Infantilnost u aokama scene

(u povodu uprizorenja komada Tenesee Wiliiamsa Tramvaj zvani udnja, festival

Mess, Sarajevski ratni teatar Sartr, 2015. )

Hvaljeni komad poznatog amerikog dramatiara Tenessee Wiliiamsa doivio je i

svoju sarajevski premijeru i to upravo u diplomskom radu glumice Dine Muanovi
na predmetu Gluma Akademije scenskih umjetnosti pod mentorstvom prof. Alena
Muratovia. Aktuelnou teme samog komada pridonosi i njena popularnost u
filmskim ekranizacijama: Oscarom nagraenog istoimenog filma iz 1951.u reiji
Ellija Kazana, te dramom Blue Jasmine Woodyja Allena. Svijet iluzija u koji svi rado
bjeimo esto je u raskoraku sa stvarnou i opakm situacijama koje nam se
dogaaju u ivotu. Svijet iluzija, svijet ugleda, moralnosti i besprijekorne istote je
laan i nestvaran, i svi iako elimo da uljuljujemo u lanost naih ivota teko i gorko
priznajemo da to ne postoji i da je ivot pun gorkog emera kojeg ipak moramo da
progutamo.
Tema samog djela je sukob dvaju dijametralnih suprotnosti: jedne koja predstavlja
novu nadolazeu bestidnu i surovu realnost iji su predstavnici prosti radnici
evropskog porijekla, odnosno stranci i drugu iji su predstavnici izdanci posljednjih
compsonovskih loza kojima je ostalo samo ime, ali i compsonovski kodeks asti. To
je vidljivo i iz samih imena glavnih protagonista Blanche Du Bois: djevojke ije ime
( Blanche to znai bijela) odaje neukaljanost i djetinjastost te plemika titula
prerasta u obino prezime, Stanleya Kowalskog, ije ime predstavlja pokuaj
prilagodbe amerikoj kulturi i njegovog prezimena koji odaje ovjeka stranog
porijekla. U dramu je ukljueno jo dvoje aktera: Stella, Blancheina sestra i
Stanleyev kartaki drug Mitch.
Radnja: Stella ivi sretno sa svojim muem Stanleyem. Dobivi pismo u kojem joj
sestra Blanche najvljuje svoj dolazak doekuje je u svom stanu. Ne mogavi doi
sebi od oka vidjevi da Stella ivi u tako malom stanu i to s muem primitivcem i
kartaem prihvati svoju sudbinu ostanka na takvom mjestu, oituje sestri da je
izgubila Belle Reve i da privremeno treba neki smjetaj koji joj dobroduna i naivna
Stella nudi. Od samog poetka situacija izmeu dvojca Blanche - Stanley dobiva na
svojoj napetosti koju smiruje i razgaljuje sama Stella, no na kraju izmie kontroli i
zavrava gotovo tuno.
Scena na kojoj se odvija drama suena je na prostor trampoline koja simbolizira mali
prostor u kojem ive Stella i njen mu Stanley. Prije dolaska same Blanche Mitch i
Stanley okreu zamiljeni konopac kojeg preskae Stella na trampolini to je u
znaenju njene nedoigranosti, djetinjastosti i uloge mlae sestre koja je ljubav
pronala u rukama priprostog Stanleya. Blanche na scenu dolazi odjevena u bijelu
obleku: haljinu praenu eirom velikog oboda, maui lepezom, to odaje enu iz

