SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOLOVNO-MATEMATIKIH
I ODGOJNIH ZNANOSTI

ODSJEK: PEDAGOGIJA
KOLEGIJ: ETNOGRAFIJA ODRASTANJA

Student: Mirela Bili

Mentor: Prof.dr.sic. Vedrana Spaji-Vrka

SADRAJ:
1. POVIJEST MJESTA I PRILIKE IZMEU DVA SVJETSKA RATA..................1
2. ZEMLJOVID MJESTA...................................................................2
3. PODACI O KAZIVAU..................................................................3
4. PODACI O ISPITIVAU.................................................................4
5. PODACI O DJETINJSTVU..............................................................5
6. PODATCI O KOLOVANJU...........................................................10
7. PODATCI O DJEVOJATVU..........................................................11
8. PODATCI O ZARUKAMA, VJENANJU I POETCIMA BRANOG IVOTA. 13
9. MANJE POZNATE RIJEI............................................................18

1. POVIJEST MJESTA I PRILIKE IZMEU DVA SVJETSKA RATA

eravac je naselje i katolika upa u Bosni i Hercegovini na blagom goriju to se die s desne
strane rijeke Save izmeu Bosanskog broda, Vuijaka i Dervente. Pripada plehanskom kraju
to se prostire na oko tisuu etvornih kilometara. eravac je od 1862. godine sjedite
katolike upe i obuhvaa okolna sela: Bosanske luane, Grk, Vrela, Vinsku, Klakar i Vinjik.
Da je eravac drevno naselje govori i njegovo ime staroslavenskog podrijetla. U davnini se
rijeka Sava, dok jo nisu izgraeni nasipi, esto izlijevala pa je s obje strane stvarala prostrane
movare. To je, uz blagu kontinentalnu klimu, pogodovalo barskim pticama. eravako gorije
bilo je stanite velikih ptica dralova (erava) pa je po njima mjesto i dobilo ime. Zbog
plodnosti i blage klime cijeli je kraj od pamtivijeka bio gusto naseljen. To pokazuju i
arheoloki podatci i tragovi starih putova od primorja prema Podunavlju. U srednjem vijeku
plehanski je kraj pripadao Slavoniji jer, sve do prije tristo godina, rijeka Sava nije bila
nikakva granica ve prometnica. Granica sa srednjovjekovnom bosanskom pokrajnicom
Usorom ila je visovima vujakog gorija. U njemu iz srednjeg vijeka postoje tragovi osam
crkava od kojih su neke na ranokranskim temeljima. U dugoj povijesti plehanski je kraj
esto bio izloen razliitim vojnim pohodima, ali je najtee stradao u vrijeme srpske vojne
agrseije 1992. godine. Te je godine iz njega protjerano sve hrvatsko stanovnitvo. Tko se na
vrijeme nije sklonio bio je ubijen ili protjeran u logore. Poruene su sve hrvatske kue, svi
crkveni objekti i uniteno sve njihovo gospodarstvo s ciljem da se onemogui njihov
povratak. Ipak, krajem 1999. godine pod pritiskom meunarodne zajednice koja ih je prije u
svemu podravala, a sada da se donekle opravda, izjednaila je krivnju svih i povratak je bio
doputen, ali nepoeljan. Ruevine i zaputenost, nenaklonjene politike prilike, slab izgled u
budunosti prisililo je mlae da u svojim prognanakim krajevima trae smjetaj za slobodan i
pristojan ivot. I danas zbog skromne pomoi povratak je slab. Vie je obnovljenih kua nego
li stanovnika, uglavnom starijih ljudi.

2. ZEMLJOVID MJESTA

3. PODACI O KAZIVAU
Ime (djevojako prezime za ene) i prezime: Kata (Stani) Mariji
Godina i mjesto roenja: 1919. godine, selo Grk
Broj lanova u roditeljskoj kui: deset
Imovinsko stanje u roditeljskoj kui glede ostalih mjetana (objasniti)
a) loe
b) osrednje
c) dobro
d) vrlo dobro- imali su konje, volove, druge marve, dosta zemlje i ume
Zanimanje:
a) oca: zemljoradnik
b) majke: domaica
Ako se mjesto kolovanja, djetinjstva ili mladosti razlikuje od mjesta roenja, navesti godine
i mjesta preseljenja: Nije
Godina vjenanja: 1. studeni 1935. godine
Mjesto stanovanja nakon vjenanja: eravac
Obrazovanje (godine kolovanje ili vrsta zavrene/ih kole/a ): Nema
Zanimanje:
a) kazivaa(ice): domaica
b) supruge (supruga): eljezniar
Vjeroispovijest:
a) kazivaa(ice): katolik
b) supruge(a): katolik

