Sie sind auf Seite 1von 13

TOK I STRUKTURA NASTAVNOG ASA

Naziv kole: Osnovna kola Jala


kolska godina: 2015./2016. godina
Datum: 28.4.2016.g.
Predmet: Metodika nastave historije I
Razred-odjeljenje: VIIa
Nastavna tema: Bosna i Hercegovina u 19. stoljeu
Nastavna jedinica: Husein-kapetan Gradaevi i pokret za autonomiju Bosne
Tip asa: Obrada novih nastavnih sadraja
PEDAGOKI, METODSKI I DIDAKTIKI ELEMENTI
Obrazovni: Upoznavanje uenika sa osnovnim historijskim injenicama o uzrocima kao i
posljedicama poetka-kraja bitisanja Osmanskog carstva, o uzrocima nezadovoljstva plemstva
u Bosni, o organizovanju pokreta za autonomiju, njegovom toku i samom neuspjehu;
usvajanje novih historijskih pojmova i termina; upoznavanje uenika sa sticanjem saznanja o
vremenskim i prostornim pojavama koje se odnose na ovaj pokret u Bosni, u prvoj polovini
19. stoljea; upoznavanje uenika o ljudskim vrijednostima i ulozi Husein-kapetana
Gradaevia u organizovanju pokreta s ciljem stvaranja autonomije, kao i traginom i ranom
zavretku njegovog ivota.
Odgojni: Razvijanje radnih navika uenika koristei historijsku kartu, udbenik, ilustrovane
materijale i dr.; razvijanje smisla uenika za urednost, savjesnost, marljivost kao i osjeaje
dunosti im i odgovornosti, razvijanje smisla za uenikova aktivna djelovanja na asu,
razmiljanja, logika zakljuivanja i dr. radi lakeg shvatanja i saznanja o obraenim
nastavnim sadrajima; razvijanje ljubavi i moralnih vrijednosti u odnosu prema domovini i
sposobnosti uvanja i odbrane tekovina generacijskih borbi i rtvovanja za ono to danas
imamo.
Funkcionalni cilj: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka i logikog i kritikog
razmiljanja, razvijanje sposobnosti ouvanja uzrono - posljedinih veza, razvijanje
sposobnosti shvatanja prostora i vremena u kom ivi i djeluje Husein-kapetan Gradaevi,
razvijanje sposobnosti razlikovanja naprednog od onog to je dovelo do neuspjeha pokreta i

stvaranja autonomije Bosne, povezivanje saznanja sa ovog nastavnog sata sa saznanjima


prethodnih asova.
Oblici rada: Frontalni, individualni, rad u grupi ili paru
Nastavne metode: Dijalog, usmeno izlaganje, rad na historijskim sadrajima, rad sa
slikovnim materijalom, demonstracija
Nastavna sredstva: Udbenik Izet aboti i Mirza ehaji Historija za sedmi razred
devetogodinje kole, Tuzla, 2010.
Nastavna pomagala: Laptop, tabla, projektor, kreda, papiri formata A4,
Lokacija rada: Osnovna kola Jala uionica 214.
Literatura: Ibrahim Tepi i Zijad ehi - Povijesni atlas Bosne i Hercegovine - Bosna i
Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002., Hamdija
Kreevljakovi - Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1954., 2. izd. 1980., Husnija
Kamberovi - Husein-kapetan Gradaevi (1802 - 1834): Biografija, Gradaac, 2002.

