Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Banja Luka
Kralja Petra I Karaorevia 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348367, fax: +38751348372
PROJEKAT br:
0301112013/BSB
OBJEKAT:
LOKACIJA:
INVESTITOR:
UGOVOR br.:
Banjaluka
03.12.13
PROJEKAT IZRADIO:
Dipl.ing.ma. Dragan Tadi
SADRAJ
1. OPTI PODACI I PRAVNA DOKUMENTACIJA
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
Podaci o INVESTITORU
Saglasnost INVESTITORA na izraenu tehniku dokumentaciju
Saglasnost na lokaciju
Rjeenje (LICENCA) preduzea o ispunjenosti uslova za izradu Tehnike dokumentacije
Rjeenje o imenovanju odgovornog projektanta
LICENCA odgovornog projektant
Izjava odgovornog projektanta
2. PROJEKTNI ZADATAK
3. TEHNIKI OPIS OBJEKTA
3.1. Tehniki opis terena
3.2. Tehniki opis postrojenja
3.2.1. Skladini rezervoari
3.2.2. Pretakalite
3.2.3. Distributivna pumpa
3.2.4. Cijevna instalacija
3.2.5. Dispenzer
3.2.6. Sistem za otkrivanje iscurenja
3.2.7. Pristupni i protivpoarni putevi
3.2.8. Sistem protivpoarne zatite
4. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA
5. ZONE OPASNOSTI I ZATITNE ZONE
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
00. 00. 00
01. 01. 00
01. 02. 00
02. 00. 00
03. 02. 00
04. 01. 00
04. 02. 00
04. 03. 00
04. 03. 01
05. 01. 00
05. 03. 00
05. 04. 00
05. 05. 00
06. 00. 00
Situacioni plan
Tehnoloka ema gasne stanice
Tehnoloka ema stanice
Dispozicija
Centralni aht
Rezervoar 6,4 m3
Rezervoar 40 m3 2 komorni
Rezervoar 40 m3 3 komorni
Tehnoloka ema sistema za kontrolu plata
Cijevna instalacija TNG-a
Cijevna instalacija naftinih derivata- utakanje
Cijevna instalacija naftinih derivata- istakanje
Cijevna instalacija naftinih derivata- ozrake
Detalji
1.1.
Podaci o investitoru
Naziv
Sjedite
Vlasnik
ifra
Napomena
Direktor
Telefon
Fax.
E-mail
www
1.2.
Banja Luka
06.12.13
Broj:
030113S/BSB
SAGLASNOST
na izraeni glavni mainski projekat
Investitor:
M.P.
____________
1.3.
Saglasnost na lokaciju
10
11
1.4.
12
13
14
1.5.
15
IG d.o.o.
Banjaluka
Banjaluka
25.11.13
Broj:
03-11/13-BSB
RJEENJE
o imenovanju odgovornog projektanta
Ovim Rjeenjem imenujem diplomiranog ininjera mainstva Dragana (Duana) Tadia iz Banjaluke,
licenca br. 1741/98 za:
ODGOVORNOG PROJEKTANTA
Mainske faze sistema za snabdijevanje motornih vozila gorivom
Na objektu:
-a/a
-imenovanom
-investitoru
M.P.
Direktor:
___________
16
1.6.
17
18
1.7.
19
IZJAVLJUJEM
Da sam se u toku izrade glavnog mainskog projekta stanice za snabdijevanje motornih vozila naftnim
derivatima i tenim naftnim gasom (TNG-om) br. 0301112013/BSB na objektu BS BOI PROMET u
trnama, elinac, RS, BiH vlasnitvo Boi promet iz elinca pridravao zahtjeva iz projektnog
zadatka br. 031113/BSB i svih vaeih propisa i standarda kojima je regulisana ova oblast.
Banjaluka
__________
Izjavu dao:
dipl. ing. ma. Dragan Tadi
20
2. PROJEKTNI ZADATAK
21
OBJEKAT:
BS BOI PROMET
LOKACIJA:
INVESTITOR:
REZERVOAR I
komora 1 EURODIZEL4
komora 2 EURODIZEL5
10 m3
30 m3
REZERVOAR II
10 m3
10 m3
20 m3
Pretakanje goriva u automobilske rezervoare e se vriti putem dva automatska ureaja sa 8 (osam) i
sa 2 (dva) pitolja. Punjenje rezervoara e se vriti sa obe strane ostrva na kojem se nalaze
automatski ureaji. Automatski ureaji za snabdijevanje putnikih automobila treba da omogui protok
od 40 lit./min po jednom pitolju .
Dopremu tenog goriva u skladine rezervoare predvidjeti autocisternama a pretakanje slobodnim
isticanjem putem centralnog ahta. Sistem za dopremu goriva treba da omogui EKO istakanje
odnosno istakanje sa povratom para iz rezervoara u autocisternu.
Snabdijevanje motornih vozila TNG-om e se vriti putem jednog automata- dispenzera kapaciteta 50
lit./min. Skladitenje tenog naftnog gasa predvidjeti u jednom podzemnom rezervoaru kapaciteta 6,4
m3. Dopremu tenog naftnog gasa u skladini rezervoar predvidjeti putem pretakalita. U sklopu
GLAVNOG MAINSKOG PROJEKTA predvidjeti i sve ostale elemente i ureaje neophodne za
nesmetan rad isnatlacije.
Projekat uraditi u skladu sa vaeim propisima kojima je regulisana ova oblast,urbanistiko-tehnikim
uslovima i urbanistikom dozvolom.
U prilogu ovog PROJEKTNOG ZADATKA Vam dostavljamo:
Saglasnost na lokaciju rezervoara;
Prilog tehnikog opisa lokacije opreme i skladinih rezervoara.
M.P.
Investitor:
_____________
22
23
3.1.
Instalacije vodovoda i kanalizacije koje nisu predmet ove tehnike dokumentacije, treba da definiu
dovod vode na predmetnu lokaciju, preko prikljunog okna, razvod svih potrebnih instalacija unutar i
van glavnog objekta (vanjska hidrantska mrea), odvod otpadnih sanitarnih voda iz prateeg objekta,
te oborinskih zauljenih voda sa otvorenih manipulativnih povrina sa parcele benzinske stanice.
3.2.
Gasna stanica za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom je smjeteno na prethodno
opisanom terenu i sastoji se od:
- rezervoarskog prostora (skladini rezervoar);
- Centralnog ahta za istakanje goriva u skladini rezervoar;
- pretakalita;
- distributivne pumpe;
- automatskoih ureaja za punjenje automobilskih rezervoara;
- cijevne instalacije;
- pristupnih i protivpoarnih puteva;
- sistema protivpoarne zatite;
- sistema za hlaenje autocisterne.
