METODOLOGIJA

ZNANSTVENOISTRAIVAKOG
RADA
prof.dr.sc. Zlatan Kulenovi
doc.dr.sc. Merica Slikovi
prilog 4 predavanju
-Vanije znanstvene metode

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

VANIJE ZNANSTVENE METODE

u
znanstvenoistrazivakom
radu,
odnosno
znanstvenom
istraivanju i sustavnom otkrivanju znanstvenih spoznaja, koje uz
ve poznate (ranije otkrivene) znanstvene injenice, stavove,
zakljuke i teorije, slue za izradu znanstvenog i strunog djela,
najvanije su ove znanstvene metode:
1) induktivna i deduktivna metoda
2) metoda analize i sinteze
3) metoda apstrakcije i konkretizacije
4) metoda generalizacije i specijalizacije
5) metoda dokazivanja i opovrgavanja
6) metoda klasifikacije
7) metoda deskripcije
8) metoda kompilacije
9) komparativna metoda
10) statistika metoda

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

11) matematika metoda

12) metoda modeliranja
13) kibernetika metoda
14) eksperimentalna metoda
15) dijalektika metoda
16) povijesna metoda
17) genetika metoda
18) teorija sustava kao metoda
19) aksiomatska metoda
20) metoda idealnih tipova

21) empirijska metoda

22) metoda studija sluaja
23) metoda anketiranja
24) metoda intervjuiranja
25) metoda promatranja
26) metoda brojenja
27) metoda mjerenja
28) Delfi metoda
29) metoda mozaika
30) ostale znanstvene metode

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Induktivna metoda je sistematska i dosljedna primjena

induktivnog naina zakljuivanja
induktivni nain zakljuivanja ima veliko znaenje u znanosti
omoguuje da se, na temelju pojedinanih injenica i saznanja,
dolazi do uopavanja i formiranja zakonitosti, odnosno spoznaje
novih injenica i novih zakonitosti
vrijednost takvog zakljuka izravno ovisi o etiri initelja:
1) vrijednost induktivnog zakljuka raste s poveanjem broja istraenih
injenica i sluajeva,
2) injenice reprezentativne za odreenu pojavu imaju vee zna2enje od
sluajnih i nevanih injenica,
3) vrijednost induktivnog zakljuka poveava se ako je njegovo znaenje
provjereno i verificirano i
4) vrijednost induktivnog zakljuka se poveava ako se temelji na opim
naelima znanstvene metodologije

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Deduktivna metoda je sustavna i dosljedna primjena deduktivnog

naina zakljuivanja
omoguuje da se na temelju opih sudova, odnosno opih logikih
obiljeja izmeu pojmova, izvode pojedinani sudovi, zakljuci i
tvrdnje, odnosno otkriju spoznaje ili dokau nove injenice, nove
zakonitosti ili znanstvene istine.
deduktivna metoda posebno slui za:
1) objanjenje injenica i zakona,
2) predvianje buduih dogaaja,
3) otkrivanje novih injenica i zakona,
4) dokazivanje postavljenih hipoteza,
5) provjeravanje hipoteza i
6) znanstveno izlaganje

induktivna i deduktivna metoda ine jedinstvo i ne mogu se

upotrebljavati jedna bez druge jer pojedinano nisu efikasne, a
njihovi rezultati nisu pouzdani
ove se metode meusobno kombiniraju u znanstvenom radu

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i

objanjavanja stvarnosti putem ralanjivanja sloenih misaonih
tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove jednostavnije
sastavne dijelove, te izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu
na druge dijelove, odnosno cjeline
pri tome se zanemaruju one pojave, svojstva i odnosi koji, na
odreenom stupnju istraivanja, oteavaju ispitivanje predmeta
izuavanja
ova metoda omoguava uoavanje, otkrivanje i izuavanje
znanstvene istine
Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i
objanjavanja stvarnosti putem spajanja jednostavnih misaonih
tvorevina u sloene, i sloenijih u jo sloenije, povezujui
izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu
cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani
metode analize i sinteze meusobno se pretpostavljaju i
dopunjavaju, prelazei jedna u drugu u znanstvenom radu

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda apstrakcije misaoni postupak kojim se odvajaju nebitni a

istiu bitni elementi i osobine odreenog predmeta ili pojave
istarivanja
svaka apstrakcija predstavlja pojednostavljenu i relativno tonu
sliku neke stvarnosti, bez takvog pojednostavljenja ne bi se
mogla saznati zakonitost predmeta i pojava
Metoda konkretizacije misaoni postupak suprotan apstrakciji
u njoj se odreuje apstraktno - ope u posebnom ili apstraktnoposebno u opem, pomou opeg
apstrakcija i konkretizacija se u znanstvenoistraivakom radu
najee primjenjuju kao meusobno povezani postupci, pa se
zato i govori o jedinstvenoj metodi

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda generalizacije misaoni postupak uopavanja kojim se od

jednog posebnog pojma dolazi do openitijeg koji je po gradaciji
vii od ostalih pojedinanih, s tim da je vjerojatnost dobivenog
pojma postojana
od pojedinanih opaanja izvode se uopeni zakljuci, koji su realni
samo ako imaju oslonac u stvarnosti
Metoda specijalizacije misaoni postupak kojim se od opeg pojma
dolazi do novog pojma, ueg po opsegu a bogatijeg po sadraju
metode generalizacije i specijalizacije ine stvarno jedinstvo, kao
to i opi i posebni elementi ine odreeno jedinstvo u konkretnom
realnom predmetu, tj. stvari, pojavi, pojmu, zakonu, teoriji ili
spoznaji
ove metode imaju veliku primjenu u znanstvenoistraivakom radu

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda dokazivanja postupak utvrivanja istinitosti pojedinih

stavova na temelju znanstvenih injenica ili na temelju ranije
utvrenih istinitih stavova
svrha je utvrditi tonost neke spoznaje, stava ili teorije
dokazivanje je jedna od najvanijih znanstvenih metoda u kojoj
su inkorporirane gotovo sve metode i svi posebni metodski
postupci
postupak dokazivanja je jedan od najsloenijih postupaka.
dokazivati se moe teorijski i eksperimentalno, a bitni elementi
postupka dokazivanja su:
1) Teza. To je stav koji treba dokazati.
2) Naela. To su logiki zakoni na temelju kojih se izvodi cjelokupni
postupak dokazivanja.
3) Argumenti. To su injenice, stavovi, sudovi, bez obzira radi li se o
pojedinanim ili opim.
4) Demonstracija. To je uspostavljanje logike veze izmeu argumenata
i teza, na temelju odgovarajuih naela

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda opovrgavanja postupak suprotan dokazivanju u kojem se

umjesto dokazivanja teze, ona odbacuje i pobija
opovrgavanje moe biti izravno ili neizravno.
Metoda klasifikacije sistematska i potpuna podjela opeg pojma
na posebne, koje taj pojam obuhvaa
klasificirati se mogu i predmeti, sudovi, zakljuci itd
najstarija i najjednostavnija znanstvena metoda, jer znanost
zapravo i zapoinje s klasifikacijom
Metoda deskripcije postupak jednostavnog opisivanja ili
ocrtavanja injenica, procesa i predmeta u prirodi i drutvu te
empirijskih potvrivanja njihovih odnosa i veza, ali bez
znanstvenog tumaenja i objanjavanja
koristi se u poetnoj fazi znanstvenog istraivanja

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda kompilacije postupak preuzimanja tuih rezultata

znanstvenoistraivakog rada, odnosno tuih opaanja, stavova,
zakljuaka i spoznaja
ova se metoda moe vrlo korisno upotrijebiti u kombinaciji s
drugim metodama u znanstvenoistraivakom radu, uz uvjet da se
na uobiajen nain citira sve ono to je od drugih preuzeto
Komparativna metoda postupak usporeivanja istih ili srodnih
injenica, pojava, procesa i odnosa, odnosno utvrivanje njihove
slinosti i razlika u njihovom ponaanju i intenzitetu
omoguuje istraivaima da dou do raznih uopavanja odnosno
novih zakljuaka, koji obogauju spoznaju

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Statistika metoda jedna od najvanijih znanstvenih metoda,

jer se vrlo esto koristi u znanstvenoistraivakom radu u svim
znanstvenim podrujima i znanstvenim disciplinama
statistika je znanost o metodama za istraivanje masovnih
pojava s pomou brojanog izraavanja
brzo se razvija, tako da se ubrzano pojavljuju nove statistike
metode (postupci) koje koritenjem suvremene raunalne opreme
i programa, omoguuju rjeavanje vrlo kompleksnih problema
znanstvenog istraivanja
svakom znanstveniku je potrebna statistika zbog:
1) praenja znanstvene i strune literature,
2) obrade rezultata prikupljenih istraivanjem ili eksperimentom, a
zbog deskripcije, objanjenja i analize tih rezultata,
3) zakljuivanja iz konkretnog sluaja u opi zakon,
4) planiranja istraivanja i eksperimenta.

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

u znanstvenoistraivakom radu u svim znanstvenim podrujima i

upotrebljavaju se brojni statistiki postupci, od kojih su
najvaniji:
1) analiza atributivnih i geografskih nizova,
2) analiza numerikih nizova (aritmetika sredina; medijan; mod;
momenti; mjere disperzije; mjere asimatrije; mjere
zaobljenosti),
3) analiza vremenskih nizova (indeksi; srednje vrijednosti:
geometrijska sredina, kronoloka sredina, trend; mjere
sezonskih oscilacija),
4) teorijske razdiobe (normalna; Studentova; binomna;
Poissonova; hipergeometrijska),
5) metoda uzoraka,
6) grafiko prikazivanje statistikih podataka,
7) korelacija (linearna; korelacija ranga; krivolinijska; multipla
korelacija; parcijalna

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Matematika metoda znanstveni sustavni postupak koji se

sastoji u primjeni matematike logike, matematikih formula,
matematikih
simbola
i
matematikih
operacija
u
znanstvenoistraivakom radu
moe se primijeniti u svim znanstvenim podrujima i znanstvenim
disciplinama
pomou nje se na egzaktan nain prikazuju i objanjavaju
zakonitosti stvari i pojava
sredstva ove metode jesu: simboli, funkcije, jednadbe, matrice,
pravci, krivulje i sl.

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda modeliranja sistematski istraivaki postupak pomou kojega se

izgrauje neki stvarni ili idealni znakovni sustav (model)
najmlaa metoda koja se oslanja se na klasinu metodu analogije
Tako se, na primjer, ova metoda upotrebljava:
u razraivanju teorije nekog objekta, istraivanju koje nije mogue zbog
nedovoljnog znanja i prakse
u objanjavanju brojnih injenica iz zakona u odreenoj znanstvenoj
disciplini, posebice ako o toj disciplini jo ne postoji opa teorija koja bi
mogla objasniti neke injenice i zakone
u procjenjivanju i predvianju ponaanja odreene stvari u buduem
vremenu
u usavravanju neke teorije za koju je dokazano da ima odreene
nedostatke
u primjeni dovoljno razvijene teorije, ako je njena primjena oteana
(omoguuje modelni eksperiment, kojim se zapravo eksperimentalno
istrauje postupak u modelu)
osnovne faze postupka modeliranja, a to su: 1) postavljanje zadataka, 2)
izbor ili stvaranje modela, 3) istraivanje modela, 4) prijenos spoznaja s
modela na original stvari ili pojave

