SVIJET NA POETKU XX.

STOLJEA
Dva desetljea uoi I. svjetskog rata: doba dotada nevienog gospodarskog i tehnolokog
napretka (na Zapadu) La belle epoque
- druga industrijska revolucija revolucija elika i elektriciteta (prednjai Njemaka)
- daljnji demografski rast i urbanizacija
- viestruko poveanje industrijske proizvodnje, pad cijena robe
- novi energent: nafta, automobilska industrija (H. Ford)
- komunikacijska revolucija: telefon (Bell) i radio (Tesla, Marconi)
- stabilno svjetsko trite i financijski sustav, socijalno zakonodavstvo, rast standarda
- demokracija
- etrdeset godina mira u Europi
Velika Britanija zlatno doba i nakon viktorijanske epohe, Britanija nastoji sauvati poloaj
prve velesile (politika ravnotee snaga), tri stupa Britanskog Imperija: nadzor svjetskih mora,
izvora sirovina i financijskog sustava
SAD velesila u usponu, obilje sirovina i radne snage, interesi usmjereni prema Lat. Americi,
Tihom oceanu i Dalekom Istoku
1898. ameriko-panjolski rat (Porto Rico, Filipini, Guam, protektorat nad Kubom)
Panamski kanal (otvoren 1914. god)
Japan 1868. god. pad ogunata i poetak razdoblja Meiji, ubrzana modernizacija u upravi,
kolstvu i vojsci te industrijalizacija
- Japan sustie Zapad i, za razliku od Kine, uspijeva sauvati potpunu neovisnost o njemu
1904-05. rusko-japanski rat
Japansko kolonijalno carstvo: Tajvan, Koreja, Sahalin, Port Arthur
Kina formalno neovisno Carstvo, dinastija Mandu, zapadne sile i Japan kontroliraju
kinesku trgovinu (politika otvorenih vrata)
1899. Bokserski ustanak reakcija na uplitanje zapadnih sila
1911. kineska revolucija, republika, Sun Jat Sen
Njemaka ujedinjena od 1871. god, brza industrijalizacija, kasni u kolonijalnoj utrci, gradi
ratnu mornaricu i izaziva utrku u naoruanju, Drang nach Osten, kolonije u Africi nisu
dovoljne, zahtijeva preraspodjelu kolonija, Bagdadska eljeznica
Francuska kolonijalno carstvo u Africi i Indokini, sukob interesa s Njemakom
Rusija poetci industrijalizacije, interesi u Aziji i na Balkanu, sukob interesa s Njemakom,
Osmanskim Carstvom i Austro-Ugarskom, veliki projekt Transsibirska eljeznica
Novi vojnopolitiki savezi:
TROJNI SAVEZ: Njemaka i Austro-Ugarska (1879), Italija (1882), cilj mu je preraspodjela
kolonija, a uperen je u prvom redu protiv Rusije i Francuske
ANTANTA (Entente cordiale): Rusija-Francuska (1891), V.Britanija-Francuska (1904),
V.Britanija-Rusija (1907), cilj mu je ouvati postojei poredak pod svaku cijenu
MEUNARODNE KRIZE I SUKOBI
1905. Prva marokanska kriza prijeti izbijanje rata izmeu Francuske i Njemake jer
Njemaka osporava francuske tenje u Maroku, tj. posljedice anglo-francuskog sporazuma,
Nijemci su popustili, Maroko je ostao formalno samostalan, ali panjolska i Francuska
dobivaju pravo odravanja reda u Maroku
1908. Aneksijska kriza Mladoturska revolucija u Osmanskom Carstvu, Austro-Ugarska se
pribojava da e mladoturci ponititi sporazum iz Berlina 1878. god, pa je pripojila (anektirala)
Bosnu i Hercegovinu, tome se protivi Srbija koja ima podrku Rusije, prijeti rat veih

razmjera jer Austro-Ugarsku podrava Njemaka, 1909. god. Srbija i Rusija ipak su odustale
od rata, a Osmansko Carstvo dobilo je odtetu od Austro-Ugarske (austro-ug. vojska naputa
Novopazarski sandak, dotada dio Bosne koji odvaja Srbiju od Crne Gore)
1911. Druga marokanska kriza Njemaka pomae pobunjenike koji ele svrgnuti
profrancuskog sultana, njem. oklopnjaa Panter pred lukom Agadir, opet je postignut
sporazum, Maroko ostaje francuski protektorat, ali Njemaka dobiva dio Konga
1912. Prvi balkanski rat na poticaj Rusije, stvoren je Balkanski savez (Srbija, Crna Gora,
Grka, Bugarska) koji napada Osmansko Carstvo (bolesnik na Bosporu), Turci se moraju
povui iz jugoistone Europe, na konferenciji u Londonu velesile arbitriraju oko granica, sve
etiri drave-pobjednice su se proirile, stvorena je nova drava Albanija, Makedonija
podijeljena, ali ne onako kako su se Srbi i Bugari prethodno dogovorili
1913. Drugi balkanski rat zapoinje kao sukob Bugarske i Srbije oko Makedonije, Crna
Gora, Grka, Rumunjska i Osm. Carstvo pridruile su se Srbiji protiv Bugarske, koja je ubrzo
poraena, nova podjela Makedonije (50 % Grkoj, 40% Srbiji i 10% Bugarskoj) i teritorijalne
promjene na tetu poraene Bugarske
Balkanski ratovi nisu okonali napetosti izmeu balkanskih drava niti su uspjeli rijeiti
makedonsko i albansko pitanje. Bugarska i Osmansko Carstvo htjet e osvetu u emu e ih
podravati Austro-Ugarska i Njemaka, dok e ostale balkanske drave imati podrku
Antante. (Balkan - bava baruta)
TEHNIKA, ZNANOST I ZABAVA POETKOM XX. ST.
-

komercijalizacija znanosti
Siemens- Martinova pe za proizvodnju elika
atomska fizika: Pierre i Maria Curie radioaktivnost, Ernest Rutherford graa
atoma, Hans Geiger Geigerov broja
automobilizam: Karl Benz, Rolls Royce, Henry Ford
zrani promet: Ferdinand von Zeppelin zrani brod, braa Wilbur i Orville Wright
motorni zrakoplov
pomorski promet: prekooceanski brodovi od elika
primjena elektriciteta: Thomas Alva Edison, Nikola Tesla
medicina: Louis Pasteur i Robert Koch imunologija, Wilhelm K. Rntgen x-zrake
psihoanaliza: Sigmund Freud i frojdovske kole
Nobelova nagrada za postignua u znanosti, knjievnosti i humanitarnom radu
(dodjeljuje se od 1901)
1895. poetak kinematografije (Auguste i Louis Lumiere)
rekreativno bavljenje sportom iri se i na nie klase
1896. prve moderne Olimpijske igre u Ateni (Pierre de Coubertin)

HRVATSKA NA POETKU XX. STOLJEA

HRVATSKO PITANJE
- prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868) Hrvatskoj je bila priznata dravnost (Sabor,
vlada, ban, pravo na jezik) i odreeni stupanj samouprave (uprava, pravosue,
kolstvo), ugarske vlade pokuavaju tu autonomiju ograniiti
- Trojedna Kraljevina obuhvaa teritorij dananje Hrvatske bez Dalmacije i Istre, ali sa
Srijemom
- vlada u Budimpeti odluuje o financijama
- bana (izvrna vlast) postavlja kralj-car
- Rijeka je izravno pod ugarskom upravom
- Dalmacija i Istra pripadaju Austriji i imaju pokrajinsku samoupravu, loa prometna
povezanost sa sjevernom Hrvatskom
- sve hrvatske politike struje slau se oko toga da hrvatske zemlje treba ujediniti te da
autonomija Hrvatske mora biti proirena, ali se razilaze oko politike taktike i
moguih saveznika u postizanju tog cilja (Austrija, Ugarska, Juni Slaveni)
- pravaka i jugoslavenska ideologija
POLITIKE PRILIKE DO ANEKSIJE BIH
1903. narodni pokret i slom Khuenove maaronske politike Khuen-Hedervary postaje
ugarski premijer, a novi ban Teodor Pejaevi obnavlja graanske slobode
Nove politike struje:
- politiko katolianstvo, nisu nastupali kroz politiku stranku nego putem svojih glasila
i dobrotvornih akcija, zalau se za rjeavanje socijalnih pitanja u skladu s crkvenim
uenjem
- liberalizam - graanska prava i slobode, realna politika T. Masaryka (gospodarska i
kulturna djelatnost, tj. prosvjeivanje naroda, trebaju prethoditi borbi za politiku
emancipaciju), Napredna stranka (osnovana 1904)
- agrarizam mjeavina konzervativnih i ljeviarskih ideja, zastupa vodeu ulogu
seljatva u politici (tada 85 % Hrvata) i rjeavanje nacionalnog pitanja, Hrvatska
puka seljaka stranka (braa Radi, 1904), ciljevi: prosvjeivanje seljatva, ope
pravo glasa, agrarna reforma, austroslavizam, HPSS e vei politiki utjecaj stei
tek nakon I. svjetskog rata jer u ugarskom dijelu monarhije jo nije bilo opeg prava
glasa
- Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije zastupa tada malobrojan radniki
sloj
- Stranka prava raspala se na vie frakcija, naposljetku su se profilirale dvije glavne
struje - ista stranka prava Josipa Franka (frankovci) i Starevieva stranka prava
(vodi je Mile Starevi, Antin neak), prva je vidjela glavnu prepreku za hrvatsku
dravnost u jugoslavenskoj ideji i Srbima, pa je sklonija suradnji s austrijskim i
maarskim politiarima, druga ima upravo suprotan stav, obje naputaju izvorni
pravaki idealizam i okreu se realnoj politici
Politika novog kursa - inicijativu su pokrenuli Frano Supilo i Ante Trumbi, cilj je
promjena politikog sustava u Austro-Ugarskoj, a to bi se trebalo postii zajednikim
nastupom sve oporbe (suradnja hrvatskih politiara iz Banske Hrvatske i Dalmacije s
maarskom oporbom te srpskim strankama)
1905. Rijeka rezolucija dogovorena suradnja Starevieve stranke prava, Napredne stranke
i Hrvatske stranke iz Dalmacije te maarske Stranke nezavisnosti (Maari su trebali izboriti

personalnu uniju, a obeali su reviziju Nagodbe, ujedinjenje hrvatskih zemalja i ope pravo
glasa)
1905. Zadarska rezolucija dogovorena suradnja hrvatskih i srpskih stranaka (Srbi e
poduprijeti borbu za ujedinjenje i veu samostalnost Hrvatske, a Hrvati e priznati kulturnu
autonomiju Srba u Hrvatskoj)
Hrvatsko-srpska koalicija (Stranka prava/ frakcija starevianci, Napredna stranka,
socijaldemokrati, dvije srpske stranke) pobjeda na izborima 1906, Koalicija ostaje na vlasti
u Banskoj Hrvatskoj sve do sloma Austro-Ugarske, ali s vremenom poinje voditi
oportunistiku politiku
Protivnici novog kursa: HPSS i ista stranka prava (frankovci)
1907. eljeznika pragmatika nova ugarska vlada nagodila se s Beom i okrenula se protiv
Hrvatske, uvodi se maarski jezik kao jedini slubeni na eljeznicama, prekid suradnje
izmeu hrvatskih i maarskih stranaka
POLITIKE PRILIKE NAKON ANEKSIJE
Trijalizam zahtjev za stvaranjem tree, junoslavenske jedinice u Monarhiji od hrvatskih i
slovenskih zemalja te Bosne i Hercegovine, prilika se ukazala nakon aneksije BiH, a pristaa
te ideje bilo je meu svim politikim strujama, to je prijetnja dualistikom sustavu
1908-09. Aneksijska kriza ban Pavao Rauch rasputa Sabor i uvodi neku vrstu izvanrednog
stanja u strahu od moguih nemira, raste prosrpsko i protudinastiko raspoloenje
Veleizdajniki i Friedjungov proces politiari Samostalne srpske stranke iz Koalicije
optueni su i osueni kao srpski agenti, ali su kasnije pomilovani, istodobno u Beu Supilo i
Koalicija tue novinara i povjesniara Friedjunga za klevetu, taj proces zavrio je nagodbom
1912. nova politika kriza potaknuta I. balkanskim ratom: djeluje revolucionarna studentska
mlade radikalne jugoslavenske orijentacije - ban Slavko Cuvaj uvodi komesarijat, ranjen u
atentatu, kasnije je pokuan i atentat na njegovog nasljednika Ivana Skerlecza
1913. ukinuto je izvanredno stanje, povuena eljeznika pragmatika, na vlast ponovo dolazi
Hrvatsko-srpska koalicija (sada na elu sa srpskim politiarom Svetozarom Pribieviem, koji
vodi oportunistiku politiku u odnosu na dualistiki sustav)
GOSPODARSTVO I DRUTVO
- austro-ugarsko trite: Austrija razvija industriju, a Ugarska poljoprivrednu
proizvodnju, ni jednoj ni drugoj ne odgovara znatnija industrijalizacija Hrvatske, koja
treba biti ponajprije izvor sirovina
- u Hrvatsku se slijeva strani kapital, ali je razvoj podreen interesima Bea i
Budimpete
- iskoritava se drvno bogatstvo, donekle se razvija drvna i prehrambena industrija
- gotovo 85% stanovnitva ivi na selu, polovica seljaka ivi na malim posjedima koji
dostaju tek za preivljavanje, zaostala poljoprivreda pokuava se nadoknaditi veim
brojem radne snage (zadrune obitelji)
- Dalmacija je upuena na proizvodnju vina i maslina, ne postoje eljeznike veze sa
sjeverom
- pojava domaih banaka
- urbanizacija ipak napreduje
- oko 50% stanovnitva je nepismeno
- demografski rast se poveava, to dovodi do pojaane emigracije u obje Amerike i
drugdje (uoi I. svj. rata Hrvatsku je napustilo oko 15% stanovnika)

PRVI SVJETSKI RAT 1914-1918.

(Ratne operacije od poetka rata do kraja 1916. god)
Suvremenici ga nazivaju Velikim ratom. Nijedna od drava koje su sudjelovale nije oekivala
da e rat biti tako dugotrajan i krvav. Jedino je Njemaka bila potpuno spremna za rat, ostale
je zemlje na ulazak u rat prisilio sustav saveza.
Uzrok: sukob interesa dvaju saveza imperijalistikih sila, Antante i Trojnog saveza
(Centralnih sila)
Povod: atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda 28. VI. 1914. u Sarajevu Gavrilo
Princip organizacija Mlada Bosna (iza nje stoji Ujedinjenje ili smrt iz Srbije,
prijestolonasljednik je bio sklon trijalistikom preureenju, pa je zato predstavljao smetnju
srpskim interesima) austro-ugarski ultimatum Srbiji Rusija ohrabruje Srbiju da ne pristane
POETAK RATA
- 28. VII. Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji, dunavska flota bombardira Beograd
- Rusija objavljuje rat Austro-Ugarskoj i zapoinje mobilizaciju
- Njemaka objavljuje rat Rusiji i Francuskoj, preko Belgije napada Francusku
- Velika Britanija objavljuje rat Njemakoj, slubeno zbog napada na neutralnu Belgiju
- Italija ostaje neutralna
- Japan ulazi u rat na strani Antante, Osmansko Carstvo na strani Cent. Sila
- sile Antante dogovorile su se da nee pristati na separatni mir
- njemaki ratni cilj: pripajanje Belgije i dijelova Ruskog Carstva, austro-ugarski ratni
cilj: protektorat nad Srbijom, Crnom Gorom i Albanijom
STANJE NA BOJITIMA 1914.
Zapadno bojite (Francuska i Belgija)
- njemaki ratni plan: munjeviti rat na Zapadu i osvajanje Pariza prije negoli Rusija
provede mobilizaciju (Von Schliefenov plan)
- brzo osvajanje Belgije - njemaka vojska izbjegava trupe du granice i brzo dolazi
nadomak Pariza
- IX. 1914. bitka na rijeci Marni francuski protunapad (general Joffre)
- dolazak Britanaca
- pozicijski rat: rovovske borbe, stabilna crta bojita, na Zapadu nita novo do 1918.
Istono bojite (Galicija i Istona Pruska)
- suprotno oekivanjima Rusija je brzo provela mobilizaciju i povela uspjenu ofenzivu
na Istonu Prusku (Njemaka) i Galiciju (Austro-Ugarska)
- bitka kod Tannenberga zaustavljen ruski prodor u Njemaku (Paul von Hindenburg)
- austro-ugarska vojska slabo je pripremljena pa doivljava poraze, galicijski front
stabilizirat e se tek uz pomo njemakih pojaanja
Balkansko bojite (Srbija) srpska vojska dobro je pripremljena zbog balkanskih ratova i
odolijeva austro-ugarskoj ofenzivi do 1915. godine (pobjede na Ceru i rijeci Kolubari)
Ostala bojita: njemake kolonije u Africi i na Dalekom istoku, Kavkaz (Osmansko Carstvo
Rusija), Sueski kanal (Britanci Turci)

STANJE NA BOJITIMA 1915.

Talijansko bojite
Italija objavljuje rat Austro-Ugarskoj
26. IV. 1915. Londonski ugovor Antanta joj je obeala Tirol, Dalmaciju, dio Albanije
i dio njemakih kolonija
bojite u dolini rijeke Soe, austro-ugarska vojska pomaknula je crtu dublje u
talijanski teritorij
Balkansko bojite
- Bugarska ulazi u rat na strani Centralnih sila i napada Srbiju s istoka
- austro-ugarska vojska na Balkanu stavljena je pod njemako zapovjednitvo i ojaana
njemakim trupama, do poetka 1916. god. austro-njemake snage okupirale su cijelu
Srbiju i Crnu Goru
- srpska vojska i vlada povlae se preko Albanije na otok Krf
- veljaa 1915. pokuaj britanskog osvajanja Bospora i Dardanela iskrcavanje u
Galipolju turska pobjeda
Istono bojite protunapad Centralnih sila i austro-njemako zauzimanje cijele Poljske
Zapadno bojite Nijemci poinju koristiti otrovne plinove (iperit i klor), obje strane uvode
ratno zrakoplovstvo
Podmorniki rat cilj je prekinuti britansku opskrbu iz prekomorskih zemalja, stradavaju i
putniki i trgovaki brodovi
STANJE NA BOJITIMA 1916.
Zapadno bojite
- II-VI. 1916. bitka kod Verduna njemaka ofenziva na veliku francusku utvrdu
kojom zapovijeda general Ptain neuspjeh oko milijun rtava na obje strane
- ljeto 1916. bitka na rijeci Sommei saveznika ofenziva neuspjeh (Britanci prvi put
upotrijebili tenkove)
Istono bojite
- velika ruska ofenziva generala Brusilova nema bitnih promjena
- Rumunjska ulazi u rat na strani Antante zbog krive procjene da e Brusilov slomiti
Austro-Ugarsku, vei dio Rumunjske okupirale su Centralne sile jo iste godine
Balkansko bojite - otvoreno novo, solunsko bojite u rat na strani Antante ulazi Grka,
saveznici se iskrcavaju u Solunu
Rat na moru
- pomorska blokada Njemake na Sjevernom moru i Austro-Ugarske na Jadranskom,
odluna za konaan ishod rata
- svibanj 1916. britansko-njemaka pomorska bitka kod Skagerraka (nerijeeno, ali
dugorono e vie koristi imati Britanci)

DVIJE REVOLUCIJE U RUSIJI 1917.

Stanje u Rusiji: velike socijalne razlike, oko 90% stanovnitva su seljaci bez zemlje koji rade
na veleposjedima plemstva i Pravoslavne crkve, na prijelazu stoljea razvija se industrija,
poloaj radnika je teak, u Rusiji ive brojni pripadnici neruskih naroda koji razvijaju vlastitu
nacionalnu svijest (Poljaci, Litvanci, Finci, Ukrajinci, Armenci, Azeri, Tatari itd.), car Nikola
II. Romanov vlada u duhu samodravlja, nakon prve revolucije 1905. god. uveden je
parlament (Duma), tijekom ratnih godina Rusija je iscrpljena i narod ivi u krajnjoj bijedi,
zbog nestaice hrane demoralizirana je i fronta i pozadina
FEBRUARSKA (VELJAKA) REVOLUCIJA
- oujak 1917. (veljaa po julijanskom kalendaru) trajk u Petrogradu prerasta u iru
pobunu, vojska staje na stranu pobunjenika
- abdikacija Nikole II, nijedan lan carske kue nije htio preuzeti prijestolje i
odgovornost za katastrofu pad monarhije
- Privremena vlada na elu s Aleksandrom Kerenskim (eser-socijalist), zastupa interese
graanstva i zemljoposjednika te pokuava pretvoriti Rusiju u parlamentarnu
republiku
- raspisani su izbori za Ustavotvornu skuptinu, proglaena je amnestija i ukinuta
cenzura
- vlada nije pristupila obeanim reformama i nastavila je rat, trajkovi se nastavljaju,
osnivaju se radniki i vojniki sovjeti (vijea)
OKTOBARSKA (LISTOPADSKA) REVOLUCIJA
- boljevici komunisti, radikalno krilo socijaldemokratske stranke, nisu imali utjecaja
do povratka Vladimira Iljia Lenjina iz emigracije, postupno preuzimaju sovjete
- u travnju 1917. god. Nijemci su omoguili Lenjinu da se iz vicarske vrati na teritorij
Rusije preko Njemake
- Lenjinov program: hitna uspostava mira, pravo svih narodnosti Rusije na
samoopredjeljenje, agrarna reforma, nadzor radnika nad tvornicama, vlast treba
pripasti sovjetima neposredna demokracija (Travanjske teze)
- 7. XI. 1917. boljevici koriste Sveruski kongres sovjeta i provode dravni udar u
Petrogradu uz pomo mornara s krstarice Aurore, svrgnuta Privremena vlada
- objavljeni su dekreti o sovjetskoj vlasti, miru, narodnostima, zemlji i sl.
- 18. I. 1918. boljevici rasputaju Ustavotvornu skuptinu (nakon to na izborima za
nisu dobili potrebnu parlamentarnu veinu) i uvode revolucionarnu diktaturu
- Sovjetska Rusija prva drava iji cilj je stvaranje besklasnog drutva prema
Marxovim zamislima
- 1. III. 1918. mir u Brest-Litovsku boljevika vlada sklapa separatni mir s
Centralnim silama i odrie se teritorija Finske, baltikih drava, Poljske, Bjelorusije,
Ukrajine i kavkaskih drava
- nakon kapitulacije Njemake, boljevika vlada ponitila je taj ugovor i zahtijevala
povrat teritorija bive carske Rusije, posljedica ega e biti rat s Poljskom i baltikim
dravama
- izbija graanski rat izmeu Crvene armije i Bijele garde, bijeli e dobivati pomo
od zemalja Antante jer su boljevici odbili vraati sve dugove carske Rusije prema
Zapadu, crveni pobjeuju, borbe u europskom dijelu Rusije trajale su do 1920. god,
a u azijskom do 1922.

SVRETAK I. SVJETSKOG RATA

ULAZAK S.A.D. U RAT
- u skladu s Monroevom doktrinom SAD slubeno vode strogo neutralnu politiku
- ameriki kapital kreditira Veliku Britaniju i ostale drave Antante i nije mu u interesu
da one izgube rat
- javnost je sklona Antanti, osobito nakon potapanja Luzitanije 1915. god. (poginulo
128 amerikih graana)
- stanje 1917: Njemaka vodi totalni podmorniki rat, revolucija u Rusiji vei izgledi
za pobjedu Centralnih sila, otkriven je njemaki prijedlog Meksiku za ulazak u rat
- travanj 1917. predsjednik Thomas Woodrow Wilson nagovara Senat da objavi rat
Centralnim silama
- u Francusku uskoro stiu dobro opremljene amerike jedinice
ZAVRNA FAZA RATA
- proljee 1918. nakon Brest-Litovskog mira, njemake snage koncentriraju se na
zapadnom bojitu i zapoinju veliku ofenzivu
- Centralne sile teko su iscrpljene zbog viegodinje pomorske blokade (nestaice
hrane, sirovina i goriva) i nemaju snage zavriti rat
- kolovoz 1918. velika ofenziva sila Antante na svim bojitima
- rujan 1918. proboj solunskog bojita i kapitulacija Bugarske
- listopad 1918. Osmansko Carstvo gubi posjede na Bliskom istoku (izbija velika
pobuna Arapa protiv osmanske vlasti, a Britanci zauzimaju Bagdad) kapitulacija
- istovremeno zapoinje raspad Austro-Ugarske, nacionalni pokreti preuzimaju vlast u
svim pokrajinama, car Karlo obeava stvaranje federativne drave, no sada je
prekasno za reforme
- Njemaka: pobune mornara i nemiri zbog nestaice hrane, abdikacija i bijeg cara
Vilima II. u Nizozemsku, socijaldemokrati formiraju vladu i zapoinju pregovore o
sklapanju mira
- 11. XI. 1918. kapitulacija Njemake i kraj rata
POSLJEDICE I. SVJETSKOG RATA
- demografski poremeaj: blizu 10 milijuna poginulih, 20 milijuna ranjenih (veina
invalidi), 20 milijuna umrlih od epidemije panjolske gripe (1918-19), neravnotea
spolova
- gospodarstvo: teka kriza u europskim dravama ratni trokovi nadmauju
proizvodnju nestaice i inflacija novca; u neutralnim zemljama i SAD-u, naprotiv,
gospodarstvo cvate zbog velikog izvoza
- drutvene promjene: emancipacija ena, stari vladajui sloj gubi mo i utjecaj
- politike promjene: propast starog svjetskog poretka, raspad 4 carstva, SAD postupno
zamjenjuju V. Britaniju kao velesila br. 1, nacionalni pokreti nastanak novih drava,
socijalne revolucije u Rusiji te srednjoj i istonoj Europi, lijevi i desni radikalizam
- kultura: pesimistiki svjetonazor (npr. Oswald Spengler: Propast Zapada)

HRVATSKA U DOBA I. SVJETSKOG RATA

Prilike 1914-18.
- izvanredno stanje - ograniavanje graanskih sloboda, cenzura, politiki procesi
- pojava politike emigracije - Trumbi i Supilo odlaze 1914. god. u Italiju, gdje
osnivaju Hrvatski odbor, nakon prelaska u Pariz, pa London 1915. god. Hrvatski
odbor prerasta u Jugoslavenski odbor, koji okuplja hrvatske, srpske i slovenske
emigrante iz Austro-Ugarske
- Hrvatsko domobranstvo kao dio austro-ugarske vojske upuuje se na sva ratita,
hrvatski vojnici su slabo motivirani za borbu na srpskom i ruskom bojitu, pa se esto
predaju u zarobljenitvo, na talijanskom bojitu, naprotiv, moral je bio visok
- Jugoslavenska legija (tako se trebala zvati, ali je ipak dobila naziv Srpska
dobrovoljaka divizija) - postrojba sastavljena u Odesi 1916. god. od ratnih
zarobljenika Hrvata, Srba i Slovenaca, stavljena pod srpsko zapovjednitvo i upuena
na solunsku frontu
- zeleni kadar - odmetnike skupine vojnih bjegunaca po hrvatskim umama
- veljaa 1918. pobuna mornara u Boki, zahtijevaju sklapanje separatnog mira i
demokratske promjene, sudjelovalo je vie od 400 mornara, kada je pobuna uguena
protiv njih su voeni sudski procesi
- ratna privreda: dravni nadzor nad tritem, rekvizicije, prehrambene karte, centrale za
opskrbu
- god. 1918. Monarhija doivljava gospodarski slom (nestaice i visoka inflacija)
- Hrvatski sabor se sastaje svake godine radi izglasavanja prorauna, na vlasti je
Hrvatsko-srpska koalicija na elu s Pribieviem, koja vodi oportunistiku politiku u
odnosu na dualizam i u dobrim je odnosima s ugarskom vladom, ban je od 1917. god.
Antun Mihalovi, takoer lan Koalicije
Mogua rjeenja hrvatskog pitanja i nastojanja oko njih tijekom Prvoga svjetskog rata:
1. Trijalizam (odnosno austroslavizam) - stvaranje junoslavenske autonomne jedinice u
Monarhiji, koja bi se sastojala od hrvatskih i slovenskih zemalja te BiH
- spominje se na zasjedanju Hrvatskoga sabora 1915. god.
- Svibanjska deklaracija 1917. god. - Jugoslavenski klub u Carevinskom vijeu u
Beu (Istrani, Dalmatinci i Slovenci) zahtijeva stvaranje junoslavenske dravne
jedinice
2. Zajednika drava junih Slavena izdvajanje junoslavenskih zemalja iz Monarhije i
njihovo ujedinjene sa Srbijom i Crnom Gorom
- Jugoslavenski odbor lobira kod antantine diplomacije za stvaranje jugoslavenske
drave kao federacije Slovenije, Hrvatske, BiH te kraljevina Srbije i Crne Gore
- ratni ciljevi Srbije: a) malo rjeenje - velika Srbija koja bi ukljuila Crnu Goru,
BiH, Slavoniju i Dalmaciju, b) veliko rjeenje - cjelovita drava Srba, Hrvata i
Slovenaca u kojoj bi Srbija imala prevlast
- Jugoslavenski odbor pregovara sa srpskom vladom, a Supilo 1916. god. istupa iz
Odbora jer uvia prave ratne ciljeve Srbije
- srpanj 1917. Krfska deklaracija Jugoslavenskoga odbora i Nikole Paia, srpskog
premijera stvorit e se drava SHS kao parlamentarna monarhija s dinastijom
Karaorevia, a o ostalim pitanjima ureenja (federacija ili unitarna drava) odluit
e naknadno Ustavotvorna skuptina

3. Samostalna Hrvatska o potpunoj samostalnosti nije se ozbiljno razmiljalo zbog

pitanja razgranienja sa Srbijom i Italijom (nakon kojega bi Hrvatska bila svedena na iru
okolicu Zagreba)
- HPSS i ista stranka prava smatraju da Hrvatska najprije treba potvrditi vlastitu dravnost,
pa tek nakon toga stupiti u mogui savez sa susjednim dravama (to se inilo opravdanim iz
gospodarskih i sigurnosnih razloga)

10

HRVATSKA 1918.
Nastanaka Drave Slovenaca, Hrvata i Srba
oujak 1918. Zagrebaka rezolucija oporbeni politiari iz svih junoslavenskih krajeva
Monarhije zahtijevaju stvaranje junoslavenske drave i pozivaju na nacionalnu
koncentraciju
listopad 1918. raspad Austro-Ugarske i stvaranje narodnih vijea
Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba: predstavniko tijelo Junih Slavena AustroUgarske, Predsjednitvo: Svetozar Pribievi, Ante Paveli stariji, Anton Koroec
16. X. manifest cara Karla o preureenju Monarhije u federativnu dravu
19. X. Narodno Vijee SHS proglaava se vrhovnim politikim predstavnitvom i zahtijeva
ujedinjenje Junih Slavena
29. X. odluka Hrvatskoga sabora: Hrvatska-Slavonija-Dalmacija s Rijekom, kao suverena
drava, prekida dravno-pravne odnose s Austrijom i Maarskom i pristupa Dravi SHS
Drava Slovenaca, Hrvata i Srba: Hrvatska, Slovenija, BiH, Vojvodina; gl. grad Zagreb,
privremena vlada Sredinji odbor Narodnog vijea; Drava SHS definirana je kao provizorij
(privremena politika vlast do konanog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom)
Problemi Drave SHS:
- gospodarsko rasulo
- pitanje nasljeivanja austrougarske vojske i mornarice
- zeleni kadar
- zahtjevi za agrarnom reformom
- talijanska okupacija Dalmacije i Istre i pitanje granica
- Drava SHS nije bila meunarodno priznata
- pitanje naina ujedinjenja sa Srbijom federacija ili centralistika drava, republika ili
monarhija (zbog neslaganja lanova Narodnog vijea oko ujedinjenja Predsjednitvo,
tj. Pribievi, poinje na svoju ruku pregovore s Beogradom)
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Jugoslavenski odbor zastupa Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba u inozemstvu.
Do meunarodnog priznanja nije dolo zbog diplomatske aktivnosti Italije i Srbije.
9. XI. 1918. enevska deklaracija o ujedinjenju (potpisnici Trumbi i Pai) trebalo se
provesti ujedinjenje na naelu ravnopravnosti Kraljevine Srbije i Drave SHS, meutim, u
tom asu u Srbiji je rasputena vlada, pa je Paiev potpis proglaen nevaeim (politika
igra)
Socijalni nemiri: Narodno vijee SHS poziva srpsku vojsku da uvede red
Narodno vijee odredilo je izaslanstvo za odlazak u Beograd.
Naputak dokument o uvjetima koje Delegacija treba postaviti prije samog ujedinjenja: da se
sauvaju povijesne pokrajine, odredi nadlenost dravnih i pokrajinskih vlasti, a budue
ureenje odredit e ustavotvorna skuptina (Naputak su donijeli pristae federalistike struje
na elu sa Stjepanom Radiem)
Adresa dokument kojim se zahtijeva bezuvjetno i hitno ujedinjenje Drave SHS i Srbije, a
uvjeti iz naputka navedeni su kao elje (Adresu su sroili Svetozar Pribievi i njegovi
suradnici, pristae centralistike struje)
25. XI. Skuptina Vojvodine proglasila je ujedinjenje sa Srbijom
26. XI. Srbiji se prikljuila Crna Gora
1. XII. proglas regenta Aleksandra, nakon to je primio Delegaciju iz Zagreba s Adresom, o
stvaranju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

11

VERSAJSKI POREDAK U EUROPI

sijeanj 1919. mirovna konferencija u Versaillesu
Velika trojica: David Lloyd George, Woodrow Wilson, Georges Clemencau (Velika
etvorica: 3 + Vittorio Orlando)
Formalno su kao osnova mira prihvaena naela iz 14 toaka W. Wilsona (pravo na
samoodreenje naroda, stvaranje mirovnog Drutva naroda, razoruavanje)
Ipak, su u prvi plan doli interesi Velike Britanije (ravnotea snaga) i Francuske (osveta
Njemakoj).
28. VI. 1919. Mirovni ugovor s Njemakom:
- oduzete su joj sve kolonije u korist Francuske i V. Britanije
- dijelovi teritorija dodijeljeni su Francuskoj, Poljskoj, Belgiji i Danskoj
- Slobodan grad Danzig (Gdansk)
- saveznika okupacija Saarske oblasti
- oduzeta joj je ratna flota, a oruane snage smanjene na 100,000 ljudi
- demilitarizacija Porajnja
- ratna odteta od 132 milijarde zlatnih maraka
Posebni mirovni ugovori s Austrijom, Maarskom, Bugarskom i Turskom: sve su morale
predati odreene teritorije, platiti odtetu i smanjiti vojne snage (posebno loe je prola
Maarska koja je izgubila 2/3 predratnog teritorija), Austriji je izriito zabranjeno ujedinjenje
s Njemakom, a dinastija Habsburg nije se smjela restaurirati ni u jednoj od nasljednica
Nove drave: Finska (osloboena od Rusije), Estonija, Letonija, Litva, Poljska (stvorena od
dijelova Rusije, Njemake i Austrougarske), ehoslovaka, Austrija, Maarska, Kraljevstvo
SHS
Drave pobjednice poveale su teritorij (Francuska, Rumunjska, Italija) i kolonijalne posjede
(tzv. mandatna podruja u Africi i na Bliskom istoku, pod britanskom i francuskom upravom).
Revizionizam: tenja za promjenom novog poretka, osobito jaka u poraenim dravama, ali i
Italiji, Versajski poredak nije mogao osigurati trajan mir jer je ostavio mnoga nerijeena
pitanja i prestrogo kaznio poraene.
Liga naroda organizacija ije su lanice, u teoriji, trebale biti sve svjetske drave, a cilj joj
je bio odravanje mira u svijetu (kontrola naoruanja, posredovanje u rjeavanju sporova,
politiki i gospodarski pritisci na mogue agresore), sjedite u enevi, nastala je na inicijativu
predsjednika Wilsona, meutim SAD nisu postale lanica Lige naroda zbog povratka na
politiku izolacionizma, Liga naroda nije imala nikakve oruane snage na raspolaganju.
Vijee lige - sredinje tijelo Lige naroda u kojem su stalne lanice bile V. Britanija,
Francuska, Japan (istupio 1933), Italija (istupila 1937), Njemaka (istupila 1933), SSSR
(istupio 1939).
Sukob interesa V. Britanije i Francuske: cilj francuske politike je onemoguavanje jaanja
Njemake i odravanje versajskog sustava pod svaku cijenu, britanska politika usmjerena je
prema svjetskom kolonijalnom carstvu (sada preustrojenom u British Commonwealth), a u
Europi joj je odgovarala ravnotea snaga (pa i na tetu Francuske) zbog ega su Britanci meu
prvima uspostavili diplomatske odnose sa SSSR-om i dopustili naoruavanje Njemake u
doba Hitlera
Sanitarni kordon - pojas drava izmeu Baltika i Crnog mora koji je trebao izolirati
Njemaku i SSSR (baltike republike, Poljska, ehoslovaka, Rumunjska)
Mala antanta savez usmjeren protiv maarskog revizionizma (ehoslovaka, Rumunjska,
Kr. SHS/ Jugoslavija)
Balkanska antanta savez iji je cilj bilo ouvanje postojeih granica na Balkanu
(Jugoslavija, Grka, Rumunjska, Turska)

12

TURSKI NACIONALNI POKRET

1920. Mir u Sevresu: Osmansko Carstvo mora se odrei arapskih zemalja na Bliskom Istoku
(Irak, Transjordanija i Palestina britanski mandati, Sirija i Libanon - francuski) te dijelova
Male Azije naseljenih Grcima i Armencima, tjesnaci Bospor i Dardaneli pod nadzorom su sila
Antante, tu su i odredbe o reparacijama i oruanim snagama
- pojavljuje se pokret na elu s Mustafom Kemal-paom, proslavljenim vojskovoom iz
svjetskog rata, iji je cilj stvaranje turske nacionalne drave na ostatcima Osmanskog
Carstva te ponitenje mira u Sevresu
1922. sultan je svrgnut s prijestolja
1923. proglaena je Republika Turska - na elu s Mustafom Kemalom zvanim Atatrk
(Otac Turaka) turske snage protjeruju Grke i Armence iz Male Azije, poniten je mir u
Sevresu (prema ugovoru iz Lausane iste godine, Turskoj je priznat dananji nacionalni
teritorij)
Reforme Kemala Atatrka: ukidanje erijatskih zakona i odvajanje vjere od drave,
parlamentarna republika, gregorijanski kalendar, jezine reforme, latinino pismo,
emancipacija ena, ukidanje tradicionalne nonje, meutim, takve korjenite reforme i raskid s
tradicijom nisu mogli biti provedeni mirnim putem, pa je reim Kemala Atatrka morao
posezati za represijom i progonima neistomiljenika (osobito komunista i islamista)
POJAVA FAIZMA U ITALIJI
Italija nakon 1. svjetskog rata: gospodarska kriza popraena visokom nezaposlenou,
socijalnim nemirima i valom trajkova, mit o ukradenoj pobjedi (nezadovoljstvo
nacionalistikih krugova teritorijalnim dobitcima), parlamentarne stranke nisu uspijevale
sastaviti stabilnu vladu, prijetila je socijalna revolucija
1919. Benito Mussolini, novinar, bivi socijalist i pristaa ulaska Italije u Svjetski rat, stvara
veteransku organizaciju Fasci di Combattimento (simbol organizacije je starorimski snop
fasces koji treba predstavljati jedinstvo naroda), financiraju ga posjednici krupnog kapitala
kako bi se mogli posluiti poluvojnim odredima crnokouljaa u guenju trajkova
Faistika ideologija: autoritarna drava na elu s nepogreivim voom treba rijeiti
suprotnosti izmeu ekonomskih klasa i stvoriti jaku naciju, ojaana talijanska nacija mora
postati sredozemna velesila i stvoriti novo rimsko carstvo, Italija treba postati korporativna
drava, poslodavcima se obeava suzbijanje ljevice i zahtjeva sindikata, radnicima
osiguravanje radnih mjesta i plaa, cijeloj naciji revizija versajskog poretka, a prvi korak na
tom putu trebalo je biti ukidanje demokracije i unitenje komunista i socijalista
1922. mar na Rim kralj Viktor Emanuel III. daje Mussoliniju mjesto predsjednika vlade
- Mussolini je novim izbornim zakonom i pojaanom propagandom osigurao relativnu
pobjedu faista na parlamentarnim izborima 1924. god.
1924. ubojstvo socijalista i voe oporbe Matteottija - povod za uvoenje izvanrednog stanja
1925. uvoenje faistike diktature, ef drave Il Duce, Italija je i dalje formalno monarhija
na elu s kraljem, faizacija drave provodi se postupno, a tek od tridesetih godina moemo
govoriti o pokuaju totalitarne kontrole drutva i dravnom nadzoru gospodarstva
- faisti su unitili svaku oporbu i uveli red represijom, meutim, drava nije bila onako
gospodarski i vojno jaka kako je tvrdila slubena propaganda (to se pokazalo porazima
u 2. svjetskom ratu)
1929. Lateranski sporazumi kompromis papinske i talijanske drave oko rimskog pitanja
- stvorena drava Vatikan, a katolianstvo proglaeno dravnom religijom u Italiji

13

SOVJETSKA RUSIJA
Svesovjetska Komunistika Partija Boljevika (SKP/b) nakon Oktobarske revolucije
1917. g. i Lenjinova dravnog udara 1918. g. uspijevaju se odrati na vlasti iako su dotada bili
mala skupina urotnika, proglaena je Ruska Sovjetska Federativna Republika i diktatura
proletarijata
Uzroci pobjede boljevika:
- njihov program bio je privlaan irokim narodnim masama (drutvena jednakost i
stvaranje komunistikog drutva, Tvornice radnicima zemlja seljacima!, pravo
neruskih naroda Rusije na samoodreenje)
- stranka ima vrstu organizaciju i odluno provodi teror prema svim protivnicima
(eka tajna policija, kasnije GUP i NKVD)
- carizam je bio potpuno kompromitiran, a ostale politike stranke nisu imale dovoljno
jasan program niti bile odlune kao boljevici, bijeli su se dodatno kompromitirali
kao suradnici stranih sila (intervencija Antante)
Ratni komunizam (1918-21): doba graanskog rata, boljevici provode nacionalizaciju
(podravljenje) tvornica, rudnika i veleposjeda i uvode jednake plae za sve slube te
rekvizicije poljoprivrednih proizvoda. Uspjeli su ostvariti vojnu pobjedu nad bijelim armijama
i suzbiti unutarnji otpor, ali nisu uspjeli poveati proizvodnju i izbila je glad.
1921. NEP (Nova ekonomska politika): prestaju rekvizicije, doputeno je privatno
vlasnitvo seljaka nad zemljom i mala nedravna poduzea, do 1926. gospodarstvo je gotovo
dostiglo prijeratnu razinu (to je bio cilj) i tada je NEP ukinut
1922. Crvena Armija zauzela je sve dijelove Rusije i neke novostvorene nacionalne drave
(Ukrajina, Bjelorusija, Gruzija itd.) stvorena je nova dravna zajednica koja je osiguravala
prevlast Rusije u bivem Carstvu i formalno potivanje prava na samoopredjeljenje naroda Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR)
1924. Lenjinova smrt tijekom sukoba boljevikih frakcija (tzv. lijevi i desni) uzdigao se
kao vrhovni vlastodrac generalni sekretar Partije Josif Visarionovi Dugavili zvan Staljin
1925. Lav Trocki iskljuen je iz Partije i Staljin postaje neformalni diktator
1926. kraj NEP-a i poetak planskog gospodarstva
- petoljetke (petogodinji planovi proizvodnje, prvi je pokrenut 1928.)
- kolektivizacija poljoprivrede prisilno stvaranje kolhoza (kolektivnih seoskih
gospodarstava) i sovhoza (dravna poljoprivredna poduzea), progon kulaka
- u petoljetkama je uspjeno provedena industrijalizacija i elektrifikacija drave, no uz
visoku cijenu (nizak ivotni standard radnika i prisilan rad politikih zatvorenika)
Obiljeja staljinizma: konaan cilj je stvaranje besklasnog drutva, a sva su sredstva na
putu u komunizam doputena, ideologija je nova dravna religija (Staljinovo shvaanje
marksizma Drava odumire svojim jaanjem), kult linosti, centralizirana partijska
drava (narodna demokracija i savez slobodnih republika postoje samo na papiru), stroga
hijerarhija unutar Partije, totalitarizam drava se trudi kontrolirati cjelokupan ivot
pojedinca od roenja do smrti, obraun sa stvarnim i moguim protivnicima (osobito unutar
same Partije nitko nije bio siguran), diktaturu provodi golemi dravni aparat s jakom tajnom
policijom (GUP/NKVD), toan broj rtava nije poznat, neke procjene govore o 12 milijuna
Gulag radni logor za politike zatvorenike
Diktaturi je pogodovala izolacija Sovjetskog Saveza od Zapada. SSSR nije priznavao vanjske
dugove carske Rusije, pa su zapadne zemlje kasno sklopile diplomatske odnose sa SSSR-om.
(meu prvima su bile Turska, Njemaka i Velika Britanija zato?).
KOMINTERNA (Trea komunistika internacionala) osnovana 1919, preko te organizacije
sve komunistike partije izvan SSSR-a (u veini zemalja bile su stavljene izvan zakona)
povezane su u jedinstvenu mreu i bile su pod Staljinovom kontrolom.
14

HRVATSKA U KRALJEVSTVU SHS (1918-1920)

Prvi potezi nove vlasti i pokuaji otpora
Proglas iste stranke prava: in ujedinjenja 1. XII. 1918. g. bio je jednostran i nije bio
pravovaljan jer ga nije potvrdio Hrvatski sabor niti je organiziran referendum o tom pitanju
Stav Radieve HPSS: Hrvatski sabor mora se sastati i potvrditi ujedinjenje, meutim, on je
rasputen i nije vie sazivan tijekom cijelog postojanja prve Jugoslavije
5. XII. 1918. demonstracije u Zagrebu protiv ujedinjenja, oruani sukob izmeu domobrana
(na strani demonstranata) i vladinih snaga (Narodna straa SHS, sastavljena od sokolaa i
mornara iz Dalmacije), 16 poginulih (prosinake rtve), povod za hitno rasputanje
domobranstva i Pribieviev poziv srpskoj vojsci da uvede red (to se opravdavalo i strahom
od sovjetske revolucije)
Centralizacija
- u novoj dravnoj vladi najvanije poloaje zauzimaju srpski politiari, Stojan Proti
premijer, Svetozar Pribievi ministar unutarnjih poslova, jedini Hrvat na vanijem
poloaju bio je Ante Trumbi ministar vanjskih poslova
- u preanskim krajevima (biva Austro-Ugarska) srbijanska vojska ima okupacijske
ovlasti
- smanjen je djelokrug pokrajinskih vlada, novi hrvatski ban Ivan Paleek provodi
zapovijedi iz Beograda, do donoenja ustava privremeno su zadrane pokrajine
Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina itd.
- Privremeno narodno predstavnitvo (parlament) ima zadatak organizirati izbore za
Ustavotvornu skuptinu
- regent Aleksandar ima velike ovlasti u upravi i zakonodavstvu
Zamjena novca
- 1918. god. austro-ugarska kruna i srpski dinar imaju priblino jednaku vrijednost
- nakon propasti Monarhije, obezvrijeene krune iz Austrije i Maarske krijumare se u
Kraljevstvo SHS, provodi se markiranje novanica
- paralelna sredstva plaanja srpski dinar u istonom dijelu drave i SHS-kruna u
zapadnom dijelu (u dravama nasljednicama Monarhije krune su dugo ostale u
optjecaju, a meusobno su se razlikovale po peatima i markicama s obiljejem nove
vlasti, stopa inflacije nije bila svuda jednaka)
- novi dinari Kraljevstva SHS tiskani su ve u sijenju 1919. god, no konana zamjena
kruna odgaa se zbog interesa pekulanata bliskih vlasti
- krune su ostale u optjecaju do poetka 1921, zamijenjene su po teaju od 1 dinar za 4
krune (umjesto stvarnog teaja na temelju kupovne moi 1 d. za 2 -2,50 k.)
Nasilno igosanje stoke izaziva lokalne pobune hrvatskih seljaka
Meunarodno priznanje Kraljevstva SHS odgaa se zbog nerijeenog jadranskog
pitanja (SAD II. 1919, Francuska i V. Britanija VI. 1919, Italija XII. 1920)
Trianonski ugovor (VI. 1920) - odreene su granice s Maarskom, Kraljevstvu SHS pripali
Meimurje, Baranja, Baka i Banat
Rapalski ugovor (XI. 1920) - odreene su granice s Italijom, Kraljevstvo SHS poputa zbog
pritiska Francuske i V. Britanije, Italiji su pripali Istra, Zadar, Cres, Loinj i Lastovo
Rijeka slobodna gradska drava (1924. prikljuena Italiji)
Problemi nove drave: nacionalna pitanja (6 junoslavenskih naroda i brojne manjine),
agrarno pitanje (zahtjevi za preraspodjelom zemlje, to je obeao i sam regent), ope
siromatvo i slaba industrija, prometna nepovezanost pokrajina, slabo stanje sigurnosti izvan
gradova (razliite razbojnike skupine, od kojih neke imaju i politiki predznak)

15

DJELOVANJE HPSS-A
- od 1904. djeluje na podruju Hrvatske i Slavonije, zastupa interese seljaka kao
najbrojnijeg drutvenog sloja
- program do 1918: povijesno i prirodno pravo Hrvatske na dravnost, demokracija,
gospodarske reforme u cilju jaanja srednjeg seljakog posjeda, trijalizam
(austroslavizam)
- kao lan Sredinjeg odbora Narodnog vijea, Stjepan Radi trai da Srbija prije
ujedinjenja prizna pravo na suverenost svim lanicama budue drave
- nakon ujedinjenja, HPSS prelazi u oporbu spram politike dravne centralizacije koju
provode Pribievi i Dvor
- 1919. god. Stjepan Radi dolazi na elo stranke nakon smrti brata Antuna
- nacionalni program: Hrvatska seljaka republika u ravnopravnom savezu
junoslavenskih, a poeljno, i ire, podunavskih malih drava
- 1920. izbori za Ustavotvornu skuptinu HPSS je najjaa stranka Hrvatske i Slavonije
odnosno etvrta stranka po snazi na dravnoj razini (ope birako pravo za mukarce)
- nakon izborne pobjede, HPSS mijenja naziv u HRSS: Hrvatska republikanska
seljaka stranka i otvoreno se zalae za republikansko i federativno ureenje
- HRSS iri utjecaj i na graanski sloj te na Hrvate izvan sjeverne Hrvatske, a pritisci od
strane reima samo pogoduju rastu popularnosti
OSTALE STRANKE
- Demokratska stranka (Svetozar Pribievi i Ljuba Davidovi) zagovara integralno
jugoslavenstvo, nacionalni joj je program pretopiti sve junoslavenske narode u
jedinstvenu naciju, ima pristaa meu svim narodima, no najvie meu preanskim
Srbima, kasnije se raspala na Pribievievu i Davidovievu stranku
- Radikalna stranka (Nikola Pai) uiva podrku Dvora i biraa u Srbiji, cilj joj je
osigurati politiku i gospodarsku prevlast Srbije nad drugim narodima u dravi
- Hrvatska stranka prava (Ante Paveli mlai) nastala od iste stranke prava
(frankovci), istie pravo Hrvatske na potpunu samostalnost, s vremenom e
naginjati desnom radikalizmu
- Hrvatska zajednica (Ivan Lorkovi, Matko Laginja) liberalna graanska stranka
nastala ujedinjenjem Stranke prava (starevianci) i Napredne stranke, HZ je u
poetku naginjala integralnom jugoslavenstvu, ali je jo prije izbora odustala i poela
zagovarati federalizam i suraivati s Radiem, na izborima za Ustavotvornu skuptinu
doivljava poraz
- Hrvatska federalistika seljaka stranka (A. Trumbi) nastala 1926. od HZ i
nekih nezadovoljnika Radieve stranke
- Hrvatska puka stranka program katolikog jugoslavenstva, postala je s
vremenom marginalna u odnosu na HRSS kao i ostale hrvatske stranke, imala je
najvie pristaa meu katolicima u Dalmaciji i Hercegovini
- Komunistika partija Jugoslavije radikalne socijalne reforme i stvaranje Sovjetske
Republike Jugoslavije, na izborima za Ustavotvornu skuptinu ak trea stranka po
snazi, ubrzo je stavljena izvan zakona kao protudravna i revolucionarna snaga, pa
djeluje u tajnosti, privlai intelektualce-ljeviare i industrijske radnike

16

GOSPODARSTVO
- Hrvatska je i dalje preteno agrarna zemlja, ali se razvoj industrije donekle ubrzao
- do sredine 20-ih godina doivljava gospodarski polet
- seljatvo se zahvaljujui inflaciji tijekom 1. svjetskog rata rijeilo dugova
- agrarna reforma: budui da je veina seljakih posjeda manja od 5 ha, drava
pristupa programu preraspodjele veleposjeda, meutim, reforma nije uspjeno rijeila
agrarno pitanje zbog politikih manipulacija (najvie su se okoristili srpski veterani iz
1. svjetskog rata, a dio veleposjednika uspio se nagoditi s dravom)
- rast gradova: viak stanovnitva sa sela slio se u gradove jer se u industrijskom sektoru
mogao nai posao, osobito su se razvili Zagreb i Split
- 1925. eljeznika pruga Zagreb -Split
- hrvatski financijski krugovi uspjeli su se ukljuiti u jugoslavensko trite i dobro
posluju do poetka velike gosp. krize (1929-33)
Hrvatska je od najnerazvijenije pokrajine Austro-Ugarske postala najrazvijenija pokrajina
Kraljevstva SHS, meutim, njezinim prednostima dugorono e se najvie okoristiti vladajui
krugovi u Beogradu.

HRVATSKA 1921-28: RADIEV NACIONALNI POKRET

Vidovdanski ustav (28. VI. 1921.)
- radikalski prijedlog ustava izglasan je u Konstituanti tijesnom natpolovinom veinom
(223/419), prema ranijim dogovorima trebala ga je potvrditi dvotreinska veina
- 50 zastupnika HRSS-a bojkotiralo je rad skuptine jer nisu htjeli polagati prisegu
kralju, Radiev nacrt ustava neutralne seljake republike Hrvatske (koja moe, ali i
ne mora ui u savez s ostalim junoslavenskim dravama) ujedno je stranaki program
- Ustavotvornu su skuptinu ubrzo napustili i Hrvatska zajednica, HSP te jo neki
oporbeni zastupnici, komunisti su u meuvremenu stavljeni izvan zakona, pa nisu ni
smjeli sudjelovati, radikali su preostale stranke pridobili da glasuju za ustav razliitim
ustupcima i obeanjima
- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca: unitarna parlamentarna monarhija, kralj ima
velike ovlasti u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti, centralizirana dravna uprava,
bit e uvedena administrativna podjela na 33 oblasti, koja e razmrviti stare povijesne
cjeline, slubeno postoji jedna nacija, srpsko-hrvatsko-slovenska i jedan jezik s tri
narjeja
- Ustav je ozakonio ve uspostavljeni dravni centralizam i nacionalni unitarizam te nije
stvorio politiki okvir u kojemu bi se mogla rijeiti nacionalna, socijalna i gospodarska
pitanja nove drave
Djelovanje HRSS-a 1921-28. god.
- do 1923. stranka odbija ui u Narodnu skuptinu, ali koristi sve ostale legalne oblike
politike borbe
- jasan program glede nacionalnih i socijalnih pitanja: teritorijalna cjelovitost Hrvatske
(Banska Hrvatska s Dalmacijom), republika, mogui savez drava Jugoslavije, ali i
ire, svih podunavskih i balkanskih drava, graanska prava, agrarna reforma u smislu
stvaranja srednjih posjeda

17

stranake podrunice osnivaju se ubrzo i u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Vojvodini,

pa ak i u Sloveniji i Makedoniji
izbori 1923: HRSS predstavlja drugu politiku snagu u skuptini (70/310) i ima znaaj
hrvatskog nacionalnog pokreta iji je cilj preustroj drave
u Narodnoj skuptini nastupa zajedno s HZ i HSP kroz Hrvatski blok, no ne uspijevaju
ostvariti ciljeve parlamentarnim putem, jedino uspijevaju odgoditi podjelu nekadanje
Banske Hrvatske na Zagrebaku, Primorsko-krajiku, Osjeku i Srijemsku oblast
(Dalmacija je podijeljena na Splitsku i Dubrovaku)
Radi pokuava dobiti podrku Lige naroda i stranih sila za rjeavanje hrvatskog
pitanja, no njihov interes je slab, posjetio je Britaniju, Austriju, SSSR
1924. god, Stjepan Radiu u Moskvi ulanjuje HRSS u Seljaku internacionalu
(odsjek Kominterne) kako bi privukao pozornost, po povratku u zemlju zatvoren je
zbog protudravne djelatnosti
izbori 1925: unato zabrani promidbe, HRSS osvaja 67 od 315 mandata, kralj
Aleksandar amnestirao je Radia, a Pai mu nudi sporazum
zaokret: stranka mijenja ime u HSS, odrie se republikanstva, priznaje Vidovdanski
ustav i zalae se za federalizaciju Kraljevine SHS parlamentarnim putem, stvorena je
koalicijska vlada radikala i radievaca sa Stjepanom Radiem kao ministrom prosvjete
1926. pad koalicijske vlade, pokazalo se da je sporazum bio tek kratkorona politika
taktika radikala
izbori 1927: HSS je izgubio dio pristaa (Trumbieva HFSS), pa dobiva neto manje
glasova zbog ega je Radi prisiljen na novi politiki zaokret
Seljako-demokratska koalicija (SDK): HSS + SDS (Samostalna demokratska
stranka Svetozara Pribievia, Pribievi je u meuvremenu uvidio da je
jugounitarizam bio samo politiki instrument Paia i Dvora te da srbijanski politiari
ne misle dijeliti vlast sa Srbima-preanima, zato se pribliio Radiu i poeo zagovarati
federalizam)
novo podruje djelovanja HSS-a bile su skuptine hrvatskih oblasti
SDK postaje ozbiljna prijetnja vladajuim radikalima imala je masovnu podrku
Hrvata te dijela preanskih Srba, a u Skuptini je javno prozivala radikale umijeane u
financijske afere
20. VI. 1928. atentat u Skuptini: radikal Punia Rai ubio je Pavla Radia i uru
Basarieka te ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu, Rai je u napadu
bijesa izvukao revolver i zapucao, a sve je zapravo bilo isplanirano
8. VIII. 1928. smrt Stjepana Radia uslijed posljedica ranjavanja
u Zagrebu izbijaju veliki prosvjedi, a SDK odbija sudjelovati u radu Skuptine i trai
hitan preustroj drave

18

SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA 1929-33.