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio asa (7-10 minuta)
Tehnika priprema:
Ulazim u uionicu nakon pozdrava sa uenicima zapoinjem sa tehnikom pripremom koja
podrazumijeva paljenje laptopa zatim prikljuenje na projektor to e trajati oko 2 minute i
ako je sve uredu sa tehnikom zapoinjem sa psiholokom pripremom za as.
Psiholoka priprema: Nakon zapoetog dijaloga tokom tehnike pripreme nastavljam
razgovor sa uenicima. Nakon kratke psiholoke pripreme govorim uenicima da emo
razgovarati o gradivu koje smo radili na predhodnim asovima, a koje je vezano za dananju
lekciju a to su reforme u Osmanskom carstvu i Bosanskom ejaletu. Zatim postavljamo
sljedea pitanja.
Pitanje: Za vrijeme kojeg sultana i kada je Bosna pala pod Osmansku vlast?
Oekivani odgovor: Bosna je pala pod Osmansku vlast 1463. godine, za vrijeme sultana
Mehmeda Fatiha.
Pitanje: Krajem 18. i poetkom 19. stoljea kriza u Osmanskom carstvu bivala je sve
oitija. Na koji su nain Osmanski sultani nastojali rijeiti krizu?
Oekivani odgovor: Osmanski sultani nastojali su rijeiti krizu donoenjem reformi.
Pitanje: Objasnite pojam reforma?
Oekivani odgovor: Reforma oznaava dopunu ili izmjenu odreenih stanja, kao npr. u
vojsci, sudstvu, upravi, poreskom sistemu itd.
Pitanje: Navedi kako se nazivaju reforme Selima III i koji je bio njihov cilj?
Oekivani odgovor: Reforme Selima III nazivaju se Nizam-i-dedid, njihov cilj je bio
reformisati Osmansko carstvo, te na taj nain zaustaviti njegovu stagnaciju.
Pitanje: Objasnite koga su ove reforme najvie pogaale i navedite njihovu reakciju?

Oekivani odgovor: Reforme su najvie pogaale janiare, koji su 1807. godine izazvali
pobunu te uspjeli smijeniti sultana Selima III.
Pitanje: Kako su reagovali bosanski janiari i ajani na ferman o ukidanju janiara?
Oekivani odgovor: Bosanski janiari reagovali su burno na ferman o ukidanju janiara, ali
1827. godine dolazi do ukidanja janiara i u Bosni.
Pitanje: Smatrate li da se ukidanjem janiara situacija u Bosni smirila?
Oekivani odgovor: Situacija u Bosni se nije smirila.

Glavni dio asa (25-30 minuta)


Nakon to smo zapisali naslov dananje lekcije zapoinjem izlaganje o biografiji Huseinkapetana Gradaevia, govorei o njegovoj najranijoj mladosti pa sve do njegovih uspjeha
koje je ostvario na elu svoje kapetanije.
Huseinkapetan Gradaevi (oko 18021833), kapetan Gradaake kapetanije, naslijedivi
na tom poloaju svoga brata Muratbeg, kojeg je pogubio Delalpaa u Travniku 1821.
Huseinbeg je obrazovan u samom Gradacu, a arapsku kaligrafiju uio je kod uvenog
MulaMestvice (Divovia) iz Sarajeva.
Kada je Husein postao gradaaki kapetan najvie panje je dao administraciji unutranjih
poslova. Vrijedno je spomena da su svi Huseinovi projekti gradnje vezani za grad Gradaac i
njegovu neposrednu blizinu. Tokom njegove vladavine Gradaac je proirio svoj status kao
jedna od najprosperitetnijih kapetanija u Bosni.
Prvi i najvaniji graevinski poduhvat je Gradaaka tvrava. Tvrava je postojala
decenijama i bila je renovirana od vremena Mehmed-kapetana 1765 godine. Huseinov otac
Osman i brat Murat su takoer radili na tvravi 1808 i 181819 godine. Ipak, ne zna se tana
priroda Huseinovog doprinosa utvrenju. Kula tvrave je dugo bila smatrana Huseinovim
djelom ali arheoloki dokazi pokazuju da je kula postojala od prije. Kula Gradaevia je bila
kapetanovo sjedite i sluila je samo za vojnu i administrativnu upravu, a ne za stanovanje
njegove porodice.
U selu ardaku (8 km sjeverno od Gradaca) pretvorio je Husein-kapetan jedan povei dio
svoga posjeda u otok (ada) iskopavi dosta dubok i do 100 m irok i nekoliko kilometara dug
hendek u koji se naputala voda. Na tom otoku sagradio je dvorac u kojem je najradije
boravio. Tu je imao veliki pelinjak, zvjerinjak i lovite. Bila je tu na breuljku kula, zvana
ardak.
Pitanje: Na elo koje kapetanije Husein-kapetan dolazi nakon smrti svoga brata?
Oekivani odgovor: Nakon smrti brata Husein-kapetan dolazi na elo Gradaake
kapetanije
Pitanje: Objasni graditeljski poduhvat Husein-kapetana u selu ardak?

