijei. I neka zamisli koje budu iznoene, i rijei u koje su zaodjenute, budu takve da ih
obini ljudi mogu lako razumjeti. 38
Neka male skupine radnika krenu na posao kao Gospodnji misionari i
ine ono to je Krist dao u zadau prvim uenicima. Neka krenu u razliite dijelove naih gradova, dvoje po dvoje, i iznose Gospodnju poruku
upozorenja. Priajte ljudima priu o stvaranju te kako se na zavretku
svojeg rada Gospod odmarao i blagoslovio subotnji dan, postavljajui
ga kao poseban spomenik svoga djela.
Mladi i stari lanovi crkve trebaju se nauiti ii i objavljivati svijetu
ovu posljednju poruku. Budu li ili u poniznosti, Boji e aneli ii s
njima, uei ih podignuti glas u molitvi, kako uzdignuti glas u pjesmi i
kako objavljivati poruku evanelja za ovo vrijeme. Nemamo ni trenutka
za gubljenje. 39
328
17. studenoga
329
18. studenoga
19. studenoga
2o. studenoga
21. studenoga
Obraeni jezik
Nek' mi pjeva jezik o rijei Tvojoj, jer zapovijedi su Tvoje sve pravedne. (Psalam 119:172)
Dok govorimo o Bojoj sili, pokazujemo da cijenimo ljubav koja se
nam neprestano iskazuje, da smo zahvalni za blagoslove i darove koji
nam se daju i da je naa dua svjesna oitovanja Boje slave.
Odsustvo hvale i odavanja zahvalnosti godi Bojem neprijatelju. Crta
razgranienja izmeu onih koji u bogohuljenju izgovaraju Boje sveto
ime i onih koji Ga slave srcem i rijeima jasna je i izrazita. 52
Krist isti nebeski hram od grijeha svojeg naroda, i mi moramo raditi
u skladu s Njim na zemlji, istei hram due od moralne neistoe. Budemo li tako inili, uvidjet emo da u na ivot ulazi sladak utjecaj Bojeg Duha. Milost, mir i snaga zauzet e mjesta svae i slabosti, i umjesto
da govorimo o obeshrabrenju i potitenosti, priat emo o Bojoj svjetlosti, ljubavi i radosti. 53
Kad ste ustali iz vodenog groba prigodom svog krtenja, izjavili ste da
ste mrtvi te obznanili da je va ivot promijenjen skriven s Kristom u
Bogu. Tvrdili ste da ste mrtvi grijehu i oieni od vaih naslijeenih i
njegovanih zlih osobina. Uputajui se u obred krtenja, zavjetovali ste
se pred Bogom da ete ostati mrtvi grijehu. Vaa usta trebala su ostati
posveena usta, va jezik obraen jezik. Trebali ste govoriti o Bojoj
dobroti i slaviti Njegovo sveto ime. 54
Govorite o Isusovoj milosti, dobroti i ljubavi, jer mi doista ne moemo ne govoriti to vidjesmo i usmo. (Djela 4:20) Neka vae lice bude
stalno okrenuto prema nebu. Gledajte na nebeske ljepote i tada se uistinu moete prihvatiti posla da navijetate silna djela Onoga koji vas iz
tame pozva k divnom svjetlu svojemu. (1. Petrova 2:9)
Budui da imamo sva ta dragocjena obeanja koja su nam dana s Isusovih usana, trebamo pokazati svoju zahvalnost. Razmiljajmo o naoj
dunosti u svjetlosti Bojih zapovijedi . 55
333
22. studenoga
Sastanci za svjedoanstva
Ali kad se razgovaraju oni koji se Boga boje, Jahve pazi, slua ih, i
to se pred njim pie u knjigu spomenicu u korist onih koji se boje
Jahve i tuju Ime njegovo. (Malahija 3:16)
Ljudi koji tuju subotu trebaju se posebno truditi da odravaju svoje
sastanke i da ih uine zanimljivima. Dolo je do pomanjkanja interesa i
vrlo je vano da narod koji dri zapovijedi pokae vie energinosti na
svojim okupljanjima. Svatko bi trebao imati neto za rei Gospodu, i
inei to bio bi blagoslovljen. Knjiga za spomen pie se o onima koji ne
zanemaruju meusobno okupljanje i koji esto govore jedni s drugima.
Ostatak treba pobijediti Janjetovom krvlju i rijeju svojeg svjedoanstva. Neki oekuju da e nadvladati iskljuivo Janjetovom krvlju, bez da
uloe nekakav poseban trud sa svoje strane. Vidjela sam da nam je Bog
milostivo dao dar govora. On nam je dao jezik i rijei, i mi smo za njih
odgovorni pred Njim te trebamo proslavljati Boga svojim ustima, govorei u ast Njegove bezgranine milosti i istine, te pobijediti rijeju svojeg svjedoanstva, kroz Janjetovu krv.
Ne trebamo se okupljati da bismo utjeli; Gospod pamti samo one
koji se sakupljaju da Njemu odaju ast i slavu, da govore o Njegovoj
slavi i Njegovoj sili; na takvima e poivati Boji blagoslov i oni e biti
okrijepljeni. Kada bi se svi pokrenuli na nain na koji sam vidjela da bi
trebali, ne bi se gubilo dragocjeni vrijeme i ne bi bili potrebni ukori za
duge molitve i nagovaranja; sve vrijeme bilo bi ispunjeno kratkim, milozvunim svjedoanstvima i jezgrovitim molitvama... Najprije trebamo
osjetiti svoju potrebu, a tada moliti Boga upravo za one stvari koje nam
trebaju i potom vjerovati da nam ih On daje Neki se suzdravaju na
sastancima jer nemaju nita novoga za rei i morali bi ponoviti istu priu kada bi govorili. Vidjela sam da u korijenu toga lei ponos, da su
Bog i aneli nazoni svjedoanstvima svetih te da je Gospod zadovoljan
i proslavljan i onda ako se njihova svjedoanstva ponavljaju svaki tjedan. Gospod i Njegovi sveti aneli vole jednostavnost i poniznost. 56
334
23. studenoga
Priati o Bogu
Hvalite Jahvu, prizivajte Mu ime; navjeujte meu narodima
djela Njegova! Pjevajte mu, svirajte mu, propovijedajte sva njegova
udesa. (1. Ljetopisa 16:8, 9)
Znamo da je svijet pun nepravde, ali trebamo li samo o tome misliti i
priati? Trebamo li se posvuda osvrtati kako bismo nali mane ili zlo?
Trebamo li kritiki promatrati karakter nae brae? Razmiljajmo radije
o Bojoj dobroti! Priajmo o Njegovoj sili, pjevajmo o Njegovoj ljubavi. Predajmo svoje due Bogu kao vjernom Stvoritelju i prestanimo brinuti se i jadati. Bog e nam pomoi da ivimo iznad stvari ovog ivota i
dati nam obilje dobrih stvari o kojima emo moi razmiljati i priati.
Doimo u Kristovu prisutnost
Osigurana su sredstva za nae ienje. Otvoren je izvor za oienje
od grijeha i neistoe. Traite Boju milost u vjeri i vaa molba nee biti
uzaludna. 57
O, kada bi se na jezik moglo potaknuti da govori o [Bojoj] dobroti,
da pria o Njegovoj moi! Odazovete li Isusovoj privlanoj sili, neete
propustiti izvriti utjecaj na nekoga kroz ljepotu i snagu Kristove milosti.58
Sotonin je plan da se pria o stvarima vezanim uz njega. On uiva kad
ljudska bia govore o njegovoj moi, o njegovu djelovanju kroz ovjeju djecu, ali uputanje u takve razgovore ini um zlovoljnim, ogorenim
i odbojnim; moemo postati sotonini provodnici razgovorom kroz koji
ne dolaze rijei koje obasjavaju srce. No trebamo donijeti odluku da to
neemo biti. Odluimo da neemo biti provodnici kroz koje e sotona
slati zlovoljne i odbojne misli. Neka nae rijei ne budu miris smrti na
smrt, ve miris ivota na ivot kroz rijei koje izgovaramo ljudima i
molitve koje prinosimo. Bog eli da pruimo nedvojbene dokaze da
posjedujemo duhovan ivot. 59
Budite ljubazni i suosjeajni. Neka vae lice odraava Gospodnju radost. Govorite o Njegovoj dobroti i priajte o Njegovoj sili. Tada e
vaa svjetlost sjati sve jasnije i jasnije. Iznad vaih iskuenja i razoaranja otkrivat e se odsjaj istog i zdravog vjerskog ivota. 60
335
24. studenoga
25. studenoga
26. studenoga
Obraanje kraljevima
uvajte se ljudi, jer e vas predavati vijeima i po svojim e vas
sinagogama bievati. Pred upravitelje i kraljeve vodit e vas poradi
mene, za svjedoanstvo njima i poganima. Kad vas predadu, ne budite zabrinuti kako ili to ete govoriti. Dat e vam se u onaj as to
ete govoriti. Ta ne govorite to vi, nego Duh Oca vaega govori u
vama. (Matej 10:1720)
U Pavlovim danima evanelje zbog kojeg je on bio utamnien na taj
je nain bilo doneseno pred prineve i plemie carskog grada. Tako je i
tom prilikom [na saboru u Augsburgu] ono to je car zabranio da se propovijeda s katedre bilo objavljeno u palai; ono to su mnogi smatrali
neprikladnim da sluaju ak i sluge, zadivljeno su sluali gospodari i
kneevi carstva. Kraljevi i velikai bili su sluateljstvo, okrunjeni prinevi bili su propovjednici, a propovijed je bila Boja kraljevska istina.
Od vremena apostola, kae jedan pisac, nije bilo veeg djela ni velianstvenijeg ispovijedanja vjere. 64
Kristove sluge ne trebaju pripremati tono odreene govore kada ih se
izvede na sud zbog njihove vjere. Njihova priprema treba se odvijati
svakodnevno, gomilanjem dragocjenih istina Boje Rijei u njihovim
srcima, hranjenjem Kristovim poukama i molitvom koja jaa njihovu
vjeru; tada e, kada budu izvedeni na sud, Sveti Duh dozvati u njihovo
sjeanje upravo one istine koje e doprijeti do srca onih koji ih dou
sasluati.