Uzroci krize
- kapitalistiko svjetsko gospodarstvo prolazi kroz razvojne cikluse, nakon povoljne
konjunkture redovito nastupa razdoblje stagnacije i krize
- politika slobodnog trita (liberalni kapitalizam) nije mogla osigurati vjeni privredni
rast, dvadesetih godina XX. stoljea uzlet je bio najvei dotada, osobito u SAD i
zemljama-pobjednicama prvog svjetskog rata
- hiperprodukcija: industrija je proizvodila vie robe no to se moglo potroiti
- brz rast vrijednost dionica poduzea privlaio je sve vie ulagaa i pogodovao
burzovnom meetarenju
- psiholoki initelji produbili su krizu jer kada je zapoela svi su teili tednji pa su
ulaganja naglo opala, to je tzv. ekonomska depresija ulaganja, proizvodnja i
potronja padaju na minimum
Obiljeja krize
- kriza je zapoela u listopadu 1929. slomom njujorke burze (Crni petak na Wall
Streetu)
- panika se iz SAD proirila na sve dijelove svijeta
- bankrotiralo je mnogo velikih ulagaa, banke i poduzea propadali su lananom
reakcijom, vlade drava nisu se htjele mijeati zbog tadanjih ekonomskih dogmi da
svaka intervencija drave u trine odnose vodi u komunizam, a preivjele banke
odbijale su davati zajmove
- deflacija cijene su padale i novac se povlaio s trita pa mu je rasla vrijednost,
nastupila je kronina nestaica novca
- razina zaposlenosti neprestano je padala, a s njome i plae (uslijed velike ponude
radne snage i nestaice novca)
- kriza je izazvala politiku krizu u svim zemljama koje je zahvatila, ope obiljeje tih
politikih kriza bila je sumnja u parlamentarnu demokraciju i porast desnog, a
ponegdje i lijevog radikalizama
- SSSR nije osjetio krizu jer je tu ve zapoinjao drugi petogodinji plan, a drava je
bila razmjerno izolirana od svjetskog trita
- konac 1932. vrhunac krize, npr. u Njemakoj je razina industrijske proizvodnja
iznosila 50% one iz 1929, a nezaposleno je bilo gotovo est milijuna registriranih
radnika
Rjeenja
- naposljetku su sve drave bile prisiljene na politiku intervencionizma (mijeanje
drave u gospodarstvo)
- politiki sustav promijenio se u Njemakoj (nacional-socijalizam), panjolskoj (pad
monarhije i privremena vladavina ljevice), zemljama istone Europe (vojne i
monarhistike diktature u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Jugoslaviji)
- u SAD predsjednik Franklin D. Roosevelt provodi reforme pod nazivom New Deal:
devalvacija dolara, progresivni porez, dravna ulaganja i javni radovi, povoljni
zajmovi farmerima, ukidanje prohibicije alkohola sve je to povealo kupovnu mo
stanovnitva i opu proizvodnju
- njemaki nacisti interveniraju putem velikih dravnih narudbi od industrije, uvodi se
i ratna proizvodnja, javni radovi i dravna kontrola valute, Njemaka je prestala
plaati reparacije jo prije dolaska Hitlera na vlast
- Japan trai izlaz u ekspanziji i 1931. osvaja Manduriju, Italija provodi nacionalizaciju
dijela industrije i zapoinje pripreme za rat, 1935. napast e Etiopiju,

19

USPON NACIONAL-SOCIJALIZMA U NJEMAKOJ

Njemaka 1918-19: nakon poraza i abdikacije cara, pobune u ratnoj mornarici i meu
radnicima nisu se smirile, socijaldemokrati ele Njemaku ureenu kao parlamentarnu
republiku, komunisti nastavak revolucije i sovjetski model drave, na izvanrednim
izborima pobijedit e socijaldemokrati
zima-proljee 1919. komunistike pobune u Bavarskoj i Berlinu, nova vlada gui ih u krvi
uz pomo bivih carskih vojnika okupljenih u dobrovoljake odrede (Freikorps)
lipanj 1919. Versajski ugovor i novi val nezadovoljstva
srpanj 1919. u Weimaru izglasan republikanski i demokratski ustav (Vajmarska
republika)
- desniarski mit o udarcu noem u lea: za njemaki poraz krivi su izdajniciljeviari, a iza njih stoji meunarodna urota idovskih bankara
Poratna kriza: Njemaka je naglo izgubila trite i izvore sirovina te dobila goleme
reparacije, drava je prezaduena i financira se prekomjernim tiskanjem novanica
(hiperinflacija), propadanje srednjeg sloja, problem razvojaenih veterana
Nacional-socijalistika njemaka radnika stranka (NSDAP): osnovana u Mnchenu
neposredno prije prvog svjetskog rata s ciljem propagiranja ideja neopoganskih okultnih
drutava njemakim radnicima, bila je potpuno beznaajna do dolaska Adolfa Hitlera na
njezino elo (1919), Hitler je bio razvojaeni kaplar podrijetlom iz Austrije
1923. vrhunac hiperinflacije, Njemaka ne moe plaati reparacije, pa je Francuzi
kanjavaju okupacijom Ruhrske oblasti
- kruok generala Ludendorfa uz pomo nacista pokuava preuzeti vlast u Bavarskoj
(Minhenski pu)
- nakon neuspjelog pua, Hitler odlazi na dvogodinju robiju gdje pie knjigu Moja
borba
Nacistika ideologija:
1. rasna teorija: toboe znanstveno uenje o nejednakoj vrijednosti ljudskih rasa
pomijeana s okultnim bajkama o arijskoj rasi nadljudi, zloj, idovskoj rasi te
manje vrijednim mijeanim rasama, nacional-socijalistika drava poradit e
na rasnoj higijeni i uzgoju novog ovjeka
2. ekstremni nacionalizam: Velikonjemaki Reich trebao bi obuhvatiti sve
etnike njemake krajeve (Austriju, Sudete, Danzig itd), a zatim i novi ivotni
prostor (Lebensraum) na raun slavenskih drava na istoku
3. model drave blizak faistikom: Njemaku moe stabilizirati jedino
ukidanje demokracije i diktatura na elu s nepogreivim voom (Fhrer),
totalitarna je drava nuno sredstvo za uspostavu narodne zajednice
4. novi svjetski poredak: revizija versajskih ugovora, ponovno naoruavanje i
obnova Njemake kao svjetske velesile
1924-29. kratkotrajna stabilizacija Vajmarske republike: angloameriki zajmovi za
obnovu, odgoda plaanja reparacija, privredni oporavak, povoljan meunarodni poloaj
Njemake, ekstremistike stranke gube pristae
1929-33. Velika kriza: Njemaka je posebno pogoena zbog ovisnosti o svjetskom kapitalu,
pad proizvodnje i visoka nezaposlenost, daljnje propadanje srednjeg sloja, jaanje lijevog i
desnog radikalizma
Uspon nacistike stranke: osiromaene mase oduevljavaju se za Hitlerova obeanja, dok
krupni kapital (ne samo njemaki) financira naciste u strahu od mogue komunistike
revolucije, nacistiki Jurini odredi (SA) siju teror meu idovima i politikim protivnicima

20

1932. parlamentarni izbori nacisti dobivaju relativnu veinu i ulaze u koaliciju sa strankama
desnice
sijeanj 1933. predsjednik Hindenburg imenuje Hitlera za kancelara
Pale Reichstaga organizirali su ga sami nacisti, to je bio povod za obraun s komunistima i
uvoenje izvanrednog stanja, kancelar Hitler dobiva diktatorske ovlasti.
Iste godine, Njemaka istupa iz Lige naroda.
1934. Hindenburgova smrt, Hitler preuzima predsjednike ovlasti te postaje Fhrer
No dugih noeva - Hitlerov obraun unutar vlastite stranke, smaknuti su Ernst Rhm i
voe SA koji su smetali njemakim vojnim i financijskim krugovima budui da su bili
radikalni i u socijalnom smislu, Hitler se rijeio moguih politikih protivnika, a na mjesto SA
kao novu stranaku vojsku uzdigao je SS Heinricha Himmlera
1935. Nirnberki rasni zakoni idovi u Njemakoj gube sva graanska prava, takoer i
sve nearijske i hendikepirane osobe
Totalitarni III. Reich: Jedan narod, jedna drava, jedan voa!, svastika drevni simbol
Sunca, politika ubojstva i konclogori (prvi je osnovan u Dachau), masovni mitinzi i irenje
ideologije putem medija (Ministarstvo propagande Josepha Goebelsa), Gestapo tajna
policija, opa vojna obveza i naoruavanje, postoje dva paralelna dravna aparata, stari,
naslijeen od Vajmarske republike i novi, stranaki koji nadzire onaj prvi
Nacisti su dravnim intervencijama u gospodarstvu smanjili nezaposlenost i neto poveali
ivotni standard. Osim uspjene propagande, i to je bio jedan od razloga zato je nacizam
imao podrku velikog dijela njemakog drutva.

21

ISTONA AZIJA IZMEU DVA SVJETSKA RATA

INDIJA: itav Indijski potkontinent pod je britanskom kolonijalnom vlau, u meuratnom
razdoblju jaa pokret za neovisnost Indije, stranka Nacionalni kongres (osnovana jo 1885) na
elu s Mohandasom Ghandijem vodi politiku pasivnog, nenasilnog otpora koji se pokazuje
vrlo djelotvornim (graanski neposluh i bojkot britanske robe), Britanci potpiruju razdor
izmeu Hindusa i indijskih muslimana
KINA: nakon proglaenja Republike 1911. god, sredinja vlada Kuomintanga nadzire tek
mali dio kineskog teritorija, u veini pokrajina vladaju domai vojni gospodari
- i dalje je na snazi politika otvorenih vrata koja odrava gospodarsku ovisnost Kine
- budui da Kuomintang nije uspio srediti prilike i provesti reforme, jaa Komunistika
partija Kine na elu s Mao Ce Tungom, relativno je samostalna od Kominterne i uiva
veliku podrku seljaka-bezemljaa
- od 1927. zapoinje nova revolucija i graanski rat izmeu nacionalista na elu s
generalom ang Kaj ekom te Maovih komunista, to stanje iskoristit e militaristiki
Japan da zapone otvorenu agresiju na Kinu
JAPAN: unato brzom razvoju i sudjelovanju u Svjetskom ratu na pobjednikoj strani, Japan
ima velike potekoe s prenaseljenou i nedostatkom sirovina
- japansko drutvo u biti je i dalje feudalno, bez obzira na civilnu vladu, parlament i
modernizacijske reforme, car i vojska oslonac su japanske aristokracije
- od 1930. god, nakon atentata na premijera Hamaguchija (pristao na diktat SAD i
Britanije o ograniavanju mornarice) vlast preuzima skupina vojnih asnika koji
uvode japanski totalitarni reim
- militarizam: car Hirohito formalno je apsolutni vladar, ali kljunu ulogu u dravi ima
vojska, ideologija je izvedena iz tradicije, pokornost caru kao boanstvu, Buido
kodeks samuraja, Azija Azijcima! - naelo vanjske politike prema kojem Japan
treba zamijeniti sve europske kolonijaliste , ekspanzija se opravdava i rasnom nadmoi
Japanaca nad ostalim azijskim narodima
- 1931. osvanjanje Mandurije, pokrajine na sjeveru Kine bogate sirovinama, koju su
namjeravali pripojiti jo nakon Svjetskog rata, proglaena satelitska drava
Mandukuo
- 1932. napad na angaj i pokuaj prodora u unutranjost Kine
- 1937, novi japanski prodor u Kinu, zauzimanje Pekinga, masakri u Nankingu
- borbe u Kini nastavit e se do kraja 2. svjetskog rata, a otpor Japancima pruat e i
komunisti i nacionalisti (koji e iz tog razloga imati meusobna primirja)

22

ESTOSIJEANJSKA DIKTATURA (1929-1934)

Politika kriza u Kraljevini SHS dostie vrhunac nakon atentata u Skuptini
- 1. VIII. 1928. sastaje se Narodna skuptina bez zastupnika SDK koji istoga dana u
Zagrebu objavljuju Rezoluciju o reviziji Vidovdanskog ustava
- Hrvatska je na rubu ope pobune
- pokuaji dogovora izmeu SDK i srbijanskih stranaka propadaju, pa Radiev
nasljednik Vladko Maek pregovara izravno s kraljem Aleksandrom
- mogunost amputacije: Hrvatska se moe odcijepiti, ali njezina istona granica treba
ii linijom Virovitica-Una-ibenik (zapadne sile bile su protiv toga jer bi to naruilo
ravnoteu snaga)
6. I. 1929. kralj Aleksandar kao drugi ustavni imbenik rasputa Skuptinu i vladu te ukida
Vidovdanski ustav monarhistika diktatura je prikazana kao jedini mogui izlaz iz
parlamentarne krize i sukoba federalistikih i velikosrpskih snaga
Obiljeja diktature:
- kralj je izvor sve zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, idue tri godine vlada bez
ustava, a oslanja se na dvorsku kliku i vojni vrh (premijer general Petar ivkovi)
- zaokret prema autoritarnoj dravi i sumnja u parlamentarnu demokraciju bio je tada i
opi europski trend
- slubena ideologija bilo je integralno jugoslavenstvo (jugounitarizam) koje je trebalo
premostiti sukobe nacionalnih interesa, a zapravo je najvie odgovaralo velikosrbima
- novi naziv drave: Kraljevina Jugoslavija
- nova podjela na 9 banovina (zovu se po rijekama), slubeno predstavlja mjeru
decentralizacije, a pravi joj je cilj brisanje etnikih i povijesnih granica, Hrvatska se
veim dijelom nalazila u Savskoj i Primorskoj banovini
- uvedena je cenzura, ograniena su graanska prava, a zabranjeno je isticanje
nacionalnih obiljeja i sve politike stranke (srpska obiljeja mogla su se isticati jer su
proglaena vjerskima Srpska pravoslavna crkva)
- policija i andarmerija dobivaju ogromne ovlasti i provode teror (npr. politiko
ubojstvo Milana ufflaya 1931)
- stvaranje politike emigracije (ustae, komunisti, dio HSS-a, disidenti iz drugih
dijelova Jugoslavije)
Ustaki pokret: frankovac Ante Paveli odlazi u emigraciju gdje okuplja istomiljenike i
osniva teroristiku organizaciju UHRO (Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija), cilj
ustaa je stvaranje samostalne Velike Hrvatske s granicom na Drini, Paveliu je konano
utoite pruila faistika Italija, ustaki pokret nije imao iru podrku u domovini, pa se
pretvorio u Mussolinijev politiki instrument
Svjetska gospodarska kriza: zahvatila je Jugoslaviju nakon 1930, zbog pada cijena
poljoprivrednih proizvoda seljacima se smanjuju prihodi, opi pad kupovne moi odrazio se i
na domau industriju, 1931. Prva hrvatska tedionica postaje nelikvidna, a drava joj ne eli
pomoi iz politikih razloga slom privatnog bankarskog kapitala i jaanje dravnog kapitala
koji je u rukama velikosrpskih krugova

23

Doba prikrivene diktature 1931-34.

3. IX. 1931. Oktroirani (nametnuti) ustav kralj ga je uveo zbog pritiska meunarodnih
krugova koji su bili zabrinuti za svoj kapital te zato to je diktatura dobivala sve vie
protivnika i meu Srbima
- dvodomni parlament: Narodna skuptina (donosi zakone) i Senat (potvruje zakone,
polovicu senatora postavlja kralj)
- izbori su javni, mogu se kandidirati samo stranke koje pokrivaju cijelo dravno
podruje (dravne liste), veinsko izborno naelo (stranka koja ima najvei broj
glasova automatski dobiva polovicu mjesta u Skuptini, dok se ostala mjesta
popunjavaju razmjerno)
- kralj ima velike ovlasti, moe donositi dekrete koji ak nisu u skladu s ustavom
- ozakonjen je jugounitarizam, a granice banovina neznatno su izmijenjene
Izbori 1931 bojkotirala ih je cjelokupna oporba, pa se kandidirala samo lista generala
ivkovia, od tih zastupnika nastat e reimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS)
HSS provodi politiku ekanja i pasivnog otpora.
Zagrebake punktacije (XI. 1932) politiki program koji su Zagrebu iznijeli lanovi
SDK, zahtijeva se ukidanje diktatorskog reima, povratak na stanje iz 1918. i stvaranje
federativne i demokratske drave, autor teksta je Ante Trumbi, ali je reim zatvorio
Maeka kao najodgovornijeg, slini programi pojavili su se i u drugim dijelovima
Jugoslavije
1932. Liki ustanak - skupina ustaa napada andare u Bruanima reim provodi
odmazdu
9. X. 1934. atentat u Marseillesu kralj Aleksandar ubijen je prilikom posjeta Francuskoj,
atentat su organizirale ustae u suradnji s makedonskim revolucionarima (VMRO)

24

HRVATSKA U DOBA NAMJESNITVA (1934-1939)

Namjesnitvo trolano tijelo na elu s knezom Pavlom Karaoreviem, trebalo je obnaati
kraljevsku vlast dok prijestolonasljednik Petar ne postane punoljetan
Knez Pavle smatrao je da treba postupno obnoviti parlamentarizam i poeti rjeavati hrvatsko
pitanje kako bi stabilizirao dravu.
Hrvatsko pitanje:
- hrvatska dravnost (Sabor, vlada, ban, teritorij) potpuno je ukinuta Vidovdanskim
ustavom (srpsko-hrvatsko-slovenski narod, centralizam, podjela na oblasti)
- estosijeanjska diktatura slubeno je ukinula i hrvatski narod (jugounitarizam,
podjela na banovine)
- gospodarsko iskoritavanje: nakon propasti Prve hrv. tedionice i ostalih privatnih
banaka, prevladava dravni kapital kojim upravlja nekoliko beogradskih obitelji, pri
davanju zajmova prednost imaju srpska poduzea, hrvatski krajevi, tj. banovine, imaju
viu poreznu stopu, a drava u njih izbjegava ulagati
- Hrvati se tee zapoljavaju i napreduju u dravnim slubama (1937. visoki dravni
dunosnici Srbi 412, Hrvati 28)
- kulturna politika: nametanje zajednikog jezika
Izbori 1935 reimska lista na elu s premijerom Bogoljubom Jevtiem i lista Udruene
opozicije (iz cijele drave) na elu s Maekom, unato izbornim prijevarama, Maekova lista
osvojila je 37 % glasova, to joj je donosilo 18 % mjesta u Skuptini
Vlada Milana Stojadinovia 1935-39.
- knez Pavle smijenio je Jevtia jer se kompromitirao namjetanjem izbora i reimskim
nasiljima (izbori ipak nisu poniteni)
- Milan Stojadinovi najavio je sreivanje odnosa u vanjskoj i unutarnjoj politici
- Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) nova reimska stranka nastala
spajanjem srpskih radikala, Jugoslavenske muslimanske organizacije i slovenskih
klerikalaca, program: pretvaranje Jugoslavije u korporativnu dravu (poput Italije)
- pregovori izmeu Stojadinovia i Maeka zapoeli su tek 1937, no nije dolo do
sporazuma
- konkordat Jugoslavije i Katolike crkve: Stojadinovi ga je potpisao 1935, Skuptina
ga je potvrdila 1937, ali ga Senat nije ratificirao zbog pritiska Srpske pravoslavne
crkve
- zaokret u vanjskoj politici: zbog jaanja Njemake i Italije Jugoslavija popravlja
odnose s njima (gospodarska suradnja s Njemakom, 1937. ugovor o prijateljstvu s
Italijom)
- izbori 1938. pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku,
a da reimska JRZ poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela

25

BANOVINA HRVATSKA (1939-41)

Djelovanje HSS-a: od 1935. HSS obnavlja stranaku mreu (stranka slubeno nije smjela
postojati, pa nastupa pod imenom biva HSS), ima podrku apsolutne veine hrvatskog
birakog tijela (iznad 90%), Maek zahtijeva preureenje drave i iroku autonomiju za
Hrvatsku u izravnim pregovorima s knezom Pavlom i Stojadinoviem, HSS nastupa kao
neslubena hrvatska vlada i organizira usporedne organe vlasti
Gospodarska sloga nacionalni seljaki sindikat, osniva seljake zadruge i sklapa
kolektivne ugovore
Seljaka sloga organizacija koja se bavila kulturnim i prosvjetnim radom, opismenjuje
seljatvo i organizira folklorna drutva
- neformalni seoski sudovi njima se pokuava rjeavati meusobne sporove seljaka
tako da se izbjegnu parnice pred dravnim sudovima
Hrvatska seljaka zatita (i Hrvatska graanska zatita) stranaka policija koja odrava
red na skupovima i titi iste od reimskog nasilja, nakon sporazuma o Banovini, zatitari
e dobiti pravo nositi oruje i tako postati usporedna policija u Hrvatskoj
Stanje u Jugoslaviji 1938-39: u promijenjenoj ravnotei snaga u Europi Jugoslavija je
mogla opstati ili ako se vre povee s Italijom i Njemakom (na emu je radio
Stojadinovi) ili ako se preuredi i rijei nacionalna pitanja te tako postane stabilna drava i
zadri neutralnost u moguem novom svjetskom sukobu, Britanci su poticali kneza Pavla
da se opredijeli za drugu mogunost, komadanje ehoslovake posluilo je kao opomena.
Izbori 1938. pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku, a
da reimska JRZ poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela.
1939. knez Pavle smijenio je Stojadinovia i postavio za premijera Dragiu Cvetkovia
koji je dobio zadatak da postigne sporazum s Maekom.
26. VIII. 1939. Sporazum Cvetkovi-Maek: stvorena je koalicijska vlada (Maek
potpredsjednik, HSS-ovci dobivaju gospodarske resore u vladi), stvorena je Banovina
Hrvatska s velikim stupnjem autonomije
Teritorij Banovine: Savska i Primorska Banovina s kotarima Dubrovnik, Ilok, id,
Brko, Gradaac, Travnik, Fojnica (dananja Hrvatske bez Istre, ali s dijelom Bosne)
Samouprava: svi poslovi osim obrane, prometa, vanjske politike i vanjske trgovine,
Banovina dobiva i vlastite financije, predvieno je sazivanje Sabora, no izbori nisu
odrani zbog izbijanja rata, za bana je postavljen Ivan ubai (HSS-ovac i soluna)
Banovina je stvorena na temelju ustavnog prava namjesnika Pavla da uvede izvanrednu
upravu u jednom dijelu ili cijeloj dravi ako to iziskuju okolnosti, trebale su je potvrditi
Skuptina i Senat, no knez ih nije sazvao jer bi ishod vjerojatno bio negativan.
Odjek: vladajui krugovi u Beogradu pristali su na ustupak Hrvatima kako bi izbjegli
federalizaciju cijele drave, Banovini su se protivili vojni vrh i gotovo sve politike snage
u Srbiji, pojavio se pokret Srbi na okup koji eli stvoriti srpsku teritorijalnu jedinicu od
6 istonih banovina, ali uz reviziju granica Banovine Hrvatske, hrvatsko stanovnitvo je
uglavnom bilo oduevljeno stvaranjem Banovine, protivili su joj se samo ustae, koji trae
granicu na Drini i odcjepljenje od Jugoslavije te komunisti, koji ne prihvaaju nagodbu
dviju buroazija.
Gospodarstvo: selo je jo uvijek bilo prenapueno i jedva se moglo prehranjivati, ivotni
se standard u gradovima poeo pogoravati zbog nestaica i racioniranja hrane i druge
robe (posljedica izbijanja svjetskog rata), stanovnitvo je dodatno opteretio porez kojim se
trebao popuniti proraun Banovine Hrvatske.

26

U travnju 1941. uslijed njemakog napada propala je Kraljevina Jugoslavija, a s njom i

Banovina Hrvatska koja je postojala svega 17 mjeseci.

SVIJET NA PUTU PREMA NOVOM RATU

UZROCI 2. SVJETSKOG RATA
- tri nepomirljive ideologije i blokovi drava: liberalna demokracija Zapada,
faizam/nacional-socijalizam (Italija, Njemaka, Japan), komunistiki totalitarizam
(SSSR)
- politika ekspanzije faistikih sila i revizonizam
- slab sustav svjetske sigurnosti: versajski poredak i liberalna demokracija ozbiljno su
oslabljeni nakon Velike svjetske krize 1929-33.
- kriza europskih civilizacijskih vrijednosti proizilih iz prosvjetiteljstva jednakost
ljudi, suverenost naroda, vladavina prava, slobodno trite
- kriza kapitalizma 1929-33. trae se preventivne mjere protiv nove krize, rastu
ulaganja u vojsku i ratnu industriju u svim zemljama
PRIPREME ZA RAT
1933. Njemaka istupa iz Lige naroda i zapoinje program naoruavanja
Hitler istie pravo Reicha da titi njemaku manjinu u susjednim dravama, ali jo uvijek
nastupa pomirljivo prema meunarodnoj zajednici
Saar zapadna njemaka pokrajina bogata eljeznom rudom i ugljenom, pod upravom
Lige naroda na odreeno vrijeme
1935. referendum u Saaru izglasano pripajanje Njemakoj, a ne Francuskoj
- iste godine nacisti su reorganizirali oruane snage ( Wehrmacht) koje sada obuhvaaju
i oklopne snage, zrakoplovstvo i mornaricu, uvedena je opa vojna obveza i broj
vojnika je viestruko povean
1936. njemaka vojska ulazi u Porajnje koje je moralo ostati demilitarizirano, Francuska
i Velika Britanija uloile su samo diplomatske proteste
1935-36. Italija osvaja Etiopiju
- Etiopija (Abesinija) bila je jedina posve samostalna afrika drava, na vlasti je bio car
Haile Selasie, industrijski je nerazvijena ali ima neka prirodna bogatstva, Talijani
trebali i iz geostratekih razloga, da bi zaokruili svoje posjede u istonoj Africi
(Somalija i Eritreja), etiopska vojska bila je na razini predindustrijskog doba
- Viktor Emanuel III. preuzeo je naslov cara Etiopije, stvorena je Talijanska Istona
Afrika
- Liga naroda uvela je Italiji gospodarske sankcije, ali ih se veina lanica nije
pridravala, Italija se pribliila Njemakoj u vanjskoj politici
1936-39. panjolski graanski rat
- u panjolskoj je 1931. proglaena republika, na vlasti je Narodna fronta (koalicija
ljeviarskih stranaka)
- dio vojske na elu s generalom Francom pobunio se protiv republike, Franca
podravaju monarhisti, Crkva i panjolski faisti (Falanga), republikanskoj vojsci
dolaze u pomo antifaisti iz svih zemalja svijeta
- Franco pobjeuje zahvaljujui nejedinstvenosti republikanaca i vojnoj pomoi iz
Italije i Njemake, Francova diktatura odrala se sve do 1975.

27

listopad 1936. Osovina Rim-Berlin: talijansko-njemaki sporazum o suradnji, podjeli

interesnih sfera (Italija Sredozemlje, Njemaka srednja i istona Europa) i pomoi
generalu Francu
studeni 1936. Antikominterna pakt: japansko-njemaki ugovor o zajednikom nastupu
protiv irenja komunizma, kasnije su mu pristupile Italija i druge profaistike drave,
temelj kasnijeg vojnog saveza pod nazivom Trojni pakt (Osovina Berlin-Rim-Tokio)
Austrija: austrijsko stanovnitvo sklono je prikljuenju Njemakoj, no to je Austriji
izriito zabranjeno 1919. mirom u Saint Germaineu, od 1930. ima autoritarnu vladu koja
proglaava Austriju njemakom katolikom dravom, ali nije spremna na prikljuenje
Njemakoj nego se oslanja na faistiku Italiju
1934. pokuaj nacistikog preuzimanja vlasti u Austriji, ubijen kancelar Dollfuss, prevrat
nije uspio, a Hitler nije intervenirao jer je Italija najavila da e uvati suverenost Austr
oujak 1938. Anschluss (prikljuenje) Austrije budui da se Italija odrekla utjecaja u
Austriji, Hitler je pristupio planu za njezino pripajanje, nacisti su izazvali nerede,
austrijski kancelar postao je nacist Seyss-Inquart koji je pozvao njemaku vojsku da uvede
red, Anschluss je uskoro potvren plebiscitom
ehoslovaka: strateki vana i gospodarski jaka drava, osim eha i Slovaka u njoj ive
i brojne manjine (Nijemci ak 3 milijuna, Maari, Poljaci, Ukrajinci, idovi), Hitler
polae pravo Njemakog Reicha na Sudete, pogranini dio eke s njemakom veinom
Francuska i Velika Britanija politika poputanja, vjeruju da e Hitlera umiriti davanjem
stanovitih ustupaka, a jaka Njemaka im odgovara kao protutea naglom ojaalom
Sovjetskom Savezu
29. IX. 1938. Minhenski sporazum: potpisnici su britanski premijer Chamberlain,
francuski premijer Daladier, Hitler i Mussolini, Njemaka dobiva Sudete, ali mora
potivati suverenitet ostatka ehoslovake, teritorijalne ustupke na raun eha i Slovaka
dobivaju i Poljska i Maarska
oujak 1939. raspad ehoslovake ostala je bez pograninih utvrda u Sudetima,
Slovaci su proglasili samostalnu dravu, a ostatak eke je prikljuen Reichu kao
Protektorat eke i Moravske
- nacisti nisu dobili samo teritorij nego i eku vojnu industriju (koda) i zlatne rezerve
- Litva mora ustupiti Njemakoj pograninu luku Memel (Klajpeda)
- 1939. je istekao poljsko-njemaki sporazum o nenapadanju (potpisan 1934), Hitler
polae pravo na Slobodni grad Danzig i zahtijeva od Poljske da preko njezinog
teritorija gradi cestu prema Istonoj Pruskoj
- prestanak politike poputanja: Francuska i Britanija jame Poljskoj, Grkoj i
Rumunjskoj nepovredivost njihovih granica
travanj 1939. talijanska invazija Albanije zauzimaju je bez otpora, kralj Ahmed Zogu
bjei, pa se Viktor Emanuel kruni za novog albanskog kralja (personalna unija)
23. VIII. 1939. Njemako-sovjetski sporazum o nenapadanju: (pakt RibbentropMolotov), Hitler se htio osigurati od mogueg ratovanja na dva fronta, a Staljin je traio
njemaku suglasnost za ekspanziju prema zapadu, tajni dio ugovora predviao je podjelu
Poljske i baltikih drava izmeu 3. Reicha i Sovjetskog Saveza

28

POETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA (IX. 1939 V. 1941)

PAD POLJSKE (rujan - listopad 1939)
- Hitler zahtijeva pripajanje Slobodnoga Grada Danziga (Gdansk) i ograniavanje
poljskog suvereniteta u tzv. Koridoru (izgradnja ceste i eljeznice do Istone Pruske),
poljska vlada se odupirala i oslanjala se na jamstva Francuske i U. K. da e stati na
njezinu stranu
- 1. IX. 1939. nakon namjetenog pograninog incidenta, njemaki Wehrmacht napada
Poljsku bez objave rata
- Blitzkrieg (munjeviti rat) nova ratna taktika koji su uveli Nijemci, napad zapoinje
zrakoplovstvo bombardirajui strateke ciljeve, zatim slijedi udar koncentriranih
oklopnih snaga koje brzo probijaju protivniku obranu, nakon toga pjeatvo
opkoljava protivnika u kotlove, vojske koje su imale taktiku iz 1. svjetskog rata nisu
imale izgleda oduprijeti se Blitzkriegu
- 3. IX. nakon isteka ultimatuma, Francuska, Britanija i zemlje Commonwealtha
objavljuju Njemakoj rat
- Saveznici nisu odmah otvorili frontu na zapadu nego vode smijeni rat
(izbjegavanje pozicijskog rata na linijama Maginot i Siegfried, njem-franc. granica)
- 17. IX. u skladu s paktom Ribbentrop- Molotov, SSSR napada istoni dio Poljske i
pripaja ga Ukrajini i Bjelorusiji
- Poljaci su uz velike rtve pruali otpor do listopada oekujui otvaranje zapadnog
bojita, kapitulacija nije potpisana, vlada i ostatci vojske povukli su se u Englesku
(preko Rumunjske)
- Poljska je drava ukinuta, zapadni dio Poljske ukljuen je u Trei Reich pod nazivom
Generalni Guvernerat, Poljacima je namijenjena sudbina jeftine radne snage, poljski
idovi (oko 10 % stanovnitva) deportirani su u geta
EKSPANZIJA SSSR-A (1939-40)
- Staljin je odluio ostati u dobrim odnosima s nacistima dok ne zauzme sve krajeve
obeane Paktom o nenapadanju, dugorona politika bilo je ekanje dok se Njemaka i
Saveznici ne iscrpe ratovanjem, kada bi se SSSR nastavio iriti
- listopad 1939. Litva, Latvija i Estonija doputaju Crvenoj armiji da se smjesti na
njihovom teritoriju, idue godine te su drave dragovoljno pristupile Sovjetskom
Savezu
- studeni 1939 oujak 1940. Zimski rat izmeu Finske i SSSR-a, Finci su odbili
predati neke pogranine krajeve, njihov otpor je slomljen i naposljetku su morali
ispuniti Staljinove uvjete (kao i u sluaju Poljske, pomo Zapada je bila, uglavnom,
moralna, pa su Finci bili prisiljeni potraiti oslonac u Osovini)
- srpanj 1940. Rumunjska vlada mora predati SSSR-u Besarabiju i Bukovinu, to su
iskoristili Maari koji si pripajaju Transilvaniju (Erdelj), kralj Karlo je abdicirao, a
maral Antonescu uvodi diktaturu i pristupa Osovini (Trojnom paktu)
DANSKA I NORVEKA (travanj - lipanj 1940)
- strateka vanost Skandinavije: nadzor nad Baltikim morem, pristup do neutralne
vedske koja je veliki izvoznik elika i ruda, norveka obala bila bi uporite za rat s
Engleskom Saveznici nisu mogli ili nisu htjeli predvidjeti njemaki napad na
Dansku i Norveku

29

9. IV. 1940. nacisti osvajaju Dansku za samo jedan dan

travanj lipanj 1940. norveka vojska prua otpor i dobiva pomo od Britanaca,
najvee borbe izmeu Britanaca i Nijemaca u Norvekoj vodile su se za luku Narvik
(vana zbog nadzora trgovine iz vedske), nakon kapitulacije vlast preuzima norveki
nacist Vidkun Quisling, Nijemci mu nisu vjerovali, pa su ga ubrzo smijenili, Danska je
ostala formalno neovisna, dok je Norveka bila pod reimom vojne okupacije

BENELUX I FRANCUSKA (svibanj lipanj 1940)

- Saveznici su se utvrdili na liniji Maginot koja se smatrala neosvojivom, ozbiljnije
borbe vodile su se jedino na moru, izravni napad na Njemaku odgoen je jer
saveznike snage jo nisu bile spremne, kako bi izbjegli scenarij iz Prvoga svjetskog
rata (njemaki napad preko Belgije) Britanci su dio snaga uputili i u Belgiju
- 10. V. 1940. njemaka napada neutralne drave Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg iz
dva pravca
- sjeverni pravac: Nizozemska, kapitulirala je nakon pet dana i okupirana je, Rotterdam
je teko stradao u bombardiranju
- juni pravac: Luksemburg Ardeni, Luksemburg se predao prvi dan i pripojen je
Reichu, prodor se nastavio preko Ardena u Francusku, gdje Saveznici uope nisu
oekivali napad
- Belgija je osvojena u iduih desetak dana, glavnina britanskih snaga okruena je u
Dunquerqueu, luci na sjeveru Francuske, i evakuirana je do 4. lipnja
- slom Francuske: kada su Nijemci zaobili liniju Maginot, izbila je masovna panika
meu civilima i rasulo u francuskoj vojsci, Francuzi su se spremali za obranu Pariza,
meutim, Wehrmacht ga je zaobiao i nastavio prema atlantskoj obali, do 14. lipnja,
kada se Pariz predao bez otpora, Nijemci su zauzeli oko dvije treine francuskog
teritorija
- 22. VI. 1940. Francuska je potpisala kapitulaciju, sjeverni dio zemlje i atlantska obala
dobili su njemaku vojnu upravu, juni dio Francuske nije okupiran, a njime je iz
grada Vichyja upravljala profaistika vlada na elu s maralom Philippeom Petainom
(Viijska Francuska), uprava u kolonijama ostavljena je viijskoj vladi, general
Charles de Gaule pobjegao je u London i osnovao pokret Slobodna Francuska (pokret
otpora u zemlji postojao je, no bio je znatno slabiji nego to je poslije rata tvrdila De
Gauleova administracija, veina Francuza bila je pasivna)
OPERACIJA MORSKI LAV (srpanj 1940 travanj 1941)
- Hitler se nadao da e Britanci pristati na mirovne pregovore, pa je odgodio invaziju
- novi premijer sir Winston Churchill odluio je obraniti Otok pod svaku cijenu
- operacija Morski lav: njemako zrakoplovstvo (Luftwaffe) trebalo je unititi britansku
industriju, zrane snage i mornaricu, potom bi uslijedilo iskrcavanje na nebranjenom
Otoku
- Zrana bitka za Britaniju: prva operacija koju nacisti nisu ostvarili, Britanci su uspjeli
povui industriju u unutranjost, a njemakom zrakoplovstvu nanosili su ogromne
gubitke zahvaljujui radarskom sustavu i letjelicama Spitfire (jeftina proizvodnja,
izvrsne sposobnosti manevriranja), poginulo je vie od 40.000 Britanaca, dok je Trei
Reich izgubio vie od 2000 letjelica
- bombardiranje Engleske nastavilo se i dalje neto manjim intenzitetom, ali je pojaan
njemaki podmorniki rat na Atlantiku

30

SREDOZEMLJE I BALKAN (1940-41)

-

lipanj 1940. poinje sukob talijanskih i britanskih snaga u sjevernoj Africi, Britanci su
krenuli u protunapad i do proljea 1941. zauzeli Somaliju, Etiopiju i velik dio Libije
Talijanima stie u pomo njemaki Afriki korpus (general Erwin Rommel)
listopad 1940. talijanski napad na Grku, Grci su, takoer, krenuli u protunapad i
potisnuli Talijane duboko u Albaniju
travanj 1941. njemaki napad na Jugoslaviju i Grku (Pothvat 25), izveden je iz straha
da e se Britanci iskrcati u Grkoj te da e nova jugoslavenska vlada promijeniti
stranu (vlada Cvetkovi-Maek potpisala je pristup Trojnom paktu 25. III, ali je dva
dana kasnije sruena dravnim udarom iza kojega su stajali Britanci)
Jugoslavija je osvojena za deset dana i podijeljena izmeu Italije (Kranjska,
Dalmacija, Boka, a talijanska Albanija dobila je Kosovo), Njemake (Maribor),
Maarske (Vojvodina, Meimurje) i Bugarske (Makedonija), od ostataka su stvorene
tri satelitske drave: Nezavisna Drava Hrvatska, Srbija (njemaka okupacija) i Crna
Gora (talijanska okupacija)
ubrzo je okupirana i Grka, meutim, borbe za otok Kretu izmeu Nijemaca i
Britanaca potrajale su do kraja svibnja
Britanci su uspjeli zadrati vana uporita na Sredozemlju (Gibraltar, Malta, Cipar,
Egipat) i zavladati francuskom Sirijom i Libanonom, uspjeno ratuju protiv talijanske
mornarice

TROJNI PAKT 27. IX. 1940. sporazum o podjeli interesnih sfera u novom svjetskom
poretku i uzajamnoj ratnoj pomoi izmeu Japana, Italije i Njemake
- paktu se pridruio niz europskih zemalja iz razliitih interesa: Maarska (revizionizam
spram Rumunjske i Jugoslavije), Rumunjska (eli sauvati teritorij koji joj je preostao
nakon sovjetskih i maarskih aneksija), Bugarska (revizionizam spram Grke i
Jugoslavije), Finska (eli se osigurati od prijetnji iz SSSR-a), Slovaka (duguje Njemakoj
dravnost), Jugoslavija (pitanje opstanka), NDH (isto kao i Slovaka)

31

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA (IV. 1941- V. 1945)

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
25. III. 1941. uslijed njemakog diplomatskog pritiska, vlada Cvetkovi-Maek potpisala je u
Beu pristup Jugoslavije Trojnom paktu
- u Beogradu su odrani prosvjedi pod parolom Bolje rat nego pakt bolje grob nego
rob, premda su ih podrali i djelomino organizirali komunisti i ljeviarske snage, iza
njih su stajali velikosrpski krugovi i britanska obavjetajna sluba
27. III. dravni udar generala Simovia, takoer potpomognut od Britanaca, Simovi je
sastavio novu vladu u koju je uao i Maek, prijestolonasljednik Petar II. proglaen je
punoljetnim i dobio je kraljevske ovlasti, Jugoslavija nije slubeno istupila iz Trojnog pakta,
nova vlada eka daljnje instrukcije Britanaca
6. IV. osovinski napad na Jugoslaviju, 17. IV. potpisana je kapitulacija, kraljevska vojska se
predavala bez borbe, a kralj Petar i vlada pobjegli su u London
USPOSTAVA NDH
- nacisti su do, sve do same odluke o napadu, namjeravali sauvati Jugoslaviju, no
nakon Simovieva udara, odluili su nagraditi svoje saveznike teritorijem, a Srbe
kazniti tako to e stvoriti veliku Hrvatsku i malu Srbiju
- budui da je Maek uivao veliku popularnost, Nijemci su mu ponudili da postane
poglavar nove hrvatske drave, sastanak Maeka i njemakih izaslanika dogodio se
neposredno prije napada, Maek je ponudu odbio jer je oekivao pobjedu Saveznika i
nije se htio kompromitirati kao kvisling
- Mussolinijev kandidat za vou NDH bio je Ante Paveli
- 10. IV. njemake snage ule su u Zagreb, a Paveliev povjerenik Slavko Kvaternik
proglasio je na radiju stvaranje Nezavisne Drave Hrvatske
- do uspostave novih organa vlasti, red u Hrvatskoj odravala je Seljaka i Graanska
zatita, Maek je pozvao svoje pristae da budu lojalni novoj vlasti (Maek e biti u
ustakom pritvoru do samog kraja rata)
GRANICE NDH
- NDH je definirana u granicama povijesne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Bosne i
Hercegovine, istona granica ila je Dunavom, Savom i Drinom, problem je
predstavljala granica s njemakim saveznicama Italijom i Maarskom
- Italija e dobiti sve otoke osim Paga, Braa i Hvara i cijelu dalmatinsku obalu od
Zadra do Splita (potvreno Rimskim ugovorima izmeu Pavelia i Mussolinija)
- Maari e na svoju ruku pripojiti Meimurje i Baranju
- NDH je bila podijeljena na dvije okupacijsko-interesne zone, njemaku i talijansku
USTROJ VLASTI
- 15. IV. Paveli dolazi u Zagreb s oko 250 ustaa i uspostavlja diktaturu u kojoj
poglavnik i Ustaki pokret imaju apsolutnu vlast
- kao i u Hitlerovom Reichu, postoje paralelni organi vlasti drave i stranke: vlada i
Glavni ustaki stan (GUS), graanska policija i Ustaka nadzorna sluba (UNS),
domobranstvo i Ustaka vojnica, itd.
- 1942. god. sastao se Sabor, bio je definiran ne kao zakonodavno nego kao
savjetodavno tijelo, a lanove je imenovao poglavnik (osim ustaa, u njega su trebali

32

ui i HSS-ovci izabrani u Skuptinu Jugoslavije 1938, to je bio jedini ustupak

neistomiljenicima), Sabor je donio memorandum koji je kritizirao neke postupke
reima, no to nije bitno utjecalo na poglavnikovu politiku
NDH je administrativno podijeljena na 22 velike upe
suverenitet NDH u talijanskoj zoni bio je ogranien od samog poetka

UNUTARNJA POLITIKA
- reim se opravdavao iskrivljenom pravakom ideologijom: NDH je trebalo proistiti
u nacionalnom, rasnom i politikom smislu, uspostavljen je kult poglavnika koji
uvijek ima pravo, NDH je prikazana kao konano ostvarenje hrvatske povijesti i
vana karika u novom svjetskom poretku, Hrvati nisu slavenskog nego gotskog
podrijetla (dodvoravanje nacistima)
- uspostavljeni su prijeki sudovi i sabirni logori u Jasenovcu, Staroj Gradiki i na
Pagu (broj rtava Jasenovca razliito se procjenjivao, ovisno o politikim potrebama.
tj. elji da se taj broj umanji ili uvea, od najmanje 20.000 do ak 600.000, Vladimir
erjavi, koji se oslanja na demografiju, pie o oko 100.000 ubijenih)
- na udaru su se nali svi istinski i mogui politiki protivnici: komunisti, antifaistiki
intelektualci i utjecajniji HSS-ovci, uvodi se i praksa ubijanja nedunih talaca kao
odmazda za partizanske diverzije
- poglavnik je proglasio rasne zakone po uzoru na Trei Reich: idovima i Romima
oduzeta su graanska prava i imovina te se deportiraju u domae ili njemake logore
- politika spram Srba: pravoslavnog stanovnitva u NDH bilo je vie od 30 % i tijekom
1941. god. ustae provode estoki teror (ubijanje, raseljavanje, prisilna asimilacija)
kako bi smanjili njihov broj, a preostale uinili pokornima, kasnije e, na njemaki
poticaj, vlasti NDH ublaiti tu politiku i pokuati pridobiti dio Srba davi im status
Hrvata grkoiztone vjere
- politika spram Bonjaka (Muslimana): poglavnik ih pokuava pridobiti obraajui im
se kao cvijeu Hrvatstva, ak gradi damiju u Zagrebu, budui da su etnici ve
1941. zapoeli s etnikim ienjem Muslimana u istonoj Bosni, jedan dio ih trai
utoite u ustakim redovima, drugi dio meu partizanima
- ustaki teror uinit e reim odbojnim i velikom broju Hrvata tako da e posljedica biti
jaanje partizanskog pokreta (njemaka obavjetajna sluba tvrdila je ve 1942. da se
reim moe osloniti na samo 2-6 % stanovnitva)
VANJSKA POLITIKA
- NDH je potpuno ovisila o ratnim uspjesima Italije i Njemake, pa je pristupila
Trojnom paktu i objavila rat SSSR-u, Britaniji i SAD-u
- NDH su kao dravu priznale samo lanice Trojnog pakta
- 18. V. 1941. Rimski ugovori: NDH se morala odrei dijela Dalmacije i otoka,
ograniiti suverenitet u talijanskoj okupacijskoj zoni i prihvatiti vojvodu od Spoleta za
hrvatskog kralja (on, meutim, nikada nije doao u Hrvatsku)
- Njemaki Reich crpio je sirovine i odvodio radnu snagu iz svoje okupacijske zone
(uglavnom isplauje NDH u oruju), a od kraja 1942. ak provodi novaenje Hrvata u
legionarske postrojbe Wehrmachta i SS-a (dio ih se borio i kod Staljingrada)
- u jesen 1943. nakon kapitulacije Italije, NDH dobiva suverenitet nad itavom
Dalmacijom, no ve u jesen 1944. to podruje konano zauzimaju partizani
- pokuaj promjene strane u ratu: u ljeto 1944. ministri Voki i Lorkovi, uz suglasnost
samog poglavnika, planirali su zapoeti pregovore s Britancima, dopustiti im
iskrcavanje i predati vlast HSS-u, meutim, kada su za te planove saznali njemaki

33

obavjetajci, Paveli je dao zatvoriti Vokia i Lorkovia i ostao vjeran Nijemcima do

samog sloma
GOSPODARSTVO bilo je pod dravnim nadzorom kao i u Italiji i Njemakoj, podreeno
je ratnim potrebama, zbog gubitka vanih prometnica, rudnika i poljoprivrednih povrina koji
su pod nadzorom partizana proizvodnja stalno pada, vladaju nestaice hrane i industrijskih
proizvoda, vlasti pribjegavaju inflatornom tiskanju novca, novana jedinica kuna
KULTURA u prvim mjesecima dolazi do prividnog procvata nacionalne kulture, meutim
kultura je sve vie sputana ideologijom i cenzurom, a velik broj umjetnika i pisaca prebjegao
je partizanima, Hrvatska enciklopedija, vie od 400 objavljenih naslova, prvi hrv. igrani film
Lisinski, jezina politika: korijenski pravopis (petdeset, iztok, drutvo), izbacivanje rijei
stranog podrijetla i uvoenje novih rijei (brzoglas, krugoval, munjovoz, samohod,
slikopis)

34

IRENJE RATA (1941-42)

OPERACIJA BARBAROSSA
- Hitler pristupa provedbi plana za stvaranje ivotnog prostora na Istoku, napad na
Sovjetski Savez nazvan je Barbarossa, prema njemakom caru iz XII. st. koji je
ratovao sa Slavenima na istonim granicama
- unato dojavama sovjetske i britanske obavjetajne slube, Staljin nije vjerovao da e
Nijemci doista napasti ve 1941. god, SSSR nije bio spreman za napad, tim vie, to je
nedavno provedena istka generala
- 22. VI. 1941. njemake snage ojaane postrojbama satelitskih zemalja zapoinju
sveopi napad bez objave rata i prikazuju ga kao kriarski pohod Europe protiv
boljevizma i barbarstva
- tri glavna pravca: Lenjingrad, Moskva, rijeka Don
- do jeseni 1941. pohod je bio potpuno uspjean: unitena je sva ratna tehnika Crvene
armije u zapadnom dijelu zemlje, dva milijuna ratnih zarobljenika, Lenjingrad je
opkoljen, osvojene su baltike drave, Bjelorusija i Ukrajina, njemake snage
napreduju prema Moskvi
- pohod je trebao zavriti do zime, meutim, usporile su ga jesenje kie koje su
prometnice uinile neprohodnima, osovinske snage nisu bile spremne za zimsko
ratovanje i imaju velike gubitke zbog smrzavanja
- osvojeni teritorij organiziran je poput kolonije (komesarijati Istok i Ukrajina), Slaveni
i baltiki narodi trebali su postati robovska radna snaga, posebne jedinice SS-a kreu
se za redovnom vojskom i provode masovna ubojstva idova i politikih protivnika,
na zarobljene Ruse ne primjenjuje se enevska konvencija
- pripadnici neruskih nacija oekivali su da e im Nijemci dopustiti obnovu nacionalnih
drava, a seljaci su se nadali da e im se vratiti privatno vlasnitvo nad zemljom,
nacisti su to mogli pretvoriti u svoju prednost, ali su okrutnim ponaanjem izazvali
opi otpor (postoje i izuzetci kao npr. letonska, estonska, litavska i ukrajinska SSdivizija, Divlja divizija generala Vlasova i sl.)
- sovjetsko vodstvo iskoristilo je zastoj Blitzkriega da premjesti industriju iza Urala i
provede opu mobilizaciju, sovjetska se propaganda poziva na nacionalne vrijednosti i
proglaava Domovinski rat
- u prosincu 1941. sovjetske snage izvrile su prvu uspjenu protuofenzivu i razbile
njemake jedinice koje su stigle nadomak Moskve
ANTIFAISTIKA KOALICIJA
14. VIII. 1941. Atlantska povelja potpisali su je Winston Churchill i Franklin Roosevelt
na britanskom ratnom brodu Prince of Wales, radi se o naelima ureenja svijeta nakon
pobjede nad faizmom, sile Osovine moraju pristati na bezuvjetnu kapitulaciju, svaki
narod ima pravo sam odluiti o svom dravnom ureenju, nee se priznati ratne promjene
granica i reima, uredit e se bolji sustav kolektivne sigurnosti
- osim Ujedinjenog Kraljevstva i, tada jo neutralnih, SAD, prihvatile su je drave
Commonwealtha, europske izbjeglike vlade, SSSR i zemlje latinske Amerike (do
poetka 1942. god. ukupno 28 zemalja)

35

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE U RATU

- od poetka rata, SAD pomau Velikoj Britaniji, meutim, u Kongresu je jaka
izolacionistika struja koja uspjeno izbjegava izravno ukljuivanje u rat
- srpanj 1941. uz suglasnost viijske vlade, Japanci dobivaju protektorat nad
Francuskom Indokinom i pripremaju se za zauzimanje Nizozemske Indonezije
- SAD uvodi embargo na prodaju goriva Japanu (do tada su Japanci 80 % goriva uvozili
iz SAD), Japanci dobivaju razlog za osvajanje Indonezije koja je bogata naftom i
pripremaju se za obraun s amerikim snagama na Pacifiku (Filipini i Havaji)
- SAD su oekivale japanski napad na Filipine, meutim, uslijedio je udar na Havaje,
gdje se nalazila glavnina Pacifike flote
- 7. XII. 1941. japansko bombardiranje Pearl Harboura, potopljen je velik dio Pacifike
flote, no ne i nosai aviona (postoje opravdane sumnje da je Roosevelt znao gdje i
kada e Japanci napasti, ali nije nita poduzeo zbog politikih kalkulacija)
- Kongres objavljuje rat Japanu, potom Njemaka i Italija objavljuju rat SAD-u
- irenje rata u Aziji: Japanci istovremeno zapoinju ofenzivu na amerike Filipine i
Polineziju te britanski Hong Kong, Malaju, zatim i Burmu (preko Burme je kineska
vlada dobivala pomo sa Zapada), u veljai 1942. pao je Singapur
- zapovjednik amerikih snaga na Dalekom Istoku: Douglas MacArthur

36

PREKRETNICA RATA (1942-43)

Do ljeta 1942. god, inilo se da sile Osovine doista mogu dobiti rat. To, ipak, nije bilo
mogue jer nisu mogle savladati Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave, dvije industrijske i
vojne velesile koje su se stjecajem okolnosti nale na istoj strani u ratu. Snage
Antifaistike koalicije imaju premo u ljudstvu i sirovinama te nadziru vane strateke
toke i putove. Do poetka 1943. god, postalo je jasno da se ratna srea okrenula.
PACIFIK
- u ljeto 1942. zaustavljeno je japansko napredovanje na Pacifiku i u britanskoj Burmi,
slijedi prvi vei japanski poraz kod otoja Midway 4. VI. 1942. (izgubili su 4 nosaa
aviona)
RUSIJA
- u ljeto 1942. poinje veliki njemaki napad na junom dijelu bojita, cilj je zauzeti
naftna polja Bakua u Azerbejdanu i ovladati Kavkazom
- njemake snage upustile su se u dugotrajnu opsadu Staljingrada na rijeci Volgi, za to
vrijeme, preostale jedinice napredovale su do Kavkaza, Nijemci su prodrli predaleko i
zanemarili pitanje opskrbe
- u zimi su sovjetske snage opkolile elitnu njemaku VI. armiju u razorenom
Staljingradu
- 31. I. 1943. feldmaral Friedrich von Paulus predao se sa ostatcima VI. armije Crvenoj
armiji, to je predstavljalo psiholoku i strateku prekretnicu na istonom bojitu
(njemaki gubitci iznosili su oko 300.000 vojnika)
- u ljeto 1943. Nijemci su pokrenuli novu ofenzivu kojom su trebali osvojiti Moskvu,
meutim, Crvena armija ih je presrela kod Kurska, to je najvea bitka II. svjetskog
rata po broju ljudstva i koliini ratne tehnike (na njemakoj strani sudjelovalo je
900.000 vojnika, 2700 tenkova, 10.000 topova i 2000 letjelica, na sovjetskoj jo vie)
- nakon pobjede kod Kurska, Crvena armija krenula je u oslobaanje Ukrajine, na
sjeveru je deblokiran Lenjingrad, poinje osovinsko povlaenje s Istoka
AFRIKA
- usporedo s njemakom ofenzivom prema Kavkazu, Rommelov Afriki korpus
uspjeno napreduje prema Sueskom kanalu, ime se Bliski Istok trebao nai u
poluokruenju
- Rommel se zaustavio kod El-Alameina nedaleko Kaira (glavni razlog za zastoj bio je
nedostatak goriva, Hitler je zanemarivao afriko bojite na raun istonog)
- listopad-studeni 1942. britanski maral Bernard Montgomery dobio je bitku za ElAlamein i krenuo u protunapad
- sijeanj 1943. Britanci su zauzeli Tripoli, glavni grad Libije
- Operacija Torch: u studenom 1942. Amerikanci (general Dwight Eisenhower)
iskrcavaju se u francuskom Maroku i Aliru, viijske snage im ne pruaju znatniji
otpor, pa brzo napreduju prema Tunisu (Nijemci su morali okupirati i juni dio
Francuske)
- lipanj 1943. ostatci njemakih i talijanskih snaga, koje su opkoljene u Tunisu, predale
su se Saveznicima kraj rata u sjevernoj Africi

37

PAD ITALIJE
- na sastanku u Casablanci, Churchill i Roosevelt dogovorili su se da im je sljedei cilj
Italija
- srpanj-kolovoz 1943. saveznika invazija i osvajanje Sicilije
- 25. VII. Veliko faistiko vijee smijenilo je i zatvorilo Mussolinija, kralj Viktor
Emanuel postavlja za novog premijera marala Pietra Badoglija
- 8. IX. kapitulacija Kraljevine Italije, Italija mijenja stranu i objavljuje rat Njemakoj
- njemaki komandosi oslobodili su Mussolinija i prebacili ga na sjever zemlje, gdje je
proglasio Socijalnu Republiku Italiju (tzv. Republika Salo)
- njemake snage brzo su okupirale Italiju i uspjeno organizirale obranu
- usporeno je savezniko napredovanje, osobito su velike gubitke imali kod Monte
Cassina, Rim je zauzet tek u lipnju 1944. god.
ATLANTIK
- zahvaljujui novoj tehnici (sonar i radar), Saveznici su do svibnja 1943. unitili glavninu
njemake ratne flote, amerike zrakoplovne snage prebacuju se u Britaniju i zapoinju
estoka bombardiranja Njemake

38

ANTIFAISTIKI OTPOR U HRVATSKOJ

Uzroci opeg nezadovoljstva vlastima NDH:
- njemaka i talijanska okupacija: trokove uzdravanja stranih trupa snosilo je,
zapravo, civilno stanovnitvo
- ustupci Italiji: preputanje velikog dijela obale i talijanski postupci u njihovoj
okupacijskoj zoni izazivaju opi otpor u Dalmaciji
- ustaka propaganda stalno istie ostvarenje stoljetnog sna o hrvatskoj samostalnosti,
dok je stvarnost upravo suprotna
- ustaki teror: progoni stvaraju neprijatelje NDH od svih oznaenih manjina, ali i od
Hrvata koji ne mogu mirno promatrati krvoprolia
Jezgra antifaistikog pokreta:
- komunisti: iako su malobrojni, jedini su spremni pristupiti organiziranju otpora
zahvaljujui jakoj ilegalnoj organizaciji otprije rata
- antifaistiki intelektualci: hrvatski knjievnici osudili su nacizam jo 1933. na
kongresu PEN-a u Dubrovniku, ustaki reim privukao je tek manji dio intelektualaca
- tu su i borci iz panjolskog graanskog rata, vani su za poetak partizanskog rata
zbog svojeg iskustva
Narodnooslobodilaki pokret (NOP):
- KPJ na elu s Josipom Brozom zvanim Tito poinje organizaciju jedinstvenog ustanka
na podruju itave bive Jugoslavije, s time da vodi rauna o osobitostima svake od
jugoslavenskih nacija i nastoji privui to vie nekomunistikih snaga
- na podruju NDH Hrvate se poziva na borbu protiv okupatora, a Srbe na ustanak
protiv ustake vlasti, istodobno se istie ravnopravnost svih naroda, klasa i spolova
- Maek i vodstvo HSS-a provode politiku ekanja i pasivnog otpora (oekivali su da e
Saveznici dobiti rat i obnoviti Kraljevinu Jugoslaviju, pa bi HSS tek tada nastavila
politiku borbu za hrvatsko pitanje)
- ratni ciljevi NOP-a:
1. protjerivanje okupatora i ruenje satelitskih vlada
2. obnova Jugoslavije kao federacije sastavljene od nacionalnih jedinica (u skladu s time,
u okviru KPJ jo je 1937. osnovana Komunistika partija Hrvatske)
3. komunistika revolucija to je bio prikriveni cilj koji se u prvo vrijeme ne istie zbog
pridobivanja razliitih politikih struja, ali se siromaniji slojevi pridobivaju
obeanjima o poslijeratnoj preraspodjeli dobara
- nain borbe trebao je biti gerilski, tj. partizanski, rat te razliite diverzije
Sisaki partizanski odred prvi partizanski odred u Hrvatskoj i cijeloj bivoj Jugoslaviji,
okupio se u umi Brezovica kod Siska ve 22. VI. 1941, a nekoliko dana kasnije izveo je
prvu diverziju
- u jesen 1941. dolazi do sloma partizanskog ustanka u Srbiji i Vrhovni tab NOP-a
prebacuje se na podruje NDH, u to doba osnovan je i Glavni tab Hrvatske
- podruje pod nadzorom partizana najprije se nalazilo u zabaenim krajevima (ume), a
s vremenom se postupno irilo
- do 1943. pokret je u umjerenom porastu: najprije mu pristupaju komunisti, pa
pripadnici ugroenih manjina, zatim Hrvati iz Dalmacije, naposljetku, domobranski
dezerteri

39

od kraja 1943. partizanski pokret naglo jaa zahvaljujui kapitulaciji Italije i

saveznikom priznavanju ovoga pokreta, vlasti NDH nadzirale su tada samo vee
gradove
na partizanskom teritoriju stvaraju se i organi civilne vlasti, Narodnooslobodilaki
odbori (NOO), iji je cilj bio organizirati proizvodnju i opskrbu
partizanske diverzije na eljeznike pruge i mostove ozbiljno su ugroavale
dopremanje sirovina iz NDH i cijele jugoistone Europe u Njemaki Reich zbog ega
je broj njemakih postrojbi na ovim prostorima stalno rastao (1941. 18.000 1944.
350.000 vojnika

40

SAVEZNIKE POBJEDE OD KONCA 1943. DO POETKA 1945.

DALEKI ISTOK
- nakon japanskih poraza kod Midwaya i u Koraljnom moru, nije uslijedila dramatina
prekretnica jer su Amerikanci morali uz velike gubitke osvajati otok po otok
- japanski mentalitet ne zna za predaju
- napreduju prema Japanu iz dva pravca: srednji Pacifik i juni pravac (Nova Gvineja,
Filipini)
- ljeto 1944. Amerikanci osvajaju Marijanske otoke vlada generala Tojoa dala je
ostavku, ali pregovori nisu zapoeli
- listopad 1944. MacArthur vraa Filipine, Japanci uvode pilote samoubojice (kamikaze)
TEHERANSKA KONFERENCIJA studeni-prosinac 1943. g, prvi susret Velike trojice
(Roosevelt, Churchill, Staljin), dogovorene su operacije za konaan poraz Osovine
- Staljin je traio i dobio otvaranje novog bojita na Zapadu te suglasnost da sovjetske
snage zauzmu Istonu Prusku i Poljsku
- Roosevelt je traio podrku za osnivanje nove meunarodne organizacije (OUN)
- Saveznici su se usuglasili da e pomagati Titovim partizanima (dotada su Britanci slali
pomo etnicima Drae Mihailovia smatrajui ih pokretom otpora)
OPERACIJA OVERLORD
- od poetka 1944. u Britaniju se prebacuje oko milijun amerikih vojnika koji se
pripremaju za invaziju Francuske, dan i mjesto iskrcavanja dre se u najstrooj tajnosti
- njemake snage su dobro utvrene na Atlantskom bedemu, ali ne oekuju da e mjesto
iskrcavanja biti Normandija
- 6. VI. 1944. Dan D najvea amfibijska operacija u povijesti (12.000 zrakoplova,
7.000 plovila, 150.000 ljudi), angloameriki gubitci bili su ogromni (5000 poginulih
samo u prvom danu iskrcavanja), ali je operacija bila uspjena
- prodor prema Parizu bio je brz, osloboen je 25. VIII. 1944, za to vrijeme, Saveznici
se iskrcavaju i na jugu Francuske tako da e do kraja godine itava Francuska biti
osloboena
- skupina njemakih asnika pokuala je ubiti Hitlera (voa je bio pukovnik Klaus von
Stauffenberg, u uroti je sudjelovao i Rommel), nakon propasti urote, u oruanim
snagama je uspostavljen vri nadzor nacistike stranke
ISTONA I SREDNJA EUROPA
- lipanj 1944. sovjetske snage oslobodile su Bjelorusiju i dole na samu granicu
Njemakog Reicha, Nijemci grade obrambeni bedem u Istonoj Pruskoj i Poljskoj
- rujan 1944. kapitulacija Finske
- kolovoz-listopad 1944. poljski pokret otpora die ustanak u Varavi, Staljin im nije
htio pomoi jer je namjeravao postaviti satelitsku poljsku vladu umjesto vlade u
Londonu, SS-ovci su uguili ustanak i sravnili grad sa zemljom
- istodobno je Crvena armija prela rumunjsku granicu, u Rumunjskoj i Bugarskoj pale
su pronjemake vlade i te su drave promijenile stranu u ratu, Nijemci su preduhitrili
takav scenarij u Maarskoj, pa su borbe za Maarsku potrajale do samog kraja rata
- kasna jesen-zima 1944. odmor i pregrupiranje sovjetskih snaga prije konane ofenzive
na Njemaku

41

JALTSKA KONFERENCIJA (Jalta na Krimu) veljaa 1945. novi sastanak Velike trojice
- Staljin je obeao da e objaviti rat Japanu u roku tri mjeseca nakon kapitulacije
Njemake
- dogovoreno je da e Njemaka biti podijeljena na britansku, ameriku, francusku i
sovjetsku okupacijsku zonu
- odreene su interesne sfere Sovjetskog Saveza i zapadnih Saveznika u Europi (npr.
utjecaj u Jugoslaviji trebao je biti 50 : 50 %)

42

HRVATSKA DRAVA U JUGOSLAVENSKOJ FEDERACIJI

Odnos Saveznika spram prostora bive Jugoslavije
- Saveznici ne priznaju promjene granica i reima koje su uinile sile Osovine, dakle,
NDH se nije mogla nikako odrati u sluaju saveznike pobjede
- Saveznici priznaju legitimitet izbjeglike kraljevske vlade u Londonu
- etniki pokret Drae Mihailovia prikazuje se kao kraljevska vojska u domovini i
pokret otpora te do 1943. ak dobiva pomo od Britanaca
- cilj etnika jest obnova Kraljevine Jugoslavije sa srpskom prevlau i stvaranje
Velike Srbije sa zapadnom granicom Virovitica Karlovac Karlobag, prostor koji
je trebao biti ukljuen u Veliku Srbiju namjeravali su etniki oistiti od Hrvata i
Bonjaka (pokolji u Dalmatinskoj Zagori i Bosni)
- etnici ne ratuju protiv okupatora, nego protiv Titovih partizana, a tek povremeno se
sukobljavaju sa snagama NDH, glavni zatitnik bila im je Italija, a nakon njezine
kapitulacije, Njemaka, osim u Srbiji, etnike postrojbe su brojne u Crnoj Gori i
talijanskoj zoni unutar NDH (Lika, Kninska Krajina, istona Hercegovina)
- nakon Teheranske konferencije, Saveznici priznaju legitimitet NOP-a i potiu
kraljevsku vladu da uskrati potporu etnicima i postigne sporazum s Titom
Nastanak Avnojske Jugoslavije
- partizanski pokret se usporedo s prvim ratnim uspjesima priprema za preuzimanje
vlasti u poslijeratnoj Jugoslaviji
- AVNOJ (Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije), privremeni
parlament nove Jugoslavije izabran od Narodnooslobodilakih odbora koji treba
predstavljati sve politike snage unutar NOP-a
- studeni 1942, Biha, prvo zasjedanje AVNOJ-a, istaknuto naelo ravnopravnosti svih
naroda u buduoj Jugoslaviji (osim Srba, Hrvata i Slovenaca, kao narod su priznati i
Crnogorci i Makedonci)
- 29. XI. 1943, Jajce, drugo zasjedanje AVNOJ-a, odluke: kralju je zabranjen
povratak u zemlju, organi NOP-a proglaeni su jedinim legitimnim predstavnicima
naroda, AVNOJ vrhovno zakonodavno tijelo, osnovana privremena vlada (NKOJ),
slubeni naziv nove drave je Demokratska Federativna Jugoslavija, predvieno je
uspostavljanje est federalnih drava, meu njima i Hrvatske
Nastanak Federalne Drave Hrvatske
- Komunistika partija Hrvatske na elu s Andrijom Hebrangom radi na rjeavanju
hrvatskog nacionalnog pitanja u okviru budue jugoslavenske federacije
- srpanj 1943. osnovan je ZAVNOH (Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Hrvatske), svojevrsni partizanski Sabor, za predsjednika ZAVNOH-a
postavljen je Vladimir Nazor, knjievnik i nestranaka osoba
- rujan 1943. ZAVNOH proglaava prikljuenje Hrvatskoj svih krajeva koje je
anektirala Italija (ukljuujui i Zadar, Rijeku i Istru)
- svibanj 1944, Topusko, na 3. zasjedanju ZAVNOH-a proglaena je Federalna Drava
Hrvatska, ime je potvrena hrvatska dravnost (dananja Republika Hrvatska je
pravna nasljednica FDH), donesena je i Deklaracija o pravima naroda i graana
demokratske Hrvatske
- partizanske snage pod zapovjednitvom Glavnog taba Hrvatske dosegle su koncem
1944. broj od 150.000 ljudi ime su nadmaile oruane snage NDH
- 1943. god. skupina HSS-ovaca na elu s Boidarom Magovcem pristupila je NOP-u i
sudjeluje u radu ZAVNOH-a i AVNOJ-a
- matica stranke uvjetuje prikljuenje NOP-u ravnopravnim partnerstvom s
komunistima, to Tito odbija jer je HSS-ovce smatrao suparnicima u osvajanju vlasti

43

SVRETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA

Slom III. Reicha

- prosinac 1944. njemaka protuofenziva u Ardenima, Saveznici jesu pretrpjeli velike
gubitke, ali nacistiki plan da ih se odbaci daleko od njemake granice nije uspio
- proljee 1945. borbe se vode na teritoriju III. Reicha
- 13. IV. 1945. sovjetske snage zauzele su Be i poele opsjedati Berlin (Nijemci su se
prevarili oekujui da e glavni udar uslijediti na Prag)
- 25. IV. sovjetske i amerike snage spojile su se na rijeci Labi
- 30. IV. Hitlerovo samoubojstvo, za njegova nasljednika imenovan je admiral Doenitz
- 2. V. pad Berlina
- 7, 8. i 9. V. 1945. general Jodl potpisao je bezuvjetnu kapitulaciju pred Britancima,
Amerikancima i Rusima prestaju borbe u Europi
Konferencija u Potsdamu (srpanj kolovoz 1945) susret Velike trojice (novoga
amerikog predsjednika Harryja Trumana, Churchilla/ kojega je usred konferencije
zamijenio novoimenovani premijer Clement Attlee/ te Josifa V. Staljina)
- raspravlja se o sudbini Njemake, dogovorene su granice okupacijskih zona, Berlin i
Be su, takoer, podijeljeni na etiri zone, Njemaka mora biti potpuno razoruana, a
njezina vojna industrija mora se unititi, provest e se denacifikacija, vodeim
nacistima sudit e meunarodni sud za ratne zloine, granice Poljske pomaknute su na
zapad
- sva nerijeena pitanja i mirovne ugovore sa satelitskim zemljama trebalo je rijeiti
Vijee ministara
- Japanu je upuen ultimatum da se bezuvjetno preda uz obeanje da nee biti okupiran
- pojavljuju se prve nesuglasice izmeu Staljina i zapadnih saveznika
Slom Japana
- poraz Japana je neupitan, meutim, japanske snage ne pristaju na kapitulaciju i
pruaju ilav otpor (II. 1945. borbe za Iwo Jimu, IV. 1945. borbe za Okinavu)
- Projekt Manhattan Amerikanci su nakon pet godina istraivanja s uloenih dvije
milijarde dolara u najveoj tajnosti razvili novo razorno oruje nuklearnu bombu
(voa projekta bio je Robert Oppenheimer)
- nuklearno bombardiranje japanskih gradova bilo je ujedno demonstracija snage pred
Staljinom
- 6. VIII. 1945. udar na Hiroimu (uranska bomba, 50,000 100,000 civilnih rtava)
- 9. VIII. udar na Nagasaki (plutonijska bomba, vee razorne snage, ljudski gubitci bili
su manji 36,000, ali je unitena vana podmornika baza)
- istoga dana, rat Japanu objavio je SSSR, koji je zauzeo Sahalin i Kurile
- 2. IX. na palubi bojnog broda Missouri potpisana je bezuvjetna kapitulacija Japana,
car Hirohito ostao je na vlasti, ali je podreen amerikom vojnom guverneru
MacArthuru (Amerikanci nisu htjeli ukinuti Carstvo jer su ga smatrali jamcem
stabilnosti i branom protiv irenja komunizma)

44

RATNI ZLOINI U DRUGOM SVJETSKOM RATU

- borbenim djelovanjima po pozadini i civilnom stanovnitvu protivnika se trebalo to
prije slomiti (totalni rat), takav stav nisu imale samo snage Osovine ve i Saveznici
- nacisti su odreene kategorije ljudi odredili kao rasno bezvrijedne i namijenili im,
prema potrebi, istrebljenje ili robovski rad, rasistiki je motivirano bilo i postupanje
japanske vojske spram pripadnika ostalih azijskih naroda
- holokaust (gr. rtva paljenica) nacistiki genocid europskih idova
- sijeanj 1942. na konferenciji nacistikih voa u Wanseeu SS-ovci Heydrich i
Eichmann izloili su plan o konanom rjeenju idovskog pitanja, Hitler nije bio
nazoan niti tko od njegovih uih suradnika nego je on lanovima sastanka izdao
usmenu naredbu da tehniki osmisle masovne likvidacije, provodit e se u plinskim
komorama u logorima smrti (najvei je bio Auschwitz-Birkenau)
- nacisti su bili toliko opsjednuti konanim rjeenjem da im je ono ak bilo prioritet
pred ratnim operacijama, procjenjuje se da je ubijeno blizu 6 milijuna idova (ukupan
broj idova u Europi bio je oko 10 milijuna), a s njima i vie milijuna pripadnika
drugih naroda (Romi, Poljaci, Rusi itd.)
- saveznika bombardiranja zloinakog karaktera: Dresden (135.000), Hiroima i
Nagasaki
POSLJEDICE II. SVJETSKOG RATA
- totalni rat: zahvatio 61 dravu i 22 % svjetskog teritorija, razaranja na bojitu i u
pozadini, potpuna podreenost svih sfera ivota ratu, 80 milijuna mobiliziranih i
stotine milijuna ljudi pod radnom obvezom
- ukupan broj ubijenih iznosi oko 35 milijuna, a ako se tome pribroje umrli od gladi i
bolesti dolazi se do brojke od oko 50 milijuna, neki govore i o vie od 60 milijuna jer
toan broj rtava u Kini nije poznat
- gospodarska teta i openito trokovi rata izraavaju se u trilijunima dolara
- preseljenja puanstva divovskih razmjera tijekom i poslije rata (narodi Sovjetskog
Saveza, Poljaci, Nijemci, idovi)
- novi svjetski poredak: dvije supersile SAD i SSSR
- pobjeda dvaju politiko-ekonomskih sustava: liberalne demokracije s kapitalizmom
slobodnog trita i socijalistike drave s planskim gospodarstvom

45

HRVATSKA NA KRAJU RATA

Saveznika opskrba NOP-u ila je iz Italije preko otoka Visa (od svibnja 1944. tamo je i
Vrhovni tab s Titom)
Partizansko napredovanje:
- juni pravac: Dalmacija, uz obalu prema sjeveru sve do Trsta
- srednji pravac: preko Bosne i Hercegovine
- sjeverni pravac: srijemski front titio je njemako povlaenje iz Grke, u borbama
sudjeluje i Crvena armija, probijen je u proljee 1945, nakon ega partizani napreduju
prema Zagrebu i Mariboru
Nova jugoslavenska vlada:
- Saveznici su ustrajali da Tito, u ime NOP-a, i ubai, u ime kraljevske vlade, stvore
zajedniku vladu
- sastali su se na Visu (VI. 1944) i u Beogradu (XI. 1944) i dogovorili se da e se nova
Jugoslavija u svakom sluaju biti federacija, dok se povratak kralja i odluka o
monarhistikom ili republikanskom ureenju odgaaju do zavretka rata
- zajednika vlada stvorena je tek u oujku 1945. s Titom kao premijerom, a ubaiem
kao ministrom vanjskih poslova
Prva vlada Federalne Drave Hrvatske: Split, travanj 1945, predsjednik vlade je
Vladimir Bakari, jedan od vodeih hrvatskih komunista, etiri ministra lanovi su HSS-a
Slom NDH:
- u rujnu 1944. partizani su pozvali pripadnike osovinskih postrojbi da, bez sankcija,
prijeu u NOV, to je osobito oslabilo domobranske redove, zato su ustaka i
domobranska vojska ujedinjene u jedinstvene oruane snage (partizani e na kraju rata
jednako okrutno postupati s mobiliziranima i dragovoljcima u vojsci NDH)
- Paveli ne priznaje poraz do samog kraja, naputa Zagreb dva dana prije ulaska
partizana (8. V. 1945, tj. na dan njemake kapitulacije)
- vojska NDH neorganizirano se sa zbjegovima civila povlai prema Austriji, Paveli i
dio ustakog vodstva uspio je pobjei u zapadne zemlje, izbjegliku kolonu su
zaustavili Britanci i izruili je partizanima kod Bleiburga (15. svibnja)
Partizanski zloini:
- vie od 100,000 zarobljenika koji su se predali kod Bleiburga odvedeno je na krini
put (marevi smrti), toan broj rtava je nepoznat, procjenjuje se da ih je oko
polovice ubijeno dok su ostali osueni na zatvorske kazne, osim vojske NDH, tu su
ubijani i slovenski domobrani, Volksdeutscheri te srpski i crnogorski etnici
- u obraunu s klasnim neprijateljima i suradnicima okupatora zatvoreno je i
strijeljano vie tisua ljudi, revolucionarni teror potrajao je do 1947. god.
Ukupan broj rtava II. svjetskog rata na prostoru Hrvatske procjenjuje se na oko 290,000
(istraivanje Vladimira erjavia)

46

SVIJET NAKON RATA

Organizacija Ujedinjenih Naroda o stvaranju meunarodne sigurnosne organizacije
Saveznici su odluili jo 1942. god, OUN utemeljena je 24. X. 1945. u San Franciscu
- 1945. 50 lanica, 1999. 186 lanica, sjedite je u New Yorku
- zadaa OUN-a: briga oko ljudskih prava, gospodarskog napretka, atomske energije,
dekolonizacije i mirnog rjeavanja nesuglasica izmeu lanica
- najvaniji dio OUN-a je Vijee sigurnosti koje ima mo rjeavati meunarodne
probleme, ak i vojnom intervencijom, meutim, svaka od pet stalnih lanica (UK,
SAD, SSSR-Rusija, Francuska, Kina) ima pravo veta, ostalih deset lanica bira se
meu svim zemljama svijeta na razdoblje od dvije godine
- OUN je krovna organizacija tijela kao to su UNICEF, UNESCO, MMF, Svjetska
banka, Svjetska zdravstvena organizacija itd.
- sve zemlje lanice financiraju OUN prema vlastitoj gospodarskoj moi (SAD bi
trebale pokrivati 25 % trokova, ali su i najvei dunik jer redovito kasne s uplatama)
Meunarodni vojni sud u Nrnbergu 1945-46. sudio je 21 nacistikom voi za genocid
i ratne zloine (10 ih je osueno na smrt, ostali na zatvorske kazne), slian sud je formiran
u Tokiju za japanske militariste
- prema meunarodnom pravu zloini protiv ovjenosti ne mogu zastarjeti, a ako ih ne
procesuiraju pojedine drave procesuirat e ih meunarodni sudovi
Mirovna konferencija u Parizu (zavrila s radom poetkom 1947) odreene su nove
europske granice, ugovore su potpisale sve zemlje koje su sudjelovale u ratu na strani
Osovine osim same Njemake koja je privremeno izgubila suverenitet
- Italija se morala odrei afrikih kolonija i Istre, koju je predala Jugoslaviji, pitanje
Trsta rijeeno je tek 1954. kada je povuena konana granica, a sam grad ostao je u
sastavu Italije
- Njemaka je podijeljena na 4 okupacijske zone (sovjetsku, ameriku, britansku i
francusku), Austrija te glavni gradovi Berlin i Be takoer su podijeljeni na 4 zone
- Poljska je premjetena prema zapadu, SSSR je dobio istone dijelove predratne
Poljske, a ona je obeteena na raun njemakih podruja u Pruskoj
- ostale granice u srednjoj i jugoistonoj Europi uglavnom su vraene na stanje iz 1938.
- Austrija je obnovljena kao samostalna i neutralna drava, okupacijske snage potpuno
su se povukle 1955. god.
- Japan je potpisao mirovni ugovor u San Franciscu, odrekao se svih posjeda u Aziji i
pristao na amerike okupacijske snage, Carstvo je, ipak, opstalo iz politikih razloga
Nove drave:
- Izrael planom OUN predvieno je stvaranje idovske nacionalne drave na prostoru
britanskog protektorata Palestine, Arapima je trebala pripasti polovica Palestine,
Drava Izrael proglaena je u svibnju 1948. god (premijer David Ben Gurion), a
odmah potom je uslijedio napad susjednih arapskih drava na Izrael, Izraelci su
pobijedili i zauzeli jo vie od predvienog teritorija, 1967. i 1973. god. izbili su novi
izraelsko-arapski ratovi, Izrael je tada okupirao Gazu, Zapadnu Obalu, Golansku
visoravan i Sinaj, osim Sinaja koji je 1981. vraen Egiptu, ostala podruja su i danas
pod izraelskom okupacijom i predstavljaju krizno arite, OUN planira stvaranje
neovisne drave Palestine, ali se idovska i palestinska strana ne mogu dogovoriti oko
konanih granica
- Savezna Republika Njemaka 1947. god. britanska i amerika zona ujedinile su se
u jedinstveno gospodarsko i upravno podruje, ubrzo im se pridruila i francuska

47

zona, u trima zapadnim zonama u ljeto 1948. uvedena je nova valuta (DM), Saveznici
su omoguili odravanje demokratskih izbora, pa su se izabrani zastupnici okupili u
Bonnu u rujnu 1949. i proglasili ustav Savezne Republike Njemake
Njemaka Demokratska Republika kada su Saveznici poeli integrirati tri zapadne
zone, Staljin je odustao od nagodbe oko obnove jedinstvene Njemake, a na uvoenje
nove marke na Zapadu, sovjetska strana reagirala je blokadom Zapadnog Berlina,
nakon proglaenja Savezne Republike, zastupnici u sovjetskoj zoni proglasili su
dravu pod nazivom Njemaka Demokratska Republika (DDR), Istona Njemaka
imala je socijalistiki model gospodarstva i dravnog ureenja, sjedite vlade bilo je u
Istonom Berlinu, zapadni dio grada ostao je enklava povezana sa Zapadom zranim
mostom (privremeni glavni grad Zapadne Njemake bio je Bonn)
Narodna Republika Kina nakon japanskog poraza, u Kini se nastavio rat izmeu
Chiang Kai-shekove vlade i komunistikog pokreta Mao Zedonga, komunisti su do
1949. zauzeli cijelu dravu i proglasili Narodnu Republiku Kinu, poraena strana
povukla se na otok Tajvan (do tada, japanska kolonija) koji je proglaen teritorijem
Nacionalne Republike Kine, NR Kina dobila je mjesto u OUN tek 1971, tajvansko
pitanje nije rijeeno do danas
Demokratska Narodna Republika (Sjeverna) Koreja i Republika (Juna) Koreja
slino kao i u sluaju Njemake, Rusi i Amerikanci okupirali su bivu japansku
koloniju Koreju i uspostavili dva reima, korejsko pitanje nije rijeio ni rat 1950-53.
god, pa je 38. paralela i danas dravna granica
1945-75. proces dekolonizacije zahvatio je Aziju i Afriku, gdje je nastalo na desetine
neovisnih drava, npr. Indija i Pakistan (1947), Indonezija (1945-49), Gana (prva
britanska afrika kolonija koja se sama izborila za samostalnost, 1957), Libija (1951),
meu zadnjima, portugalske kolonije Angola i Mozambik (1975), najvie drava
dobilo je samostalnost 1960. god. kada je rasputen francuski imperij u Africi