Oekivani odgovor: U selu ardak Husen-kapetan gradi svoj dvorac, po kojem selo dobija i
ime, taj dvorac je bio specifian po tome to se nalazio u sredini jezera, kojeg je on dao
izgraditi uz pomo svojih seljaka.
Unutar zidina grada Gradaca najznaajniji Huseinov doprinos je sahat-kula koja je izgraena
1824. godine. Osnova objekta je 5,5 x 5,5 metara, dok je visina 21,50 metara. Ovo je bio
posljednji objekte te vrste koji je izgraen u Bosni. Njena nagetost posljedica je prirodne
pojave slijeganja zemljita i neadekvatnog postavljanja temelja. Osamdesetih godina je rijeen
i taj problem i zaustavljeno njeno dalje naginjanje i obruavanje. Obloena je ugraviranim
kamenim ploama, osim vrha, koji je od cigle. Sat je bio u funkciji neposredno nakon gradnje
i par puta se mijenjao. Danas, on nije u funkciji.
Nekih 4050 metara izvan gradskih zidina se nalazi Huseinov najvei arhitektualni doprinos:
Husejnija damija. Izgraena 1826., sadri oktagonalnu kupolu i izrazito visoku munaru (25
metara). Tri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad verande. Islamske dekoracije se mogu
vidjeti na vratima, zidu kao i interijeru. Cijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i
kapijom. Graditeljska cjelina Husejnije damije sastoji se od ulaznih kapija, objekta damije,
harema sa nianima, abdesthane i biblioteke. U damijsko dvorite Husejnije ulazi se kroz
dvije kapije i to, glavne, koja se nalazi sa sjeverozapadne strane, i sporedne, koja se nalazi sa
sjeveroistone strane objekta, za koju se pretpostavlja da je sluila kao ulaz Husein-kapetana.
Kad je rije o haremu Husejnije damije, u njemu smjeteno svega devet nadgrobnih
spomenika, meu kojima se nalazi i mezar Muhameda, sina Husein-kapetana Gradaevia.
Pitanje: Navedi koja jo dva objekta je dao sagraditi Husein-kapetan u blizini svoje
kule?
Oekivani odgovor: U blizini kule Husein-kapetan dao je sagraditi sahat kulu, kao i damiju
koja dobija naziv po njemu, Husejnija, koja i danas u punom sjaju krasi Gradaac.
Huseinova vladavina u Gradacu je takoer bila istaknuta zbog njegove tolerancije prema
hrianima; bilo da se radi o katolicima ili pravoslavcima. Njegova je kapetanija bila najbolje
upravljana i najsretnija u Bosni. Kransku je raju pazio kao nijedan drugi kapetan. Ba u
njegovoj kapetaniji u Tolisi podignuta je 1823. prva zgrada za katoliku puku kolu.
Zauzimanjem fra Ilije Starevia, prisnog prijatelja Husein kapetana, sagraena je i crkva za
1500 dua, te prostran upni stan od 8 soba i to sve bez carskog berata, jedino uz odobrenje
Husein kapetanovo. On je pomagao katolike svoje kapetanije i podravao dobre veze sa