4. PODACI O ISPITIVAU
Ime i prezime: Mirela Bili
Fakultet, odsjek, godina studija: FPMOZ, pedagogija, druga godina
Srodstvo s kazivaem(icom): prabaka
Datum i mjesto voenja razgovora: 25.3.-29.3. 2013. godine, u kui kazivaa
Trajanje razgovora: etiri dana

5. PODACI O DJETINJSTVU
1. Po cijeli dan smo se igrali do deset godina, onda smo uvali marvu. Oko podne nas
poteraju le dok se ruak ne slegne.
2. Budemo svi zajedno, a vie smo mi enskadija bile odvojene
3. Mi enske smo pravile aljinice za bebe koje su od krpa, a mukarii su imali svoje
drvene ekie i lopte napravljene od kravlje dlake. Igrali su se jo piriza i pale. To ti je
vako ilo: ap zabode u zemlju i palom se udara piriz i iji piriz bude blii apu taj
je pobijedio.
4. Nae igrake bile su ti bebe od krpa, drveni ekii, lopte o kravlje dlake i drvo za
piriz i pale.
5. Jata su! Mukarci, a ko e drugi. Zafrkavali su druge mukarie ako su se igrali sa
lutkama da su enjskonje.
6. Ma kakvi kupljeni. Bog zna jel i bilo kupljenih.
7. Ma kakvi, nisu oni imali vremena za to.
8. Vie kao gubljenje vremena. One male puali su da se igraju, a stariji su morali
marvu uvat.
9. Kad bi se odmarali iza ruka baba bi nam priala ta imamo, ta nemamo da e bit
svega samo nas nee i to su ti bile nae prie
10. Jata, kad metne djete u beiku i lila ga pjeva mu uspavanke (spavaj, spavaj milo
moje) kako joj padne napamet
11. Meni su moji uvijek govorili: ko rano rani dvi sree grabi
12. Nije toga bilo kod nas
13. Nismo se mi toga igrali
14. ,15. Nisu ti se kod nas bas pricale prie i pjevale uspavanke, al zato prije nego to bi
legli svi smo se zajedno molili
16. Nama su ti samo priali da to ima...vjetica,vuk, svata
17. Vjetica ko vjetica, to Boe svata
18., 19., 20., 21. Samo su nam rekli uvajte se djeco Babe roge,a spominjali su i
Krampusa. Govorili su nam ako ne budemo dobri da ce nam on doc umjesto svetog
Nikole i donjet nam ugljena umjesto poklona pa smo mi bili dobri.
22., 23. Ma nisu se plaila nepoznatim ljudima samo tim izmiljenim, aponekad su i
vukovima da ne bi mi ili vani po mraku.
24. Ma jok, bila su baba i mater tu.
25. Pa ja. Mi smo vie radile kuanske poslove dok su mukarii ii na polje i u talu.
26. Oni po mraku odu i po mraku dou, povazdan su bili u koli. E ja, ja tad su kole bile
daleko.
27., 28. Oni to nisu ili u kolu jato su neg radili koliko mogu.
29. Neg ta nego se kanjavalo. Najvie mater ibom, a aa nije ni bio kod kue.
30. Kad se pobiju, svaaju, kad napravi kaki zijan.
31. Kad za kaznu neda ic igrat se.
6