Bog e dozvati u sjeanje znanje steeno marljivim prouavanjem
Svetih spisa upravo u trenutku kad ono bude potrebno. Ali ako zanemare ispuniti svoj um draguljima istine, ako se ne upoznaju s Kristovim
rijeima, ako nikada nisu iskusili silu Njegove milosti u iskuenju, tada
ne mogu oekivati da e Sveti Duh prizvati Njegove rijei u njihovo
sjeanje. Kristove sluge trebaju svakodnevno sluiti Bogu nepodijeljenih osjeaja i potom se pouzdati u Njega. 65
338
27. studenoga
Svjedoenje djece
Evo: sinovi su Jahvin dar, plod utrobe njegova je nagrada Blago
ovjeku koji njima napuni tobolac, nee se postidjeti kad se preo
bude s dumanom na vratima. (Psalam 127:3, 5)
U mnogim mjestima gdje je vlast sveenstva koritena kako bi se sprijeilo propovijedanje adventne istine, Gospod je sa zadovoljstvom poslao poruku preko male djece. Budui da su bili maloljetni, dravni zakoni nisu ih mogli sputati i bilo im je doputeno da govore slobodno i bez
uznemiravanja. Na taj je nain preneseno ljudima upozorenje o nadolazeem Sudu. To je trajalo oko devet mjeseci. Nakon toga vlasti su proglasile da je utjecaj koji je upravljao djecom bolest, pa su neka od njih
odvedena u bolnice. No njihova usta nisu time bila uutkana; propovijedali su sve dok je bila Boja volja da ih koristi kao svjedoke
Jedan oevidac, govorei o djelu postignutom kroz tu djecu, kae:
Ljudi su se u gomilama okupljali na mjesta gdje su bila ta djecapropovjednici koja su uglavnom bila siromani seljaci. Malena djevojica poela je propovijedati samo nekoliko kilometara od mjesta u kojem
sam ivio, i kako su se vijesti o prekrasnom pokretu poele prenositi
uokolo, poao sam sa svojom enom da bih to i sam vidio i uo. Kada
smo stigli u seosku kuicu, bila je puna ljudi. Dijete, staro oko est ili
osam godina, kretalo se meu njima, a oni su joj postavljali pitanja na
koja je ona odgovarala na nain na koji to djeca obino ine. Ljudi su se
sve vie skupljali sve dok u velikom broju nisu okruili kuu. Kada su
stigli i posljednji, njezino ponaanje u potpunosti se promijenilo i to
se tie odvanosti i to se tie kretnja - jasno pokazujui da ju pokree
nevidljiva sila, a ne njezini prirodni darovi. Kada je poela govoriti, i
njezin se glas promijenio. Rekla je:Bojte se Boga i dajte Mu slavu jer
doe as suda Njegova. (Otkrivenje 14:7) Korila je grijehe, poput pijanevanja, krae, preljuba, psovanja i klevetanja, te prekorila one koji su
ili u crkvu mislei na svjetovne poslove tijekom bogosluja umjesto da
sluaju Boju rije i usklauju s njom svoj ivot. Njezin glas i rijei bili
su dojmljivi. Mnogi su plakali i uzdisali. Reeno im je da im je dano
vrijeme da se pokaju, ali da to moraju uiniti smjesta, bez odgaanja. 66
339
28. studenoga
29. studenoga
Bez lai
I vidjeh: gle, Jaganjac stoji na gori Sionu, a s njime sto etrdeset i
etiri tisue - na elima im napisano ime njegovo i ime Oca njegova na ustima se njihovim la ne nae. (Otkrivenje 14:1, 5)
Bog ne cijeni ovjeka sklonog prianju niti otar um. Iskrena namjera,
duboka pobonost, ljubav prema istini, strah od Boga, to je ono to ima
djelotvoran utjecaj. Svjedoanstvo od srca, koje dolazi s usana na kojima nema lai, puno vjere i poniznog povjerenja, Bog smatra dragocjenim poput zlata ak i ako je preneseno mucavim jezikom, dok je elegantan govor rjeitog govornika - onoga kome su povjereni veliki talenti ali
kome nedostaje istinitost, nepokolebljiva svrha, istoa i nesebinost poput mjedi koja jei i cimbala koji zvei. On moe izgovoriti domiljate stvari, moe ispriati zabavne anegdote, moe se poigravati osjeajima, ali u tome se ne nalazi Isusov duh. Sve te stvari mogu biti ugodne
neposveenom srcu, ali Bog u svojim rukama dri vagu kojom vae
rijei, duh, iskrenost i predanost, i sve to proglaava lakim od ispraznosti. 72
Oni koji su se nauili od Krista nee imati udjela u jalovim djelima
tame. (Efeanima 5:11) U govoru, kao i u ivotu, bit e jednostavni,
izravni i istiniti, jer se pripremaju za zajednitvo s onim svetima u ijim
se ustima la ne nae. (Otkrivenje 14:5) 73
Ako ste izbjegavali istinu, ako ste lano svjedoili, ako ste pogreno
procijenili i pogreno protumaili rijei vaeg brata, ako ste ga pogreno
citirali, ismijavali ga, ako ste na bilo koji nain nakodili njegovu ugledu, idite ravno onim osobama s kojima ste priali o njemu, s kojima ste
se ujedinili u tom djelu, i povucite sve svoje tetne neistinite rijei. Priznajte zlo koje ste nanijeli svome bratu, jer va e grijeh ostati svjedoiti
protiv vas u knjigama zapisa sve dok ne uinite sve to je u vaoj moi
da ispravite zlo koje su nanijele vae rijei. Kada ste uinili sve to Bog
od vas zahtijeva, kraj vaeg imena napisat e se da vam je oproteno. 74
341
3o. studenoga
ist jezik
Zato mene ekajte - rije je Jahvina - do dana kad ustanem kao
tuilac; jer Ja sam odredio da se sakupe narodi, da se saberu kraljevstva, da na vas gnjev svoj izlijem, svu gorinu svoje srdbe: u
vatri Moje ljubomore bit e sva zemlja sagana. Dat u narodima
iste usne, da svi mogu zazivati ime Jahvino i sluiti Mu jednoduno. (Sefanija 3:8, 9)
U naem govoru ne smije biti obmane. Nikakva prijevara ne smije se
nai na naim usnama, nikakvoj se neistoi ne smije dopustiti da ue u
nae srce, nikakva neljubaznost ne smije se nai u naem govoru ili naem stavu jednih prema drugima. Ovdje uite kanaanski jezik, koji e
biti u skladu s jezikom neba. 75
Ne smijemo toliko njegovati zemaljski jezik i postati toliko upoznati s
ljudskim razgovorima da nam kanaanski jezik postane neto novo i nepoznato. Trebamo se uiti u Kristovoj koli. 76
Obrazujte se da govorite kanaanski jezik, jezik koji u nebeskoj koli
govore pripadnici kraljevske obitelji. Strogo odluite ostaviti po strani
sav lakomislen govor i ale, svaku sebinu zabavu. Vjerom se uhvatite
za Boja obeanja i odluite da ete i ovdje dolje biti krani, dok se
pripremate za uznesenje. 77
Boja rije, kad je izgovara onaj koji je kroz nju i sam posveen, ima
ivotvornu silu koja ju ini privlanom sluateljima i uvjerava ih da je
ona iva stvarnost. Kada netko primi istinu iz ljubavi prema njoj, on e
to zorno pokazati nainom svojeg ponaanja i zvukom svoga glasa. On
objavljuje ono to je sam uo, vidio i dotaknuo od rijei ivota, kako bi
drugi mogli stupiti u zajednicu s njim kroz poznavanje Krista. Njegovo
svjedoanstvo, koje dolazi s usana koje je dotaknuo ivi ugljen sa rtvenika, predstavlja istinu srcu koje ju je voljno prihvatiti te posveuje karakter. A onaj tko se trudi prenijeti svjetlost drugima, i sam e biti blagoslovljen. 78
342
1. prosinca
Svrha darova
On i dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne opet za
evaneliste, a druge za pastire i uitelje da opremi svete.
(Efeanima 4:11, 12)
Bog je u crkvu postavio razliite darove. Svaki od njih dragocjen je na
svome mjestu, i svi oni trebaju odigrati svoju ulogu u usavravanju svetih. To je red koji je Bog uspostavio, a ljudi moraju raditi u skladu s
Njegovim pravilima i ureenjem ako ele imati uspjeha. Bog e prihvatiti samo onaj rad koji je uinjen dragovoljno i ponizna srca, bez tragova
osobnih elja ili sebinosti. 1
U poetku, Bog je stvorio ovjeka na svoju sliku. Obdario ga je plemenitim osobinama. Njegov um bio je uravnoteen i sve sile njegova
bia bile su u skladu. No ovjekov pad u grijeh i njegove posljedice izopaili su te darove. Grijeh je ukaljao i gotovo potpuno izbrisao Boju
sliku u ovjeku. Da bi se ona obnovila, osmiljen je plan spasenja i ovjeku je dan ivotni vijek kunje. Dovesti ga natrag do savrenstva u kojem je izvorno stvoren, to je uzviena svrha ivota cilj koji lei u osnovi svakog drugog cilja
Sve raznolike sposobnosti koje ljudi posjeduju sposobnosti uma,
due i tijela dobili su od Boga sa svrhom da se koriste kako bi se postigao najvii mogui stupanj izvrsnosti. Ali to ne moe biti sebino i
iskljuivo djelo jer je Boji karakter, iji lik mi trebamo poprimiti, dobroinstvo i ljubav. Svaka sposobnost, svaka osobina kojom nas je Stvoritelj obdario treba se upotrijebiti na Njegovu slavu i na uzdizanje naih
blinjih. U takvom koritenju one e nai svoju najistiju, najplemenitiju i najsretniju primjenu. 2
Svaki vjerni radnik sluit e na usavravanju svetih. Svi koji su imali
koristi od rada Bojeg sluge trebaju se, u skladu sa svojim sposobnostima, ujediniti s njim u radu na spaavanju dua. To je djelo svakog pravog vjernika, propovjednika i ovjeka. U svakom trenutku trebaju pred
oima imati veliki cilj i svaki od njih treba se truditi popuniti mjesto
koje mu pripada u crkvi, te svi raditi zajedno u redu, skladu i ljubavi.
U Kristovoj vjeri ne postoji nita sebino ni uskogrudno. 3
343
2. prosinca
3. prosinca
4. prosinca
Jedinstvo vjere
On i dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne opet za
evaneliste, a druge za pastire i uitelje dok svi ne prispijemo do
jedinstva vjere. (Efeanima 4:11, 13)
Zato su tako mnogi meu nama slabi i neuinkoviti? To je zato to
gledamo na sebe, prouavamo vlastite naravi i pitamo se kako moemo
nai mjesto za sebe, nau osobnost i nae posebnosti, umjesto da prouavamo Krista i Njegov karakter.
Braa koja bi mogla skladno raditi zajedno kad bi se nauili od Krista
- zaboravljajui da su Amerikanci ili Europljani, Nijemci ili Francuzi,
veani, Danci ili Norveani - kao da osjeaju da bi dio onoga to je
specifino za njihovu vlastitu zemlju i narod bilo izgubljeno i neto drugo bi zauzelo to mjesto kad bi se pomijeali s ljudima druge narodnosti.