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Kibernetika metoda znanstvena metoda koja se bavi

upravljanjem svim vrstama sustava i procesa
za kibernetiku su vane sljedee metode: metoda crne kutije,
metoda modela i metoda povratne sprege
spada meu najmlae znanstvene metode, ona se vrlo efikasno
primjenjuje u u svim znanstvenim podrujima i disciplinama, a
posebice u ekonomiji, tehnologiji, medicini, prometu, informatici
itd.
Eksperimentalna metoda postupak promatranja pojave koja se
ispituje pod tono odreenim uvjetima koji doputaju praenje
tijeka pojave i njezino ponavljanje uz iste uvjete
jedna od najosnovnijih i najvanijih znanstvenih metoda
esto se koristi u kombinaciji s drugim znanstvenim metodama.
njena bitna spoznajna uloga je u:
provjeravanju injenica koje su ranije utvrene, ali koje nisu potpuno
pouzdane
provjeravanju hipoteza, znanstvenih zakona, stavova i teorija
postavljanju novih, konkretnijih, adekvatnih i specijalnijih hipoteza
otkrivanju novih znanstvenih injenica o pojavama koje se istrauju.

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Dijalektika metoda se temelji na znanosti o najopijim zakonima

kretanja i razvitka prirode, ljudskog drutva i miljena, tj. na
dijalektikom materijalizmu
cilj ove metode je to potpunije, svestranije i produbljenije saznanje svih
obiljeja pojave koja se istrauje, kao i same te pojave u cjelini i u njenom
razvoju
to podrazumijeva saznanje njezinog zaetka, nastanka, promjene sadraja,
strukture i funkcije njezinih dijelova i njezinih initelja, odnosno njihovog
ponaanja, zatim odnosa, mjesta i funkcije te pojave kao cjeline
naela ove metode openito se vrlo uspjeno primjenjuju u znanstvenim
podrujima drutvenih i humanistikih znanosti, ali i u drugim znanstvenim
podrujima
Povijesna metoda je postupak kojim se na temelju raznovrsnih
dokumenata i dokaznog materijala moe egzaktno saznati ono to se u
prolosti dogodilo i, po mogunosti, kako i zato se to tako dogodilo.
uzima se u obzir naroito kronologija, razvoj i uzrono-posljedine veze o
predmetu istraivanja
ova se metoda najee upotrebljava u drutvenom i humanistikom
podruju

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Genetika metoda nastoji shvatiti, objasniti i opisati neku

pojavu
u njenom postanku, izuavanjem tijeka njezinog
prethodnog razvoja
predstavlja samo prvu fazu znanstvenoistraivakog rada
Teorija sustava kao metoda je novija znanstvena disciplina,
koja je postala determinanta mnogim znanstvenim podrujima.
ona pomou svojih osnovnih naela utvruje zakonitosti koje se
javljaju u sustavima i podsustavima
izuava cjelinu formuliranu na odnosima meu podsustavima i na
odnosima podsustava (sustavi nieg reda) i sustava (sustavi vieg
reda)
odnosi i veze meu podsustavima mogu biti razliiti, pa se
promjenama u njima neizbjeno mijenjaju kvantitativna i
kvalitativna svojstva sustava i podsustava
moe se primjenjivati na svim znanstvenim podrujima i
znanstvenim disciplinama

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Aksiomatska metoda polazi od aksioma, koji se shvaaju kao

osnovne istine
svrha ove metode je da uini korektnost definicije i dokaza koji
iskljuivo ovise o njihovim strukturama tj. o njihovoj vanjskoj
formi
tri su osnovna pravila koja mora imati svaki aksiom: pravilo
konzistentnosti, pravilo kompletnosti i pravilo neovisnosti
ova metoda je danas jedna od osnovnih opih znanstvenih
metoda, koja se zbog svoje egzaktnosti, efikasnosti,
sistematinosti i drugih bitnih obiljeja, sve vie koristi u
suvremenoj znanosti
Metoda idealnih tipova poiva na pojmu idealnog tipa, kao
apstraknog teorijskog modela odreene vrste drutvene pojave
ova metoda ima ogranienu primjenu i to u drutvenim i
humanistikim znanostima