32. enskadija nikad nisu bila kriva, fino se igraju, a mukarci se pobiju, uvijek bili
belaji.
33. Doe tebi aa kui. Kazat u mu da nisi sluo. Dabogda se ti o sebi zabavio.
34. Nesmi svata priat, tue se.
35. Najvie je bilo i u crkvu i bit poten.
36. Ma jok ba.
37. Ah, Boe, u est se ustajalo, u osam je poomala nastava, daleko je bilo i, povazdan
djeca bila u koli.
38. E rano se ilo spavat, oko 6. E ja, malo se sjedilo uz lampu, pa djeca ila spavat, a
odrasli ostanu sjedit.
39. Prali noge, umiju se i svi smo se skupa molili jutrom i uveer.
40. Kake pidame, samo operi noge, boso se odalo. E ja!
41. Mali u beikama, a veliki u krevetu ili slami. Valjalo se po noi pokrit, djeca se
otkriju pa zato su spavali kod roditelja u sobi.
42. Jutrom frutuk, rua se u podne, veera pokasno dok se marva namiri, a kad se radi
na njivi bude uina, zimi nema uine kratak je dan.
43. Baba dok je mogla pa onda preuzme nevista.
44. Malo oprat sue, gule krompir, luk, maune, svata. Svi smo jeli zajedno, nekad pura,
moa, razbij jaja, kava s mlikom i tako.
45. U podne.
46. Gra, to su svi volili. Ljudi su po aicu rakije prije jela, a poslije voda. Kakvo pie.
47. Ovim danima ne bude mesa, a nedjeljom peemo ili kuvamo pile. Vadi se slanina, sir,
kajmak. Subotom se kuvala pita za nedjelju, a ako neko izbane ovim danima peku se
kolai da ga se nahrani.
48. Kad se namiri sve onda ajd u kuu jest.
49. Kuvanje ako ostane od ruka, ako zafali onda se zamia pita.
50. Jok, nije bilo vina.
51. Svi zajedno jedemo, osim ako su mukarci na poslu.
52. Svi smo jeli iz iste zdjele i pili iz iste kovice.
53. Ja, ja svi smo jeli zajedno.
54. Mater sve metne na siniju, a kad to pojedemo metne drugo i ajd.
55. Prikrste se, Bogu se mole i uzimaj kaike i jedi, svi zajedno.
56. Djeci se davalo i ee po danu jer ogladne.
7

57. Ma jok ba.

58. Mora se prikrstit i Bogu molit.
59. Stareina, aa ako je u kui.
60. Stariji su morali imat bolje, oni su vie odali.
61. Uvik su nosili laice muki, a mi enske aljinice, nekad suknju i bluzu i et.
62. Svi zajedno. Zimi izmice i cipele, ljeti opanie, a najee seodalo boso.
63. Curicama se plelepletenice, a muki su se iali na kratko.
64. Svi su bili u nonji, uvik.
65. Mater tkala i ila, a obua se kupovala.
66. Obua se kupovala kad se morala, kad se podere, kad ne valja vie.
67. Ma svaki dan ljeti, kad je prljavo ne moze takvo u krevet.

1. Crna vezenika, 2. Muka kapa iz narodne nonje, 3. Bobana arapa, 4.i 5. Muka
narodna nonja, 6.,7. i 8. Tri razliita muka torbaka, 9. enska tkanica
68. Subotm brate sam, glava se prala i kupalo se.
69. Za glavu se pravila lukija. LUKIJA: fini isti lug se polije vrelom vodom, nek stoji
jedan sat da se slegne pa se procidi i fino operi glavu.

70. Prvo smo imali od vrbe korito. Pleteni lavor veliki, a poslije je bila vea banja pa se
po dvoje djece pralo.
71. Jato su, najee upalu plua.
72., 73. Uho- jedno dvije kapi ulja, prehlada- nikakve tablete samo aj od lipe, gnojni irbokvica, slanina da progrize, temperatura- mokre krpe, krvarenje- namai rakijom i krpom
stegni da stane, kaalj- uprimo eer pa uprimo mlikom, proljev- samo se jede tvrdi
zapeeni kruh, povraanje- za to ne znam, opekotine- krmska mast, ui- eljom i tukli
prstima, a poslije je bio praak.
74. Doktoru se vozilo teko bolesno djete.
75. Roditelji, ja ko e.
76. Ma jok ba
77. Znao je navratit neki zvao se Gabor. Gledo je u karte i reko da e tata umrt prije
mame i bi tako.
78. Dvoje Maria bili su gluhi i Dolibaa je bio malo izgubljen.
79. Dolibaa je volio svata priat pa mu se djeca smijala.
80. Nisu, bili ko i drugi.
81. Gluhoa- od prilade je nastala.
82. Ma jesu, osobito mala, zaas se razbole i umru. Njija se ako imaju upalu plua nije
vozilo doktoru. Dok se upregnu konji dugo traje.
83. Ma ali uvik. to je vee djete vie ti ao. Svakog ti djeteta ao.
84. Maloj djeci ne, a veoj djeci od tri godine bude sprovod. Bude daa, a ako je mlada
cura obuku joj bjelu aljinu.
85. Slavilo se Boi, Uskrs, Velika Gospa, Tjelovo
86. Boi- Postilo se na badnjicu, otkine granu i sa njom bliim na vrata izjutra i govori
se domainu: Faljin Isus domaine, badnjak na kuu, Isus u kuu. Dobije se orasa,
bombona, jabuka i malo para. Mukarci znaju dobit suduk. U kui se uveer kuva sarma,
pee peenka, peku se suvi kolai. U pono se ide na ponoku. Kad doemo kui jedemo.
Na Boi se ne frutuka, moda malo djeca, jer ruak bude ranije. Uskrs- na Veliku subotu
nosilo se jelo posvetit. Svetilo se unka, jaja, suduk, sir, rakije, sol, ibica. Djeci su se
bojala jaja. Tucali su se u nosivo i ije ne pukne nosi od onoga to je puklo. Jaja su se
bojala: crvena od lukove oguljine. Od stare krpice skine se kitica od crvene svile i to je
sluilo za bojanje jaja. Tjelovo- u avliji crkve pravile se kapelice pa se fino obie sa
sakramentom (Presveto) oko crkve.
87. Kada je Spasovo onda je u Grku blagoslov. Tada se zvala rodbina posle mise. Posle
mise se kolo igra i onda na uinu.
88. Ako smo dobili to je bilo da nam doe teta i donese u nidrima kocke eera.