48

HLADNI RAT
razdoblje od 1945. do oko 1990. godine koje je obiljeilo suparnitvo dviju supersila,
SAD-a i SSSR-a, saveznice ovih sila okupljene su u dva velika bloka drava, a sam sukob
nije nikad prerastao u totalni rat (ravnotea straha), Zapad i Istok utrkivali su se u
naoruanju, svemirskim istraivanjima i znanosti te su pokuavali proiriti utjecaj
mijeanjem u razliite lokalne ratove i krize
- prve vee nesuglasice pojavile su se ve u doba Potsdamske konferencije, zajednika
okupacija Njemake nije krenula u eljenom pravcu
- u zemljama istone Europe SSSR je postavio komuniste na vlast, nakon ega je
uslijedio razvoj tih drava prema sovjetskom uzoru vladavina jedne stranke i planska
privreda: Poljska, Istona Njemaka, ehoslovaka, Maarska, Rumunjska, Bugarska
(Jugoslavija i Albanija imale su, takoer, socijalistiki sustav, ali su se nakon 1948.
oslobodile sovjetskog utjecaja)
- 1949. SSSR je detonirao vlastitu atomsku bombu, SAD poinju ubrzano raditi na
izradi hidrogenske bombe (danas nuklearno oruje imaju SAD, Rusija i jo neke bive
sovjetske drave, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan i Izrael)
- nakon stvaranja dviju njemakih drava, u Europi je povuena eljezna zavjesa
- Marshallov plan: SAD su odluile financijski pomoi obnovu europskih drava i
njihov razvoj u smislu slobodnog trita i demokracije, zemlje istonog bloka odbile
su pomo
- vojni savezi: 1949. god. SAD i zemlje zapadne Europe povezuju se u Organizaciju
sjevernoatlantskog ugovora (NATO), 1955. SSSR i njegovi saveznici stvorili su
Organizaciju varavskog ugovora (Varavski pakt)
- gospodarske integracije: 1950. Europska zajednica za ugljen i elik (Belgija,
Nizozemska, Luksemburg, Francuska, Zapadna Njemaka, Italija), 1957. ta zajednica
prerasla je u Europsku ekonomsku zajednicu, preteu dananje Europske unije;
1949. zemlje istone Europe povezale su se u Savjet za uzajamnu gospodarsku pomo
(SEV) koji je trebao usklaivati njihove privredne planove s planovima SSSR-a
- u doba Kubanske krize (1962) svijet je bio vrlo blizu Treem svjetskom ratu, pa nakon
rjeenja krize u odnosima velesila dolazi do stanovitog poputanja (politika detanta)
LOKALNI RATOVI I POLITIKE KRIZE
- Grki graanski rat, 1945-46, probritanski monarhisti pobijedili su komuniste (to je
bilo u skladu s dogovorom u Jalti jer je Grka spadala u britansku interesnu sferu, pa
je Staljin odustao od pomaganja komunistima)
- Berlin: 1948. sovjetska blokada, 1961. Istona Njemaka gradi Berlinski zid
- Sovjetske intervencije: 1956. Maarska, 1968. ehoslovaka, u oba sluaja
rukovodstva tih drava su se pokuala odvojiti od Moskve, uslijedila je intervencija
Crvene armije i krvoprolia, a Zapad se zaustavio na diplomatskim prosvjedima
- Izrael vs. Egipat, Jordan i Sirija: 1948, 1968, 1973
- 1947-48. u razgraniavanju Indije i Pakistana poginulo je oko pola milijuna ljudi, dok
ih je ak 15 milijuna preseljeno, kasnije se od Pakistana odvojila drava Banglade
(tada Istoni Pakistan, 1971), sukob Indije i Pakistana latentan je i danas, a obje drave
posjeduju nuklearno oruje
- 1945-49. u Indoneziji (biva nizozemska kolonija) traje graanski rat koji zavrava
pobjedom Ahmeda Sukarna

49

1950-53. Korejski rat: Sjeverna Koreja napada Junu, slijedi protuudar junjakih i
amerikih snaga, zatim novi udar Sjevernjaka potpomognutih Kinezima, granica je
vraena na 38. paralelu
- Vijetnam: dio francuske Indokine, trebao je postati samostalan jo 1945, ali zbog
izbijanja graanskog rata Francuzi se povlae tek 1954, uspostavljene su dvije drave
Sjeverni i Juni Vijetnam (prosovjetski i proameriki reim), Juni Vijetnam
ugroavaju gerilci (Vietkong), pa 60-ih godina dolazi do amerike intervencije, izbija
rat Sjevera i Juga, Amerikanci imaju velike gubitke, pa se moraju povui, 1976.
stvorena je jedinstvena Demokratska Republika Vijetnam (Juni je pripojen
Sjevernom)
- 1958-62. Alirska kriza: francuski doseljenici u Aliru odbijaju dekolonizaciju, pa
izbija graanski rat, francuski predsjednik Charles de Gaulle dao je, ipak, za pravo
pristaama alirske neovisnosti i priznao Alir 1962, to je izazvalo estoke reakcije
alirskih Francuza i francuske desnice, to je ak ilo do teroristikih napada
- Kubanska kriza: Kuba ima velike socijalne razlike i nalazi se u poloaju amerike
polukolonije, Castrova revolucija 1959. predstavlja logian slijed dogaaja, Castro
trai pomo od SSSR-a, a nakon to su na Kubi, navodno, otkriveni sovjetski
nuklearni projektili, zamalo izbija otvoreni sukob SAD-a i SSSR-a, ipak, Kennedy i
Hruov postigli su sporazum, Rusi odustaju od uvlaenja Kube u Istoni blok, a
Amerikanci od kontrarevolucije, predsjednik Fidel Castro vlada
Politika detanta: traje od rjeavanja Kubanske krize 1962. god. do sovjetske intervencije
u Afganistanu 1979, i amerika i sovjetska strana poele su poputati u svim politikim
pitanjima
- ameriki predsjednik Richard Nixon prekinuo je izolaciju NR Kine i potpisao
sporazum s Leonidom Brenjevom o ograniavanju interkontinentalnih projektila
zapadnonjemaki kancelar Willy Brandt normalizirao je odnose sa Sovjetskim Savezom,
Poljskom, ali i DDR-om
-

POKRET NESVRSTANIH
- bive kolonije, tj. Trei svijet, uglavnom ostaju izvan blokova
- 1956. na Brijunima su se sastali Tito, indijski premijer Nehru i egipatski predsjednik
Naser, pokrenuta je inicijativa za Pokret nesvrstanih
- 1961. Prva konferencija nesvrstanih u Beogradu (25 zemalja)
- slubeni ciljevi Pokreta nesvrstanih su ograniiti utjecaj velesila u malim zemljama,
odrati njihovu neovisnost izvan blokova te politika miroljubive aktivne
koegzistencije
- Tito je kroz taj pokret pokuao afirmirati Jugoslaviju kao vodeu zemlju Treega
svijeta
- Pokret nesvrstanih politiki je bio blii Istonom bloku (otra kritika Zapada,
socijalistiki sustav u veini zemalja-lanica), pa su ga mnogi smatrali produenom
rukom Rusije, meutim, nakon 1979. god. potisnuta je struja onih zemalja koje su
bile bliske sovjetskom bloku
- s druge strane, Titova Jugoslavija i jo neke socijalistike zemlje predstavljale su u
tadanjoj ravnotei snaga amerike komunistike saveznike
KATOLIKA CRKVA
1962. god. Crkva je uinila veliki korak u modernizaciji odlukama Drugoga vatikanskog
koncila (papa Ivan XXIII. Dobri Papa)
- uvedeni su narodni jezici u bogosluje (umjesto latinskog), ekumenizam (kransko
jedinstvo i suradnja s ostalim vjeroispovijestima) postaje jedan od glavnih ciljeva

50

HRVATSKA U FNR JUGOSLAVIJI (1945-1963)

Nova vlast
- Komunistika Partija Jugoslavije nadzire sve organe privremene vlasti u DFJ pa
moe utjecati i na provoenje izbora za Ustavotvornu skuptinu u prosincu 1945.
- istaknuta je samo jedna izborna lista - Narodna fronta, koja je dobila podrku 90 %
biraa, preostalih 10 % izjasnilo se za kutiju bez liste, u meuvremenu, ubai i
graanski politiari napustili su vladu jer u njoj nisu mogli odluivati samostalno
- od kraja rata provodi se obraun sa svim neprijateljima naroda i drave koji
dostie vrhunac 1946, zatvaranja i fizike likvidacije obavljaju se ponekad bez suenja
a ponekad nakon namjetenih sudskih procesa, progoni se provode u svim dijelovima
Jugoslavije, postoje izvori koji tvrde da je pogubljeno oko 200,000 ljudi u cijeloj
dravi, a u Hrvatskoj priblino treina tog broja
- kao neprijatelji su oznaeni ne samo pripadnici satelitskih vlasti iz doba okupacije
(npr. strijeljani su Mile Budak i Slavko Kvaternik te etniki voa Draa Mihailovi),
nego i dio sveenika, meu njima i nadbiskup Alojzije Stepinac (dobio 16 godina
zatvora), HSS-ovci koji se nisu prikljuili Partiji (npr. Tomo Janikovi, ubijen u
zatvoru), bogatai kao klasni neprijatelji te, naposljetku, lanovi Komunistike
partije koji su proglaeni krivovjernima (npr. Andrija Hebrang, navodno samoubojstvo
u zatvoru)
Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ): ustav istoimene drave proglaen je
u sijenju 1946. i bio je napisan po uzoru na sovjetski ustav iz 1934, drava je definirana kao
federacija est narodnih republika (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna
Gora i Makedonija) i demokracija u kojoj graani politiki djeluju preko Narodne fronte,
granice izmeu republika odreene su koncem 1945, Hrvatska je dobila uglavnom teritorij
povijesne Hrvatske-Slavonije- Dalmacije (bez Srijema i Boke ali s Baranjom i Istrom), u
nadlenosti republika ostavljeni su prosvjeta, kultura, zdravstvo i komunalije, a svi vaniji
resori pripali su saveznim vlastima u Beogradu, ureenje je u stvarnosti bilo centralistiko i
jednostranako a samo formalno federativno i demokratsko, Narodna Republika Hrvatska
(kao i druge republike) imala je vlastiti ustav, usklaen sa saveznim ustavom, te Sabor i vladu
Uvoenje socijalizma
- KPJ i predsjednik Tito postupno ovladavaju svim razinama javnog ivota, od politike i
uprave preko gospodarstva do kulture i prosvjete, do 1950. suzbijena je svaka
ozbiljnija oporba i svi nepoudni su izolirani ili protjerani u inozemstvo
- do 1950-ih godina uspostavljen je kult Titove linosti, predsjednik se prikazuje kao
svestrani i nepogreivi voa, istodobno Tito je koncentrirao svu vlast u Jugoslaviji,
vaniji suradnici su mu Edvard Kardelj i Milovan ilas (kao ideolozi), Vladimir
Bakari (najvaniji ovjek za Hrvatsku), Aleksandar Rankovi (ef Slube
bezbednosti / sigurnosti)
- uzor za drutveni i gospodarski razvoj bio je Staljinov SSSR pa je ve 1946. uvedena
dravna planska privreda
- provedena je nacionalizacija (podravljenje vlasnitva) industrije, rudnika i svih veih
poduzea, a zatim i manjih obrta i trgovine
- takoer je provedena i agrarna reforma, seljacima je podijeljena zemlja po naelu
jednaki posjedi za sve, od 1948. seljake se prisiljavalo da ulaze u zadruge

51

slijede velike migracije, protjerani su pripadnici njemake i talijanske manjine,

stanovnitvo pasivnih krajeva seli se u Slavoniju i Vojvodinu, a viak stanovnitva sa
sela slio se u gradove gdje se planira izgraditi nova industrija
obnova poruenih mjesta i gradnja prometnica izvodila se dobrovoljnim radnim
akcijama (radnici rade bez nadnica za dobro drave)

Razlaz sa Sovjetskim Savezom

- Staljinu se nije svialo to Tito gradi socijalizam na svoju ruku pa je odluio
smijeniti njega i njegove suradnike u KPJ kako bi si postavio pouzdanije ljude
- u lipnju 1948. Informacijski biro komunistikih partija (Informbiro, IB) objavio je
proglas zdravim snagama u KPJ da prisile Tita na popravljanje pogreaka
- Tito je sazvao 5. kongres KPJ na kojem su se lanovi trebali izjasniti za podrku Titu
ili Informbirou (zapravo Staljinu), velika veina se izjasnila za Tita
- sve drave Istonog bloka (od njih 4 granii s Jugoslavijom) prekinule su sve veze i
suradnju i ak se oekivala vojna intervencija
- intervencija nije uslijedila jer se Staljin nije usudio izazivati SAD i europske drave,
prema nepisanom pravilu, jo od Jalte, utjecaj Zapada i Istoka u Jugoslaviji trebao je
biti podjednak, a Zapad je posjedovao nuklearno oruje dok SSSR jo nije
- Tito je iskoristio razlaz da se obrauna sa svim nepouzdanim lanovima vlastite partije
kojima su organizirana namjetena suenja, IB-ovci su uglavnom osuivani na
zatvorske kazne na ozloglaenom Golom Otoku, tada je likvidiran i Hebrang
- posljedica razlaza sa Staljinom znait e mogunost Titove Jugoslavije da se razvija
bez pritiska iz Moskve za razliku od drugih socijalistikih drava te da iskoristi ulogu
neutralnog teritorija za vlastiti gospodarski probitak
Radniko samoupravljanje: budui da je nakon razlaza s IB-om nastupila blokada istonog
trita za Jugoslaviju ona se morala nekako povezati sa zapadnim tritem, a to nije mogla
naglo zbog preslabe proizvodnje i kakvoe robe, bile su nune promjene u gospodarstvu, kako
bi se poveala motivacija seljaka prekinuta je kolektivizacija, a razvoj industrije trebalo je
ubrzati davanjem samouprave tvornicama putem radnikih savjeta, od 1950. uveden je
sustav radnikog samoupravljanja i postupna decentralizacija privrede
Vanjska politika: razlaz sa Staljinom omoguio je Jugoslaviji da pone dobivati financijsku
pomo sa Zapada, tj. nune zajmove za industrijalizaciju, poboljanje odnosa sa Istonim
blokom nastupilo je nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast novog sovjetskog voe Nikite
Hruova, od sredine pedesetih Jugoslavija pokuava imati dobre odnose i s Istokom i sa
Zapadom, a ezdesetih godina pokuava imati vodeu ulogu u pokretu nesvrstanih (tzv. trei
svijet)

52

HRVATSKA U SFR JUGOSLAVIJI (1963-1990)

Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ): novi naziv drave od ustava iz
1963. do raspada iste 1991. god, prema ustavu iz 1963. dravno ureenje definirano je kao
samoupravni socijalizam a republikama je dana neto vee autonomija u gospodarstvu,
Hrvatska e dobiti naziv Socijalistika Republika (SRH), Partija je promijenila naziv u Savez
Komunista Jugoslavije (SKJ odnosno SKH)
Privredna reforma 1965: gospodarske potekoe poput visoke inflacije dinara, nestaica
neke vrste robe i spori rast ivotnog standarda Tito je odluio rijeiti daljnjom liberalizacijom
u privredi i djelomino u politici, budui da se pojavio otpor reformama unutar same Partije,
Tito je 1966. morao smijeniti drugog ovjeka u dravi efa Slube dravne bezbednosti
Aleksandra Rankovia (dotini je bio na elu tvrdolinijaa, mogui Titov nasljednik, poznat
po dravnom teroru na Kosovu), reforma je trebala orijentirati proizvodnju prema trinim
potrebama i uveden je novi stabilni dinar (100 starih za jedan novi), reforma je bila
djelomino uspjena a za njenu provedbu SFRJ je uzela velike zajmove od zapadnih banaka,
rastao je ivotni standard ali i vanjski dug
Otvaranje granica: u doba privredne reforme, SFRJ je olakala svojim graanima dobivanje
putovnice i izlazak iz drave (to nije bilo doputeno u veini socijalistikih zemalja) tako
se rjeavala politikih protivnika, a omoguila je i siromanijem stanovnitvu da odlazi u
ekonomsku emigraciju na Zapad ime su se smanjivali socijalni problemi (gastarbajteri), osim
toga, olakan je i ulazak stranaca u zemlju to pogoduje razvoju turizma
Hrvatsko pitanje i hrvatsko proljee
- u Titovoj Jugoslaviji Hrvatska je slubeno imala zajamenu kulturnu i gospodarsku
autonomiju te ravnopravnost s drugim republikama u okviru federacije
- socijalistiko (samoupravno) ureenje prikazivano je kao jedino ispravno, tj. jedino
koje e Hrvatskoj i Jugoslaviji donijeti napredak, cilj razvoja bila je Marxova utopija
- Bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti, tj. takva jugoslavenska zajednica, trebalo je
biti najbolje rjeenje za antagonizme meu narodima
- u stvarnosti, Titova Jugoslavija bila je centralizirana partijska drava u kojoj su se
narodi drali u pokornosti as strahovladom as socijalnim mjerama
- hrvatsko pitanje u SFRJ ima gospodarsku i kulturno-politiku dimenziju, od 1960-ih
Hrvatska ima znaajan priljev deviza (strane stabilne valute) od turizma i
gastarbajtera, prema zakonu devize mora otkupiti sredinja banka u Beogradu, osim
toga, razvoj razvijenijih republika poput Slovenije i Hrvatske esto se zanemarivao na
raun razvoja siromanijeg istonog dijela drave i ulaganja u Beograd kao glavni
grad, u kulturnom pogledu, postajalo je nezadovoljstvo nametnutim rjeenjima kao to
je srpskohrvatski jezik
- nakon smjenjivanja Rankovia, u Savezu Komunista prevladali su mlai i liberalniji
kadrovi koji su preuzeli poloaje u republikama dok je sam dravni vrh i dalje ostao
ideoloki tvrd
- 1967. skupina intelektualaca okupljenih oko Matice hrvatske objavila je Deklaraciju
o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika u kojoj se upozorava na
neravnopravnost jezika u Jugoslaviji (ustavom je bila obeana ravnopravnost
slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika) i trai dosljedna primjena

53

hrvatskog jezinog standarda u SRH, vlast je osudila Deklaraciju kao politiki

tetnu
1971. na elu Centralnog komiteta SK Hrvatske bila je Savka Dabebi-Kuar, a u
Predsjednitvu Jugoslavije Miko Tripalo, oboje pripadnici reformistike struje,
predloili su amandmane na savezni ustav u cilju daljnje decentralizacije i mogunosti
da republike vie upravljaju vlastitim financijama, Tito ih je u poetku ohrabrivao i
podravao
pokret pod neformalnim nazivom Hrvatsko proljee (po uzoru na Prako proljee
1968.) okupljao je sve koji su se ponadali da se u Hrvatskoj moe razviti demokracija i
vea samouprava u odnosu na Beograd, od komunista koji su podravali Savku i
Tripala preko liberala i nacionalista do studenata
te godine, poinje se javno govoriti i pisati o problemima i zahtijevaju se promjene u
dravi i drutvu, poput uvoenja viestranakog sustava, nacionalne suverenosti
Hrvatske i trinog gospodarstva, odravaju se i javni skupovi
1. prosinca 1971. Tito je sazvao predsjednitvo SKJ na imanju u Karaorevu, gdje je
iskritizirao hrvatsko vodstvo da nije sprijeilo pojavu nacionalizma i
kontrarevolucionarnih akcija
Savka, Tripalo i drugi ubrzo su podnijeli ostavke, a u hrvatskom savezu komunista
ponovo su nadzor preuzeli tvrdolinijai poput Bakaria, vodstvo Matice hrvatske i
studentskog pokreta osueni su na zatvorske kazne

Ustavne promjene 1973-74: Tito je odluio stabilizirati dravu novim kompromisima,

potvren je novi ustav SFRJ 1973. te SR Hrvatske 1974, prema njemu SFRJ je slubeno
ustrojena kao labavija federacija est republika i dviju pokrajina (Vojvodina i Kosovo), koje
su u teoriji suverene i ak imaju pravo na odcjepljenje, monopol na vlast ostavljen je Savezu
komunista, Tito kao doivotni predsjednik nadreen je Predsjednitvu SFRJ od osam lanova
(iz svake federalne jedinice po jedan), predviena je i nova reforma samoupravljanja
Stanje sedamdesetih godina: unato liberalnijem ustavu, prevladava politika apatija,
ponovo se poveala dravna represija i slijedi novi val emigracije, u gospodarstvu se nastavlja
rast, gradi se industrija, turistiki sadraji, stanovi u drutvenom vlasnitvu, raste vrijednost
plaa, postoji besplatno zdravstvo i kolstvo, ima ak i sitnog privatnog poduzetnitva,
meutim za takav privredni rast SFRJ se morala dalje zaduivati, njezin vanjski dug e od
1980. nadmaiti dvadeset milijardi dolara (tada visok stupanj zaduenosti)
Titova smrt 1980. oznaila je kraj jedne epohe, Savez komunista izgubio je autoritarnu
linost koja je mogla osigurati njegovo jedinstvo, pa su se meu republikim savezima
pojavile prve nesuglasice, istodobno izbila je gospodarska kriza i socijalizam se poeo
uruavati iznutra

54

Propast europskog socijalizma i Istonog bloka

Kriza i raspad SFRJ
Nastanak samostalne Hrvatske
Domovinski rat
Rat u BiH
Tranzicija u Hrvatskoj
Svijet i Hrvatska na poetku 21. stoljea
Znanstveni napredak i drutvene promjene

55