Dnevna priprava za izvoenje nastavnog sata

kola: JU O Isak Samokovlija

Nastavnik: Emina Dautbai
Nastavni
predmet:
Bosanski,
Broj sata:
hrvatski i srpski jezik i knjievnost
Nastavna cjelina (kompleks):
knjievnost
Metodika (nastavna) jedinica: Majka, Zija Dizdarevi

Nastavne
metode:
razgovor, metoda rada
na tekstu
Nastavni
oblici:
Frontalni, individualni

Razred:

IX

Vrsta nast. sata

a) Obrada

Ciljevi:
a) Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjievnosti i prema itanju vrijednih
knjievnih djela, shvatanje uloge itanja u formiranju linosti te formiranje
vrijednosnih sudova o drutvu i shvatanja uloge pojedinca u drutvu
b) Obrazovni: analiza proitanog djela: podaci o autoru, vrijeme i mjesto radnje
u pripovijeci, drutveno-politiki kontekst u samoj pripovijeci, pozicija
naratora, ivot ene muslimanke i tragika ivljenja u tekom vremenu
okovanom u tradiciji, kompozicija pripovijetke, tema i ideja
c) Funkcionalni: korelacija nastavnog gradiva filma i knjievnosti, historije i
knjievnosti, razvoj kritikog miljenja i izgradnje vlastitih stavova
ARTIKULACIJA METODIKE JEDINICE:

Red.
br.
1.

Faze rada i sadraji:

Uvodni dio
Uenicima pokazati nekoliko fotografija: sliku skulpture Ivana Metrovia, Piete u Vaticanu te rimske
vuice sa sinovima. Pitati uenike: ta je zajedniko svim ovim umjetnikim djelima? Zato je motiv
mjake tako est u umjetnosti pa i knjievnosti? Koja ste dosad itali djela koja su govorila o majci?
( Jesenjin, Pismo majci, Gijeh, Ivan Cankar) Da li se slaete s tvrdnjom da je jedina enska zadaa da
raa? Obrazloite svoje tvrdnje!

2.
Glavni dio (izbajegavati sugestivna pitanja, povezati sa bezimenou ene
Najava cilja asa: utvrdili smo da je biti ena nekada bilo veoma teko, jer se od njih oekivalo da se
udaju i raaju na emu se zasnivala njihova uloga u drutvu. Nisu mogle raditi niti se obrazovati jer
im je to zabranjivao i otac, a poslije i mu. ( Podsjetimo se: pripovijetke Duga, Rudica, Muljika Dinka
imunovia te Breza Slavka Kolara prikazale su teak poloaj ene u jednoj seoskoj sredini gdje se od
ene oekuje da se uda i raa, kao da je ena bie bez osjeaja i prava da bude jednaka mukarcu)
Dananja pripovijetka pokazat e nam kako je bilo biti majka i to ne tako davno.
itanje pripovijetke ( 10 min.)
Interpretacija:
Tema u ovoj pripovijeci se jasno ocrtava.
1. Ispitajte odnos teme i naslova. Ko nam se pripovijetkom obraa? ime? ega se prvo sjea? ta
nam pojanjava taj podatak?
2. U kojem licu je ispriana pripovijetka? Da li je rije o hronolokom ili retrospektivnom prianju?
3. Analizirajte pjesniki govor u samom poetku pripovijetke. ( usporedite: kutija-soba, po njoj ilo
napaeno lice, mravo, noge u papuama. Ili: Majka. Od zida do zida, od vrata do pei....)ta
potvruje? ta istie?
4. Zato narator kae da je enski ivot bio nelijep, meu etiri zida i uzidan? Kako ste doivjeli taj
ivot?
5. Kojem vremenu pripada radnja ove pripovijetke? ta nam to govori? Kako je tekao ivot u
jednom takvom vremenu, kako su ivjele porodice? Kakav je bio poloaj ena i djece u tim
uslovima?
6. Kako su se ene muslimanske ene odijevale? Zato je taj podatak bitan za razvoj dogaaja u pvoj
pripovijeci?
7. Kakav dogaaj je majku nagnao da izae na ulicu? Kako je na taj sluaj reagirao otac?
8. Kako komentirate oevo odsustvo osjeaja? ta je njega vie brinulo od porodine tragedije?
9. Kako je majka reagirala na odlazak djeaka ''na kole''? Na to ga je upozoravala?
Zato? Kakvu je pouku izvukla iz osobne tragedije?

10. Uoi jedan od bitnih principa kompozicije. ( Usporedite odnos naratorovih podataka od djeci i
majci, o djeci i ocu, o ocu i majci..) Odabranim primjerima pokaite smisao kontrasta u
kompoziciji)
11. Koja su ostala obiljeja kompozicije pripovijetke ( odnos fabule i radnje, uvod u radnju i faze u
njenom razvijanju, ''rasplet'')
12. U nizu razliitih sjeanja ta znai ispriana radnja? ta govori?
a) O pripovjedau? ( usporedi uvodni odjeljak, pojedinosti Fikretovih hlaica, sliku auta,
odjeljak ''ne znam''...)
b) O majci ( ne znam da li..., iskrivljenih, poluotvorenih usta.., a majka...)
13. Tema majke kao to je ve sigurno ovdje proiruje se na temu ene. Ukai na pripovjedaeva
sjeanja ( izvan radnje) koja ovo potvruju. Koje simbole eninog poloaja u kui i drutvu
narator snano istie?
14. Razmisli: kako je narator vidio sudbinu ene muslimanke u patrijarhalnom drutvu? Za ta se
ovom pripovijetkom zalae
15. Kao i u lirskoj pjesmi i u narativnom djelu nain povezivanja elemenata tog dijela ( pjesnike
slike, dionice fabule, faze radnje te likova koji se na taj nain otkrivaju) izotrava njihova
pjesnika znaenja i otkriva njihov dublji smisao, sutinu
Rjenik i stil:
1. U prii Zije Dizdarevia puno je turcizama. Tu su, izmeu ostalih, halvat, daidinica, kahva,
sokak, dunjaluk, dada... Kakva je uloga mnogobrojnih turcizama u tekstu?
2. U govoru naratorove majke i oca ima ih dosta. O kakvoj karakterizaciji likova je rije?
Objasni postupak!
3. Kakvim tipom reenice se narator slui?
Je li to:
a) Sloena reenica
b) Proste reenice, ili bezpredikatske i bezsubjektne reenice?
Ljudi i djeca. agor. Uas.
ta narator istie ovakvim reenicama?
O kakvoj je atmosferi rije?
Reenice su esto isprekidane i nedovrene ( obiljeene s tri take) U kojem dijelu ima ih
najvie? ta je narator na ovaj nain naglasio?
4. Kojim vrstama rijei se slui Dizdarevi
a) Imenicama b) glagolima c) pridjevima
Odgonetni zato je to tako

Red.
br.

6.

Zavrni dio: Domaa zadaa

Zija Dizdarevi roen je 1916. U Vitini kod Ljubukog, a ubijen 1942. u Jasenovcu.
Od 1920. ivi u majinoj porodici u Fojnici. Bio je pripadnik napredne lijevo orijentirane omladine.
Objavio je Prosanjene jeseni, Pripovijetke i Sabrana djela.
Saznajte vie o logoru Jasenovac i koji knjievnici su stradali na tom mjestu. Jedan poznati pjesnik je o
tome spjevao poemu. Saznajte koji
Izvori za pripremanje uenika i nastavnika: