SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAUNARSTVA I INFORMACIJSKIH

TEHNOLOGIJA
Diplomski studij

MJERENJE MUTNOE KOD PROIZVODNJE PITKE

VODE
Seminarski rad
Kolegij: Industrijska mjerenja

Student: Josip Katalini, br. indeksa

jkatalinic@etfos.hr

Predava: Draen Dori

SADRAJ

D-901

Osijek,rujan 2016.

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

SADRAJ........................................................................................................................................1
1. UVOD..........................................................................................................................................2
2. MUTNOA.................................................................................................................................3
2.1. Mjerni standardi i mjerne jedinice.......................................................................................5
2.2.Standardi mutnoe i kalibracija ureaja................................................................................7
3. METODE MJERENJA MUTNOE...........................................................................................9
3.1. Nefelometrija......................................................................................................................10
3.2. Turbidimetrija.....................................................................................................................11
4. IZVEDBE I GRAA MJERNIH INSTRUMENATA ZA MJERENJE MUTNOE................15
4.1.Dizajn optikih elemenata i ogranienja..............................................................................15
4.2. Osnovni dijelovi turbidimetra.............................................................................................16
4.2.1. Izvor svjetlosti.............................................................................................................16
4.2.2. Detektor.......................................................................................................................16
4.2.3. Kivete...........................................................................................................................17
4.3. Najee koritene izvedbe turbidimetara u mjerenju mutnoe pitke vode.......................17
4.3.1.Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i jednim fotodetektorom............................17
4.3.2. Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i vie fotodetektora...................................17
4.3.3. Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i zrcalom...................................................18
4.3.4. Turbidimetri sa dva izvora svjetlosti i dva fotodetektora............................................19
5.ZAKLJUAK.............................................................................................................................21
LITERATURA...............................................................................................................................22

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

1. UVOD
Poveanjem broja populacije raste potranja za pitkom vodom. Takoer, suvremena
poljoprivreda iziskuje dodatne koliine vode za navodnjavanje, a industrija za odreene
tehnoloke procese. Poveana potronja vode i poveano oneienje vode, razlozi su to je voda
za pie postala teko dostupna, ili ak nedostupna ljudima irom svijeta. Sve navedeno, dovelo je
do potrebe za kontrolom i obradom pitke vode. Jedan od faktora koji se kontrolira u obradi vode
je mutnoa, i njen iznenadan porast.
U seminarskom radu kree se od samog pojma mutnoe i njenih najeih uzroka. Mjerne
jedinice, standardi i osnovne metode ( tonije turbidimetrija i nefelometrija) nadovezuju se na
pojam mutnoe pa je i njih potrebno opisati. Dana je usporedba izmeu dva standarda koja su se
nametnula kao vodea u mjerenju mutnoe vode, ISO 7027 I EPA 180.1. Nakon toga, prikazat
e se osnovne izvedbe ureaja za mjerenje mutnoe koje se danas koriste uz kratke opise
osnovnih dijelova i razlika izmeu konstrukcijskih izvedbi.

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

2. MUTNOA
Mutnoa je jedno od fizikih svojstava fluida koje se moe definirati kao smanjenje
prozirnosti koje uzrokuju da upadajua svjetlost bude rasprena, reflektirana i oslabljena umjesto
da bude odaslana u ravnoj liniji. Uzrokovana je suspendiranim tvarima i koloidnim esticama
poput gline, mulja, disperziranih organskih i neorganskih materijala, planktona i drugih
mikroskopskih organizama. Na slici 2.1. prikazana je interakcija izmeu zrake svjetlosti i
sferine suspendirane estice.
Slika 2.1. : Interakcija zrake svjetlosti i suspendirane estice

Izvor: http://www.omega.com/techref/ph-6.html , pristup ostvaren 28.6.2016.

Objanjenje legende sa slike:
-L1
zraka svjetlosti koja ''udara'' uzorak
-L2
dio zrake svjetlosti koji prolazi kroz uzorak
-P
uzorak
-St
rasprena svjetlost
-G/G1 periferne zrake rasprene svjetlosti koritene za mjerenje
Vrijednost zamuenja ovisi i o orijentaciji estica u fluidu kao posljedica injenice da su
estice razliitih oblika, tj. mnoge od njih nisu sferine. Interakcija ulazne zrake svjetlosti i
estica razliitih veliina prikazana je slikom 2.2. u nastavku. Vidljivo je da veliina estica igra
ulogu u nainu na koji se zrake svjetlosti raspruju prilikom ''udara'' o povrinu estice.
Male estice (estice manje od jedne desetine valne duljine svjetlosti) raspruju svjetlost
simetrino. to su estice vee, vea je koncentracija rasprenja u smjeru putanje ulazne zrake
svjetlosti, i koncentracija pod odreenim kutovima vidljivo na slici ispod.

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Slika 2.2. : Ovisnost veliine estice i rasprenja svjetlosti

Izvor: http://www.isanorcal.org , pristup ostvaren 12.6.2016.

to je zamuenost vea, to je vea koliina rasprene svjetlosti. Treba napomenuti da je
mutnoa vie pokazatelj zdravstvenog rizika, nego zdravstveni problem. Zdravstveni rizik raste
sa porastom mutnoe (osobito za osjetljivu populaciju poput djece, starijih i ljudi oslabljenog
imuniteta). Zbog injenice da sve molekule u nekoj tekuini raspruju svjetlost, ne postoji
otopina koja ima zamuenost nula. Neki tipini izvori mutnoe i utjecaji na kvalitetu vode dani
su u tablici 3.1.
Tablica 2.1.: Izvori mutnoe i utjecaj na vodu za pie
Izvori mutnoe vode
Mogui utjecaj na kvalitetu vode
Poveanje/smanjenje pH i alkalnosti; izvor
Neorganske estice poput gline i mulja
metala i oksida metala; pojava mutnoe;
neugodan okus.
Boja vode; nepoeljan okus i miris; utjecaj na
Organske estice (otpaci ivotinjskog
pH.
porijekla, produkti raspada biljaka)
Nepoeljan okus i miris; korozija spremnika i
cijevi; problem bujanja u distributivnom
sustavu.
Izvor: M. Beeli, Uticaj ozona na uklanjanje zagaujuih materija iz povrinske vode
procesima koaugulacije, flokulacije i adsorpcije, Doktorska disertacija, 2007.
Bioloki organizmi ( alge, cijanobakterije,
planktoni)

Tipini izvori mutnoe u vodi za pie su: isputanje otpadnih voda u povrinske vode
koje se koriste za vodoopskrbu, ispiranje i erozije obala, alge, morske biljke i produkti njihova
raspadanja u spremnicima vode, rijekama ili jezerima, organski spojevi nastali truljenjem biljaka
u izvorima vode.
4

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Mjerenje mutnoe nije vezano samo za odreivanje sitnih estica u vodi, ve i za

injenicu da te estice, iako nekodljive, tite patogene organizme od dezinfekcije ( klor )
prilikom obrade vode, posebno ako su organske prirode. Paraziti, bakterije i virusi veu se za
sitne, suspendirane estice u mutnoj vodi kao to je prikazano na slici 3.3. . Poveana vrijednost
mutnoe vode je estetski neprihvatljiva i moe imati posredan efekt na zdravlje ljudi.
Slika 2.3. : estice mutnoe kao zatita mikroorganizmima

Izvor: M. Beeli, Uticaj ozona na uklanjanje zagaujuih materija iz povrinske vode

procesima koaugulacije, flokulacije i adsorpcije, Doktorska disertacija, 2007.
Ukoliko se ne ukloni, turbiditet ( mutnoa) omoguuje rast patogena u distribucijskom
sustavu, to za posljedicu ima veliku mogunost pojave bolesti izazvane neprihvatljivom
kvalitetom vode [2] . Te bolesti najee su gastrointestinalnog karaktera.
Mutnoa se mjeri i odreuje u laboratorijima, na licu mjesta pomou terenskih mjeraa
mutnoe ili pomou mjernih sondi. Postoje i on-line mjerai mutnoe koji konstantno mjere
mutnou vode i najee se postavljaju u postrojenjima za obradu i nadzor kvalitete voda. Online mjerai mutnoe esto slue i kao kontrolni mjerai na kojima je mogue oitati iznenadne
poraste mutnoe koji se mogu pojaviti.
Najee dvije metode mjerenja mutnoe u proizvodnji pitke vode su turbidimetrijska
metoda i nefelometrijska metoda. Detaljnije su opisane u nastavku ovog seminarskog rada.
2.1. Mjerni standardi i mjerne jedinice
Prije svega, potrebno je napomenuti da mjerne jedinice mutnoe nemaju nekakvu
svojstvenu vrijednost. Treba ih smatrati kvalitativnim jedinicama. Ne postoji standardna
pretvorba iz jedne mjerne jedinice mutnoe u drugu, jer svaka metoda mjerenja koristi drugu
mjernu jedinicu. Postoji vie mjernih jedinica jer se esto u raznim metodama mjerenja koriste
drukiji izvori zraenja, drukiji kut mjerenja, ili drukiji detektor. Sve navedeno utjee na
razliitu refleksiju svjetla od suspendiranih estica.
5

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Nadalje, treba obratiti panju i na vrstu suspendiranih estica koja se nalazi u pojedinoj
otopini, jer nee sve estice reflektirati svjetlost na isti nain (mineralne estice imaju tendenciju
reflektiranja vie svjetlosti, dok organski materijali apsorbiraju vie svjetla). Kao rezultat,
razliiti mjerai mutnoe mogu izmjeriti razliite mutnoe u istom uzorku. Potrebno je znati
vrste estica koje je mogue nai otopljene i pristupiti svakom mjerenju na ispravan nain[4].
Premda postoji vie metoda mjerenja mutnoe, dvije su se izdvojile kao meunarodno
priznati standardi za mjerenje mutnoe, EPA Metoda mjerenja 180.1 i ISO 7027. Treba
napomenuti da danas postoje turbidimetri koji su usklaeni sa oba standarda. Sadre dva izvora
svjetlosti, jedan koji odgovara EPA 180.1. (volframova lampa) i ISO ( LED monokromatska
arulja). Dalje su opisani standardi, a u tablici 2.2. ukratko su opisane razlike izmeu njih.
EPA 180.1
Standard koriten u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Mjerna jedinica instrumenata po
ovom standard je NTU. I ovaj standard koristi nefelometrijski nain mjerenja, kao i ISO 7027.
Doputena odstupanja fotodetektora su +/- 30. Takoer je doputeno koritenje dodatnih
fotodetektora, ali nefelometarski detector mora biti glavni izvor mjernih podataka. Kao izvor
svjetla koristi se iroko spektarska volframova lampa temperature od 2000K do 3000K. Na
detektoru to odgovara valnoj duljini od 400 do 600 nm. Pri mjerenju malih mutnoa, volframova
lampa daje tonije rezultate mjerenja jer je osjetljivija na manje estice, zbog ireg spektra i
manje valne duljine zraenja.
Instrumenti po ovom standardu koriste se za mjerenje mutnoa do 40 NTU. Na veim
zamuenostima pokazuju loije rezultate, jer dolazi do upijanja dijela zraenja.
ISO 7027
Najee koriten standard za mjerenje mutnoe u Europi. Meunarodni ISO 7027
standard nalae upotrebu monokromatskog izvora svjetla valne duljine 860 nm, sa doputenim
odstupanjem od 60 nm. Monokromatsko svjetlo smanjuje apsorpciju elektromagnetskog zraenja
na esticama, kao izvor monokromatske svjelosti koristi se LED lampa. Glavni fotodetektor
smjeten je pod kutem od 90, doputenja odstupanja su +/- 2,5. Mogua je ugradnja dodatnih
fotodetektora pod razliitim kutevima, ali nefelometarski detektor mora biti glavni mjerni izvor.
Za mutnoe do 40 NTU, preporuena mjerna jedinica po ISO-u je FNU, u sluaju da se koristi
jedan fotodetektor, ili FNRU u sluaju da se koristi vie fotodetektora.
Prednosti koritenja monokromatskog LED izvora svjetla su neupijanje (ili rijetko
upijanje) od strane estica. Led svjetla zahtjevaju rijee kalibriranje, stabilniji su izvori svjetlosti.
Nedostatak je manja osjetljivost na manje estice, pa e mjerenje pomou ISO 7027 poluiti
neznatno manja oitanja mutnoe nego mjerenje pomou EPA 180.1 pri manjim zamuenostima.

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Tablica 2.2.: Usporedba standarda EPA 180.1. i ISO 7027

EPA 180.1

ISO 7027

Valna duljina zraenja

Volframova lampa boje temp.

izmeu 2200K i 3000K

860 nm

Doputeno odstupanje

60 nm

Kut mjerenja

90 +/- 30

90 +/- 2,5

Udaljenost koju svijetlo

prijee u uzorku (raspreno
i odaslano)

10 cm

Kalibracijski standard

Formazin

Formazin

Izvor: http://www.omega.com/techref/ph-6.html , pristup ostvaren 28.6.2016.

2.2.Standardi mutnoe i kalibracija ureaja

Mjera mutnoe obino dolazi sa setom mjernih standarda mutnoe. esto su to mutnoe
razina 0 NTU,1 NTU i 10 NTU. Ako to nije sluaj, standard treba kupiti od ovlatenog
proizvoaa kojeg navodi proizvoa ureaja. Takoer, dodatni standardi se kupuju ako je
potrebno mjeriti uzorke ija mutnoa bitno odstupa od uzoraka mutnoe dobivenih uz uzorak.
Pravilo je da treba imati standard naslinije mutnoe uzorka ija se mutnoa eli mjeriti.
Standard mutnoe moe se definirati kao tekui uzorak ili uzorak nekakvog drugog materijala sa
odreenom i ponovljivom vrijednosti zamuenosti. Mnogi moderni turbidimetri dolaze
opremljeni sa primarnim i sekundarnim kalibracijskim standardom. Standarde se moe podijeliti
na primarne i sekundarne.
Primarni standardi koriste se za direktnu kalibraciju mjernog ureaja, ili za kalibraciju
sekundarnog standarda. Najee koriteni primarni standard je formazin, odnosno suspenzija
formazina. Prihvaena je kao primarni standard za kalibraciju jer daje ponovljive rezultate.
Unato tome, nije univerzalni standard jer nakon nekog vremena ipak pokazuje odreena
odstupanja mjernih podataka. Mogue ih je kupiti u laboratorijima kao koncentraciju od 4000
FTU. Osim toga, mogue je nabaviti razrijeene odreene uzorke raznih mutnoa. Ima vijek
trajanja, i otopinu se ne preporuuje koristiti nakon njenog isteka.
Sekundarni standardi koriste se za dnevnu provjeru kalibriranosti ureaja i odreuju kada
je potrebno izvriti umjeravanja instrumenta sa formazinskim standardom. Najee koriteni su
zamueni stakleni tapovi razliitih razina mutnoe. Jednom proizvedeni, imaju fiksnu
7

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

koncentraciju mutnoe i nisu podloni utjecaju temperature i vremena. Koriste se i neki drugi
pomoni standardi poput tekueg lateksa, ili rjeenja u obliku gela. Njih je potrebno umjeriti sa
primarnim standardom, prije nego ih se postavi kao sekundarni standard u ureaj.[7]
EPA standard koristi formazin kao kalibracijski standard, mjerna jedinica mutnoe po tom
standardu je NTU. ISO svoju mjernu jedinicu mutnoe naziva FNU. Svaki instrument potrebno
je povremeno umjeriti, kako bi rezultati mjerenja bili to toniji.
Pravilna kalibracija ureaja osigurava efektivno i tono mjerenje mutnoe i njeno sigurno
koritenje. Turbidimetre je potrebno redovno istiti, treba osigurati njihovu kalibraciju sa
primarnim standardima. Ponekad je potrebno provjeriti turbidimetar usporeujui gas a drugim
instrumentom. S vremena na vrijeme potrebno je kalibrirati i sekundarne standarde sa primarnim
standardima. Formazinske otopine kojima je istekao rok trajanja potrebno je pravilno odloiti.
Korisno je snimanje kalibriranja instrumenata radi usporeivanja rezultata.

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

3. METODE MJERENJA MUTNOE

Kao to je ve reeno, mutnoa je optiko svojstvo otopine koje uzrokuje da se rasprenje
i apsorpciju svjetlosti, umjesto njenu pravocrtnu transmisiju kroz uzorak. Poto ne postoji
otopina koja ima mutnou jedaku nuli, zakljuak je da sve otopine sadre dreenu koncentraciju
otopljenih estica koje raspruju svjetlost. Rasprenje nije jednako u svim smjerovima i na
svakom mjestu, ovisi o veliini i koncentraciji suspendiranih estica u otopini. Osim veliine
suspendiranih estica, na rasprenje svjetla utjeu i drugi faktori prikazani u tablici 3.1., i drugi
koji su povezani sa optikom izvedbom (poglavlje 3.3., tablica 3.2.))
Tablica 3.1.: Ostali faktori koji utjeu na rasprenje svjetla
Ostali utjecajni faktori

Utjecaj na rasprenje

Boja estica u uzorku

Utjecaj na apsorpciju ili reflekciju zraenja

Utjecaj na raspodjelu uzoraka rezultata

mjerenja
Razlike u indeksima loma svjetlosti izmeu
Rasprenje je to vee, to je vea razlika
fluida i estica u njemu
izmeu indekasa
Izvor: http://www.omega.com/techref/ph-6.html , pristup ostvaren 28.6.2016.
Oblik estica u uzorku

Kod mjerenja mutnoe pitke vode u postrojenju za obradu vode, mjere se najee iznosi
mutnoe do 1 NTU. Doputena mutnoa pitke vode u Hrvatskoj je do 4 NTU. Zadovoljavajua
mjerenja mogu se postii osnovnom izvedbom turbidimetra sa fotodetektorom pod kutem od 90.
Izvor svjetlosti moe biti volframova arulja jer su zavrni uzorci vode (pod pretpostavkom da su
mjerenja u prethodnim dijelovima postrojenja izvedena korektno i pravilno sa odgovarajuom
tehnologijom i postupkom mjerenja) bezbojni i bez veih suspendiranih estica koje apsorbiraju
svjetlost.
Turbidimetrija i nefelometrija su metode kojima se odreuje koncentracija estica u
suspenziji. Zasnivaju se na rasprivanju elektromagnetskog zraenja na suspendiranim esticama
u nekoj otopini. Rasprivanje elektromagnetskog zraenja na suspendiranim esticama u otopini
esto se naziva i Tyndallov uinak. Rasprenje estica ovisi o veliini estice ako je estica
reda veliine valne duljine upadnog zraenja ili manja, estica e rasprivati zraenje. Ako je
estica vea, doi e do refleksije. Koliina suspendiranih estica moe se mjeriti na osnovu
proputanja svjetlosti ( turbidimetrija) kroz otvor, ili mjerenju rasprene svjetlosti zbog prisustva
suspendiranih estica ( nefelometrija). [6]
Osnovna razlika izmeu ove dvije metode je zapravo u poloaju detektora kod izvedbe
mjernih ureaja. Kod turbidimetrijskih mjerenja, detektor se nalazi u ravnini sa izvorom
svjetlosti i na taj nain mjeri intenzitet proputene svjetlosti. Kod nefelometrijskih mjerenja,
detektor se nalazi pod pravim kutem u odnosu na izvor svjetlosti, mjerei na taj nain rasprenu
svjetlost zbog prisustva suspendiranih estica.
Rezultati mjerenja s ove dvije tehnike ne mogu se direktno usporeivati kada se odreuje
zamuenje otopina. Jedinice kojima se izraava zamuenje su NTU (Nefelometrijska jedinica
9

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

mutnoe), FTU (Formazinska jedinica mutnoe) ukoliko se mjeri nefelometrijski, a FAU

(Formazinska jedinica slabljenja svjetlosti) ukoliko se mjeri turbidimetrijski [1]. Vrijednost 1
NTU odgovara vrijednosti 1 FTU. Na slici 3.1. prikazani su uzorci vode sa razliitim
stupnjevima zamuenja.
Slika 3.1. : Uzorci vode razliite mutnoe

Izvor: http://nasport.pmf.ni.ac.rs , pristup ostvaren 16.7.2016.

Takoer postoje izvedbe koje koriste i nefelometrijsku i turbidimetrijsku poziciju
detektora svjetlosti pri mjerenju, kao i mjerai sa vie detektora pod raznim kutevima.
Zajedniko ime za mjerae mutnoe jest turbidimetar, bilo da se radi o nefelometrijskom,
turbidimetrijskom ili kombiniranom mjerenju. U nastavku poglavlja, bit e prikazane osnovne
izvedbe najee koritenih mjeraa mutnoe uz kratke opise.
3.1. Nefelometrija
Nefelometrija je tehnika odreivanja mutnoe uzorka putem proputanja svjetlosti kroz
njega. Za razliku od turbidimetrije, mjerenje intenziteta svjetlosti vri se pod nekih kutom u
odnosu na pravac izvora zraenja (svjetlosti). U nefelometriji se mjeri jaina (intenzitet)
elastino rasprenog zraenja na koloidnim esticama pod nekim kutem, obino je to kut od 90
na smjer poetne zrake svjetlosti. Koriste se i kutevi od 70 i 37 stupnjeva, ovisno o tome gdje
se izmjeri najvee rasprenje svjetlosti. to je vei intenzitet rasprenosti i slabljenja svjetlosti, to
je vea vrijednost mutnoe[1]. Poto je koliina rasprenog svjetla vea nego koliina odaslane
svjetlosti kroz esticu, nefelometrijska mjerenja su tonija pri mjerenju manjih razina mutnoe.
Najee se koriste pri mjerenju mutnoe do 40 NTU.
Instrumenti za nefelometrijska mjerenja su instrumenti sa vrlo stabilnim izvorima
zraenja. Koriste se volframove lampe ili LED svjetla za osjetljivija mjerenja. Postoje izvedbe sa
vie detektora pod raznim kutevima. Kivete su najee okrugle gdje zraenje dolazi na kivetu i
mjeri se rasprenost kroz stijenku cilindra. Detektori su fotomultiplikatorske cijevi[3]. Shema
jednostavnog nefelometra dana je slikom 3.2. Sustav se kalibrira suspenzijama formalina.
10

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Formalin je polimerni spoj koji se koristi kao primarni standard u kalibraciji nefelometara. Osim
toga, mogue je kalibrirati ureaj pomou staklenih tapova razliitih stupnjeva neprozirnosti
ime se simuliraju zamueni sustavi.
Slika 3.2.: Shematski prikaz nefelometra

Izvor: Laboratorijski prirunik iz Inenjeringa zatite voda, Strojarski fakultet,Zenica, 2014.

Dijelovi nefelometra prema slici:
1. izvor svjetlosti,
2.optika lea,
3. otvor u objektivu,
4. okrugla kiveta,
5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator) i
6. rasprene zrake svjetlosti (90).
3.2. Turbidimetrija
Turbidimetrija je metoda kojom se odreuje koncentracija estica u nekoj otopini.
Zasniva se na elektrinom rasprivanju elektromagnetskog zraenja na suspendiranim esticama
u otopini. Kod turbidimetrijskih mjerenja pravocrtno usmjereno zraenje prolazi iz izvora kroz
otopinu uzorka do detektora, a mjeri se smanjenje intenziteta prolaznog zraenja.
Turbidimetrijski se odreuje zamuenje vode u ekolokom okruenju ili spremnicima vode, ali i
koncentracija u sutavima u kojima je mogue nastajanje taloga koji se teko filtrira zbog malih
estica ili elatinozne prirode taloga. Turbidimetrija je zamijenila, u veini sluajeva,
gravimetrijsko odreivanje mutnoe.
U turbidimetriji se mjeri transmitancija primarne zrake:
T=

I
I0

(3-1)
11

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

gdje je: I0 - intenzitet ulaznog zraenja nakon prolaska kroz slijepu probu
I - intenzitet zraenja nakon prolaska kroz uzorak
Proputeno zraenje je proporcionalno koncentraciji suspendirane tvari prema izrazu koji je
analogan Beerovom zakonu:
S=log

I0
=kbc
I

(3-2)

gdje je: S - zamuenje

k - konstanta proporcionalnosti
b - duljina puta kroz uzorak
c - koncentracija
Izvori zraenja turbidimetara su ivin luk s filtrima za odabir samo jedne valne duljine, ili
volframova lampa u kombinaciji s monokromatorima ili filtrima. Monokromatsko svjetlo je
nuno kod turbidimetrijskih odreivanja da se smanji apsorpcija elektromagnetskog zraenja na
esticama, te da je smanjenje intenziteta posljedica uglavnom rasprenja (prividna apsorpcija).
Detektori su u turbidimetriji fotoelije, a fotomultiplikatori su potrebni kod nefelometrijskih
instrumenata. Kivete su najee okruglog oblika. Shematski prikaz jednog turbidimetra prikazan
je na slici 3.3., a na slikama 3.4. i 3.5. prikazani su izgledi terenskog turbidimetra i ugradbenog
turbidimetra za kontinuirano mjerenje. [4]

Slika 3.2.: Shematski prikaz turbidimetra

Izvor: Laboratorijski prirunik iz Inenjeringa zatite voda, Strojarski fakultet,Zenica, 2014.

Dijelovi turbidimetra prema slici:
1. izvor svjetlosti,
12

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

2. optika lea,
3. otvor u objektivu,
4. okrugla kiveta,
5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator) i
6. direktne zrake svjetlosti.
Slika 3.4. : Izgled terenskog turbidimetra

Izvor: http://www.hach.com , pristup ostvaren 26.6. 2016.

Slika 3.5. : Izgled ugradbenog turbidimetra

Izvor: Labaratorijski prirunik iz kvalitete voda, Graevinski fakultet u Beogradu, 2012.

13

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Terenski turbidimetar omoguava brzo i jednostavno mjerenje mutnoe na terenu, dok se

ugradbeni turbidimetar koristi za konstantno mjerenje mutnoe u spremnicima vode i
vodovodnim cijevima, bilo u pogonu za obradu vode ili drugdje.

14

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

4. IZVEDBE I GRAA MJERNIH INSTRUMENATA ZA MJERENJE

MUTNOE
Mjerni instrumenti za mjernje mutnoe mogu se podijeliti u tri vrste: terenski
turbidimetri, mjerne sonde i on-line turbidimetri koji se koriste za konstantno mjerenje, bilo
ugraene u cijev ili na ulazu u spremnik. Terenski turbidimetri koriste baterije kao izvor
napajanja, dok se ostali napajaju preko istosmjernog ili izmjeninog izvora. Svi rade na istom
principu, mogue su razlike u broju fotodetektora i izvoru svjetlosti u ovisnosti o mjestu na
kojem su instalirani.
Openito, za uzorke male mutnoe, dovoljno je koritenje standardnih turbidimetara sa
jednim izvorom svjetlosti i jednim nefelometarskim fotodetektorom. Tamo gdje se oekuje vea
zamuenost, moe se koristiti vie izvora svjetlosti i vie fotodetektora.
Osnovna izvedba turbidimetra koristi jedan fotodetektor i jedan izvor zraenja. Rezultati
mjerenja dobiveni pomou takvog turbidimetra su zadovoljavajui ako je poznato da je
oekivana otopina gotovo prozirna i da ne sadri suspendirane estice koje apsorbiraju svjetlost.
Takvi se ureaji najee koriste tamo gdje je uzorak vode koji se mjeri male zamuenosti (do
nekoliko NTU).
Koritenje vie fotodetektora omoguava preciznije mjerenje mutnoe ako oekujemo
pojavu veih suspendiranih estica jer se mjeri transmitirana i rasprena svjetlost iz vie
smjerova. Promjenom kuta detektora mogue je mjeriti razne razine zamuenosti, jer koliina i
veliina estica odreuju kut rasprenosti zraka svjetla.
Postoje i izvedbe turbidimetara sa dva izvora svjetlosti i dva fotodetektora. Takvi ureaji
kompenziraju promjenu boje, apsorpcije, utjecaj optike i bilo kakve druge veliine pri mjerenju.
Mogue ih je koristiti na poetku obrade vode jer se tamo mogu pojaviti uzorci razliitih boja, te
razliitih koliina i veliina suspendiranih estica. [8]
4.1.Dizajn optikih elemenata i ogranienja
Spomenuto je ranije da svojstva suspendiranih estica nsu jedini faktor koji utjee na
rasprivanje svjetlosti u tekuini. Drugi faktori koji utjeu na rasprenje,a usko su vezani uz
nain izvedbe pojedinih dijelova mjernih ureaja, i njihovi utjecaji su kut pod kojim je postavljen
detektor, valna duljina zrake svjetlosti, osjetljivost fotoelije na obojanost suspenzije.
Instrument kojem je detektor postavljen pod pravim kutem nee biti isti kao instrument
kojem je detektor u smjeru zrake svjetlosti. Valna duljina izvora svjetlosti je vaan faktor u
mjerenju jer treba znati koje se estice mogu oekivati u mjernom uzorku. Promjenom valne
duljine mijenja se rasprenje,a time i oitana mutnoa na detektoru. Osjetljivost fotoelije na
obojanost pokuava se kompenzirati izvorom svjetlosti, samom izvedbom fotoelije i filterom
koji proputa zraenja eljene valne duljine.
Ogranienja u izradi elemenata najvie se odnose na odnos ukupnih suspendiranih estica
i intenziteta zraenja kroz uzorak. esta je praksa odreivanje krivulje ovisnosti intenziteta o
ukupnom broju suspendiranih estica u tekuini. Problem koji se javlja je da se kod odreene
koliine suspendiranih estica ne poveava rasprenje uzorka. Snimanjem krivulja odreuje se
najvia vrijednost koju turbidimetar moe izmjeriti. Primjer takve krivulje dan je slikom 4.1.

15

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Slika 4.1.:Intenzitet rasprenosti svjetla kao funkcija koncentracije suspendiranih estica

Izvor: Turbidity Measurement (http://www.tuner.tw/TURBIDIT.PDF ), pristup ostvaren

18.7.2016.

4.2. Osnovni dijelovi turbidimetra

Graa turbidimetra je jednostavna, osnovni dijelovi su izvor svjetlosti, detektor, kiveta.
To su dijelovi potrebni za rad i prikaz osnovnog rada turbidimetra. Opisani su u nastavku
seminara. Normalno, ovisno o tome je li turbidimetar prijenosni ili ne, razlikuju se napajanja,
mogu se napajati standardnim baterijama ili preko izmjeninih I istosmjernih izvora napajanja.
Moderni turbidimetri imaju mogunosti povezivanja preko USB suelja sa raunalima za brzo i
lako oitanje vrijednosti mjerenja. Imaju i ekrane na kojim se moe vidjeti trenutno stanje
mutnoe vode ( posebno bitno kod online turbidimetara), posjeduju i memoriju u koju se moe
spremati odreeni broj rezultata mjerenja.
4.2.1. Izvor svjetlosti
Najee se koriste tri vrste izvora svjetlosti: volframova lampa irokog spektra, LED
diode, laserske diode.
Volramova lampa emitira izvor irokog spektra zraenja i manjih valnih duljina pa je
pogodna za mjernje manjih mutnoa vode gdje su suspendirane estice manje.
LED svjetla (ponekad se nazivaju I IC svjetla jer emitiraju zraenje koje je u spektru
razine infracrvenog zraenja) koriste se pri mjerenju manjih mutnoa i pri mjerenju uzoraka gdje
je mogua pojava obojenih estica. Valnu duljinu svjetla koju emitiraju, estice ne upijaju pa se
dobivaju tona mjerenja takvih uzoraka. esto se postavljaju na izvorite vode i na ulaz u
postrojenje za obradu vode jer je tamo najvea mogunost pojave obojanosti vode. [5]
Laserski izvori koriste se pri proizvodnji destilirane vode za potrebu industrijskih procesa
jer su jako osjetljivi na male promjene mutnoe. U procesu proizvodnje pitke vode se ne koriste
jer ostali izvori daju i vie nego zadovoljavajue rezultate mjerenja.[7]
4.2.2. Detektor

16

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Detektori koriteni pri mjerenju mutnoe su fotodetektori. Fotodetektori na izlazu daju signal
proporcionalan koliini detektirane svjetlosti. Najee koriteni fotodetektori su: fotodiode,
fotomultiplikatorske cijevi. Potrebno je pravilno odabrati detektor pri mjerenju mutnoe ako se
koristi izvor polikromatske svjetlosti. Na primjer, fotodiode su osjetljivije na krae valne duljine
u kombinaciji sa volframovom aruljom to ih ini osjetljivijima na prisutnost manjih
suspendiranih estica.
Osnovna izvedba ureaja podrazumjeva detektor pod kutem od 90 stupnjeva na upadno
zraenje. Mogue je postavljanje i dodatnih detektora koji omoguuju tonije mjerenje uzoraka
vode u kojima se oekuje vea koliina suspendiranih estica razliite veliine. Vie detektora
kompenzira pogreke zbog razliitih veliina estica otopine koje uzrokuju da se svjetlost
raspruje pod kutevima razliitima od 90.
4.2.3. Kivete
Potrebno je kivete drati istima. Praina i ogrebotine mogu dovesti do drukijeg
rasprenja svjetlosti i utjecati na pogreno mjerenje. To se najveim dijelom odnosi na terenske
turbidimetre jer se njihovim kivetama esto rukuje. U sluaju oteenja, potrebno ih je
zamijeniti.
4.3. Najee koritene izvedbe turbidimetara u mjerenju mutnoe pitke vode
Najee se sreu izvedbe turbidimetara sa jednim izvorom svjetlosti. Po potrebi se
dodaju detektori, ili se stavlja ogledalo koje uzrokuje pojavu jo jedne zrake svjetlosti. Od
skupljih rjeenja moe se koristiti izvedba turbidimetra sa etiri zrake (turbidimetar sa dva izvora
svjetlosti i dva fotodetektora). Takvi turbidimetri se koriste za mjerenje razina zamuenosti
izmeu 0 i 1 NTU. Poto i osnovna izvedba turbidimetara ima mogunost tonog mjerenja tako
malih razina zamuenosti, primjena turbidimetara sa etiri zrake koristi se ee u proizvodnji
destilirane vode i vode za industrijske procese.
4.3.1.Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i jednim fotodetektorom
Ovi instrumenti mogu se smatrati osnovnom izvedbom mjeraa mutnoe (u stranoj
literaturi: Single beam method). Jednostavni su, sastoje se od jednog izvora svjetlosti i
fotodetektora pod kutem od 90 (najee). Glavni nedostatak je zahtjev za estom kalibracijom.
Izvor svjetlosti se vremenom troi, daje manji intenzitet zraenja, a kalibracija instrumenta bazira
se na mjerenju intenziteta zraenja rasprenih estica. Stoga je pri kalibriranju potrebno odrediti
novu referentnu vrijednost rasprenosti.
Drugi problem je mjerenje mutnoe kod pojave obojenih estica, jer takve estice imaju
tendenciju apsorpcije dijela svjetlosti to odvodi do krivog oitanja mutnoe.
Najee se koriste pri mjerenjima mutnoe manje od 40 NTU, i u zavrnim mjerenjima obrade
vode gdje je voda prozirna, a zamuenost 1-4 NTU. Shema takvog ureaja moe se vidjeti u
poglavlju 3 na slici 3.2.

17

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

4.3.2. Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i vie fotodetektora

Da bi se uklonili nedostaci osnove izvedbe turbidimetra sa jednom zrakom i jednim
fotodetektorom (u stranoj literature: Ratio method of single beam), u ovoj se dodaju dodatni
fotodetektori pod drugim kutevima. Ovakva izvedba poveava stabilnost oitanja mutnoe jer se
kompenzira smanjenje intenziteta svjetlosti pri mjerenju tekuina sa veim suspendiranim
esticama. to su vee estice u vodi, to se vie svjetlosti raspruje u smjeru irenja svjetlosti, i
pod kutevima veim ili manjim od 90 . Iako ovaj nain predstavlja poboljanje u odnosu na
izvedbu sa jednim fotodetektorom, problem i dalje predstavlja potreba za redovitim
kalibriranjem ureaja. Prikladni su i za mjerenje mutnoe veeg iznosa kao i za obojane otopine.
Shema je prikazana na slici 4.2.[8]
Slika 4.2.: Shema turbidimetra sa jednim izvorom svjetlosti i vie detektora

Izvor: Turbidity Measurement (http://www.tuner.tw/TURBIDIT.PDF ), pristup ostvaren

18.7.2016.

4.3.3. Turbidimetri sa jednim izvorom svjetlosti i zrcalom

Ova izvedba pokazala se dobrim rjeenjem za volframove arulje koje su podlone smanjivanju
intenziteta svjetlosti tokom vremena. Naime, ova metoda smanjuje gubitke izazvane slabljenjem
arulje na minimum. Princip je jednostavan jedan je izvor svjetlosti i podijeljen je pomou
zrcala na dvije zrake. Te dvije zrake su direktna zraka i referentna zraka. Koristi se jedan
fotodetektor koji oitava vrijednosti obje razlike, najee u interval manjem od sekunde, I na
osnovu njih daje vrijednost mutnoe. Ova metoda umanjuje potrebu za kalibracijom, jer se
mutnoa mjeri izmeu odnosa dvije zrake. Koristi li se LED monokromatsko svijetlo, kalibracija
je u potpunosti nepotrebna jer je emitirano svjetlo uvijek poznate valne duljine. Prikaz jednog
turbidimetra ovakve izvedbe prikazan je slikom 4.3.[8]

18

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Slika 4.2.: Shema turbidimetra sa jednim izvorom svjetlosti i vie detektora

Izvor: Turbidity Measurement (http://www.tuner.tw/TURBIDIT.PDF ), pristup ostvaren

18.7.2016.
4.3.4. Turbidimetri sa dva izvora svjetlosti i dva fotodetektora
Kao to i sam naziv govori, ovi turbidimetri koriste dva izvora svjetlosti i dva
fotodetektora. Na slici 4.4. prikazan je jedan ovakav ureaj. Fotodetektori i izvori svjetlosti
smjeteni su meusobno udaljeni za 90 oko krune komore. Princip mjerenja je sljedei svaki
odreeni vremenski interval (esto je to 0,5 sekundi) senzori procesiuraju dvije faze mjerenja na
osnovu kojih mikroprocesor rauna vrijednost mutnoe.
U prvoj fazi, izvor svjetlosti 1 odailje zraku svjetlosti kroz detektor 2. Istovremeno se na
detektoru 1 odreeni dio svjetlosti raspruje. U drugoj fazi mjerenja, izvor svjetlosti 2 odailje
zraku svjetlosti kroz detektor 1,a u istom se trenutku dio svjetlosti raspruje i oitava ga detektor
2. Ovakav nain mjerenja daje etiri neovisna rezultata, dva su direktna oitanja odaslane
svjetlosti turbidimetrijska tehnika, i dva oitanja su zbog rasprene svjetlosti nefelometrijska
tehnika.[9]
Svakim aktiviranjem izvora svjetlosti, nastaju referentna i direktna zraka, slino kao kod
izvedbe turbidimetara sa zrcalom. Fotodetektori se ponaaju kao aktivni I referentni signali,
ovisno o fazi mjerenja. Ova metoda daje najtonije rezultate mjerenja mutnoe, neovisna je o
izvorima svjetlosti i detektorima koji se koriste.

19

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

Slika 4.4.: Shema turbidimetra sa dva izvora svjetlosti i dva fotodetektora

Izvor: Turbidity Measurement (http://www.tuner.tw/TURBIDIT.PDF ), pristup ostvaren

18.7.2016.

20

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

5.ZAKLJUAK
U modernom svijetu gdje su zalihe vode sve manje,a preostala voda sve loije kvalitete
uvidjela se potreba za mjerenjem i obradom vode. Mutnoa vode je zapravo prirodna pojava u
prirodi. Nastaje nakon obilnih kia, ili odrona zemlje ili kra. Problem je kada se mutnoa vode
naglo povea iz nepoznatih razloga jer je mogua pojava tetnih organizama i patogena. Kao to
je opisano u seminarskom radu, suspendirane estice tite patogene organizme od dezinfekcije
to dalje ima za posljedicu nastanak oboljenja kod ovjeka,ali i ivotinja. Zato je potrebno stalno
nadzirati kvalitetu vode za pie i mjeriti mutnou jer se tako mogu sprijeiti daljnje tetne
posljedice. Vanost mutnoe proizlazi I da u svijetu postoji nebrojeno mnogo standardna za
mjerenje, od kojih su u ovom seminarskom radu opisana dva koja su se nekako istaknula. Jedan
je EPA 180.1 standard koji se koristi u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Drugi standard je ISO
7027 koji je dominantan u Europi.
Premda su opisane nefelometrijska i turbidimetrijska metoda mjerenja mutnoe, a izraz
koji se koristi za mjerni instrument je turbidimetar, lako moe navesti itatelja na krivi zakljuak.
Naime, turbidimetar je najei naziv za ureaj koji mjeri mutnou. Bilo da se radi o mjerenju
rasprenosti (nefelometrijska metoda), ili o mjerenju intenziteta odaslane svjetlosti kroz uzorak
(turbidimetrijska metoda). Danas su uglavnom u prodaji turbidimetri koji rade na
nefelometrijskom principu, dakle mjere koliinu rasprene svjetlosti pomou detektora koji se
najee nalazi pod kutem od 90 stupnjeva od smjera irenja svjetlosti. Uz njih, nalaze se I
mjerni instrumenti koji uz nefelometrijski poloaj detektora imaju i detektor pod kutem od 180
stupnjeva, ali gotovo nikada u samostalnoj izvedbi.[10]
Poto je u Hrvatskoj propisana razina mutnoe do 4 NTU kao prihvatljiva razina mutnoe
vode za pie,a u svijetu je najstroa vrijednost 1 NTU, zapravo je zakljuak da se veliki dio
obrade i proizvodnje pitke vode moe mjeriti obinim turbidimetrima. Dakle, najosnovnijom
izvedbom sa jednom zrakom i jednim fotodetektorom. Ta izvedba prikladna je za mjerenje
mutnoa manjih od 40 NTU, a zbog nefelometrijskog detektora koji je pod kutem od 90
stupnjeva osjetljivija je na manje promjene mutnoe, pa je prikladna i za koritenja pri
mjerenjima od nekoliko NTU.
Najvei problem je poetak obrade vode. Tamo je preporueno koristiti on-line
turbidimetre sa dva detektora i dva izvora svjetlosti, jer su oni u mogunosti mjeriti vrlo male
vrijednosti mutnoe i vrlo velike vrijednosti. Dodatna prednost je to zbog detektora koji se
postavljaju pod razliitim kutevima, imaju mogunost odreivanja mutnoe kod obojenih
supstanci. Na primjer, voda koja ulazi u postrojenje moe biti obojana zbog nekih organskih
materijala nastalih raspadom biljaka koja je dospjela u spremnik, ili ako je rije o krkim
predijelima, moe se nalaziti vei dio mineralnih estica.
Najvanije je poznavati okoli iz kojeg se voda planira preraivati, jer je to usko
povezano sa cijelim proizvodnim sustavom koji se dalje nadovezuje, kao i sa koncentracijama
estica koje mogu izazvati mutnou. Na taj nain, moe se lake odabrati ispravan ureaj koji e
poluiti ispravno i tono mjerenje.

21

Seminarski rad_Elektromagnetska mjerenja

2016.

Josip Katalini

LITERATURA
[1]
Ognjen Bonnaci, Hidroloka analiza pojave mutnoe na izvorima u kru: Interpretacija
podataka mjerenih na izvoru Omble, Hrvatske vode, 2016.
[2]
M. Beeli, Uticaj ozona na uklanjanje zagaujuih materija iz povrinske vode
procesima koaugulacije, flokulacije i adsorpcije, Doktorska disertacija, 2007.
[3]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zamu%C4%87enje , pristup ostvaren 27.6.2016.

[4]
Measuring turbidity, TSS, and Water Clarity (http://www.fondriest.com/environmentalmeasurements/equipment/measuring-water-quality/turbidity-sensors-meters-andmethods/#TurbidMM4 ), pristup ostvaren 28.6.2016.
[5]
Technologies for measuring turbidity in drinking water production (
http://www.waterworld.com/articles/print/volume-27/issue-2/departments/automationtechnology/technologies-for-measuring-turbidity-in-drinking-water-production.html ), pristup
ostvaren 17.7.2016.
[6]

Labaratorijski prirunik iz kvalitete voda, Graevinski fakultet u Beogradu, 2012.

[7]
Calibrating Turbidity Meters (http://www.doh.wa.gov/Portals/1/Documents/Pubs/331404.pdf ), pristup ostvaren 1.7.2016.
[8]
Laboratorijski prirunik iz Instrumentalne i procesne analize, Prehrambeno Tehnoloki
fakultet Osijek, 2012.
[9]

Laboratorijski prirunik iz Inenjeringa zatite voda, Strojarski fakultet, Zenica, 2014.

[10] Turbidity Measurement ( http://www.tuner.tw/OMEGA%20CD/zsection/TURBIDIT.PDF

), pristup ostvaren 18.7. 2016.

22