89. Svi u crkvu. Posle mise igra se kolo gledaju se momci i cure. Kui se ide ruati.
Nita se nije radilo, samo se namiri marva i nita drugo se ne radi. Subotom se sve uradi,
pomete i uredi avlija, okupa i opere glava, ispee pita. Poslije ruka il neko doe il se
nekud ide. Pria se o iduoj efti (tjednu), ta e se raditi. Pravi se raspored za sve
ukuane.

6. PODATCI O KOLOVANJU
90. U Grku i u Vinskoj bila je osnovna od etiri razreda.
91. Od osam godina se krealo jer je bilo daleko.
92. Kako ko. Muki su ili vie.
93. Poetak nastave, odmori nakon svakog sata i kraj nastave.
94. Ja nisam isla u kolu ali nije toga bilo. Kad ulazi uitelj il ko stariji moralo se ustati i
stajati dok uitelj ne kae da se sjedne.
95. Ne bi znala re. Djece je bilo dosta.
96. Muki i enski su bili zajedno, ali rasporeeni po razredima od prvog do etvrtog,
samo je bila jedna smjena.
97. kolske klupe, tablja na zidu, stol i stolica za uitelja, sve je bilo drveno i pe na drvo
i ugalj.
98. Isprva je bila tablica i pisaljka, krpicom se brisalo.
99. Ne bi znala rei.
100. Kako nee. Vie se igraju, a manje kod kue rade.
101. Kako koji, al red se znao. Moralo se uitelja sluat.
102. Svaki dan ko zgrijei dobije ibom po rukama. Isto tako ako zaboravi zadau ili se
pobiju.
103. Kome e se suprostavit. Uitelj je glavni, a aa kae da mora sluat.
104. Ma onda su skoro svi bili isti. U mom selu nije bilo bogatih.
105. Svako djete je imalo svoj nadimak il u kui il u koli pa su se tako rugali jedni
drugima. Djeki su bili malo otriji, svadljiviji. Curice su bile mirnije, a i slabo ih je ilo u
kolu.
106. Djeca bi ila, al stariji, osobito aa neda. Uitelj je bio ugledan u selu, odma iza
paroka.
107. Tako je, one e se udat i to to prije i ta e im kola onda.
108. Zbog rada u kui i na zemlji.
10