upnicima. Izgraene su jo dvije katolike crkve u selima Dubrave i Garevac, dok je


pravoslavna crkva izgraena u seocetu Obudovac. Poznato je da su hriani iz Gradaca,
tokom Huseinove vladavine, bili najzadovoljniji u cijeloj Bosni.
Vaan objekat koji se vee za Huseina kapetana je zasigurno njegova porodina kua, u njoj je
roen, ali i odrastao. Ona se nalazi nedaleko od poznate gradaake kule. Kua dominira
gradom i vidi se sa svih strana pri ulazu u grad. I pored oteenja koji su se desila nakon
gradnje, porodina kua se renovirala nekoliko put i danas je u ivotu i u svojoj izvornoj
gradnji i u porodinom vlasnitvu porodice Gradaevi. Kua je takoer pod zatitom drave
kao spomen kulture.
Pitanje: Objasni doprinos Husein-kapetana razvoju katolikog i pravoslavnog
stanovnitva njegove kapetanije?
Oekivani odgovor: Pravoslavno i katoliko stanovnitvo bilo je najsretnije od svih
kapetanija u Bosni, u Tolisi je sagradio 1823. godine katoliku puku kolu, kao i crkvu za
1500 dua, isto tako dao je sagraditi katolike crkve u selima Dubrave i Garevac, a
pravoslavnu crkvu u selu Obudovac.
Uzroci nezadovoljstva bosanskog plemstva
Od Karlovakog mirovnog ugovora 1699. godine Bosna je postala najisturenija pokrajina
Osmanskog carstva ija je odbrana najveim dijelom bila preputena domaem stanovnitvu,
prvenstveno muslimana. Stoga se kod njih vremenom razvila svijest da sami mogu najbolje
braniti Bosnu zbog ega su pruali snaan otpor reformama.
Nezadovoljstvo sultanovom politikom poveavale su este mobilizacije domaeg stanovnitva
za ratove koje je Osmansko carstvo vodilo protiv Rusije. Bosanski prvaci i stanovnitvo u
cjelini suprotstavljalo se odlasku bosanskih mladia na daleka ratita, u vrijeme kada je i
samoj Bosni prijetila opasnost. Iz tih je razloga bosansko plemstvo bilo protiv uvoenja nove
vojske, smatrajui da ih ona nee biti u stanju braniti kao to bi to oni sami inili.
Osim toga, lo odnos bosanskih valija prema domaem plemstvu i stanovnitvu, njihova
podmitljivost i neumjerenost u prikupljanju poreza te nepotivanje nasljednih obiaja prilikom
imenovanja ajana i kapetana dovelo je do poveanja nezadovoljstva bosanskih prvaka prema
centralnoj vladi u Istanbulu. Nezadovoljstvo je kulminiralo 1830. godine kada je sultan pod

pritiskom Rusije dodijelio Srbiji autonomiju i est bosanskih nahija s desne strane rijeke
Drine.
Pitanje: Navedi razloge sve veeg nezadovoljstva u Bosni?
Oekivani odgovor: Nezadovoljstvo se ogledalo zbog poveanja sve ee mobilizacije
domaeg stanovnitva za ratove, bili su protiv uvoenja nove vojske, lo odnos bosanskih
valija prema domaem stanovnitvu, neumjerenost u prikupljanju poreza te nepotivanje
nasljednih obiaja prilikom imenovanja ajana i kapetana, a nezadovoljstvo je kulminiralo
1830. godine kada je sultan pod pritiskom Rusije dodijelio Srbiji autonomiju i est bosanskih
nahija s desne strane rijeke Drine.
Organiziranje pokreta za autonomiju
Zategnutost odnosa bosanskog plemstva s Portom doprinijelo je zbliavanju bosanskih
plemia. Na to je utjecalo i uvjerenje da e Bosanski ejalet zbog stjecanja autonomije Srbije,
Grke i Albanije izgubiti vezu sa centralnim dijelovima Carstva. Stoga su nakon duih
priprema svi bosanski ajani i kapetani od 20. januara do 5. februara 1831. godine odrali
savjetovanje u Tuzli. Na njemu je razmatrano stanje i poloaj Bosanskog ejaleta nakon ega
su doneseni sljedei zakljuci:
1. Porta mora ponititi sve privilegije i teritorijalne ustupke date Kneevini Srbiji te sprijeiti
progon muslimana iz i Smederevskog sandaka;
2.