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Empirijska metoda postupak koji se zasniva samo na iskustvu

radi otkrivanja objanjavanja nekih pojava, sudova i zakljuaka
ova metoda omoguuje pristup istraivanjima i izvoenje
eksperimenta bez postavljanja hipoteze ili nastojanja da se ona
dokae
rezultati do kojih se dolazi ovom metodom su vrlo vani, prije
svega za praktinu primjenu, ali i za znanost, jer oni najee
predstavljaju fazu prikupljanja znanstvenih injenica na temelju
kojih se utvruju zakonitosti
istraivanja koja se provode ovom metodom smatraju se
prethodnim eksperimentima, na temelju kojih se mogu postavljati
radne hipoteze i poduzimati nova znanstvena istraivanja kako bi
se te hipoteze verificirale

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda studija sluaja postupak kojim se izuava neki

pojedinani sluaj iz odreenog znanstvenog podruja (npr.
ekonomije, prava, geografije, tehnolo2gije prometa itd.)
nije u pravom smislu rijei znanstvena, ona je samo prva faza u
znanstvenoj metodi, jer se samo na temelju rezultata
promatranja vie sluajeva mogu izvui odreene zakonitosti
Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog
upitnika istrauju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i
miljenja o predmetu istraivanja
metoda je pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane
same prikupljene informacije
ova se metoda upotrebljava samo u sluajevima kada se na druge
naine ne mogu prikupiti odreeni podaci i informacije, a to je
prije svega u drutvenim i humanistikim znanostima

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda intervjuiranja predstavlja zapravo usmenu anketu, odnosno

poseban oblik razgovora pomou kojeg se prikupljaju podaci i
informacije, s ciljem da se dobivene spoznaje upotrijebe u znanstvene
svrhe
ima veliku primjenu u drutvenim i humanistikim znanostima, ali se isto
tako moe primijenjivati i u drugim znanstvenim podrujima
Metoda promatranja kao oblik spoznajnog procesa, jest plansko,
organizirano i metodski izvoeno promatranje u cilju otkrivanja novih
injenica ili provjeravanja znanstvenih hipoteza
prva i osnovna metoda svakog znanstvenoistarivakog rada
da bi promatranje bilo znanstveno-spoznajno vrijedno, mora biti:
1) to objektivnije,
2) to svestranije i to potpunije,
3) to preciznije i to stroe,
4) to sustavnije.

svako znanstveno istraivanje poinje i zavrava s promatranjem

moe primijeniti u svim znanstvenim podrujima i znanstvenim
disciplinama u kombinaciji s drugim znanstvenim metodama

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda brojenja metodski postupak kojim se utvruje broj

elemenata ili lanova nekog skupa ili klase
brojanje je mogue samo u znanstvenom istraivanju skupova u
kojima ima slinih predmeta
moe se doi do korisnih podataka potrebnih za koncipiranje
teorijske postavke, ali i provjeriti ono to je u prethodnim
fazama istraivanja otkriveno, odnosno mogue je provjeriti
odrivost prethodno postavljenih tvrdnji
moe se upotrijebiti u svim znanstvenim podrujima i svim
znanstvenim disciplinama, bilo kao samostalna metoda, bilo u
kombinaciji s drugim znanstvenim metodama

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda mjerenja je jedan od najvanijih postupaka za

prikupljanje, verifikaciju i analizu podataka
mjerenje se moe definirati kao metodski postupak kojim se uz
pomo nekog instrumenta utvruje brojana vrijednost nekog
ekstenzivnog svojstva
osnovna pretpostavka za svako mjerenje je usvajanje mjerne
jedinice
mjeriti znai odrediti koliko mjernih jedinica sadri neka veliina
u tehnici mjerenja bitno je poznavati i tonost mjerenja koja se
moe ostvariti
razlika izmeu izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti fizikalne
veliine naziva se apsolutna pogreka mjerenja
u praksi postoji i relativna pogreka - omjer apsolutne pogreke i
stvarne veliine, a redovito se izraava u postocima ili promilima