Brao moja, ostavimo sve to po strani. Nemamo pravo zadravati nae misli usredotoene na nas, nae sklonosti i nae hirove. Ne smijemo
se truditi odrati na vlastiti posebni identitet, osobnost, individualnost
koja e nas odvojiti od nae brae s kojom suraujemo. Mi uistinu trebamo zadrati karakter, ali to je Kristov karakter. Kada imamo Kristov
karakter, moemo nastaviti raditi na Bojem djelu zajedno. Krist u nama
spojit e se s Kristom u naoj brai i Sveti Duh e dati ono jedinstvo
srca i djela koje svjedoi svijetu da smo Boja djeca. Neka nam Gospod
pomogne da umremo sebi i ponovo se rodimo kako bi Krist mogao ivjeti u nama kao ivo, djelatno naelo, sila koja e nas odravati svetima.
arko teite jedinstvu. Molite se za njega, radite na njemu. Ono e
donijeti duhovno zdravlje, uzviene misli, plemenitost karaktera, um
okrenut nebu, osposobiti vas da nadvladate sebinost i zle slutnje i da
budete vie nego pobjednici kroz Onoga koji vas je volio i predao sebe
za vas. Raspnite svoje ja; cijenite druge vie nego sebe. Pred nebeskim
svemirom, pred crkvom i pred svijetom pruat ete tada nedvojben dokaz da ste Boji sinovi i keri. Bog e biti proslavljen primjerom koji
ete pruati. 10
346
5. prosinca
6. prosinca
7. prosinca
Ujedinjeni u djelovanju
Doista, kao to je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo - tako i Krist. (1. Korinanima 12:12)
Oni koji su preuzeli na sebe da nose mjernu vrpcu kako bi mogli mjeriti svakoga i govoriti kako bi se stvari trebale raditi, mogu se slobodno
osloboditi te odgovornosti.
Treba se uzdii kri s Golgote, i svi koji se ukljue u rad privlaenja
ljudi kriu, poveavajui tako sve vie opseg kruga vjernika, imat e
Krista - silu koja spaava. Treba se pokazati revnost za Boju slavu. Svi
trebaju shvatiti da se moramo osloboditi svakog korijena ogorenosti te
kroz vodstvo Svetoga Duha posjedovati posveeni ar za spaavanje
dua koje su na rubu propasti. 14
Da su nai radnici bili krteni Kristovim Duhom, uinili bi pedeset
puta vie na poslu obuavanja ljudi za rad u djelu nego to su to uinili.
Ako jedan ili dvojica, ili ak mnogo njih, nisu proli kunju, ne smijemo
prestati s naim naporima, jer to je djelo koje se mora izvriti za Krista. I
Spasitelj je bio razoaran; zbog izopaenosti ljudskih srca Njegovi napori nisu naili na uspjeh; ali On nije odustajao od rada, a ne smijemo ni
mi. Da smo radili s vjernou, strpljenjem i ljubavlju, imali bismo stotinu radnika tamo gdje sada imamo jednog. Neiskoritene prilike zabiljeene su da svjedoe protiv nas u istoj knjizi koja sadri zapise o zavisti i
pobuni protiv Boga. Izgubili smo mnoge godine za rad u stranim misijama. Bilo je nekoliko revnih radnika, ali njihove su snage uvelike bile
posveene sprjeavanju da ljudi koji ispovijedaju istinu ne doive brodolom vjere. Da su ti ljudi - koji su zahtijevali toliko pomoi da ostanu
stajati - radili na spaavanju svojih blinjih, bili bi zaboravili na svoja
iskuenja i postali bi jaki pomaui drugima. Bili bismo u stanju postii
daleko vie nego to smo to do sada uspjeli kada bismo pozvali u pomo
one koji nam stoje na raspolaganju
Zamisao o odravanju sastanaka za itanje Biblije bila je nebeskog
porijekla. Mnogo je onih, i mukaraca i ena, koji se mogu ukljuiti u tu
granu misionarskog djela. 15
349
8. prosinca
9. prosinca
1o. prosinca
352
11. prosinca
Ujedinjena cjelina
I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan ud,
raduju se zajedno svi udovi. A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinano,
udovi. (1. Korinanima 12:26, 27)
Nemojmo misliti da nae crkve mogu uivati Boje blagoslove dok su
u stanju nesloge. U ovom svijetu trebamo biti Kristovi predstavnici. On
nas je pozvao k slavi i besprijekornosti. Kao to je On predstavljao Oca,
tako i mi trebao predstavljati Krista svijetu, jer predstavljajui Njega
predstavljamo Oca koji je svugdje prisutan da prui pomo gdje je ona
potrebna.
Imamo veliko djelo koje trebamo obaviti za Gospodara. Nakon to je
Isus toliko toga rtvovao za nas, dajui svoj ivot za nae spasenje, hoemo li Ga naim ponaanjem natjerati da nas se postidi? 24
Svaki lan crkve trebao bi osjeati zanimanje za sve to se tie ljudskog bratstva i bratstva u Kristu. 25
Meusobna ljubav ne treba se oitovati hvaljenjem i laskanjem jedni
drugima, ve u istinskoj vjernosti. Kristova ljubav navest e nas da pazimo na due te, ako ugledamo neku koja se nalazi u opasnosti, rei emo
joj to na jednostavan i blag nain, ak i uz rizik njezina nezadovoljstva.
Nagoni ne smiju upravljati Kristovom vjerom. Trebamo se puno moliti i
u potpunosti se oslanjati na Boga. Trebamo se vrsto drati istine, u svoj
pravednosti i istinitosti; ali dok govorimo istinu vjerno, moramo ju govoriti i u ljubavi. 26
Usrdno teite za jedinstvom. Molite se za njega, radite na njemu. Ono
e donijeti duhovno zdravlje, uzviene misli, plemenitost i um okrenut
prema nebu. Nadvladat ete sebinost i zle slutnje i biti vie nego pobjednici kroz Onoga koji vas je ljubio i dao sebe za vas. Raspnite svoje ja.
Cijenite druge vie od sebe. Tako ete doi u jedinstvo s Kristom. 27
Oni koji su se ujedinili u snazi crkve mogu uiniti stotinu puta vie
nego to ine sada da bi njihova svjetlost obasjala svijet. Trebaju istupiti
iz svijeta i odvojiti se, i ne doticati se neistih stvari ve usmjeriti svoje
osjeaje na stvari koje se nalaze gore. Trebaju ivjeti ne da bi ugaali
sebi, ve da slijede primjer Onoga koji je umro za njihovo otkupljenje.28
353
12. prosinca
13. prosinca
Najizvrsniji put
eznite za viim darima! A evo vam puta najizvrsnijega! Kad bih
sve jezike ljudske govorio i aneoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih
mjed to jei ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar prorokovanja i
znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i
gore premjetao, a ljubavi ne bih imao - nita sam.
(1. Korinanima 12:31; 13:1, 2)
Na sudu e se pomno ispitati na koji se nain koristio svaki talent.
Kako smo upotrijebili kapital koji nam je posudilo Nebo? Hoe li Gospod kad se vrati dobiti svoje natrag s kamatama? Jesmo li iskoristili sposobnosti koje su nam povjerene, u obliku ruku, srca i uma, na slavu Bogu i na blagoslov svijetu? Kako smo upotrijebili nae vrijeme, nae pero, na glas, na novac, na utjecaj? to smo uinili za Krista u obliku
siromanih, unesreenih, siroadi ili udovica? Bog nam je na uvanje
dao svoju svetu rije; to smo inili sa svjetlou i istinom koja nam je
dana kako bismo umudrili ljude na spasenje? Puko ispovijedanje vjere u
Krista nema nikakve vrijednosti; rauna se samo ljubav koja se pokazuje kroz djela. Samo je ljubav ono to u oima Neba daje vrijednost bilo
kojem postupku. to god se uini iz ljubavi, ma kako maleno izgledalo
u ljudskim oima, Bog prihvaa i nagrauje. 32
U svjetlu onoga to je Krist uinio za nas, i onoga to je propatio za
grjenike, trebali bismo, pokrenuti istom i nesebinom ljubavlju za
due, slijediti Njegov primjer rtvujui vlastita uivanja i udobnost za
njihovo dobro Ljubav, istinska ljubav prema naim blinjima, dokazuje ljubav prema Bogu. Mi moemo ispovijedati mnogo toga, ali bez te
ljubavi to ne znai nita. 33
Vi volite istinu i elite da ona napreduje. Dolazit ete u razne okolnosti kako biste se ispitali i prokuali. Moete razviti pravi kranski karakter ako se podvrgnete disciplini. Na kocki su vai ivotni interesi. Ono
to vam je najpotrebnije jest prava svetost i duh samoportvovnosti.
Moemo stei znanje istine i itati njezine najskrovitije tajne, pa ak i
predati svoje tijelo da se spali za nju, ali ako nemamo ljubav i milosre,
mi smo poput mjedi koja jei i praporca koji zvei. 34
355
14. prosinca
15. prosinca
16. prosinca
17. prosinca
18. prosinca
19. prosinca
2o. prosinca
21. prosinca
22. prosinca
Napredovanje do savrenstva
Uzdignimo se k savrenome. (Hebrejima 6:1)
Da bismo usavrili kranski karakter, ne smijemo samo njegovati
ivot tihe povuenosti u molitvi niti pak ivot vanjskog oitovanja revnosti i nemirnog ushienja, istodobno zanemarujui osobnu pobonost.
Sadanje vrijeme zahtijeva od nas da ekamo na Gospodnji dolazak i
budno radimo na spaavanju naih blinjih. 54
Nema sigurnosti ni za koga od nas osim ako svakodnevno stjeemo
novo iskustvo gledanjem na Isusa, Tvorca i Dovritelja nae vjere. Trebamo Ga gledati iz dana u dan i mijenjati se na Njegovu sliku. Trebamo
predstavljati boanske osobine i slijediti Isusove stope neovisno o cijeni
koju moramo platiti. Trebamo se podvrgnuti nebeskom vodstvu, savjetovati se s Bojom rijeju i svakodnevno se pitati: Je li ovo Gospodnji
put? Postoje svakojaki hiroviti likovi koji su potpuno neslini Isusu, a
koji se nalaze unutar Kristove crkve; ali ako se ne pokore i ne postanu
kao glina u rukama lonara, ako ne budu voljni poprimiti nebeski kalup
i biti oblikovani u posude kakve Bog eli da budu, zauvijek e nositi
izoblienost svog karaktera, uvijek e biti posude na sramotu i nikada
nee primiti zavrni dodir besmrtnosti. Nikakav karakterni nedostatak
nee poprimiti besmrtnost jer bi ukaljao nebo svojom nesavrenou
Divlja loza koja lei na tlu hvata se za granice i panjeve te ovija svoje izdanke oko stvari koje se nalaze na zemlji; da bi se mogla omotati
oko prikladnog oslonca, njezini izdanci moraju se osloboditi lanih oslonaca za koje su se primili. Tako je i s duom. Zemaljski oslonci moraju se ukloniti, a misli i osjeaji trebaju se izvjebati da pronau svoj oslonac u Bogu. 55
Pribliavamo se kraju zemaljske povijesti. Ostalo nam je samo malo
vremena tijekom kojeg moemo usavriti kranski karakter. Ali oni
koji ljube Isusa voljet e one koji su kupljeni Njegovom krvlju. Mora se
uloiti daleko vie strpljenja, moraju se poduzeti usrdniji napori da se
spase oni koji su u grijehu . 56
364
23. prosinca
24. prosinca
25. prosinca
Ojaani na savrenstvo
Taj Bog me snagom opasuje, stere mi put besprijekoran.
(Psalam 18:32)
Svi imaju karakternih mana. Svakome je potrebna Boja pomo svakog sata ili e zasigurno doivjeti neuspjeh. 60
eznem obratiti se mladim ljudima i enama koji su spremni dosei
samo niska mjerila. O, kada bi Gospod utjecao na njihova srca da uvide
to je savrenstvo karaktera! O, kada bi upoznali vjeru koja djeluje kroz
ljubav i isti duu! ivimo u opasnim danima. Samo Krist nam moe
pomoi i dati nam pobjedu. Krist nam mora biti sve u svemu; On mora
boraviti u srcu; Njegov ivot mora kolati kroz nas kao to krv tee venama. Njegov Duh mora biti ivotvorna sila koja e nas potaknuti da utjeemo na druge da postanu sveti i nalik Kristu. 61
Bog treba posvetiti duu i glas kako bi mogli dosegnuti najvie mjerilo savrenstva slinost s Bojim karakterom. Svaka sposobnost, svaka
osobina kojom nas je Gospod obdario treba se upotrijebiti za uzdizanje
naih blinjih. Ako damo sve od sebe, radei u nesebinom duhu, Gospod e prihvatiti nau slubu. 62
Spasitelj stoji uz svoje vjernike koji se kuaju i mue. Uz Njega ne
postoje stvari kao to su neuspjeh, gubitak, nemogunost ili poraz; sve
moemo uiniti kroz Onoga koji nam daje snagu. 63
Sva naklonost i blagoslovi koje uivamo dolaze iskljuivo od Boga;
mi smo upravitelji Njegove milosti i Njegovih tjelesnih darova; najmanji dar i najskromnija sluba mogu se ponuditi Isusu kao posveen dar, i
On e ih uz miomiris vlastitih zasluga iznijeti pred Oca. Ako iskrena
srca damo najbolje to imamo, u ljubavi prema Bogu, iz arke elje da
sluimo Isusu, takav dar je savreno prihvatljiv. Svatko moe sakupljati
blago na nebesima, Svi mogu posluati nalog: Neka dobro ine, neka
se bogate dobrim djelima, neka budu dareljivi, zajedniari - prikupljajui sebi lijepu glavnicu za budunost da osvoje onaj pravi ivot. (1.
Timoteju 6:18, 19) 64
367
26. prosinca
27. prosinca
Usavreni u ljubavi
U ovom je savrenstvo nae uzajamne ljubavi: imamo pouzdanje
na Sudnji dan jer kakav je on, takvi smo i mi u ovom svijetu. Straha u ljubavi nema, nego savrena ljubav izgoni strah; jer strah je
muka i tko se boji, nije savren u ljubavi. (1. Ivanova 4:17, 18)
Kao to je Krist bio na svijetu, tako su i Njegovi uenici. Oni su Boji
sinovi i subatinici s Kristom; kraljevstvo i vlast pripadaju njima. Svijet
ne shvaa njihovu prirodu ni njihovo sveto zvanje; ne opaaju da su oni
usvojeni u Boju obitelj.
Oni su stranci. Svijet ih ne poznaje i ne cijeni pobude koje ih pokreu.
Svijet se pribliava svojoj propasti. Bog nee jo dugo moi trpjeti
grjenike. Oni e morati ispiti talog iz ae Njegova gnjeva nepomijeanog s milou. Oni koji e biti Boji nasljednici i sunasljednici Kristove
besmrtne batine, bit e posebni - da, toliko posebni da Bog na njih stavlja znak da su Njegovi, potpuno Njegovi Uskoro e se znati tko je na
Gospodnjoj strani, tko se nee postidjeti Isusa. Oni koji suoeni s nevjernicima - nemaju moralne hrabrosti da savjesno zauzmu svoj stav,
ostave obiaje ovog svijeta i oponaaju Kristov ivot pun samoodricanja, stide Ga se i ne ljube Njegov primjer. 69
Gospodar poziva evaneoske radnike. Tko e se odazvati? Ne mogu
svi koji se pridrue vojsci biti generali, kapetani, narednici, pa ak ni
razvodnici. Nemaju svi dunosti i odgovornosti voa. Trebaju se obaviti
i teki poslovi druge vrste. Neki moraju kopati rovove i graditi utvrde;
neki trebaju stajati kao straari, neki nositi poruke. Iako ima malo asnika, potrebno je mnogo vojnika da se oforme redovi i kolone jedne vojske, a njezin uspjeh ovisi o vjernosti svakog vojnika. Kukaviluk ili izdaja jednog ovjeka mogu donijeti propast cijeloj vojsci.
Onaj koji je zadao svakomu svoj posao (Marko 13:34), u skladu s
njegovim sposobnostima, nikada nee dopustiti da vjerno izvravanje
dunosti proe nenagraeno. Svaki postupak odanosti i vjere bit e okrunjen posebnim znacima Boje naklonosti i odobravanja. 70
369
28. prosinca
29. prosinca
3o. prosinca
Obeanje je sigurno
ak u i na sluge i slukinje izliti Duha svojeg u dane one.
(Joel 2:29)
Nama danas pripada obeanje Duha jednako kao i prvim uenicima.
Bog e danas obdariti ljude i ene silom odozgo, kao to je obdario one
koji su na Dan Pedesetnice uli rije spasenja. Upravo u ovom trenutku
Njegov Duh i Njegova milost ekaju na one koji ih trebaju i koji se pozovu na Njegovo obeanje.
Duh je bio izliven tek nakon to su uenici postigli savreno jedinstvo
i vie nije bilo tenji za najviim mjestom. Bili su jedne volje. Odbaene
su sve razlike. Isto svjedoanstvo dano je o njima nakon to im je dan
dar Duha. Obratite pozornost na rijei: U mnotva onih to prigrlie
vjeru bijae jedno srce i jedna dua. (Djela 4:32) Duh Onoga koji je
umro kako bi grjenici mogli ivjeti, pokrenuo je cijeli skup vjernika.
Uenici nisu traili blagoslov za sebe. Njih je pritiskao teret odgovornosti za due. Evanelje se trebalo pronijeti do nakraj Zemlje i oni su
zatraili dar sile koju je Krist obeao. U tom se trenutku izlio Sveti Duh
i tisue su se obratile u jednom danu.
Tako bi to moglo biti i sada. Neka krani odbace sve nesuglasice i
predaju se Bogu na djelo spaavanja izgubljenih. Neka vjerom trae
obeani blagoslov i on e doi. Izlijevanje Duha u danima apostola bilo
je proljetna kia (Joel 2:23), i rezultat je bio velianstven. Ali jesenja
kia bit e jo obilnija
Zato nismo gladni i edni dara Duha, budui da je to jedini nain na
koji moemo primiti silu? Zato ne govorimo o njemu, molimo se za
njega, propovijedamo o njemu? Gospod je spremniji dati nam Svetoga
Duha nego to su roditelji spremni dati dobre darove svojoj djeci
Prisutnost Duha kod Bojih radnika dat e izlaganju istine silu koju ne
bi mogla dati sva ast ili slava svijeta. Duh daje snagu koja krijepi duu
koja se trudi i bori se u svakoj nevolji. 75
372
31. prosinca
Vrijeme za osvjeenje
Pokajte se dakle i obratite da se izbriu grijesi vai pa od Gospodina dou vremena rashlade te On poalje vama unaprijed namijenjenog Pomazanika, Isusa. Njega treba da nebo pridri do vremena
uspostave svega to obea Bog na usta svetih proroka svojih odvijeka. (Djela 3:1921)
Pozivamo vas da zauzmete svoje mjesto na Gospodnjoj strani i odigrate svoju ulogu kao odani podanici kraljevstva. Odajte potovanje daru
koji je dan crkvi kako bi vodio Boji narod u zavrnim danima ljudske
povijesti. Boja crkva je od samih poetaka imala u sebi dar prorotva
kao ivi glas za savjetovanje, opominjanje i pouavanje. Sada smo doli
do posljednjih dana djela poruke treeg anela, kada e sotona raditi sve
veom silom jer zna da nema vie puno vremena. U isto vrijeme dobit
emo razliite darove tijekom izlijevanja Duha u obliku raznolikih sposobnosti kroz darove Svetoga Duha. To je vrijeme kasne kie. 76
Shvaamo li svaki za sebe na pravi poloaj, da kao Boji najamnici
ne smijemo prodati svoje namjesnitvo? Imamo osobnu odgovornost
prema nebeskom svemiru da upravljamo zalogom koji nam je Bog povjerio. Naa vlastita srca trebaju se pokrenuti. Nae ruke trebaju imati
neto za dati od prihoda koje nam Bog povjerava. I najskromniji meu
nama mogu biti Boji posrednici, koristei svoje darove na slavu Njegova imena. Onaj tko iskoristi svoje talente na najbolji mogui nain, moe svoju rtvu Bogu prinijeti kao posveeni dar koji e biti kao mirisni
tamjan pred Njim. Svaija je dunost da se pobrine da njegovi talenti
donesu dobit, poput dara koji mora vratiti nakon to je uinio najbolje
to je mogao da ga uvea. 77
Sva uda koja je Bog uinio za svoj narod izvedena su koristei najjednostavnija sredstva. Kada Boji narod bude u potpunosti posveen
Njemu, tada e ih On upotrijebiti da pronesu Njegovo djelo Zemljom.
Ali moramo imati na umu da ma kakav uspjeh postigli - slava i ast
pripadaju Bogu, jer svaka je sposobnost i svaka sila Njegov dar. 78
373
374
SIJEANJ
1 Misli s gore blagoslova, str. 77.
2 Kristove prie, str. 141.
3 Svjedoanstva, vol. 9, str. 284.
4 The Signs of the Times, 16. 12. 1889.
5 Manuscript Releases, vol. 10, str. 56.
6 The Health Reformer, 1. 12. 1877.
7 The Review and Herald, 4. 4. 1912.
8 Ibid., 10. 9. 1898.
9 Bible Training School, 1. 12. 1908.
10 The Review and Herald, 26. 3. 1895.
11 Sons and Daughters of God, str. 361.
12 This Day With God, str. 187.
13 Svjedoanstva, vol. 2, str. 582.
14 The Review and Herald, 24. 9. 1895.
15 The Upward Look, str. 240.
16 Pacific Union Recorder, 14. 8. 1902.
17 Christian education, str. 195, 196.
18 Kristove prie, str. 346348.
19 Zdravlje i srea, str. 411, 412.
20 elja vjekova, str. 20, 21.