109. Toga nije bilo.

110. Prvo parok pa onda uitelj.
111. Pa ba i ne znam, al ko e ti pomo.
112. Potovalo se takve obitelji.
113. Bio je plao vaan.
114. Bio je blag i plao dobar.
115. Priest i krizmu mora, a kolu ba i ne mora. Radit e na zemlji.
116. Odjea je bila seljaka aljinica, al novoivana i upletene pletenice.
117. Za krizmu sam od kume dobila novu tkanicu i krpica za glavu. Nije to bilo veliko
slavlje. Samo kuma ide na ruak kui. Kako nije bilo crkve u Grku, ve u eravcu, a moja
kuma bila iz Vinjika mi smo kao i mnogi drugi jelo ponjeli sa sobom. Posle krizme
prostre se stoljnjak ili ta bilo na zemlju u lad, postavi se hrana i ruamo kod crkve jer
nama je kao i kumi bilo daleko iz eravca ic u Grk na ruak pa onda opet u tree selo
Vinjik. Svi bi se tako poredali poledini oko crkve i jeli.
118. Ma nije se to krizmalo ko sad. To je bilo odma posle priesti pa smo bili jo mali.
119. Ma kaki obiaj. Samo su neki ili dalje i to u Derventu ili Bosanski brod, al ritko.
Neka dvojica su ila za sveenika, a enske nisu ile od kue zbog kole.
120. Kod nas niko, osim ove dvojice sveenika.
121. Nije, niko nije io.
122. Ma ko je pita ta oe. aa neda ni progovorit i to ti je to.
123. Ma nije bilo osnovne. Bilo je samo etiri razreda, al malo ko je zavrio i to. Jedan il
dva i dosta.
124. Nije toga bilo.

7. PODATCI O DJEVOJATVU
125. Momi se ne eni dok nema dvadeset hodina ili bar osamnaest da se moe vjenat,
acure su ze znale udat i od esnest godina.
126. Kad se zacuri onda se na glavu stavlja krpica, a za cure se tkaje ljepa odjea,
pamuna strikulja, boranice i edeklije. Kod momaka na glavu ide crveni fes sa kiankom,
a sve drugo isto, gae, koulja, al samo ljepe tkanje.
127. Pravila su se uvik znala.
128. Tako je ba bilo.
129. Izlasci su bili druenja posle mise, uvati se kolo pa gledaju jedni druge, a okolo
stoje matere i dobro paze kaki je ko.
11

130. Svake nedilje i o kakvom svecu. Ljeti su bila prela i sjela.

131. Ma kaki ples. Toga nije bilo.
132. Samo narodna kola- brua i smista.
133. Svirala se argija i violina.
134. Iu mater i braa.
135. Smide u kolo do koga oe.
136. Smide. Svi se ale i priaju.
137. Malo se izmaknu, al nisu smili daleko.
138. Na prelo se lipo uredi, a na sjelo se ponese kaki runi rad pa se ne mora lipo obu,
samo da nisi prljav.
139. To je bilo svaki dan u svim prigodama, drugo nije bilo.
140. Na glavi krpica, koulja, u jednom komadu, pregaa naprijed opasana, tkanicom se
opae struk, zimi vesta, kouljak, erma. Na noge zimi pletene orape sa bobicama i na
rub klike. Na noge koni ili gumeni opanci ili lakirane cipele ko je bio malo imuniji.
141. Cure plele pletenice, a momci se samo iali.
142. Ma jok, samo smo se umivale. Imale lagani safun.
143. Niim se mi nismo mazale.
144. Dok je teke curica odma se narue cipele. Ja sabi naruivala kod Ivana ustera, a ja
s njm akovala, bile lakene. Ja kod matere bila jedinica pa se moraloo vidit po cipelama.
Malo siromaniji stave lak samo na prste i na petu.
145. Jesu
146. ijale perije, plelo se i prelo, a momci svirali i pjevali.
147. Samo po kuama. Svaku veer u drugu kuu, a prelo samo subotom.
148. Muki su se igrali prstena. Prsten se sakrivao ispod pletenih arapa, terluka, kapa ili
ta se imalo, a drugi moraju pogoditgdje se krije.
149. i 150. Jata su. Momak pita curu jes zauzeta, ie li iskim. Ako ti se momak ne svia
ree da ie s nekim i to je to.
151. Bilo je, bilo je. Priporui te nekom momku ko dobru curu, a jo ako je aa bogat
jo bolje.
152. Ma jok. Kake gatare.
153. Nita nisu ni traili. Toga nije bilo.
154. Od koga se krit. Zna svako. Cura i momak iu zajedno od mise, zajedno su u kolu,
na prelu. Samo se u korizmu nije smilo i s momkom.
12