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

iskljuivo je u uporabi Meunarodni sustav mjernih jedinica (SI)

(obuhvaa mjerne jedinice za sve vrste djelatnosti i sva
znanstvena podruja i znanstvene discipline, a posebno su
primjenljive u prirodnim i tehnikim znanostima)
u Hrvatskoj se obvezno upotrebljavaju od 1. sijenja 1981. samo
jedinice SI, ali je zakonski doputena i uporaba nekih jedinica
izvan sustava
nemogua je primjena metode mjerenja bez odgovarajuih
instrumenata ili pribora
instrument za mjerenje je svako sredstvo koje moe posluiti za
utvrivanje kvantitativnih osobina veliina koje se mjere
osnovna obiljeja mjernih instrumenata jesu: osjetljivost,
dosljednost, objektivnost i valjanost
metoda mjerenja, s obzirom na svoja osnovna obiljeja i veliku
primjenljivost u znanstvenoistraivakom radu, jedna je od
najvanijih znanstvenih metoda

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Delfi metoda - predvianje i prognoziranje ima vrlo vano mjesto u

znanstvenoistraivakom radu, pa se gotovo jednakomjerno koristi i u
fundamentalnim i u razvojnim istraivanjima
u predvianju i prognoziranju odreenih pojava i fenomena nije uvijek
mogue rabiti kvantitativne znanstvene metode, pa se umjesto njih koriste
kvalitativne, a ponekad i intuitivne metode
u skupinu ovih drugih metoda ubraja se i Delfi metoda
Delfi metoda okuplja specijalizirane eksperte ije je miljenje
najmeritornije za predvianje i prognoziranje odreenih pojava i fenomena
temeljna je logika Delfi metode da ona sustavnim koritenjem priznatih i
afirmiranih eksperata omoguuje simuliranje budunosti (na osnovi
miljenja uglednih eksperata prilino pouzdanu projekciju budunosti), koja
slui kao osnova za donoenje perspektivnih odluka
za ovu metodu posebno su vane sljedee karakteristike: 1) anonimnost
eksperata, 2) iteracija i kontrolna interakcijska sprega, 3) statistiki
skupni odgovori.
delfi metoda je jedna od najobjektivnijih znanstvenih metoda koja se
primjenjuje u znanstvenoistraivakom radu
moe se primjenjivati i u kombinaciji s drugim znanstvenim metodama,
posebice kod pripremanja stratekih odluka i/ili prognoziranja razliitih
pojava i fenomena nacionalnog i/ili vienacionalnog znaenja

Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metoda mozaika nije zapravo nikakva nova znanstvena metoda,

nego je to ve od davnina ustaljen nain pripremanja i
objavljivanja znanstvenih i strunih dijela
slino umjetniku koji od brojnih raznovrsnih elemenata stvara
umjetniko djelo-mozaik, na isti nain i znanstvenici pripremaju i
objavljuju svoja djela
takvom metodologijom i tehnologijom timovi znanstvenika
stvaraju vrlo kvalitetna djela: enciklopedije, leksikone,
znanstvene studije, rjenike, udbenike i druga djela trajne
vrijednosti
to ine i pojedini znanstvenici kada u duem razdoblju
pripremaju i objavljuju po opsegu manja djela, koja mogu
predstavljati teze ili relativno samostalne dijelove opsenijeg
djela, koje e se po naelu mozaika na kraju sistematizirati u
opseno, kvalitetno novo djelo
ono moe sadravati i nove, do tada neobjavljene znanstvene
spoznaje