Predmetno postrojenje je izgraeno u skladu sa Tehnikim propisima o izgradnji stanica za
snabdijevanje motrnih vozila i o uskladitenju i pretakanju goriva koji su sastavni dio Pravilnika o
izgradnji stanica za snabdijevanje gorivom motornih vozila i o uskladitenju i pretakanju goriva izdatih
u Slubenom listu SFRJ, br. 27/71 i Tehnikim propisima o izgradnji postrojenja za teni naftni gas i o
uskladitenju i pretakanju tenog naftnog gasa koji su sastavni dio Pravilnika o izgradnji postrojenja
za teni naftni gas i o uskladitenju i pretakanju tenog naftnog gasa izdatih u Slubenom listu SFRJ,
br. 24/71 i 26/71. Lokacija postrojenja je data u grafikom dijelu ovog projekta cr. br. BS 00. 00. 00
Situacioni plan i cr. br. BS 02. 00. 00 Dispozicija. Tehnoloka ema postrojenja je data u grafikom
dijelu ovog projekta cr. br. B.S. 01. 01. 00 Tehnoloka ema gasne stanice i BS 01. 02. 00
"Tehnoloka ema stanice".
24
3.2.1.
25
Rezervoar za TNG je cilindrini, stabilni leeeg tipa poloen na dva betonska segmenta u sloj
opranog, nabijenog pijeska debljine 20 cm i osiguran je od potiska podzemnih voda. Konstrukcija
rezervoara je u potpunosti izvedena prema JUS M.Z2.600 i prikazana je u grafikom dijelu ovog
projeka cr.br. BS 04. 01. 00 Rezervoar 6,4 m3. Rezervoari su ispitani i odobreni.
Na rezervoarima se nalazi ploica sa sledeim podacima :
- naziv proizvoaa;
- fabriki broj;
- godina proizvodnje;
- debljina plata i podnice;
- oznaka materijala od kojeg je rezervoar izraen;
- ig ili druga oznaka nadlenog inspekcijskog organa;
- ukupan sadraj posude;
- radni pritisak rezervoara u barima;
- oznaka maksimalno dozvoljenog punjenja rezervoara gasom pri temperaturi od 40 0C.
- natpis: SAMO ZA NAFTNI GAS IJI PARNI PRITISAK NE PRELAZI 16,7 bar pri 40 0C.
- Oznaku broj JUS standarda ako je rezervoar izraen prema jugoslovenskim standardima ili
broj atesta ako je rezervoar izraen prema inostranim standardima i normama.
Rezervoari su opremljeni sa sledeom opremom i prikljucima:
- Prikljuak tene faze od prestrujnog ventila na distributivnoj pumpi sa protivlomnim ventilom i
zapornim ventilom DN32;
- Prikljuak parne faze od degazatora na distributivnoj pumpi sa nepovratnim ventilom i
zapornim ventilom DN32;
- Prikljuak tene faze pranjenja rezervoara pumpom sa nepovratnim ventilom i zapornim
ventilom DN50;
- Prikljuak povrata parne faze kod punjenja i pranjenja rezervoara sa nepovratnim ventilom i
zapornim ventilom DN32;
- Prikljuak tene faze kod punjenja i pranjenja rezervoara sa nepovratnim ventilom i zapornim
ventilom DN50;
- Prikljuak sa magnetnim indikatorom nivoa tenosti u rezervoaru DN80;
- Prikljuak sa termometrom R1/2;
- Revizioni otvor sa poklopcem DN500 na kojem se nalazi prikljuak R1/2 za manometar 0-40
bar, sa prikljukom DN25 za tropozicioni ipkasti mjera nivoa i prekretni ureaj DN65 za dva
sigurnosna ventila DN50;
- Rezervni prikljuak sa slijepom prirubnicom DN32;
- Prikljuak za isputanje taloga sa dva zaporna ventila DN40;
- eline trake za osiguranje od potiska podzemnih voda.
Sva oprema na rezervoarima je ispitana i odobrena. aht je izraen od elinih profila, elinog i
aluminijumskog lima. aht je nepropusan i podijeljen pregradama tako da zapremina jednog
pregraenog volumena ne prelazi 0.5 m3. elina konstrukcija ahta je zatiena neiskreim
oblogama na mjestima gdje se moe pojaviti varnienje usljed pomjeranja poklopaca. Prodori cijevi u
aht su izvedeni sa uvodnicama koje sa gumom otpornom na uticaj tenog naftnog gasa vre
zaptivanje ovih prodora.
Grafiki prikaz prikljuaka i opreme rezervoara je dat u grafikom dijelu ovog projekta cr. br. BS 04. 01.
00 Rezervoar 10 m3.
3.2.2.
Pretakalite
26
Korito centralnog ahta je izraeno od armiranog betona i u potpunosti je nepropusno. Prodori cijevi u
korito su izvedeni sa uvodnicama tako da je sprijeen prodor podzemnih voda. Gornja ivica korita
ahta je izdignuta od okolnog terena 150 mm tako da je sprijeen prodor oborinskih voda.
Metalno kuite i poklopac ahta su izvedeni od elinih profila i lima .0361 i snabdjeveni su
katancem tako da je onemoguen pristup neovlatenim licima prikljucima za istakanje. Konstrukcija
kuita i poklopca centralnog ahta je zatiena antikorozivnim premazom u najmanje dva sloja.
Metalno kuite ahta je ankerima vezano za betonsko korito i sa njime ini cjelinu centralnog ahta.
U centralnom ahtu se nalaze prikljuci:
Istakanje EUROD4 (DN80NP6)
Istakanje EUROD5 (DN80NP6)
Istakanje BMB95 (DN80NP6)
Istakanje BMB98 (DN80NP6);
Istakanje LU (DN80NP6)
Povrat para kod istakanja EUROD4 (DN50NP6)
Povrat para kod istakanja EUROD5 (DN50NP6)
Povrat para kod istakanja BMB95 (DN50NP6)
Povrat para kod istakanja BMB98 (DN50NP6)
Povrat para kod istakanja LU (DN50NP6)
Svi prikljuci u centralnom ahtu su izvedeni zavarivanjem, snabdjeveni su kapom i podkapom
izraenim od neiskreeg materijala i postavljeni su pod uglom od 45 0 da bi se omoguio to laki
pristup u toku prikljuenja autocisterni.
Lokacija centralnog ahta je data u grafikom dijelu ovog projekta cr.br. BS 02. 00. 00 Dispozicija.
Konstrukcija centralnog ahta je data u grafikom dijelu ovog projekta cr.br. BS 03. 02. 00 Centralni
aht.
3.2.3.
Distributivna pumpa
Cijevna instalacija
Cijevna instalacija automatskih ureaja je postavljena podzemno i izvedena od PE-HD cijevi prema
EN14125. Cijevi su poloene u zemljani kanal u sloj nabijenog suhog opranog pijeska debljine
najmanje 200 mm mjerenu u svim pravcima od vanjskog prenika stijenke cijevi. Ispod saobraajnica
cijevi su poloene u armirano- betonski kanal u sloj pijeska kao to je navedeno za polaganje cijevi u
zemljane kanale.
Za transport nafte i benzina od pretakalita do skladinog prostora koristi se cjevovod pretakalita
izraen od elinih beavnih cijevi. Cjevovod je izraen sa nagibom od 0,5% prema skladinim
rezervoarima. Cjevovod je u potpunosti izveden podzemno na dubini definisanoj ovim projektom.
Cijevna instalacija skladinog prostora se sastoji od cjevovoda utakanja i cjevne instalacije odunih
ventila i povrata para. Cijevna instalacija skladinog prostora je postavljena podzemno sa nagibom od
27
0,5% prema rezervoarima i na dubini ukopavanja koja je odreene ovim projektom. Cijevna instalacija
skladita je u potpunosti izvedena od elinih beavnih cijevi sa nepropusnim spojevima.
Za distribuciju nafte i benzina od skladinih rezervoara do ureaja za snabdijevanje gorivom motornih
vozila koristi se cijevna instalacija automata. Ova cijevna instalacija se sastoji od cjevovoda
postavljenih podzemno na dubini od najmanje 800 mm odnosno ispod zone smrzavanja sa nagibom
od 0,5% prema skladinim rezervoarima. Cijevna instalacija automata je u potpunosti izvedena od PEHD cijevi sa nepropusnim spojevima.
Instalacija-cjevovod TNG-a se sastoji od cjevovoda pretakalita, cjevovoda skladinog prostora i
cjevovoda dispenzera za punjenje automobilskih rezervoara.Cijevi tene faze su obiljeene zelenom
bojom RAL 6018, cijevi parne faze su obiljeene utom bojom RAL 1021, odune cijevi i ispusne cijevi
sigurnosnih ventila su obiljeene crvenom bojom RAL 2005 a oslonci i nosive konstrukcije su
zatiene premazom temeljne boje u dva prolaza i ofarbane crvenom bojom RAL 3000. Sve cijevi su
prije nanoenja obiljeavajueg premaza a poslije ispitivanja na vrstou i nepropusnost premazane
zatitnom temeljnom bojom u dva prolaza.
Za transport TNG od pretakalita do skladinog prostora odnosno disttributivne pumpe koristi se
cjevovod pretakalita izraen od atestiranih elinih beavnih cjevi. U svom sastavu cjevovod ima
cjevi tene i gasne faze. Cjevovod se postavlja nadzemno, oslonjena na eline nosae na visinu koja
je odreena ovim projektom.
Za distribuciju tenog naftnog gasa od skladinih rezervoara do dispenzera za punjenje automobilskih
rezervoara koristi se cjevovod izraen od atestiranih elinih beavnih cijevi. Ova cijevna instalacija se
sastoji od cjevovoda parne i tene faze postavljena je podzemno na dubini od najmanje 800 mm
odnosno ispod zone smrzavanja i odvojena je od instalacije skladinog prostora izolacionim
prirubnicama. Cijevi su antikorozivno izolovane slojem bitumena najmanje debljine 3 mm ili spiralno
nalijepljenom PVC trakom (npr. PLASTIZOL) najmanje debljine 3 mm i poloene su u zemljani kanal u
sloj nabijenog suhog opranog pijeska debljine najmanje 200 mm mjerenu u svim pravcima od
vanjskog prenika stijenke cijevi.Ispod saobraajnica cijevi su poloene u armirano- betonski kanal u
sloj pijeska kao to je navedeno za polaganje cijevi u zemljane kanale. Prikaz cjevne instalacije za
distribuciju tenog naftnog gasa od skladinog prostora do punionice boca za domainstva i
dispenzera za punjenje automobilskih rezervoara dat je u grafikom dijelu ovog projekta cr.br. TNG 05.
00. 00 Cijevna instalacija.
3.2.5.
Dispenzer
Pristupni put skladita tenog naftnog gasa je sastavni dio skladita i predstavlja dio saobraajnice
kojom transportna vozila prilaze pretakalitu. Duina pristupnog puta mora iznositi najmanje dvije
duine transportne cisterne i izraen je bez nagiba. Na ulazu i izlazu pristupnog puta se nalaze rampe
da bi se sprijeio neovlaten ulazak drugih vozila. Saobraaj na pristupnom putu se obavlja u jednom
smjeru. Pristupni put je snabdjeven neophodnom protivpoarnom opremom koja je definisana u
28
29
30
Benzinska stanica slui za snabdijevanje gorivom motornih vozila. Doprema goriva u skladine
rezervoare se vri autocisternama. Istakanje goriva u skladine rezervoare se vri putem centrtalnog
ahta. Istakanje se vri slobodnim isticanjem goriva iz autocisterni u skladine rezervoare. Povrat para
u cisternu se vri putem cjevovoda povrata koji su neposredno spojeni na parni prostor skladinog
rezervoara i autocisterne.
Distribucija goriva u maloprodaji se vri punjenjem automobilskih rezervoara putem automatskog
ureaja. Do automatskog ureaja se gorivo doprema pumpama koje se nalaze u automatskim
ureajima i cijevne instalacije automata.
Kompletna instalacija benzinske stanice radi na nadpritisku 0,5 bara.
Opis tehnolokog procesa Gasne stanice za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom
Predmetna gasna stanica slui za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom u maloprodaji.
Teni naftni gas se doprema autocisternama. Poslije odvage autocisterne se spajaju na prikljuak za
istakanje na rezervoaru. Istakanje tenog naftnog gasa moemo vriti na sledee naine:
istakanje slobodnim isticanjem
Istakanje slobodnim isticanjem vrimo tako to spojimo parni prostor skladinog rezervoara i
autocisterne a zatim spojimo prostor tene faze skladinog rezervoara i autocisterne. Ovim se stvara
uslov da se izvri slobodno isticanje tenog naftnog gasa iz autocisterne u skladini rezervoar.
Istakanje pomou pumpe vrimo tako to spojimo prostore parne faze i skladinog rezervoara a zatim
prostor tene faze autocisterne spojimo sa usisnom stranom pumpe a prostor tene faze skladinog
rezervoara spojimo sa potisnom stranom pumpe. Pumpa u ovom sluaju stvara razliku pritisaka
izmeu autocisterne i skladinog rezervoara i na taj nain omoguuje istakanje tenog naftnog gasa.
Po izvrenom istakanju teni naftni gas je uskladiten u skladinim rezervoarima na povienom
pritisku koji ne dozvoljava isparavanje (max. 16.7 bara).
Disitribuciju tenog naftnog gasa u maloprodaji vrimo na sledee naine:
Distribucija punjenjem automobilskih rezervoara
Distribuciju punjenjem automobislkih rezervoara vrimo tako to pomou pumpe cjevovodom
dovodimo tenu fazu do dispenzera za punjenje automobilskih rezervoara.
31
32
Zona I obuhvata unutranjost automata za punjenje, armaturu i ostalu opremu koja ini
cjelinu ureaja za punjenje
Zona II obuhvata prostor oko automata za istakanje, poluprenika 2,5m mereno
horizontalno i visine 1m iznad tog automata (mjereno od tla), kao i prostor oko otvora za
punjenje rezervoara motornih vozila, poluprenika 1m mereno horizontalno i visine 1m
iznad otvora mjereno od tla.
Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 5m mjereno horizontalno od ivice
zone II i visine 0,5m mjereno od tla.
33
34
6.1.
Opti uslovi
6.1.1.
Ugovor za izvoenje radova na izgradnji projektovanog objekta zakljuit e se
izmeu INVESTITORA i IZVOAA radova a na osnovu ovog odobrenog projekta. Projekat je
sastavni dio ugovora;
6.1.2.