vie klase, koja je sva u znaenju nevinosti i djetinjastosti, u emu su ustvari sestre,
apsolutno iste. Ulazak Blanche u dobro uigrani, ali skueni prostor raduje Stellu, ali
Blanche priznavi joj da su izgubili imanje Belle Reve i da je ona ispratila posljednje
potomke u smrt osvre se na Stellin ivotni prostor i s negodovanjem komentira
njen priprosti izbor i supruga. Ono to je veoma loe u samom startu jeste upravo
izbor trampoline za koja je bila rame uz rame samoj publici i gotovo nesaglediva iz
te perspektive, te Blancheina pretjerana teatralnost praena loim kostimografskim
odabirom svjetleih lampiona u znaenju skupocjenih dragunlija. Pojedinim
kritiarima se ovaj odabir scenografije pa i kostimografije ini efektnim i originalnim,
no upravo izostanak scenografkih i kostimografskih ideja dodatno, no ne i u
potpunosti utie na doivljaj samog gledatelja.
Saznavi od Blanche da je Belle Reve izgubljen i da je porodica ostala bez iega
Stanleya razjaruje i eli dodatno ispitati cijelu stvar. No, njegov prosti lik koji je
trebao znaiti neku proletersku, migrantsku klasu koja je trebala ukinuti razlike
izmeu rijetkih siromanih i domicijelnih bogatih, predstavlja u toj situaciji
nezajljivu pohlepu da se domogne bilo ega, pa makar i osvete nad hudom Blanche
i skrnavi njen ugled od poetka do kraja predstave. Scenografski nedostatak ideja u
koritenju sprej-boce kao ae za alkohol isto je veoma lo odabir, ujedno i
katastrofalan. Stella iz ljubavi prema svom strastvenom ali sirovom muu te prema
sestri balansira izmeu porodice i ovjeka kojeg je odabrala smirujui i jedno i
drugo.
Od poetka odnos izmeu Blanche i Stanleya poiva na stalnoj napetosti: grubijan i
galamdija te tiha i psihotina Blanche sukobe se oko asti i imanja, ali u stvari
najvei sukob lei u razlici njihovih ivota i karaktera. Blanche se pravda Stanleyu
da ostala udovica i morala plaati dugove koje su povjerioci potraivali, dok on
zgrabi njene privatne papire i baca ih po podu. Blanche, skupljajui ih objanjava da
su to pjesme biveg mua i da e ostati kratko dok se ne snae. Stanley joj govori
da je Stella trudna.
Ubrzo nakon toga, Stanley s prijateljima igra poker. Iz nejasnih dramaturkih
razloga, od svih prijatelja prisutan je samo Mitch kojeg upoznaje Blanche. Stanleyev
kartaki drug Mitch kojeg Blanche upoznaje razvija interes prema doljakinji.
Nedostatak osnovnih rekvizita: tabakere koju nos Mitch, a koju gledatelji samo mogu
zamisliti kao i natpis na njoj prredstavlja jo jednu kariku u lancu koja unitava
ukupni dojam o samom komadu. U trenutku raanja simpatija izmeu Blanche i
Mitcha, Stanley pijan bjesni i rastjeruje prijatelje, da bi na kraju udario Stellu.
Blanche u oaju pokuava pomoi sestri i zatititi ju, uz nagovor da Stanleya odmah
ostavi. Stanley je opet doziva i ona poputa prihvatajui da je on odnese u krevet
gdje sve razmirice dobiju taku na i. Blanche, ujutro u nevjerici prihvata Stellinu
priu da je Stanley uobiajeno takav i da ostaje s njim.
Izmeu Mitcha i Blanche nastaje infantilna, nevina ljubav, za koju se Blanche hvata
kao davljenik za slamku oekujui trenutak da je on zaprosi. Mitch, naime,

zaljubljen i pun oekivanja eli upoznati Blanche sa svojom majkom to ona prihvata
i vjenati je.
No, Stanley, sumnjiav istrauje Blancheine razloge za dolazak iz Missisipija u New
Orleans i saznaje da je Blanche emocionalno nestabilna nimfomanka koja je ostala
bez posla u gimnaziji zbog seksualnih ispada prema ueniku. Saznaje i da je nakon
otkaza radila kao animir dama u nekom hotelu te ostala bez igdje iega kao i bez
dobrog imena i reputacije. Stanley to priznaje samoj Stelli koja jedva povjeruje u
cijelu priu, a potom taktiki isljeuje samu Blanche kako bi ona sve to sama
priznala to poputajui Stanleyevoj silovitoj naravi i ivotinjskom instinktu da uniti
uljeza. On Stelli tad govori da je Mitch nee vie posjeivati niti je oeniti. U
meuvremenu, Stanley je sve to rekao i Mitchu kako bi unitio romansu.
Stella bjesni i u svai dobija trudove nakon ega odlazi u bolnicu. Blanche, ekajui
vijesti iz bolnice prima posjetu Mitcha koji joj nagovjetava da sve zna o njoj.
Blancheina uglaenost i maniri padaju u vodu u trenucima kada ona sve priznaje i
dodatno otkriva i svoju stranu prie rekavi da je nesretna zbog togs to se mlada
udala i ubrzo saznala za homoseksualnu orijentaciju svog supruga to je dovelo do
ludila. Poslije je suprug ivot izgubio u automobilskoj nesrei, a Blanche se nikada
nije oporavila od oka i injenice da je zaluena iluzijama, zaljubljenou ivot
posvetila ovjeku koji se oenio kako bi udovoljio drutvu. Priznavi sve svoje
greke i razloge zbog kojih je do njih dolo moli Mitcha za oprost, no on ponien i
razoaran bjei. U meuvremenu, dolazi Stanley koji zatie Blanche u poderanoj
haljini, koja ponovo stavlja masku fine dame s manirima i priznaje mu da odlazi na
putovanje sa starim udvaraem. On, znajui da je to sve farsa, ipak ne osjea
saaljenje prema njoj, nego je, unato svemu siluje, priznavi da je to ekao od
samog njenog dolaska.
Nakon toga, Stanley se vraa starim navikama, dok se Blanche pakuje za odlazak
pruivi ruku neznancu kojem govori ''kod god da si, uvijek sam ovisila od dobrote
stranaca'' na emu i zavrava ovaj komad uz pratnju stvarke O jednoj mladosti
Josipe Lisac. To ujedno i jo jedna u nizu intervencija u originalan tekst, gdje Blanche
na rubu ivanog sloma sve priznaje svojoj sestri, a potom pada u nesvijest. Nakon
dolaska doktora, kojem govori navedene rijei, odlazi u mentalnu bolnicu, dok Stella
naputa Stanleya i odlazi ivjeti kod susjede.
Osim ekspozitivnih i epilonih intervencija, velika je mana to se izmjene reiserke
nisu pozabavile samom Blanche i njenim razlozima za ruiasti pogled na ivot,
nego na samo poetak i kraj predstave kao i samu scenografiju. Blanche je
prikazana kao neurotina udovica koja samo trai novu utjehu u novom mukarcu, a
uloga samog Stanleya postaje dominantna i njemu kao mukarcu reiserka daje vei
prostor i simpatiju. Sama izvedba glumice Dine Muanovi u ulozi Blanche inila se
pretjerano afektivna i u nekim situacijama lana, nedoreena i neuspjela s obzirom
da glumica nije dala sve od sebe kako bi pridobila publik, nasuprot Stai Duki i
standardno odlinom Ukaju zbog kojih je predstava dobila na napetosti i

uvjerljivosti. Uzevi u obzir injenicu da nije nainjen otklon izmeu glumaca i

publike te da glumeva lica gotovo cijelo vrijeme nisu bila okrenuta publici ne moe
se govoriti niti o kontaktu s publikom, a s druge strane, napeta i zanimljiva radnja
samog komada bila je razvodnjena nepotrebnim scenama pokera. Predstava je
iznevjerila i samu katarzu jer reiserka nije htjela razotkriti lik same Blanche niti
njenu tragiku, a posebice injenicu da je pretrpjela silovanje od strane vlastitog
zeta, nego je preutno prela preko toga davi ansu Blanche u novom ivotu,bez
osvrtanja na prolost to je bitan segment samog komada koji mu daje smisao.
Ako uzmemo u obzir injenicu da se ovaj komad premijerno prikazuje u naoj zemlji
nadamo se da e doivjeti i neko bolje, kreativnije izvoenje.