21 The Upward Look, str. 52.
22 The Review and Herald, 10. 1. 1899.
23 Zdravlje i srea, str. 207, 208.
24 Put Kristu, str. 32, 33.
25 Svjedoanstva, vol. 5, str. 392.
26 Ibid., vol. 4, str. 221.
27 The Signs of the Times, 23. 1. 1893.
28 Manuscript Releases, vol. 17, str. 203.
29 The Review and Herald, 23. 10. 1885.
30 Selected Messages, bk. 1, str. 298.
31 An Appeal to the Youth, str. 50, 51.
32 Biblijsko posveenje, str. 76.
33 The Review and Herald, 6. 11. 1900.
34 Put Kristu, str. 43, 44.
35 Ibid., str. 28, 29.
36 Svjedoanstva, vol. 8, str. 291.
37 Misli s gore blagoslova, str. 8, 9.
38 Zdravlje i srea, str. 77.
39 Put Kristu, str. 49, 50.
40 Ibid., str. 51, 52.
41 Ibid., str. 37, 38.
42 Ibid., str. 41.
43 Zdravlje i srea, str. 71, 72.
44 The Spirit of Prophecy, vol. 2, str. 60,
61.
375
VELJAA
1 Svjedoanstva, vol. 6, str. 163.
2 The Review and Herald, 17. 6. 1890.
3 Bible Training School, 1. 3. 1906.
4 The Signs of the Times, 31. 3. 1890.
5 elja vjekova, str. 181.
6 Patrijarsi i proroci, str. 372.
7 Zdravlje i srea, str. 181.
8 Reflecting Christ, str. 45.
9 The Review and Herald, 25. 4. 1893.
10 Svjedoanstva to Ministers, str. 65.
11 The Review and Herald, 25. 4. 1893.
12 Svjedoanstva to Ministers, str. 402.
13 Svjedoanstva, vol. 5, str. 83.
14 Put Kristu, str. 69, 70.
15 Svjedoanstva, vol. 4, str. 655.
16 The Signs of the Times, 5. 9. 1895.
17 The Review and Herald, 11. 10.
1892.
18 Selected Messages, bk. 1, str. 121.
19 The Signs of the Times, 17. 4. 1893.
20 The Youths Instructor, 17. 8. 1893.
21 The Review and Herald, 17. 9. 1895.
22 Selected Messages, bk. 1, str. 217.
23 The Review and Herald, 8. 3. 1906.
24 The Youths Instructor, 30. 11. 1893.
25 Ibid., 5. 7. 1894.
26 The Signs of the Times, 28. 12. 1891.
27 elja vjekova, str. 672.
28 Svjedoanstva, vol. 5, str. 434.
29 Reflecting Christ, str. 131.
30 Gospel Workers, str. 285, 286.
31 Ibid., str. 287.
32 Ibid., str. 286, 287.
33 The Review and Herald, 11. 1. 1887.
34 Svjedoanstva, vol. 5, str. 46.
35 elja vjekova, str. 489, 490.
36 Kristove prie, str. 337.
37 Selected Messages, bk. 2, str. 18.
38 The Home Missionary, 1. 7. 1897.
39 Odgoj, str. 126, 127.
40 Our High Calling, str. 159.
41 The Review and Herald, 19. 7. 1887.
42 The Youths Instructor, 7. 2. 1895.
43 elja vjekova, str. 189.
44 Manuscript Releases, vol. 2, str. 125.
376
40 Ibid., 5. 07.1892.
41 The Review and Herald, 23. 12. 1890.
42 The Signs of the Times, 16. 06. 1890.
43 Biblijski komentari, vol. 1, str. 1120.
44 The Review and Herald, 16. 08. 1892.
45 Notebook Leaflets, vol. 1, str. 104.
46 Proroci i kraljevi, str. 252.
47 The Review and Herald, 16. 10. 1883.
48 The Youths Instructor, 15. 02. 1900.
49 The Review and Herald, 13. 11. 1900.
50 The Signs of the Times, 17. 03. 1887.
51 Manuscript Releases, vol. 7, str. 153.
52 The Review and Herald, 30. 09. 1909.
53 The Signs of the Times, 6. 04. 1891.
54 The Review and Herald, 30. 09. 1909.
55 Svjedoanstva, vol. 1, str. 336.
56 The Review and Herald, 23. 09. 1897.
57 The Signs of the Times, 22. 07. 1875.
58 Manuscript Releases, vol. 4, str. 355.
59 Ibid., vol. 5, str. 123.
60 Special Testimonies, Series B, vol. 2,
str. 12, 13.
61 The Signs of the Times, 21. 08. 1901.
62 The Youths Instructor, 9. 12. 1897.
63 The Signs of the Times, 24. 06. 1897.
64 The Home Missionary, 1. 08. 1896.
65 Manuscript Releases, vol. 14, str. 160.
66 The Home Missionary, 1. 08. 1896.
67 The Signs of the Times, 21. 08. 1901.
68 The Review and Herald, 12. 06. 1913.
69 Ibid.
70 Ibid., 27. 08. 1903.
71 My Life Today, str. 233.
72 Svjedoanstva, vol. 7, str. 23, 24.
73 The Review and Herald, 26. 08. 1902.
74 Djela apostola, str. 598600.
75 Svjedoanstva, vol. 1, str. 60, 61.
OUJAK
1 Patrijarsi i proroci, str. 33.
2 Ibid., str. 43.
3 The Review and Herald, 25. 01. 1898.
4 Ibid., 15. 09. 1896.
5 The Signs of the Times, 23. 07.1902.
6 Manuscript Releases, vol. 19, str. 265,
266.
7 The Review and Herald, 19. 12. 1893.
8 Counsels to Parents, Teachers, and
Students, str. 484.
9 The Kress Collection, str. 5.
10 The Gospel Herald, 1. 12. 1899.
11 The Review and Herald, 2. 03. 1911.
12 Svjedoanstva, vol. 6, str. 13.
13 The Review and Herald, 23. 10. 1900.
14 Svjedoanstva, vol. 1, str. 162, 163.
15 The Signs of the Times, 15. 02. 1892.
16 Manuscript Releases, vol. 12, str. 125,
126.
17 Kristove prie, str. 86, 87.
18 The Review and Herald, 30. 04. 1895.
19 Ibid., Studeni 30, 1897.
20 The Great Controversy, str. 465.
21 The Signs of the Times, 1. 12. 1887.
22 The Review and Herald, 11. 10. 1892.
23 Counsels to Parents, Teachers, and
Students, str. 357.
24 Manuscript Releases, vol. 6, str. 188.
25 Life Sketches, str. 84.
26 Historical Sketches, str. 213.
27 The Review and Herald, 11. 10. 1892.
28 Rani spisi, str. 124, 125.
29 The Review and Herald, 9. 09. 1909.
30 Ibid., Listopad 11, 1892.
31 The General Conference Bulletin,
Travanj 23, 1901.
32 The Signs of the Times, 30. 04. 1896.
33 Svjedoanstva, vol. 4, str. 360362.
34 The Signs of the Times, 30. 04. 1896.
35 Odgoj, str. 126.
36 Misli s gore blagoslova, str. 97.
37 The SDA Bible Commentary [E. G.
White Comments], vol. 1, str. 1081.
38 Misli s gore blagoslova, str. 129.
39 The Review and Herald, 20. 03. 1888.
377
TRAVANJ
1 Djela apostola, str. 1719.
2 Gospel Workers (1892), str. 11.
3 Ibid., str. 12, 13.
4 Ibid., str. 21, 22.
5 Djela apostola, str. 361, 362.
6 Svjedoanstva, vol. 3, str. 54.
7 Rani spisi, str. 102, 103.
8 Biblijski komentari, vol. 4, str. 1164.
9 Svjedoanstva, vol. 2, str. 507, 508.
10 Djela apostola, str. 328.
11 The Review and Herald, 15. 04. 1902.
12 Djela apostola, str. 209.
13 Ibid., str. 164, 165.
14 The Review and Herald, 13. 03. 1900.
15 Djela apostola, str. 352.
16 Sketches From the Life of Paul, str.
177179.
17 Ibid., str. 148, 149.
18 Djela apostola, str. 369, 370.
19 The Review and Herald, 11. 09. 1888.
20 Djela apostola, str. 370, 371.
21 The Review and Herald, 30. 08. 1892.
22 Svjedoanstva, vol. 6, str. 411413.
23 Ibid., vol. 5, str. 617, 618.
24 Ibid., str. 619.
25 Ibid., vol. 4, str. 406, 407.
26 Patrijarsi i proroci, str. 28.
27 Gospel Workers, str. 125, 126.
28 Rani spisi, str. 101.
29 Sermons and Talks, vol. 1, str. 77.
30 The Adventist Home, str. 32.
31 My Life Today, str. 33.
32 Manuscript Releases, vol. 1, str. 92.
33 Svjedoanstva, vol. 4, str. 376, 377.
34 Svjedoanstva to Ministers, str. 142,
143.
35 The Review and Herald, 20. 11.
1894.
36 Svjedoanstva, vol. 6, str. 412.
37 The Review and Herald, 2. 09. 1909.
38 Svjedoanstva, vol. 6, str. 343.
39 Notebook Leaflets, vol. 1, str. 140.
40 Svjedoanstva, vol. 2, str. 645.
41 Ibid., vol. 4, str. 405407.
42 Gospel Workers, str. 76.
378
SVIBANJ
1 The Spirit of Prophecy, vol. 3, str. 182.
2 Djela of Apostles, str. 263.
3 Svjedoanstva, vol. 4, str. 594, 595.
4 Ibid., vol. 1, str. 230232.
5 The Review and Herald, 26. 06. 1900.
6 Ibid., 25. 08. 1885.
7 Ibid., 6. 02. 1900.
8 The Signs of the Times, 16. 06. 1881.
9 Ibid., 20. 07. 1882.
10 Ibid., 12. 04. 1889.
11 Patrijarsi i proroci, str. 712, 713.
12 Svjedoanstva, vol. 3, str. 494.
13 Medical Ministry, str. 158.
14 General Conference Bulletin, 1. 04.
1903.
15 Svjedoanstva, vol. 4, str. 167.
16 The Signs of the Times, 17. 02. 1898.
17 Misli s gore blagoslova, str. 33, 34.
18 Djela apostola, str. 599, 600.
19 This Day With God, str. 296.
20 Svjedoanstva, vol. 8, str. 301, 302.
21 Ibid., vol. 4, str. 185.
22 Proroci i kraljevi, str. 444446.
23 Patrijarsi i proroci, str. 168.
24 Proroci i kraljevi, str. 669, 670.
25 Ibid., str. 535.
26 Svjedoanstva, vol. 5, str. 753, 754.
27 Gospel Workers, str. 332, 333.
28 The Spirit of Prophecy, vol. 4, str.
207, 208.