IZVOA radova je obavezan da odredi RUKOVODIOCA RADILITA odnosno
fiziko lice koje e rukovoditi radovima a ima zakonsko pravo na ovu funkciju;
6.1.3.
INVESTITOR je obavezan da odredi NADZORNOG ORGANA odnosno fiziko lice
koje e sprovoditi nadzor nad izvedenim radovima a koje ima zakonsko pravo na ovu funkciju;
6.1.4.
Instalacija i oprema odnosno mainska faza predmetnog objekta mora biti izvedena
tako da u svemu odgovara ovom projektu i u skladu sa vaeim propisima i standardima.Svako
odstupanje od projekta dozvoljeno je samo uz prethodnu saglasnost projektanta a sve izmjene
se moraju unijeti u graevinski dnevnik;
6.1.5.
Radovima izgradnje objekta se ne smije pristupiti bez graevinske dozvole izdate
od nadlenih organa;
6.1.6.
INVESTITOR je duan da prije poetka radova na izgradnji objekta IZVOAU
obezbjedi prikljuak elektrine energije i vode;
6.1.7.
IZVOA ovog projekta duan je da prije poetka radova prekontrolie
usaglaenost projekta sa stvarnim stanjem na gradilitu. U sluaju ne usaglaenosti projekta sa
stvarnim stanjem na gradilitu IZVOA je duan da sa dovoljno obrazloenja trai da se
projekat prilagodi;
6.1.8.
IZVOA je duan da :
35
upustva IZVOAU radova. Nadzorni organ ovjerava graevinski dnevnik, graevinsku knjigu,
situaciju i ostala slubena dokumenta;
6.1.24.
IZVOA je na gradilitu odgovoran nadzornom organu i sa njim komunicira putem
graevinskog dnevnika;
6.1.25.
Nakon zavretka montanih radova cjelokupno postrojenje se mora ispitati.
Ispitivanje vri IZVOA radova uz obavezno prisustvo nadzornog organa;
6.1.26.
O izvrenom ispitivanju moraju se sainiti zapisnici. Zapisnici ispitivanja treba da
sadre:
predmet ispitivanja;
ateste zavarivaa;
* ovi opti uslovi su sastavni dio glavnog projekta i u svemu su obavezni za IZVOAA
iINVESTITORA;
**ostali uslovi se reguliu izmeu IZVOAA i INVESTITORA Ugovorom o izvoenju radova.
37
6.2.
Tehniki uslovi
6.2.1.
Investicija se mora izvesti tako da u potpunosti odgovara projektu, tehnikom opisu,
predmjeru i predraunu, tehnikim i posebnim uslovima i uputstvima;
6.2.2.
Izvoa je duan blagovremeno i prije poetka radova obavijestiti investitora o
terminima izvoenja radova kako bi se mogao napraviti usglaen termin plan sa ostalim
izvoaima;
6.2.3.
Izvoa montanih radova ne smije ometati druge izvoae koji rade na
predmetnom objektu;
6.2.4.
Prije poetka izvoenja montanih radova graevinske podloge i podovi moraju biti
gotovi do te mjere da se po njima moe kretati i transportovati materijal i oprema bez opasnosti
od oteenja tih podloga i podova;
6.2.5.
Prije poetka montanih radova na instalaciji u objektima krov i zidovi objekta
moraju biti u potpunosti gotovi tako da naknadni graevinski radovi ne bi doveli do oteenja
postrojenja i instalacije;
6.2.6.
Materijal za izradu ppostrojenja mora biti nov, konstrukcije i obrade u skladu sa
vaeim tehnikim propisima iz ove oblasti.
Ugraeni materijal mora imati sve neophodne ateste i sertifikate predviene vaeim propisima i
standardima kojima je regulisana ova oblast;
6.2.7.
Sva oprema, armature i fitinzi moraju imati odgovarajue ateste i sertifikate
predviene vaeim propisima;
6.2.8.
6.2.9.
6.2.10.
6.2.11.
6.2.12.
Spoljne povrine rezervoara moraju biti zatiene od korozije izolacionim
materijalom debljine najmanje 6 mm.
Zabranjena je upotreba jute ili slinih izolacionih materijala;
6.2.13.
Rezervoari moraju biti poloeni u sloj opranog i nabijenog pijeska debljine najmanje
200 mm, koji mora pri polaganju biti suh, bez zemlje, kamenja i ljunka;
6.2.14.
6.2.15.
6.2.16.
6.2.17.
Oprema podzemnih rezervoara postavlja se u zatitno okno od metala ili betona,
koje mora biti zatieno poklopcem snabdjevenim bravom.
Vrh okna mora biti najmanje 200 mm izdignut od okolnog terena;
6.2.18.
Krajevi odunih cijevi sigurnosnih ventila ppodzemnih rezervoara moraju se sigurno
uvrstiti i nalaziti na visini od najmanje 2,5 m iznad okolnog terena;
38
6.2.19.
Kapacitet isputanja sigurnosnih ventila podzemnih rezervoara mora biti najvie 30
% manji od kapaciteta isputanja sigurnosnih ventila predvienih za nadzemne rezervoare iste
zapremine;
6.2.20.
Odvodnjavanje zatitnih okana mora biti rijeeno tako da se sprijei prodiranje gasa
u kanalizaciju;
6.2.21.
Odmuljivanje taloga mora se vriti van zatitnog okna tako da se sprijei prodiranje
gasa u kanalizaciju;
6.2.22.
Objekat punionice mora biti izgraen od materijala koji obezbjeuje vatrootpornost
konstrukcije predvienu za najmanje 6 (est) sati;
6.2.23.
6.2.24.
6.2.25.
Pitolj automata za istakanje mora biti izveden tako da je onemogueno
prepunjenje rezervoara i da je onemogueno njegovo ispadanje pri automatskom zatvaranju;
6.2.26.
iznad
istakanje
6.2.27.
Ako se automat za istakanje postavlja na trotoar bez zatitnog ostrva, irina puta na
kom se nalazi motorno vozilo za vrijeme punjenja mora iznositi najmanje 2,5
metara;
6.2.28.
ili
je
6.2.29.
6.2.30.
mjereno
6.2.31.
6.2.32.
6.2.33.
6.2.34.
Zavretak nepokretnih cjevovoda mora biti sigurno uvren tako da se onemogui
lom cijevi u sluaju pomijeranja transportne cisterne prije nego to se savitljive cijevi odvoje od
pretakalita;
6.2.35.
Prikljuci za spajanje transportnih autocisterni na pretakalitu moraju imati natpise
odnosno oznake koje pokazuju da su spojene sa prostorom parne ili sa prostorom tene faze
skladinih rezervoara;
6.2.36.
Odune cijevi ventila pretakalita moraju biti usmjerene vertikalno na gore i njihov
slobodan kraj mora biti na visini od najmanje 2,5 m u odnosu na nivo okolnog terena;
39
6.2.37.
Sigurnosni ventil na nepokretnom cjevovodu u zoni pretakalita ne mora imati
odunu cijev;
6.2.38.