155. Nedljom kod mise, posle podne bude igra, sjela i prela. (Igra-na graanskom
polju, poslepodne, nediljom, oko15,16 sati okupljalose i mladog i malo starije pa se
pjevalo, sviralo na violinu i argiju i igralo kolo. Valja do ku dok nije sunce prilo pa to
nije ba dugo trajalo. To je bila prilika da se nau momak i cura.) Uveer momak doe
kui kod cure akovat. Prid kijerom bila daska ko klupa pa tu sjedimo, a zimi teke stani na
vrata i bje.
156. Tajnih veza nije smilo bit. Mora mater znat s kim se sastaje i od koje je loze
momak (cura), jal valjaju il su opali.
155., 156., 157. Rumeni se ko rua, lipa ko jabuka, momak krupan i visok ko obala. Cura
lipa, dobro spremita, ima zlata, da je esta (vrijedna), da su roditelji bogati i da je nae
vjere. Momak da voli priat, a ne smi se falit, da su bogati, da nije ba prava baraba koja
se tue i razgoni ljude iz kola, da zna lipo pjevat, a ne bezobrazat.
158. Jato. Momak lip,al sirotinja pa ta e ti. Valja se napatit pa ti brane da se via
njime.
159. Moja je mater umrla kad sam imala devet godina pa sam imala maiju (maehu).
Sestru nisam imala, a braa su bila manja. Maija i baba su me savjetovale da se nesmim s
momkom dirat il ljubit, ne daj Boe.
160. Uplaila se. Rekla sam maiji, a ona me dalje uputila, tako mora bit svaki mjesec.
161. Ata u sada. Stid me, a moram re.
162. Ma jok ba. Ko je kuco kuco se (pogrdan naziv za one koje su spavale s momcima).
Toga je bilo plao malo. Bilo je potenje kod sviju.

8. PODATCI O ZARUKAMA, VJENANJU I POETCIMA BRANOG

IVOTA
163. Momak oko 22.-23. Godine, a cure 16.-18. Godina.
164. Cura mora pripremit ruvo (ruho), jastuci 2-4 komada od perija, ebe vuneno zimi, a
ljeti ponjava (tkana od krpa), za sterat na slamu isto tkana od tanke pree, desetak
seljakih koulja (boranca, fulaa i jedeklija), tkanicu, pregaa (2-3 komada), pletenih
vesta od bijele vunesamo za crkvu, erma (kaput- otka se od vune pa se nosilo uvaljat da
bude toplo i debelo), pletene arape do kolina (3-4 komada), opanci i cipele na noge, kapa
na glavu (4-5 komada). Sve se to sloilo u dva drvena sanduka. Za miraz sam imala dva
dukata u uima, dva po vratom i cekin.
165. Dolazio meni neki Ivan Duspara. Joj moji ga volili. Bio bogat, al ja ga nisam tila jer
je bezobrazo, falio se kako lei sa curama i kako zajedno uvaju krave. Ja ga nisam tila.
Meni je trebo estit i poten momak, da se ne voli tu i da dobro govori.
166., 169. Jesu, dou ene sa buduom svekrvom, svekar, stric i strina od momka, ujak i
ujna te kumovi. Curi se donosio dar, beza u trubljama, tkane koulje, svekar donio dva
13

cekina. Da budu sigurni da cura nee slagat il se drugom udat (cura je imala vie momaka)
odvede me momak Marijan u kuu svoje tetke, to je bila tatina sestra, tamo sam bila
sedam dana dok se nisu priredili za svatove.
167. Prvo je bilo da se momak i cura oe, a ako se pokua naterat za drugoga cura utee
onome koga voli.
168. Nita, toga nije bilo.
170. Nije bilo prstena kod zaruka nego posle dogovora ide se na vjeronauk, to se zvalo
prstenovanje. Moj prsten imo dva mala kamenia. Zaruena cura na glavi je nosila vjenac
od cvijea.
171. Kako ko. Bolji se svatovi spremaju malo dulje, oko mjesec dana.
172. U kijeru malo sjedimo, a ostali u kui (kijer je drvena kuica sa jednom sobom).
Ostane momak sat-dva.
173. Po pravilu ne. Samo vucaline spavale (dale momku) prije vjenanja.
174. Nita, ene se.
175. Sve to dobije u zarukama mora vratit momku.
176. Srijedom veinom, rijetko nediljom.
177. svatovi ujesen
178. Dou s konjima i kolima (10 kola). Svatove vodi ajo na konju. Uz kuma ajo je
glavni. Konji i kola okieni, sve fino spremljeno, u ruci drvena ili staklena ploska sa
rakijom. Kod mlade svatovi ruaju pa na vjenanje oko 14 sati. Prid kuom se igralo kolo
i pjevale pjesme kao: Skidaj majko sa prozora cvijee, vie Kata zaljevat ga nee.
Curina je rodbina plakala, a i cura je morala bit tuna. Mlada i dvi jenge stojekumu iza
lea, dvore ga dok ne rua. Tek posle mlada sa jengama (djeverue) moe jest. Kod
mladoenje se slavilo dugo u no.
179. Momak nae kumove iz obitelji.
180. Seljaka roba, a novo ivano.