29 Patrijarsi i proroci, str. 527, 528.
30 Svjedoanstva, vol. 4, str. 15.
31 The Youths Instructor, 3. 08. 1899.
32 The Review and Herald, 21. 06. 1892.
33 Special Testimonies on Education, str.
150, 151.
34 The Signs of the Times, 16. 04. 1896.
35 Ibid., 18. 02. 1897.
36 Testimonies to Ministers, str. 421.
37 Manuscript Releases, vol. 2, str. 278,
279.
38 Svjedoanstva, vol. 8, str. 221, 222.
39 elja vjekova, str. 104.
40 Kristove prie, str. 278.
41 Rani spisi, str. 154, 155.
379
LIPANJ
1 Medical Ministry, str. 300.
2 The Review and Herald, 7. 10. 1909.
3 The Southern Work, str. 39, 40.
4 Evangelism, str. 346.
5 Djela apostola, str. 526, 527.
6 Svjedoanstva, vol. 7, str. 37.
7 Ibid., vol. 6, str. 314, 315.
8 Sketches From the Life of Paul, str.
300.
9 Svjedoanstva, vol. 6, str. 335, 336.
10 Odgoj, str. 73, 74.
11 Ibid., str. 78, 79.
12 The Review and Herald, 22. 12.
1904.
13 Svjedoanstva, vol. 4, str. 415, 416.
14 The Review and Herald, 8. 06. 1886.
15 The Great Controversy, str. 594, 595.
16 Svjedoanstva, vol. 8, str. 295.
17 Gospel Workers, str. 312, 313.
18 Ibid., str. 311, 312.
19 Svjedoanstva, vol. 7, str. 289.
20 Djela apostola, str. 573, 574.
21 The Retirement Years, str. 21.
22 Evangelism, str. 470.
23 Manuscript Releases, vol. 21, str. 269,
270.
24 Svjedoanstva, vol. 5, str. 117.
25 Djela apostola, str. 574.
26 A Solemn Appeal, str. 148.
27 Svjedoanstva, vol. 2, str. 187, 188.
28 The Review and Herald, 3. 01. 1893.
29 Zdravlje i srea, str. 106.
30 Djela apostola, str. 587.
31 Odgoj, str. 79.
32 Svjedoanstva, vol. 6, str. 117, 118.
33 The Review and Herald, 9. 05. 1899.
34 Svjedoanstva, vol. 6, str. 119.
35 Ibid., vol. 2, str. 462, 463.
36 Ibid., str. 464.
37 Historical Sketches, str. 232.
38 Svjedoanstva, vol. 2, str. 242, 243.
39 Ibid., vol. 3, str. 483.
40 Manuscript Releases, vol. 8, str. 434,
435, 437.
41 Ibid., vol. 21, str. 97, 98.
380
SRPANJ
1 Special Testimonies, Series B, No. 8,
str. 3, 4.
2 Christian Odgoj, str. 117.
3 The EGW 1888 Messages, str. 111.
4 Zdravlje i srea, str. 94.
5 The Review and Herald, 28. 09. 1897.
6 Manuscript Releases, vol. 7, str. 111,
112.
7 The Youths Instructor, 20. 12. 1894.
8 Proroci i kraljevi, str. 545.
9 Zdravlje i srea, str. 90.
10 The Review and Herald, 28. 09. 1897.
11 Djela apostola, str. 476.
12 The Review and Herald, 19. 07. 1892.
13 elja vjekova, str. 219, 220.
14 The Review and Herald, 28. 09. 1897.
15 Zdravlje i srea, str. 4850.
16 Rani spisi, str. 57, 58.
17 The Review and Herald, 18. 10.
1892.
18 elja vjekova, str. 406.
19 The Spirit of Prophecy, vol. 3, str.
182.
20 The Review and Herald, 30. 04.
1908.
21 Ibid., 31. 08. 1911.
22 Spiritual Gifts, vol. 1, str. 86, 87.
23 elja vjekova, str. 821.
24 The Spirit of Prophecy, vol. 3, str.
248.
25 The Signs of the Times, 22. 01. 1885.
26 Djela apostola, str. 70, 71.
27 The Spirit of Prophecy, vol. 3, str.
292, 293.
28 Djela apostola, str. 116.
29 Ibid., str. 106.
30 The Review and Herald, 2. 03. 1911.
31 Sketches From the Life of Paul, str.
65.
32 Rani spisi, str. 202.
33 Ibid., str. 207.
34 Sketches From the Life of Paul, str.
135, 136.
35 Ibid., str. 53.
36 The Southern Review, 5. 12. 1899.
381
KOLOVOZ
1 The Review and Herald, 10. 09. 1895.
2 Ibid., 6. 11. 1900.
3 The Youths Instructor, 26. 07. 1894.
4 Svjedoanstva, vol. 2, str. 125.
5 The Youths Instructor, 14. 09. 1893.
6 The Review and Herald, 11. 06. 1901.
7 Sermons and Talks, vol. 2, str. 133.
8 Life Sketches, str. 226, 227.
9 Djela apostola, str. 431, 432.
10 Svjedoanstva, vol. 8, str. 258, 259.
11 Ibid., vol. 4, str. 27, 28.
12 Manuscript Releases, vol. 18, str. 380.
13 Patrijarsi i proroci, str. 72, 73.
14 Svjedoanstva, vol. 4, str. 523, 524.
15 Ibid., str. 144, 145.
16 Odgoj, str. 61, 62.
17 Svjedoanstva, vol. 3, str. 406.
18 Kristove prie, str. 174, 175.
19 The Spirit of Prophecy, vol. 4, str. 89,
90.
20 Svjedoanstva, vol. 1, str. 657, 658.
21 Special Testimonies, Series A, No. 6,
str. 23.
22 Kristove prie, str. 175.
23 Svjedoanstva, vol. 5, str. 166, 167.
24 Biblijski komentari, vol. 7, str. 958.
25 Svjedoanstva, vol. 6, str. 132, 133.
26 Ibid., vol. 4, str. 232, 233.
27 Ibid., vol. 3, str. 475.
28 Ibid., vol. 4, str. 490.
29 Christian Odgoj, str. 114.
30 The Signs of the Times, 8. 03. 1899.
31 The Review and Herald, 15. 12.
1891.
32 Svjedoanstva, vol. 4, str. 537.
33 The Paulson Collection, str. 44, 45.
34 Svjedoanstva, vol. 4, str. 537.
35 The Home Missionary, 1. 10. 1892.
36 Rani spisi, str. 72, 73.
37 The Review and Herald, 17. 12.
1914.
38 The Southern Work, 13. 03. 1902.
39 The Review and Herald, 15. 09.
1896.
382
RUJAN
1 Medical Ministry, str. 65.
2 Ibid., str. 75.
3 The Review and Herald, 9. 06. 1904.
4 Svjedoanstva, vol. 6, str. 289, 290.
5 Proroci i kraljevi, str. 69.
6 The Review and Herald, 19. 07. 1898.
7 Medical Ministry, str. 322.
8 Svjedoanstva, vol. 6, str. 299.
9 Ibid., str. 243, 244.
10 Medical Ministry, str. 322.
11 Counsels on Health, str. 31.
12 The Signs of the Times, 26. 08. 1886.
13 elja vjekova, str. 92.
14 Zdravlje i srea, str. 244, 245.
15 Counsels on Health, str. 528, 529.
16 The Review and Herald, 19. 07.
1898.
17 Ibid., 10. 12. 1901.
18 Ibid., 18. 12. 1881.
19 Svjedoanstva, vol. 9, str. 165, 166.
20 Zdravlje i srea, str. 226.
21 Ibid., str. 17.
22 Ibid., str. 112, 113.
23 elja vjekova, str. 824.
24 Medical Ministry, str. 296, 297.
25 Odgoj, str. 146.
26 The Review and Herald, 21. 01.
1909.
27 Svjedoanstva to Ministers, str. 35.
28 Zdravlje i srea, str. 476, 477.
29 Svjedoanstva, vol. 6, str. 300, 301.
30 Zdravlje i srea, str. 149.
31 Ibid., str. 143, 144.
32 Sketches From the Life of Paul, str.
56, 57.
33 Ibid., str. 58, 59.
34 Medical Ministry, str. 47.
35 Ibid., str. 150.
36 Sketches From the Life of Paul, str.
59, 60.
37 Medical Ministry, str. 29.
38 Zdravlje i srea, str. 149.
39 Svjedoanstva, vol. 6, str. 113.
40 Zdravlje i srea, str. 230232.
41 Manuscript Releases, vol. 20, str. 278.
383
LISTOPAD
1 elja vjekova, str. 7274.
2 The Signs of the Times, 6. 09. 1899.
3 Ibid., Kolovoz 26, 1886.
4 Manuscript Releases, vol. 3, str. 369.
5 Historical Sketches, str. 139.
6 Svjedoanstva, vol. 4, str. 599.
7 Ibid., vol. 6, str. 49, 50.
8 The Signs of the Times, 28. 02. 1878.
9 The Medical Missionary, str. 176, 177.
10 Odgoj, str. 286.
11 Messages to Young People, str. 143.
12 Odgoj, str. 286.
13 Zdravlje i srea, str. 145.
14 Medical Ministry, 1. 01. 1903.
15 Selected Messages, bk. 2, str. 371.
16 Spiritual Gifts, vol. 4b, str. 78.
17 The Review and Herald, 20. 06. 1882.
18 Ibid., Kolovoz 23, 1892.
19 Sermons and Talks, vol. 1, str. 370.
20 The Spalding Magan Collection, str.
185.
21 The Health Reformer, 1. 02. 1874.
22 Counsels to Parents, Teachers, and
Students, str. 408, 409.
23 Odgoj, str. 212, 213.
24 Svjedoanstva, vol. 9, str. 33.
25 Ibid., vol. 7, str. 23.
26 The Spalding Magan Collection, str.
125.
27 The Review and Herald, 15. 10. 1895.
28 Svjedoanstva, vol. 4, str. 619.
29 Svjedoanstva, vol. 6, str. 285.
30 The Southern Watchman, 30. 10.
1901.
31 An Appeal to Mothers, str. 14.
32 Ibid., str. 16.
33 Zdravlje i srea, str. 158.
34 The Review and Herald, 15. 10.
1895.
35 Svjedoanstva, vol. 7, str. 10.
36 Historical Sketches, str. 290.
37 Messages to Young People, str. 109.
38 The Review and Herald, 17. 02.
1910.
39 Svjedoanstva, vol. 6, str. 263, 264.
384
STUDENI
1 Christian Education, str. 54.
2 Patrijarsi i proroci, str. 48.
3 Svjedoanstva, vol. 3, str. 333, 334.
4 Put Kristu, str. 85, 86.
5 Svjedoanstva, vol. 8, str. 213215.
6 The Review and Herald, 13. 05. 1884.
7 Svjedoanstva, vol. 7, str. 160.
8 Ibid., vol. 5, str. 392.
9 The Review and Herald, 25. 03. 1909.
10 The Spirit of Prophecy, vol. 3, str.
266.
11 Djela apostola, str. 39, 40.
12 Svjedoanstva, vol. 1, str. 412.
13 Spiritual Gifts, vol. 4b, str. 159.
14 Christian Odgoj, str. 130, 131.
15 Ibid., str. 130, 131.
16 The Voice in Speech and Song, str. 30,
31.
17 Svjedoanstva, vol. 5, str. 391.
18 The Review and Herald, 7. 07. 1903.
19 Svjedoanstva, vol. 6, str. 339.
20 Ibid., vol. 7, str. 70, 71.
21 Christ's Object Lessons, str. 335, 336.
22 Svjedoanstva, vol. 2, str. 317, 318.
23 Gospel Workers, str. 122, 123.
24 Svjedoanstva, vol. 6, str. 81.
25 The Review and Herald, 24. 04. 1888.
26 Svjedoanstva, vol. 2, str. 185, 186.
27 The Youth's Instructor, 1. 01. 1903.
28 Svjedoanstva, vol. 2, str. 54.
29 Ibid., str. 186, 187.
30 Biblijski komentari, vol. 6, str. 1117.
31 Kristove prie, str. 337.
32 The Review and Herald, 24. 05. 1898.
33 Patrijarsi i proroci, str. 255.
34 The Signs of the Times, 5. 03. 1885.
35 Svjedoanstva, vol. 4, str. 461, 462.
36 This Day With God, str. 169.
37 The Review and Herald, 6. 06. 1912.
38 Ibid., Studeni 19, 1914.
39 The Upward Look, str. 91.
40 Sketches From the Life of Paul, str.
102.
41 Ibid., str. 105.
42 Djela apostola, str. 251, 252.
385
PROSINAC
1 Selected Messages, bk. 3, str. 25.
2 Patrijarsi i proroci, str. 595.
3 The Review and Herald, 12. 11. 1908.
4 Ibid., Travanj 7, 1910.
5 The Home Missionary, 1. 10. 1892.
6 Svjedoanstva, vol. 1, str. 509.
7 The Youth's Instructor, 13. 09. 1894.
8 Manuscript Releases, vol. 18, str. 371.
9 Special Testimonies, Series A, No. 7,
str. 14.
10 Svjedoanstva, vol. 9, str. 187, 188.
11 The Review and Herald, 20. 03.
1894.
12 The Signs of the Times, 15. 03. 1910.
13 Svjedoanstva, vol. 3, str. 446, 447.
14 Atlantic Union Gleaner, 8. 01. 1902.
15 The Review and Herald, 15. 12. 1885.
16 Svjedoanstva, vol. 8, str. 140, 141.
17 The Review and Herald, 16. 02.
1911.
18 Pacific Union Recorder, 5. 11. 1903.
19 Misli s gore blagoslova, str. 13.
20 Counsels on Health, str. 514, 515.
21 Gospel Workers, str. 392.
22 Svjedoanstva, vol. 9, str. 188.
23 Pacific Union Recorder, 29. 12. 1904.
24 The Upward Look, str. 172.
25 Svjedoanstva, vol. 7, str. 292.
26 The Signs of the Times, 7. 02. 1895.
27 Bible Training School, 1. 05. 1903.
28 The Home Missionary, 1. 10. 1892.
29 Special Testimonies, Series A, No. 10,
str. 13.
30 Svjedoanstva, vol. 2, str. 233.
31 Djela apostola, str. 600.
32 Velika borba, str. 487.
33 Svjedoanstva, vol. 2, str. 115, 116.
34 Ibid., vol. 4, str. 133.
35 The Review and Herald, 12. 05. 1903.
36 Svjedoanstva, vol. 1, str. 261.
37 The Signs of the Times, 13. 04. 1891.
38 Svjedoanstva, vol. 1, str. 261.
39 The Review and Herald, 13. 04.
1886.
40 Pacific Union Recorder, 5. 11. 1903.
386
33:4 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 16
PSALMI
12:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 9
15:1, 2 . . . . . . . . . . . . . Ou. 17
18:32 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 25
19:1-3 . . . . . . . . . . . . . . Stu. 1
19:7 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 3
25:5 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 13
25:10 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 12
30:2 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 28
31:5 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 9
35:28. . . . . . . . . . . . . . Stu. 19
36:6, 7 . . . . . . . . . . . . . Sij. 23
40:11 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 7
42:11 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 7
43:3 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 25
49:3. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 20
51:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 5
51:7 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 17
55:22 . . . . . . . . . . . . . . Sij. 22
57:9, 10 . . . . . . . . . . . . Ou. 27
60:4 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 26
62:8 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 20
67:1, 2 . . . . . . . . . . . . . Ruj. 27
91:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 8
103:2, 3 . . . . . . . . . . . . . Ruj. 3
103:8 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 5
104:24 . . . . . . . . . . . . . . Sij. 8
107:17-20. . . . . . . . . . . . Ruj. 9
117:2 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 30
119:27. . . . . . . . . . . . . Stu. 24
119:133 . . . . . . . . . . . . List. 18
119:142 . . . . . . . . . . . . . Ou. 2
119:151 . . . . . . . . . . . . . Ou. 3
119:172. . . . . . . . . . . . Stu. 21
127:3, 5. . . . . . . . . . . . Stu. 27
130:3, 4 . . . . . . . . . . . . Sij. 16
133:1 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 17
141:3. . . . . . . . . . . . . . Stu. 11
145:10, 11. . . . . . . . . . Stu. 25
147:2, 3 . . . . . . . . . . . . . Ruj. 4
POSTANAK
2:7 . . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 2
2:18 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 2
11:6-8 . . . . . . . . . . . . . . Stu. 2
IZLAZAK
4:10-12 . . . . . . . . . . . . Stu. 14
15:26 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 8
19:5, 6 . . . . . . . . . . . . . Velj. 11
PONOVLJENI ZAKON
4:10 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 23
6:6, 7. . . . . . . . . . . . . . Lip. 24
7:18-21. . . . . . . . . . . . . . Srp. 3
13:1-3 . . . . . . . . . . . . . . Svi. 2
18:22 . . . . . . . . . . . . . . . Svi.3
32:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 1
33:29 . . . . . . . . . . . . . . . List. 3
SUCI
4:4, 5 . . . . . . . . . . . . . . . Svi.4
5:23 . . . . . . . . . . . . . . . List. 13
6:13 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 18
1. SAMUELOVA
19:20, 22, 23. . . . . . . . . Svi.5
1. KRALJEVIMA
3:7-9. . . . . . . . . . . . . . . List. 23
3:11, 12 . . . . . . . . . . . . List. 24
22:13, 14 . . . . . . . . . . . . Svi.6
2. KRALJEVIMA
4:8 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 26
20:3 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 16
22:16-19 . . . . . . . . . . . . Svi.8
1. LJETOPISA
5:1 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 15
16:8, 9. . . . . . . . . . . . . Stu. 23
17:1-4 . . . . . . . . . . . . . . Svi.7
2. LJETOPISA
14:11 . . . . . . . . . . . . . . . List. 5
NEHEMIJA
9:6 . . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 6
JOB
6:30 . . . . . . . . . . . . . . . List. 25
8:20 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 7
387
8:14, 15 . . . . . . . . . . . . Ruj. 25
8:22 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 24
23:28 . . . . . . . . . . . . . . Svi.11
28:15-17 . . . . . . . . . . . Svi.13
30:17 . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 30
42:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 9
EZEKIEL
13:1-3 . . . . . . . . . . . . . Svi.26
13:4-6 . . . . . . . . . . . . . Svi.25
13:17 . . . . . . . . . . . . . . Svi.27
25:2-4 . . . . . . . . . . . . . Svi.14
37:9, 10 . . . . . . . . . . . . Svi.31
44:23 . . . . . . . . . . . . . . List. 27
47:9, 12 . . . . . . . . . . . . Ruj. 29
DANIEL
1:3, 4. . . . . . . . . . . . . . Lip. 26
6:27 . . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 4
HOEA
11:3, 4 . . . . . . . . . . . . . Ruj. 11
JOEL
2:17, 18 . . . . . . . . . . . . Tra. 29
2:29 . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 30
AMOS
7:14, 15 . . . . . . . . . . . . Svi.15
JONA
4:11 . . . . . . . . . . . . . . . List. 28
MIHEJ
3:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 20
SEFANIJA
3:8, 9. . . . . . . . . . . . . . Stu. 30
HAGAJ
1:3-5 . . . . . . . . . . . . . . Svi.16
ZAHARIJA
4:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 21
8:16 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 28
10:1 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 30
MALAHIJA
3:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 30
3:16. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 22
3:18 . . . . . . . . . . . . . . . List. 29
4:5, 6 . . . . . . . . . . . . . . Svi.17
IZREKE
1:23 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 14
1:23 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 31
3:7, 8 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 7
4:20-22. . . . . . . . . . . . . . Ruj. 5
5:23 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 27
6:23 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 8
10:20, 21. . . . . . . . . . . . Stu. 7
12:17 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 18
12:18 . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 21
12:19 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 19
13:17 . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 20
14:22 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 29
16:24 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 6
18:24 . . . . . . . . . . . . . . Sij. 19
22:6 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 25
PROPOVJEDNIK
3:11 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 10
4:9, 10 . . . . . . . . . . . . . . List. 9
11:1, 2. . . . . . . . . . . . . . Lip. 2
IZAIJA
1:18 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 14
1:19 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 28
6:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 31
8:18 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 28
9:6, 7 . . . . . . . . . . . . . . List. 15
26:2 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 31
30:7 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 8
30:8-11 . . . . . . . . . . . . Svi.12
31:1, 2 . . . . . . . . . . . . . . List. 6
32:20 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 4
41:10, 13, 14 . . . . . . . . . List. 4
44:3 . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 29
50:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Stu. 8
59:19 . . . . . . . . . . . . . . Velj. 19
60:1, 2 . . . . . . . . . . . . . Pros. 28
61:1 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 27
JEREMIJA
1:4-9 . . . . . . . . . . . . . . Svi.10
3:14, 15. . . . . . . . . . . . . Lip. 3
7:23 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 8
388
6:11-13. . . . . . . . . . . . . . Srp. 7
6:24-27. . . . . . . . . . . . . . Srp. 8
6:63 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 15
7:38, 39 . . . . . . . . . . . . Velj. 18
8:32 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 6
10:41 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 6
12:37-40. . . . . . . . . . . . . Srp. 9
14:15-17. . . . . . . . . . . . Velj. 10
14:23, 26 . . . . . . . . . . . . Velj. 5
16:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 3
16:13 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 4
17:17 . . . . . . . . . . . . . . Ou. 20
17:21, 23 . . . . . . . . . . . Pros. 18