6.2.39.
Prikljuna armatura za transportne cisterne na pretakalitu ne mora biti smjetena u
zatitno kuite;
6.2.40.
Armatura i cjevovod pretakalita moraju biti ispitani na pritisak od najmanje 25 bara
hladnim vodenim pritiskom;
6.2.41.
Prikljuenje transportnih autocisterni na pretakalitu mora biti izvedeno pomou
savitljivih cijevi koje su izraene iz jednog komada.
Zapremina gasa u savitljivim cijevima ne smije biti vea od 60 litara;
6.2.42.
Savitljive cijevi se ispituju jednom u 3 (tri) mjeseca hladnim vodenim pritiskom od
najmanje 25 bara. pri tome se na cijev stavlja naljepnica ute boje sa datumom ispitivanja.
O ovom ispitivanju se vodi posebna evidencija;
6.2.43.
Podmetai za obezbjeenje autocisterni od pokretanja za vrijeme pretakanja
moraju imati elinu uad duine najmanje 15 m;
6.2.44.
6.2.45.
Pretakalite mora biti snabdjeveno instalacijom za hlaenje autocisterne i gaenje
poara rasprenom vodom kapaciteta od 10 lit/min na kvadratni metar tlocrtne povrine svih
prikljuenih cisterni u trajanju od najmanje 2 (dva) sata i pritiska vode na mlaznicama od
najmanje 3,5 bara;
6.2.46.
Pumpa i kompresor za pretakanje tenog naftnog gasa moraju biti odobreni za
gasne instalacije;
6.2.47.
Pumpa i kompresor se ne smiju postavljati ispod nivoa terena niti u bilo kakva
udubljenja;
6.2.48.
Pumpa i kompresor ne smiju biti postavljeni neposredno na prikljuke skladinih
rezervoara;
6.2.49.
Ako nisu pokretni pumpa i kompresor moraju biti postavljeni na betonski temelj iji
nivo mora biti najmanje 100 mm iznad nivoa okolnog terena;
6.2.50.
Pumpa i kompresor mogu biti postavljeni na otvorenom prostoru ili u graevinski
objekat posebno opremljen za tu namjenu;
6.2.51.
fazu;
Kompresor mora biti spojen na posude tako da uvijek prazni i puni samo parnu
6.2.52.
Pumpa mora biti spojena na posude tako da uvijek puni i prazni samo tenu fazu;
6.2.53.
Spajanje pumpe i kompresora na nepokretni cjevovod mora biti izvedeno savitljivim
cijevima na usisnim prikljucima;
6.2.54.
6.2.55.
Prikljuni cjevovodi pumpe i kompresora moraju biti oznaeni brojem a sigurnosni
ventili crvenim prstenom na svom prikljuku;
40
6.2.56.
Uz pumpu i kompresor mora se nalaziti upustvo za rukovanje i znaci ili natpisi
upozorenja;
6.2.57.
Cjelokupna cijevna mrea postrojenja i instalacija mora biti izraena od cijevi koje
se ispituju na odgovarajui pritisak odgovarajuim medijem. Uz cijevi moraju biti isporueni
atesti proizvoaa;
6.2.58.
Cijevne trase treba tako postaviti da im je omoguena neometana dilatacija.
Dilatacija cijevi ne smije dovesti do kidanja ili oteenja elemenata koji nose cjevovode ili do
oteenja graevinskih objekata;
6.2.59.
Svi nepokretni oslonci cjevovoda moraju biti solidno izvedeni tako da se cjevovod
ne moe kretati na tim mjestima;
6.2.60.
6.2.61.
Iskop rova za podzemni cjevovod vriti runo ili mainski. Polaganje izvriti u
potpunosti prema grafikoj dokumentaciji ovog projekta;
6.2.62.
6.2.63.
6.2.64.
6.2.65.
6.2.66.
6.2.67.
Prije zavarivanja cijevi treba oistiti sa spoljne i unutranje strane. Hemijska
sredstva za skidanje hre ne treba upotrebljavati. Zakoene krajeve cijevi treba oistiti elinom
etkom do metalnog sjaja. Zavarivanje se ne smije izvoditi prilikom loih vremenskih uslova;
6.2.68.
Nakon zavarivanja cjevovoda potrebno je izvriti radiografsku kontrolu zavarenih
spojeva i to:
- 100 % podzemno poloeni cjevovodi
- 30 % nadzemno poloeni cjevovodi.
Ukoliko se pojave negativni nalazi radiografskog snimanja zavarenih mjesta na podzemnim
cjevovodima potrebno je izvriti popravke loe izvedenih zavarenih spojeva a zatim ponoviti
radiografsko snimanje.
Ukoliko se pojave negativni nalazi radiografskog snimanja zavarenih mjesta na nadzemnim
cjevovodima potrebno je izvriti popravke loe izvedenih zavarenih spojeva a zatim ponoviti
radiografsko snimanje. Dalje je potrebno izvriti radiografsko snimanje preostalih zavarenih
spojeva i ponoviti postupak popravke i ponovnog radiografskog snimanja ukoliko se pojave
negativni nalazi.
6.2.69.
Cjevovod se postavlja najkraim putem, o mogunosti u pravolinijskim dionicam
van javnih puteva i komunikacija;
6.2.70.
Cjevovod se ostavlja van zgrada i drugih objekata nadzemno ili podzemno stim da
se podzemni cjevovod ukopava na dubini od najmanje 800 mm odnosno ispod zone
smrzavanja;
41
6.2.71.
Cjevovodi mogu ulaziti u graevinski objekat u kome su smjetena troila za gas
samo preko ventila za zatvaranje koji se postavlja sa spoljne strane objekta najmanje 200 mm
od fasade;
6.2.72.
Cjevovodi se moraju postaviti tako da ne ometaju saobraaj i druge aktivnosti i da
nisu izloeni toplotnom i mehanikom optereenju;
6.2.73.
6.2.74.
u zemlju;
6.2.75.
Cjevovodi koji prolaze kroz zidove i stropove se moraju zatiti cijevnim elementima
veeg prenika;
6.2.76.
Cjevovodi parne i tene faze gasa kao i cjevovodi pomonih medija u punionici
boca moraju biti obojeni odgovarajuom bojom po cijeloj duini i moraju biti vidljivo oznaeni;
6.2.77.
Cjevovodi koji prolaze preko eljeznikog kolosijeka podiu se na visinu najmanje
1,5 m veu od visine eljeznikog gabarita;
6.2.78.
Cjevovodi koji se polau ispod eljeznikog kolosijeka ili puta moraju se postavljati
u armirano- betonski kanal na dubinu od najmanje 800 mm ispod kolovozne konstrukcije;
6.2.79.
Ukrtanje cjevovoda sa kanalizacijom pod uglom od 900 vri se samo ako je
cjevovod zatien cijevnim segmentom veeg prenika, ija duina mora iznositi najmanje 2 m
sa jedne is a druge strane od spoljnog zida kanalizacionih cijevi;
6.2.80.