Slika s vjenanja
14

181. Rodbina sva dolazi. Najvaniji je kum, pa stari svat i domain (svekar).
182. Kum i stari svat nazdravljaju gostima. ajo je galamio i zabavljao goste.
183. Svi idu zajedno.
184. Nita. To nije bilo.
185. Nisu. Mladenci, kumovi, stari svat, strievi i ujaci, dakle sva blia rodbina, idu kui
mlade u pode (pohod).
186. Mlada poljubi svoje ukuane u suzama.
187. Ko i uvik.
189. Gosti kod kue igraju i pjevaju jer starije komije ostanu kod mladoenje. Doeka ih
svekrva sa rakijom i pjesmom.
190. Poljubi sve po redu.
191. Mladoenja sa kumom sjedi, malda sa jengama stoji iza kuma dok ne rua. Posle
mlada rua u kijeru.
192. Kum se prija jela molio Bogu, nazdravi svatovima, a kad je jelo pri kraju kupi se
jabuka. Mlada sa aom nudi svatove rakijom, aoni uzvrate darom. Kum je dao 3 dukata,
stari svat 2 dukata,a ostali svatovi u parama.
193. Kum prvi, pa svi ostali svim svatovima.
194. Posle veere svatovi se presele u kuu (stariji), a vani se nastavi prelo. Okupe se svi
mladi iz okolnih sela.
195. Dva dana. Prvi vjenanje, a drugi dan dolaze kumovi i roditelji od cure.
196. Oko ponoi, dok se prelo rasulo.
197. Kum svetom vodom pokropi krevet i malo togod progovori i ode.
198. Curi se donosio dar, beza u trubljama, tkane koulje i svekar donio dva cekina.
199. Svekar poalje kola po ruvo koja idu pravo kui, ne idu na vjenanje.
200. Moglo je.
201. Bilo je. Zvalo se samodola. Momak koji se tako oeni bio je ugledan jer je uspio
ukrast curu.
202. Pa to je cura ila drage volje samo da aa i mater ne znaju. Braa ili stric odu vidit
di je cura otila i jave curinim roditeljima. Al oni su to ve i mogli znat s kim je cura
aikovala tomu je i pobjegla.
203. Cura se morala vratit materi ispovidit i bit do vjenanja. Posle ispovijedi kod svojih
roditelja to je dan ili dva prije vejnanja.
204. Ma jok.
205. Polila svekrvu da se umije to znai da se mora ustat prije svekra.
15

206. Pomognem krave must, pa na njivu aljine prala.

207. elanje i oblaenje je isto samo na glavu dolazi krpa.
208. Da je u kui sa svekrvom.
209. Kad god ou.
210. Kod svoji odo u Grk.
211. Nije toga bilo.
212. Svekrva (prati mu noge).
213. Ako nije dobra i ne slua obino se odjele, naprave sebi kuu, a malo je bilo da se
vrati svojima.
214. Nije to bilo nikad.
215. Moj se oko mene umiljavao.
216. Kad bude, bude.
217. Nita, ivu sa ljudima, odu doktoru pa veinom je do mua greka bila.
218. Nije toga bilo.
219. Zvali su je Jalovica, nerotkinja.
220. Doktoru. Bijo u Derventi.
221. Nije
222. Nita (moda dati drugome).
223. Nisu
224. Nije. Sve se radilo samo manje.
225. Ma ne znam
226. Toga je bilo. to god trudnica zaie mora dati, ako ne da isjee ti mi koulju.
227. iljat trbuh, visoko to je muko,a nizak, objeen to je ensko.
228. Nisu
229. Ne znamo mi o tome nita.
230. U kui, kleei, naslonjena na krvet, stolac...
231. Bila je baba koja kobajag neto zna, al ene iz kue budu il susjeda.
232. Pupak se ree noiem, koncem se povee pupi. Samo se okupa djete u toploj
vodi, umota u pelenu, povee uzicom, pokrije dekom i stavi kraj mame.
233. Same smo ivale kouljice za djete, ili par pelena,isplela sam uzicu za povijenje,
kapice, jastuk se za krtenje fino lingo i jo dekica i prekriva.
16

