Predmet: Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i knjievnost

Razred: VII
Nastavno podruje: knjievnost
Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank
Tip nastavnog asa: obrada
Zadaci:
a) Obrazovni: Upoznavanje uenika sa djelom djevojice Ane Frank, njenom
potresnom ispovijedi , njenom sudbinom, razmiljanjima o ivotu i ljubavi:
upoznavanje uenika sa sudbinom idova u Drugom svjetskom ratu;
knjievno-teorijski pojam forme dnevnika: deskriptivnost, narativnost i
argumentativnost u dnevnikom diskursu
b) Funkcionalni: Podstai uenike da stiu znanja ne samo iz knjievnosti
nego i iz historije, sticanje smisla za korelaciju nastavnog gradiva historije i
knjievnosti, osudu nacizma i vanost historije koja bi trebala da bude ''
uiteljica ivota'', te da zlo koje se desilo nikad se ne ponovi
c) Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjievnosti i proirivanju znanja iz
knjievnosti
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijalog, metoda rada na tekstu, obrazlaganje, objanjavanje,
shvaanje i razumijevanje
Nastavna sredstva i pomagala: itanka za VII raz., slajdovi, tabla, kreda
Uvodni dio ( 5 min.)
- Sa uenicima popriati o temi holokausta, stradanja idova u Drugom svjetskom
ratu. S obzirom na injenicu da smo ve vie puta govorili o ovoj temi na
prethodnim satima, ipak emo jo jednom malo ponoviti o tome i to podrobnije,
jer i naoj se zemlji desilo slina sudbina i holokaust.
Upitat u uenike da li oni vode dnevnik. Ako da, koliko esto puta ga piu, te
koliko se osjeaju lake kada svoje impresije, razmiiljanja, tuge i radosti stave na
papir.
Najava cilja sata: Jedna je djevojica, nekad davno, etrdesetih godina XIX st.
vodila dnevnik u jednom tekom vremenu, vremenu Drugog svjetskog rata. U
njemu je iznijela jedan isjeak iz svog ivota. Danas emo, draga djeco, itati
ulomak iz dnevika Ane Frank. ( slajd 1)
Glavni dio ( 35 min.)
- Interpretativno itanje: Nastavnik e najprije da sam proita tekst. Potom e
uenici sami itati.
- Dnevnik je napisala Ana Frank ( slajd 2)

Annelise Marie Frank je roena 12.6.1929. u Frankfurtu na Meine. Postala je u

svijetu poznata nakon svoje smrti u koncetracionom logoru, i to zahvaljujui svom
dnevniku kojeg je vodila u skrovitu, i taj je dnevnik postao potresna pria jedne
jevrjeske djevojice, rtve koja je izgubila ivot kojeg je tako arko eljela ivjeti, i
to zbog suludih ideja nacista da unite bez izuzetka jedan narod.
Poslije proitanog teksta odgovoriti na pitanje: O emu se razlikuje Anin ivot
prije odlaska u sklonite i sada kada je ve dvije godine unutar sklonita? Ana je
jevrejska djevojica koja je silom prilika u Drugom svjetskom ratu bila prisiljena sa
svojom porodicom potraiti sklonite od nacista koji su progonili i ubijali Jevreje.
To sklonite im je ponudila jedna holandska porodica kod koje su se skrivali do
1944. kada su ih nacisti pronali i odveli u logor Bergen-Belsen, gdje je djevojica
i preminula.
( slajd 3)
- O emu Ana govori u ovom odlomku?
- Da li je Ana, gotovo preko no sazrila?
- ta je uzrok tom njenom sazrijevanju, dakle kakvi dogaaji predstavljaju
prekratnicu u njenom ivotu? ( ivot u skrovitu- zatvoru) Pogledajte Anino
skolonite ( slajd 4) Pored ovog sklonita postoji i bista Ani Frank, simolu rtve i
pokuaja opstanka u Drugom svjetskom ratu. Anino sklonite sada je u
Amsterdamu postao muzej koji se moe posjetiti.
- Ovo je istinita, autobiografska ispovijed, dakle, dnevnik nije forma fikcije
( mate) nego ispovijed sa razmiljanjima o ivotu, deavanjima u ivotu osobe
koja je vodila dnevnik. Dakle, dnevnik je intimno svjedoanstvo o unutarnjem
ivotu, razmiljanjima jedne osobe, u ovom sluaju djevojice Ane.
( slajd
5)
- Da li vi i i na jednom mjestu osjetite al Anin zbog toga to se desilo njenom
narodu?
- Da li je ona jedna vesela djevojica, koja ba toliko tragino i ne shvata svoju
sudbinu?
- Pogledajte slike i svjedoanstva stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Oni
su prema idejama Adolfa Hitlera, voe nacistikog pokreta i osnivaa stranke
NDSAP ( nacionalsocijalistike partije)bili narod koji se smatrao niim i koji nije
zasluivao da bude jednak sa arijevskom rasom ( Germanima, tj. Nijemcima), te
ga je stoga trebalo istrijebiti. U to vrijeme, poetkom stoljea, veliki je broj Jevreja
, to Akenaza, to Sefarda bio naseljen diljem Srednje Evrope, i ti ljudi su mahom
bili veoma bogati, bavili su se bankarstvom i tako priskrbili veliki dio novca, te je
razlog za njihovo unitenje bio i taj. Veina ih je bila ubijana u logorima diljem
Njemake, Poljske, samo su se rijetki spasili u pobjegli u Ameriku, Australiju. Ova
je pria samo jedna u nizu svjedoanstava o tom stradanju.
Zavrni dio: ( 5 min.)

- Ponoviti malo o ovoj temi to smo danas razgovarali.

- Za domai rad ponovo proitati ovaj ulomak i napisati jedan rad:
Draga Ana!