Ako se ukrtanje cjevovoda i kanalizacije vri pod otrim uglom, kateta normalna na
kanalizacionu cijev mjereno od kraja zatitnog cjevnog segmenta mora da ima vrijednost od
najmanje 2 m;
6.2.81.
Krajevi zatitnog cijevnog segmenta se zalijevaju bitumenom i takav cijevni
segment mora imati oduak;
6.2.82.
6.2.83.
Cjevovodi stabilnih instalacija za gas moraju biti izvedeni od atestiranih elinih
beavnih cijevi ili cijevi njima odgovarajueg kvaliteta, a daljinski cjevovodi moraju biti izvedeni
od srednjetekih ili tekih elinih beavnih cijevi ija je debljina zidova poveana;
6.2.84.
Bakarne, mesingane i aluminijumske beavne cijevimogu biti upotrebljavane za
parnu fazu gasa unutar objekta kao pomoni vodovi duine do 1,5 m i unutranjeg prenika do
10 mm;
6.2.85.
Cjevovodi izraeni od elinih beavnih cijevi spajaju se zavarivanjem,
prirubnicama ili cijevnim navojnim spojevima a daljinski cjevovodi iskljuivo zavarivanjem
odnosno pojedine sekcije prirubnikim spojem koji mora biti premoten;
6.2.86.
Spajanje cjevovoda prirubnicama vri se pri ugraivanju armature, pri pripajanju
savitljivih cijevi prenika veeg od 15 mm i pri ugradnji instrumenata, ako postoji potreba za
ienjem i odmuljivanjem cjevovoda;
6.2.87.
6.2.88.
Armatura cjevovoda mora se zatiti od mehanikog oteenja i eventualnog
koritenja od strane neovlatenih lica;
42
6.2.89.
Cjevovod prenika veeg od 50 mm mora imati ventil protiv loma cijevi na svim
prelazima, prolazima i ostalim kritinim mjestima. Takvi ventili se postavljaju izmeu dva
zaporna organa;
6.2.90.
Izmeu dva zaporna organa mora biti postavljen sigurnosni ventil dovoljnog
kapaciteta isputanja za odnosnu sekciju cjevovoda;
6.2.91.
Sigurnosni ventil se postavlja na cjevovod tene faze a na cjevovod parne faze
samo na mjestima na kojima se moe oekivti pojava kondenzacije;
6.2.92.
Cjevovod mora biti obezbjeen od ekspanzije, kontrakcije, potresa, vibracija i
slijeganja tla;
6.2.93.
vrste tla;
6.2.94.
Cjevovod ispod eljeznikog kolosjeka mora biti postavljen u zatitnu cijev na dubini
od najmanje 1,2 m raunajui od donjeg nivoa praga do gornjeg nivoa plata zatitne cijevi;
6.2.95.
Polaganje cjevovoda ispod puta izvodi se isto kao polaganje cjevovoda ispod
eljeznikog kolosijeka stim to se dubina mjeri od gornjeg nivoa puta;
6.2.96.
Polaganje cjevovoda iznad puta, eljeznikog kolosijeka, vodenog toka i slino
izvodi se cijevnim mostom;
6.2.97.
Pri pretakanju gasa ili spajanju stabilne gasne instalacije na ureaje koji u toku rada
vibriraju moraju se koristiti armirane savitljive cijevi;
6.2.98.
Spojevi izmeu stabilnog i savitljivog cjevovoda moraju biti izvedeni tako da je
onemogueno jihovo razdvajanje bez upotrebe alata;
6.2.99.
Na stabilnom cjevovodu ispred spoja sa savitljiv cjevovodom mora se nalaziti ventil
za zatvaranje;
6.2.100.
6.2.101.
Cjevovod se ne smije postavljati u otvore za liftove, otvore podruma, ventilacione
otvore i dimovodne kanale;
6.2.102.
Cjevovod se ne smije polagati u rovove predviene za polaganje uzemljenja
elektrinih vodova, parovoda, vodova za transport kiseline i slino;
6.2.103.
Ako se cjevovod ukrta sa vodovima navedenim u prethodnoj taki mora se izvesti
njihovo mimoilaenje na visinskoj razlici od 0,5 m stim to se cjevovod gasa mora zatiti
cijevnim segmentom veeg prenika;
6.2.104.
Prije putanja u rad iz gasne instalacije se mora izduvati zrak inertnim gasom;
6.2.105.
Ispitivanje svih vodova visokog pritiska (parna i tena faza TNG-a) izvrit e se:
na vrstou pritiskom od 20 bara ( 1,2 x radni pritisak),
na nepropusnost pritiskom od 16.7 bara.
6.2.106.
6.2.107.
Ispitivanje na vrstou vri se poslije polaganja cjevovoda u rov. Ispitivanje na
vrstou se obavlja nakon izjednaavanja temperature materijala u trajanju od najmanje 30
minuta. Ispitivanje na vrstou obavlja se hidraulikim pritiskom vode. Nakon zavretka
ispitivanja mora se sva voda iz instalacije ukloniti a cijevna instalacija dobro prosuiti;
43
6.2.108.
Instalacija se smatra nepropusnom ako popslije 10 minuta pritisak u narednih 10
minuta ostane konstantan;
6.2.109.
Ispitivanje instalacije na nepropusnost vri se vazduhom, ugljen dioksidom ili nekim
drugim inertnim gasom. Prije poetka ispitivanja cjevovod treba sa unutranje strane dobro
oistiti. Za vrijeme ispitivanja na nepropusnost treba da su svi ventili na instalaciji otvoreni. Prije
punjenja instalacije ispitnim fluidom treba da su ventili zatvoreni i da se zatim redom otvaraju
kako bi se provjerila njihova funkcionalsnost. Ispitivanje na nepropusnost obavlja se nakon
izjednaavanja temperatura u trajanju od 30 minuta za cjevovode visokog pritiska odnosno 10
minuta za cjevovode niskog pritiska;
6.2.110.
Za vrijeme ispitivanja na vrstou i nepropusnost treba demontirati instrumente i
opremu koji bi mogli biti oteeni u toku ispitivanja;
6.2.111.
Ukoliko se u toku ispitivanja primjete znaci iscurenje ili roenja potrebno je uoene nedostatke
otkloniti i kompletan postupak ispitivanja ponoviti. Ako nema pada pritiska u odnosu na poetnu
vrijednost ( uz korekciju pritiska zbog uticaja temperature ) i vidljivih iscurenja i roenja smatra
se da je instalacija zadovoljila ispitivanje na nepropusnost.
6.2.112.
6.2.113.
Da bi se sprijeilo dejstvo korozije cjevovode i svu armaturu treba zatiti na
odgovarajui nain;
6.2.114.
6.2.115.
Za izolaciju i zatitu podzemnih dijelova cjevovoda koristi se samoljepljiva traka
PLASTIZOL ili slino. Da bi zatita bila potpuna i efikasna potrebno je detaljna i ispravna
priprema povrina cijevi. Otri rubovi moraju biti zaobljeni a zavareni spojevi poravnati. Na
potpuno oiene i suhe povrine prvo se nanosi osnovni premaz koji sadri lako isparljivi
rastvara. Potrebno je ravnomjerno nanijeti sloj od oko 300 gr/m2 ije suenje traje 2-3 minuta.