Porta mora obustaviti daljnje provoenje reformi i uvoenje nove vojske (nizami-

dedida);
3. Porta mora dopustiti uvoenje autonomne vlasti u Bosni na elu s domaim vezirom;
4.

Bosanski ejalet e kao autonomna pokrajina Carstvu godinje plaati utvreni novani

iznos.
Odlueno je da se doneseni zakljuci sultanu predaju preko vezira u Travniku, a ukoliko ne
budu prihvaeni da se digne ustanak. Kako se Porta ogluila o ove zahtjeve, donesena je
odluka o opoj mobilizaciji. Za vou ustanka izabran je Husein-kapetan Gradaevi,
najugledniji bosanski plemi, porijeklom iz Gradaca. Njegovom imenovanju usprotivili su se
hercegovaki ajanj Ali-aga Rizvanbegovi i Smail-aga engi. Oni su bili protiv dizanja
ustanka ime su se definitivno odvojili od Pokreta za autonomiju.

Pitanje: Navedi koje su odluke donijeli bosanski prvaci na savjetovanju odranom u


Tuzli 1831. godine?
Oekivani odgovor: Bosanski prvaci donijeli su sljedee odluke: Porta mora ponititi sve
privilegije i teritorijalne ustupke date Kneevini Srbiji te sprijeiti progon muslimana iz i
Smederevskog sandaka; Porta mora obustaviti daljnje provoenje reformi i uvoenje nove
vojske (nizami-dedida); Porta mora dopustiti uvoenje autonomne vlasti u Bosni na elu s
domaim vezirom; Bosanski ejalet e kao autonomna pokrajina Carstvu godinje plaati
utvreni novani iznos.
Sukobi sa sultanovom vojskom i proglaenje autonomije
U ljeto 1831. godine Husein-kapetan na elu 25.000 vojnika uputio se na Kosovo s ciljem da
se uspostavi veza s pobunjenim Albancima i sprijei prodor osmanske vojske u Bosanski
ejalet. U bitkama kod Prilepa, a potom i kod Lipljana, bosanska je vojska do nogu porazila
sultanovu vojsku. Nakon toga su velikom veziru Mehmed Reid-pai ponovo predati ranije
istaknuti zahtjevi bosanskog plemstva.
Po povratku bosanske vojske u Sarajevo sazvan je Sabor na kojem su predsjednici iz svih
krajeva Bosne bezrezervno podrali Pokret za autonomiju. Na njegovu je zasjedanju u
Carevoj damiji 12. septembra 1831. godine Husein-kapetan izabran za valiju Bosne s titulom
vezira. Taj je izbor ujedno znaio i proglaenje autonomije Bosne.
Pitanje: Objasnite kako se razvijao Pokret za autonomiju Bosne?
Oekivani odgovor: Husein-kapetan na elu 25.000 vojnika ide na Kosovo, u bitama kod
Prilepa, a potom i Lipljana porazili su sultanovu vojsku. Po povratku bosanske vojske u
Sarajevo gdje je podran Pokret za autonomiju, a Husein-kapetan izabran za valiju Bosne s
titulom vezira.
Slom pokreta
Dok je Husein-kapetan radio na organizaciji domae vlasti, sultan Mahmud II spremao je
vojsku za odluujui napad na Bosnu. U proljee 1832. godine ogromna vojna sila krenula je
na Bosanski ejalet. Odluujua bitka dogodila se u okolici Sarajeva, na podruju Podromanije.
U trenutku kad se moglo oekivati povlaenje sultanove vojske u pomo su joj pritekli
hercegovaki prvaci, protivnici ustanka na elu s Ali-agom Rizvanbegoviem. Zahvaljujui
njihovoj pomoi, bosanska je vojska poraena, a Pokret za autonomiju uguen.
Nakon sloma Pokreta, Husein-kapetan Gradaevi sa svojom je porodicom i saradnicima
preao u Habsburku monarhiju. Odatle se ubrzo, pomilovan od sultana, vratio na teritorij
Osmanskog carstva, ali ne i u Bosnu gdje mu je povratak bio zabranjen. Umro je u Istanbulu
1833. godine u svojoj 31. godini ivota pod nerazjanjenim okolnostima.