DJELA
2:4-8 . . . . . . . . . . . . . . . Stu. 4
2:17, 18 . . . . . . . . . . . . Svi.24
2:22-24. . . . . . . . . . . . . . Srp. 5
2:42, 43 . . . . . . . . . . . . Srp. 11
3:19-21 . . . . . . . . . . . . Pros. 31
4:14-20. . . . . . . . . . . . . Srp. 12
4:24, 29-33. . . . . . . . . . Srp. 13
5:12 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 10
5:14-16. . . . . . . . . . . . . Ruj. 14
5:30, 31 . . . . . . . . . . . . . Velj. 1
6:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 14
8:5, 6 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 15
14:8-11. . . . . . . . . . . . . Ruj. 15
14:14, 15, 18 . . . . . . . . Ruj. 16
15:21 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 16
19:11, 12 . . . . . . . . . . . Srp. 17
RIMLJANIMA
1:16, 17. . . . . . . . . . . . Kol. 15
3:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 31
5:1, 2. . . . . . . . . . . . . . Kol. 24
8:3, 4 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 2
10:17 . . . . . . . . . . . . . . Kol. 20
12:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 2
14:23 . . . . . . . . . . . . . . Kol. 25
15:1, 2 . . . . . . . . . . . . . Pros. 16
16:1, 2 . . . . . . . . . . . . . List. 11
16:9 . . . . . . . . . . . . . . . List. 12
MATEJ
1:21 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 15
3:1-3 . . . . . . . . . . . . . . Svi.21
3:11, 12 . . . . . . . . . . . . Velj. 13
5:19 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 28
6:30 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 17
7:15, 16 . . . . . . . . . . . . Svi.28
8:16, 17 . . . . . . . . . . . . Ruj. 10
10:17-20 . . . . . . . . . . . Stu. 26
11:7, 9-11 . . . . . . . . . . Svi.22
12:15-19. . . . . . . . . . . . Ruj. 12
14:3, 4 . . . . . . . . . . . . . Svi.23
16:3 . . . . . . . . . . . . . . . List. 30
19:21 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 24
20:25-28. . . . . . . . . . . . . Tra. 4
24:24 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 21
MARKO
6:7, 8, 13 . . . . . . . . . . . Ruj. 13
9:24 . . . . . . . . . . . . . . . List. 14
9:38, 39 . . . . . . . . . . . . Srp. 20
10:21, 22 . . . . . . . . . . . Sij. 12
11:22-25 . . . . . . . . . . . Kol. 18
13:11 . . . . . . . . . . . . . . Velj. 26
13:21, 22 . . . . . . . . . . . Srp. 22
LUKA
1:13, 16, 17. . . . . . . . . Svi.18
1:15 . . . . . . . . . . . . . . . Svi.19
1:80 . . . . . . . . . . . . . . . Svi.20
6:13 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 1
6:40 . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 21
10:17-20. . . . . . . . . . . . Srp. 19
11:13 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 29
17:5 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 19
18:8 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 12
20:20-23 . . . . . . . . . . . List. 22
22:31, 32. . . . . . . . . . . Kol. 21
IVAN
3:1, 2 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 6
3:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 17
4:23, 24 . . . . . . . . . . . . Ou. 15
4:48 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 23
389
GALAANIMA
5:16 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 12
5:24, 25 . . . . . . . . . . . . . Velj. 4
EFEANIMA
3:5-7. . . . . . . . . . . . . . . Tra. 12
4:8, 11 . . . . . . . . . . . . . . Tra. 2
4:11 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 1
4:11, 12 . . . . . . . . . . . . . Pros. 1
4:11, 12 . . . . . . . . . . . . . Pros. 2
4:11, 12 . . . . . . . . . . . . . Pros. 3
4:11, 13 . . . . . . . . . . . . . Pros. 4
4:11, 13 . . . . . . . . . . . . . Pros. 5
4:14 . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 14
4:15, 16 . . . . . . . . . . . . Pros. 15
4:29. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 13
5:18, 19. . . . . . . . . . . . Stu. 16
6:14 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 24
6:16 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 27
FILIPLJANIMA
4:3 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 10
4:11-13 . . . . . . . . . . . . . Sij. 28
KOLOANIMA
4:6 . . . . . . . . . . . . . . . . . Stu. 9
4:12, 13 . . . . . . . . . . . . Pros. 20
1. SOLUNJANIMA
4:7, 8 . . . . . . . . . . . . . . Velj. 23
5:2, 3 . . . . . . . . . . . . . . Svi.29
2. SOLUNJANIMA
2:7-12. . . . . . . . . . . . . . Srp. 25
1. TIMOTEJU
1:18, 19. . . . . . . . . . . . Kol. 13
3:1 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 13
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 14
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 16
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 17
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 18
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 19
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 20
3:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 21
3:2, 3 . . . . . . . . . . . . . . Tra. 24
3:2, 3 . . . . . . . . . . . . . . Tra. 25
1. KORINANIMA
2:1-5 . . . . . . . . . . . . . . Stu. 17
2:12 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 25
4:9 . . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 7
4:10 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 8
4:11-13. . . . . . . . . . . . . . Tra. 9
10:13 . . . . . . . . . . . . . . Sij. 24
12:4-6 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 6
12:7, 8, 10 . . . . . . . . . . . Srp. 2
12:7-9 . . . . . . . . . . . . . . Kol. 1
12:7-9. . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 1
12:8, 10 . . . . . . . . . . . . List. 21
12:12 . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 7
12:13, 17, 18. . . . . . . . . Pros. 8
12:19, 20 . . . . . . . . . . . . Pros. 9
12:21-25 . . . . . . . . . . . Pros. 10
12:26, 27 . . . . . . . . . . . Pros. 11
12:28 . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 3
12:28 . . . . . . . . . . . . . . . Svi.1
12:28 . . . . . . . . . . . . . . . Srp. 1
12:28 . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 2
12:28 . . . . . . . . . . . . . . . List. 1
12:28 . . . . . . . . . . . . . . List. 16
12:28. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 3
12:31-13:1, 2. . . . . . . . Pros. 13
13:6 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 11
14:8, 9. . . . . . . . . . . . . . Stu. 6
14:12 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 12
14:15, 19. . . . . . . . . . . . Stu. 5
14:40 . . . . . . . . . . . . . . List. 19
15:57, 58 . . . . . . . . . . . Sij. 30
2. KORINANIMA
3:5, 6 . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 6
3:12. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 18
4:17 . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 29
6:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 11
6:3-10. . . . . . . . . . . . . . Tra. 10
11:14, 15 . . . . . . . . . . . Ruj. 22
11:23-28. . . . . . . . . . . . Tra. 11
13:11 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 19
390
11:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 6
11:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 7
11:17-19 . . . . . . . . . . . . Kol. 8
11:24-26 . . . . . . . . . . . . Kol. 9
11:32, 33. . . . . . . . . . . Kol. 10
11:37, 38. . . . . . . . . . . Kol. 11
12:1, 2. . . . . . . . . . . . . Kol. 29
JAKOV
1:3, 4 . . . . . . . . . . . . . . Pros. 23
1:3-5. . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 19
1:17 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 1
1:18 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 14
1:26. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 12
2:20-22 . . . . . . . . . . . . Kol. 22
2:26 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 23
5:10 . . . . . . . . . . . . . . . . Svi.9
5:14, 15 . . . . . . . . . . . . Ruj. 26
1. PETROVA
1:6-9 . . . . . . . . . . . . . . Kol. 26
1:13, 14 . . . . . . . . . . . . Velj. 22
3:15, 16. . . . . . . . . . . . Stu. 10
5:6, 7 . . . . . . . . . . . . . . Sij. 21
5:10, 11 . . . . . . . . . . . . Pros. 26
2. PETROVA
1:19-21 . . . . . . . . . . . . Svi.30
2:9 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 25
2:9, 10 . . . . . . . . . . . . . List. 17
1. IVANOVA
1:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 10
1:9 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 18
2:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 21
2:21 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 22
3:18 . . . . . . . . . . . . . . . Ou. 23
3:18. . . . . . . . . . . . . . . Stu. 28
3:24 . . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 6
4:13 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 24
4:17, 18 . . . . . . . . . . . . Pros. 27
5:4 . . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 3
5:11, 12 . . . . . . . . . . . . Sij. 26
3. IVANOVA
2. . . . . . . . . . . . . . . . . . Ruj. 18
3:2, 4, 5 . . . . . . . . . . . . Tra. 26
3:2, 6, 7 . . . . . . . . . . . . Tra. 27
4:10, 11. . . . . . . . . . . . Lip. 29
4:14, 15 . . . . . . . . . . . . . Tra. 5
4:16 . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 30
6:6 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 27
6:10-12 . . . . . . . . . . . . Kol. 14
2. TIMOTEJU
1:7 . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 13
3:16, 17. . . . . . . . . . . . . Lip. 9
4:2 . . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 7
4:5 . . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 5
TITU
1:5 . . . . . . . . . . . . . . . . List. 20
1:7 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 23
1:7 . . . . . . . . . . . . . . . . Tra. 28
1:7, 8 . . . . . . . . . . . . . . Tra. 22
2:1 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 10
2:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 11
2:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 12
2:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 13
2:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 14
2:3 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 15
2:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 16
2:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 17
2:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 18
2:4 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 20
2:4, 5. . . . . . . . . . . . . . Lip. 19
2:6, 7. . . . . . . . . . . . . . Lip. 21
2:8 . . . . . . . . . . . . . . . . Lip. 22
FILEMONU
6 . . . . . . . . . . . . . . . . . Stu. 15
HEBREJIMA
1:8 . . . . . . . . . . . . . . . . . Sij. 4
2:3, 4 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 27
4:2 . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 16
5:14 . . . . . . . . . . . . . . . List. 31
6:1 . . . . . . . . . . . . . . . . Pros. 22
6:12 . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 30
10:15 . . . . . . . . . . . . . . . Velj. 7
11:1, 3. . . . . . . . . . . . . . Kol. 5
391
JUDA
3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kol. 4
20, 21 . . . . . . . . . . . . . Kol. 28
OTKRIVENJE
13:13, 14 . . . . . . . . . . . Srp. 23
14:1, 5. . . . . . . . . . . . . Stu. 29
16:13, 14 . . . . . . . . . . . Srp. 24
19:20 . . . . . . . . . . . . . . Srp. 26
392
393
Biljeke
394
Biljeke
395
Biljeke
396
Biljeke
397
Biljeke
398
Biljeke
399
www.rpasd.hr
400