Nakon suenja nanosi se samoljepljiva traka u obliku spirale sa odgovarajuim preklopom koji
zavisi od dimenzija cijevi i irine trake. Namotavanje trake vri se runo i pri tome se mora paziti
da istezanje trake bude u dozvoljenim granicama. Prejake napone i namotavanje na mahove u
trzajima treba izbjegavati jer to prouzrokuje naknadno klizanje i pomjeranje trake;
6.2.116.
6.2.117.
Sve nadzemne dijelove cjevovoda, armature i ostale elemente instalacije po
zavretku montae treba dobro oistiti od korozije i drugih neistoa i dva puta premazati lakom
otpornim na vremenske uticaje a zatim ofarbati u dva sloja odgovarajuom bojom: vodove tene
faze-zeleno,vodove parne faze-uto, ruice ventila-crno, ventile sigurnosti i odune ventilecrveno, cijevnu instalaciju sistema za hlaenje-plavo;
6.2.118.
Na mjestima gdje to zahtijevaju uslovi montae kao i na spojevima armature
upotrijebit e se prirubnice koje se moraju propisno premostiti radi odvoenja statikog
elektriciteta;
6.2.119.
Zavrni radovi su aktivnosti koje se provode po zavretku montaerskih radova:
Nakon zavretka nanoenja antikorozivne zatite vri se ispitivanje visokonaponskim
detektorom na neprobojnost izolacije napopnom 15000 V.
Mora se izvriti premoavanje prirubnikih spojeva vezama iji prelazni otpor mora biti
manji od 0,03 .
Ukloniti sav otpadni materijal sa objekta i izvriti pripreme za primopredaju objekta i probni
rad.
6.2.120.
Proba postrojenja i cjevovoda poslije zavrenih radova izvodi se u cilju ispitivanja
rada postrojenja, pravilnosti odravanja, pravilnosti izvrenih radova u smislu funkcionalnosti;
6.2.121.
Prilikom probe postrojenja i instalacija mora se utvrditi sledee:
potpuna zaptivnost svih elemenata i vodova,
funkcionalnost svih armatura i instrumenata,
da svi sigurnosni ureeji i instrumenti reaguju blagovremeno i pouzdano,
da su postignuti svi pritisci i temperature predvieni proraunom.
6.2.122.
Poslije uspjeno izvrene probe postrojenja, o emu se mora sainiti zapisnik
izmeu izvoaa radova i nadzornog organa, pristupit e se probnom pogonu;
6.2.123.
Kvalitetni prijem postrojenja izvrit e se kad spoljna temperatura bude +20 0C;
6.2.124.
Pri montai, ispitivanju i putanju u rad obavezno se pridravati Uputstava
za montau, ispitivanje i rukovanje koje je izdao proizvoa opreme;
45
46
7.1.
7.2.
7.3.
47
8. PRORAUN
48
8.1.
Jed.
Hemijska oznaka
Propan
Butan
C3H8
C4H10
Molna masa
kg/kmol
44,06
58,12
Gasna konstanta
J/(kgK)
188,8
143,2
kg/m3
2,02
2,67
Kritina temperatura
95,6
152
Kritini pritisak
bar
43,6
38
MJ/m3
92,97
122,17
MJ/m3
100,56
132,38
Hemijski sastav:
Sadraj inertnih gasova, najvie
Sadraj ugljovodonika, C1 i C2 najvie
Sadraj ugljovodonika C4 najvie
Sadraj ugljovodonika C5 najvie
Sadraj ugljovodonika C3
Fizikalno-hemijske osobine:
pritisak pare na 40 0C, najvie
14.7 kp/cm2;
ogled otparavanja, najvie
1.1 0C;
0
korozija (Cu traka na 40 C/1 sat), najvie
br. 1b;
sadraj ukupnog sumpora, najvie
50 mp/kp;
sadraj ulja, najvie
50 mp/kp;
smole
ne sadri;
amonijak
ne sadri;
voda iznad 30 0C
u tragovima;
alkalije
ne sadri;
miris- smjesa propan-butana u prodaji mora imati dovoljno intezivan miris kako bi se
omoguilo otkrivanje svih njenih mjeavina sa vazduhom ve u koncetracijama koje su vee
od jedne petine donje granice paljenja. Izuzetno ukoliko odorant smeta procesu u kojem se
smjesa propan-butana koristi tada se navedena smjesa moe isporuiti bez mirisa.
HdTNG=99,35 MJ/m3 (23729 kcal/m3n)- Pogonska toplotna mo;
HdTNG=27,60 KWh/m3.
Upotreba:
gorivo za proizvodnju toplote i za osvjetljenje;
gorivo za motore sa unutranjim sagorijevanjem;
sirovina za specijanu upotrebu u industriji.
49
PROPAN
[kg/ dm]
Density
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
[bar]
Vapour pressure
36
32
28
24
20
16
12
8
4
0
-4
-100
-80
-60
-40
-20
20
40
60
80
[C]
50
n- BUTAN
[kg/ dm]
0.84
0.8
0.76
0.72
0.68
0.64
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
[bar]
Density
Vapour pressure
24
22
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
-100
-80
-60
-40
-20
20
40
60
80
100
120
140
[C]
51
Jedinica
Standard
Vrijednost
min. 95
min. 85
mg/l
max. 5
Sadraj olova
Gustoa na 15 C
kg/m
720- 775
Sadraj sumpora
mg/kg
max. 150
st.kor.
klasa I
Boja
vizuelni pregled
bezbojan
Sadraj olefina
% v/v
max. 18,0
Sadraj benzena
% v/v
max. 5
10
Sadraj aromata
% v/v
max. 45,0
11
Sadraj kiseonika
% m/m
12
Isparenje na 70 0C
% v/v
22,0- 50,0
13
Isparenje na 100 0C
% v/v
46,0- 71,0
14
Isparenje na 150 C
% v/v
min. 75
15
max. 210
16
Ostatak
% v/v
max. 2
17
Napon para
kPa
max. 2,7
45- 80
Motorni benzini BMB95 i BMB98 se primjenjuju kao pogonsko gorivo u motorima sa unutranjim
sagorijevanjem
Jedinica
Standard
Vrijednost
min. 51
Cetanski broj
Cetanski indeks
min. 46
Gustoa na 15 C
Sadraj sumpora
Korozija (Cu traka 3 h na
50 0C)
kg/m
mg/kg
820- 845
max. 50
st.kor.
klasa I
vizuelni pregled
bezbojan
min. 55
4
5
Boja
Temperatura paljenja
CFPP
Sadraj vode
Sadraj policiklinih
aromatskih
hidrokarbonata
10
11
12
13
Ukupne neistoe
Kinematski viskozitet na
40 0C
Donja taka kljuanja
max. -10
mg/kg
max. 200
% m/m
max. 11
% m/m
max. 24
mm 2/s
2,0- 4,5
max. 65
Dizel gorivo EURODIZEL4 se koristi kao pogonsko gorivo motora sa unutranjim sagorijevanjem
52
Jedinica
Standard
Vrijednost
min. 51
Cetanski broj
Cetanski indeks
min. 46
Gustoa na 15 0C
Sadraj sumpora
Korozija (Cu traka 3 h na
50 0C)
kg/m3
mg/kg
820- 845
max. 10
st.kor.