Pitanje: Navedite razloge sloma Pokreta za autonomiju Bosne?


Oekivani odgovor: Razlozi sloma Pokreta za autonomiji lee u ne slozi bosanskog
plemstva, a prije svega Ali-age Rizvanbegovia koji je odluio pruiti punu podrku
sultanovoj vojsci.

S ovim zavravam izlaganje te imam zadatak za uenika. Podijelit u ih u dvije grupe. Svaka
od grupa dobiti e po dva pitanja. Od uenika se oekuje da u periodu od 5 minuta proitaju
tekst i ponude odgovore na postavljena pitanja.
Nakon to smo im objasnili njihove zadatke, jo jednom uenike pitam da li su razumijeli ta
treba da urade. Ako neto ne bude jasno, objanjavam im i nakon toga ih putam da rade.
Tokom cijelog procesa rada na zadatku uenika ja sam tu da im pomaem i upuujem u
pravom smijeru.
Svaka od grupa imati e po jednog uenka koji e izlagati ono to je po njima najvanije u
tekstu. Tokom izlaganja uenika ukoliko su neto zaboravili ja ih ispravljam, a takoe im
govorim i neke zanimljivosti koje nemaju u knjizi a za koje ja smatram da bi mogli privui
njihovu panju.

Zavrni dio asa ( 7 10 minuta)


Nakon zavrenog grupnog rada prelazimo na ponavljanje dananje lekcije i provjere
usvojenog znanja.
Pitanje: Na elo koje kapetanije Husein-kapetan dolazi nakon smrti svoga brata?
Oekivani odgovor: Nakon smrti brata Husein-kapetan dolazi na elo Gradaake
kapetanije
Pitanje: Objasni graditeljski poduhvat Husein-kapetana u selu ardak?
Oekivani odgovor: U selu ardak Husen-kapetan gradi svoj dvorac, po kojem selo dobija i
ime, taj dvorac je bio specifian po tome to se nalazio u sredini jezera, kojeg je on dao
izgraditi uz pomo svojih seljaka.
Pitanje: Navedi koja jo dva objekta je dao sagraditi Husein-kapetan u blizini svoje
kule?
Oekivani odgovor: U blizini kule Husein-kapetan dao je sagraditi sahat kulu, kao i damiju
koja dobija naziv po njemu, Husejnija, koja i danas u punom sjaju krasi Gradaac.
Pitanje: Objasni doprinos Husein-kapetana razvoju katolikog i pravoslavnog
stanovnitva njegove kapetanije?
Oekivani odgovor: Pravoslavno i katoliko stanovnitvo bilo je najsretnije od svih
kapetanija u Bosni, u Tolisi je sagradio 1823. godine katoliku puku kolu, kao i crkvu za
1500 dua, isto tako dao je sagraditi katolike crkve u selima Dubrave i Garevac, a
pravoslavnu crkvu u selu Obudovac.
Pitanje: Navedi razloge sve veeg nezadovoljstva u Bosni?
Oekivani odgovor: Bosanski prvaci donijeli su sljedee odluke: Porta mora ponititi sve
privilegije i teritorijalne ustupke date Kneevini Srbiji te sprijeiti progon muslimana iz i
Smederevskog sandaka; Porta mora obustaviti daljnje provoenje reformi i uvoenje nove
vojske (nizami-dedida); Porta mora dopustiti uvoenje autonomne vlasti u Bosni na elu s

domaim vezirom; Bosanski ejalet e kao autonomna pokrajina Carstvu godinje plaati
utvreni novani iznos.
Sa ovim pitanjem ja zavravam ponavljanje nastavne jedinice, pohvaljujem aktivne uenike i
ocjenjujem ih sa ocjenom pet (5), zatim zadajem im zadau prije svega da proitaju dananju
nastavnu jedinicu i da odgovore na pitanja koja se nalaze na 97. strani udbenika.
S time zavravam dananji as.