234. Djete se cijelo povijalo od glave do nogu, dakle i ruke se povijele uz tjelo i tako je
samo glava bila vidljiva.
235. Oko godinu dana dijete se povijalo.
236. Dok jaue znai da je mokro pa moram prisvu.
237. U beiki.
238. Na krenje ili dok malo poskoi ili odreste.
239. Djete nesmi bit vani posle prioda (posle zalaska sunca).
240. Godinu dana, neko i vie.
241. Nekoliko puta, doj jaue, ta njime, gladno je.
242. Kravlje mliko, doda se malo vode jer je jako.
243. ista voda i mliko.
244. Nema ta, nosaj ga i daj sisu.
245. Pa do godine malo ko supice, a posle sir i ostalo.
246. Malo griza na mliku, moe, a kasnije svata po malo.
247. Frutuk, ruak, veera i kad god trae izmeu.
248. est nedilja
249. Ukuani, svekrva, a ako su sami oek se brine ili plati neku enu da se brine.
250. Nakon est nedilja.
251. Ode na ispovid i to je to.
252. Kad je krenje.
253. Roditelji, kumovi i famelija.
254. Koko posii, ispei kolaa ili pita, rakije ponesi eto to je za babinje.
255. More se urei.
256. Najvie ene kad govore kako je lipo i tako.
257. Da
258. Korica kruva stavi se pod jastuk.
259. Nedaj da se djetetu udi, joj kako je lipo, nareslo, na to se onda kaze bilo je i jue
tako. Po mraku se nije smilo i napolje.
260. aa i mater.
261. Davalo se ime dida il babe.
17

262. za 2-3 dana, najvie sedam.

263. Kuma ili njeko iz kue ie njom.
264. Kumovi sa vjenanja.
265. Kumovi i blia rodbina, malo para ili kouljica, dekica..
266. Kad bude devet mjeseci.
267. Mater i starija braa i sestre.
268. Bile su drvene hodalice.
269. Kad bude godina dana.
270. Mater i baba.
271. Zovi tata, mama, baba, dide...
272. Pa ja
273. Jata je brate dragi.
274. Selo se znalo rugat, a dite se zvalo kopile.
275. Ma jok, kaki.
276. Nije toga bilo. Rugali se jesu, al svi su volili i uvali kopile.
277. Ko e djete ubit. Joj, joj.
278. Ne znam ja, ne bi rekla.
279. Ne znam
280. Jesu, kopilad.
281. Kopile je uvijek bilo lijepo i voljeno.
282. Nije ga bilo.
283. E toga je malko bilo.
284. To su bile ene kod kojih je io ko kod je tio, zvali su ih vucaline. Fala Bogu malo je
toga bilo.
285. Nita. ta e. Malo galami, priti.
286. ena je uvik sve podnosila i utila.
287. Malo se ko tio miat u tue.
288. Ma jok. Ko e i paroku.
289. Malo je toga bilo, ene su deverale.
290. Koliko ja znam toga nije bilo. Kaki, datogod dobije, nema to!
18

9. MANJE POZNATE RIJEI

Marva- ivotinje

Maija- maeha

enskadija- enska djeca

Ruvo- ruho

Aljinice- haljinice

Kijer- drvena kuica sa jednom sobom

Beika- kreveti za bebu

Jenge- djeverue

Lila- ljulja

Prelo- druenje

aa- tata

Jalovica- nerotkinja

Pobiju- potuku

Deverale- trpile

Kaki- kakvi
Zijan- problem
Povazdan- cijeli dan
Frutuk- doruak
asa- posuda
Opanci- obua od gume
ubara- kapa za glavu
Lavor- plastina posuda
Prilada- prehlada
Suduk- kobasica
Avlija- dvorite
Efta- (u iduoj efti) tjedan
Tablja- ploa
Parok- sveenik
Plao- (bio je plao blag) pravo
orape- arape
Aikovala- druenje s dekom
Lakene- lakirane
esta (djevojka)- vrijedna
Bezobrazat- govorit bezobrazne stvari

19

20