GRUPA A
1. Kako dr. Bartol Kunibert opisuje Husein-kapetana Gradaevia?
2. Gdje i kada su se radi savjetovanja sastali bosanski prvaci i navedite njihove odluke?
OPIS ZMAJA OD BOSNE
Lijenik dr. Bartol Kunibert koji je u Beogradu lijeio Huseina Gradaevia, ovako ga
opisuje: Husein kapetan imao je nekih 30 - tak godina. Stasa srednjeg, izgleda zanimljivog,
pogled blag i sumoran, osmijeh pun drai i tuge. Njegove krupne oi nadkrivljahu guste
ukrtene obrve, bjeloa njegove koe odavala je vie urijanski tip njegove majke, no onog
ponosnog i polu divljeg Bosanca. Jedva bi se moglo vjerovati da se pod onim nejakim i
njenirn tjelesnim sustavom moglo skrivati onako krijepka dua, vojnika vjetina, velika
tatina, a naroito velika hrabrost, dotjerana ponekad do drskosti. Iskren i marljiv musliman,
on je marljivo vrio sve obrede svoje vjere i propise Kur'ana, i nizato na svijetu ne bi
propustio onih pet molitvi dnevno. tavie, esto su ga viali kako za vrijeme razgovora
okree oi k nebu i ponavlju sasvim tiho poneku molitvu ili stihove iz Kur'ana. Briljivo se
suzdravao od raznih vinkih i alkoholnih pia zabranjenih zakonom islama"
GRUPA B
1. Objasnite kako se sultan ophodio prema Husein-kapetanu po dolasku u Istanbul, kao i
teorije o njegovoj smrti?
2. Kako je poeo i kako se razvijao Pokret za autonomiju, te koji su bili razlozi njegovog
neuspjeha?
SMRT ZMAJA OD BOSNE

Husein je po dolasku u Istanbul bio doveden na dvor pred sultana. lako se radilo o osueniku,
sultan je iskazao veliko potovanje prema bosanskom voi. Cijenio je njegovu sposobnost i
plemenitost. Prema nekim podacima sultan je ponudio Gradaeviu najvei in u svojoj
vojsci i sve ono to ide s tim. Ponosni bosanski voa je, bez oklijevanja to odbio. Nije htio
iznevjerili svoje ideale koji su ga odveli u rat protiv tog istog sultana i njegove vojske. Po
dolasku porodice bilo mu je lake provoditi izbjegliki ivot. Nakon odbijanja ponude koju
mu je uputio sultan da stupi u njegovu slubu, bio mu je, navodno, odreen grad Trapezunt na
Cmom mora kao mjesto deportacije. Nije mu, meutim, bilo sueno da tamo ostavi kosti nego
u Istanbulu. Umro je iznenada malo vremena nakon odluke o deportaciji. Ostao je opis
njegovog posljednjeg dana ivota. U njemu stoji da se tog jutra rano digao da bi izvrio
pripreme za Mevlud koji se slavio tog dana. Pokupovao je sve to je trebalo za njegovo
odravanje i po povratku kui raspremi se da uzme abdest, ali tek to je poeo to obavljati,
najednom mu pozli i poe povraati. Malo iza toga je izdahnuo. Bilo je to usred ljeta, 17.
augusta 1834. godine, kako se moe proitati na njegovom nianu. Zakopan je u starom
istanbulskomkom groblju na Ejubu, sa dosta skromnim obiljejem.
Za smrt bosanskog voe, proslavljenog vojskovoe i junaka, saznalo je itavo Carstvo.
Pojavile su se prie da je bio otrovan. Bilo je i miljenja da je uzrok smrti bila kolera, koja je
zaista u to vrijeme harala Carigradom. U svakom sluaju otiao je u cvijetu mladosti i naponu
snage, s malo vie od trideset godina ivota.