klasa I
vizuelni pregled
bezbojan
min. 55
4
5
6
Boja
Temperatura paljenja
CFPP
Sadraj vode
Sadraj policiklinih
aromatskih
hidrokarbonata
10
11
12
13
Ukupne neistoe
Kinematski viskozitet na
40 0C
Donja taka kljuanja
max. -10
mg/kg
max. 200
% m/m
max. 11
% m/m
max. 24
mm 2/s
2,0- 4,5
max. 65
Dizel gorivo EURODIZEL5 se koristi kao pogonsko gorivo motora sa unutranjim sagorijevanjem
Jedinica
kg/m 3
Standard
Vrijednost
max. 860
Sadraj sumpora
% m/m
max. 0,3
Marker indikator
mg./l
min. 0,6
Boja
vizuelni pregled
bezbojan
Temperatura paljenja
0
C
min. 55
Taka stinjavanja
max. -12
Sadraj vode
Karbonski ostatak(10%
destilacionog ostatka)
C
mg/kg
max. 500
% m/m
max. 0,15
10
11
Sadraj pepela
% m/m
max. 0,01
12
Ukupne neistoe
Kinematski viskozitet na
20 0C
% m/m
max. 30
mm 2/s
2,5- 6,0
Donja toplotna mo
MJ/kg
min. 42,6
13
14
Lako loivo ulje se koristi kao energent u domainstvima i industriji za loenje energetskih sistema
posebno konstruisanih za upotrebu lakog loivog ulja.
53
8.2.
Kapacitet postrojenja
40 [m3]
40 [m3]
6,4 [m3]
3
Najvea dozvoljena koliina skladitenog tenog naftnog gasa po jednom rezervoaru za temperaturu
skladitenja T=10 [0C]:
V max=
SV p
[ lit ]
K100
S=51 [%]
V p=6400 [lit. ]
K =1,013
V max =5892[lit ]
Gmax=V max [kg]
Gmax =2830[kg]
54
8.4.
Dimenzionisanje cjevovoda
d=1000
V max4
[mm] Raunski unutranji prenik cijevi;
3600w
3
V max =9,048[ m ]
s pr =
d sp
c1 c2 [mm ]
K
20 p
S
p=25 [b ar ]
=1
K =240 [ N / mm2 ]
S=1,5
c 1 =0,085s0 [mm ]
c 1 =0,085
d sp
[ mm]
K
20 p
S
c 2 =1[ mm]
w st =1000
V max4
d 2u3,6
[m/ sec]
d u =d s 2s[mm ]
d s [ mm]
55
s=2,6[mm ]
d s =42,4 [mm]
d u =42,422,6=37,2[ mm]
d s / d u =42,4 /37,2=1,14
c 1 =0,028 [mm ]
s pr =1,36[ mm]
ss pr
zadovoljava;
w st =0,23[ m/sec ]
w w st
zadovoljava;
s=2,6[mm ]
d s =33,7 [mm ]
d u =33,722,6=28,5 [mm ]
d s / d u =33,7/ 28,5=1,18
c 1 =0,022 [mm]
s pr =1,28[ mm]
ss pr zadovoljava;
56
d=100
4V
[ mm ]
3600w
d=87,6[ mm]
du=90 [mm ]
V =65[ m / h]
w=3[ m/ sec]
w st =10
V max4
d u3,6
[ m/ sec]
w st =2,84 [ m/ sec ]
w w st
Zadovoljava;
Za cijevni sistem istakanja naftnih derivata u skladine rezervoare usvajam elinu beavnu cijev:
3"- DN80;
Skladini rezervoari- automati za istakanje
Usvajam maksimalni protok kroz napojnu cijev do automata za istakanje u rezervoare putnikih vozila:
V =50[ lit./min. ]
Usvajam maksimalni protok kroz napojnu cijev do automata za istakanje u rezervoare teretnih vozila i
autobusa:
d=100
4V
[mm ]
600w
d=18,8[ mm]
du=47[ mm]
w=3[ m/ sec]
w st =10
V max4
2
d u60
w st =0,48 [ m/ sec ]
w w st
Zadovoljava;
57
d=23,8[ mm]
du=47[ mm]
w st =0,77 [ m/ sec ]
w w st
Zadovoljava;
Za cijevni sistem istakanja naftnih derivata u rezervoare potroaa usvajam PE-HD cijevi:
2"- DN50 EN14125
8.5.
Dimenzionisanje AT ventila
U sluaju maksimalnog dozvoljenog protoka od 65 m 3/h u toku istakanja goriva u skladine rezervoare
prenik svijetlog otvora isputanja AT ventila iznosi:
d=1000
4V
[ mm]
3600w
d=47,9[ mm]
du=53 [mm ]
V =65[ m / h]
w=10 [ m/ sec ]
w st =10
V max4
2
d u3,6
[ m/ sec]
w st =8,19 [ m/ sec ]
w w st
Zadovoljava;
Za odune ventile usvajam AT ventile DN50 (2) za svaku komoru po jedan. Prema JUS M. E2.
170/1984 za posude iji najvei dozvoljeni radni pritisak ne prelazi 3 bara najvee dozvoljeno
prekoraenje iznosi 0,50 bara. Zatvaranje AT ventila treba da se obavi na pritisku najvie 10 %
manjem od radnog odnosno pad pritiska zatvaranja ne smije biti manji od 0,3 bara.
Za pad pritiska u odunom cjevovodu:
2
w
[ N / m2 ]
p= LE
DE 2
LE= p
p=0,03p0=0,031,510=4500 [ N /m
2D E
2
[m]
D E=0,053 [ m ]
w=10 [ m/ sec ]
58
=1,74 [kg/ m ]
=F R e =
0,3164
[mbar / m]
R2
wd
R eTSi =
Rejnoldsov broj;
d
6
2
=3,9510 [ m / sec]
Kinematski viskozitet;
1 2
2
w TSi10 [ mbar /m ]
d uTSi 2
R TSi= TSi
=F R e =
0,3164
[mbar / m]
R2
wd
R eTSi =
Rejnoldsov broj;
d 2
[ m / sec ]
Kinematski viskozitet;
l TSi [ m]
d uTSi [ mm]
w TSi =
l
V TSi4
2
duTSi3600
H TSi =
[m / sec]
TSi 2
2
w TSi10 [mbar ]
2
Stvarna brzina;
H TSi = g H 10 [ mbar]
2
g[m / s ]
H [ m]
[ kg/ m ]
60
Koeficijent
gubitka
Redukcionio komad
0.40
Etani prelaz
0.50
Promjena smjera
T- komad 90 prolaz
0.70
4
5
T- komad 90 ogranak
1.30
T- komad 90 za ienje
1.30
T- komad 90 grananje
T- luk, prolaz
1.50
8
9
T-luk, ogranak
0.90
10
T- luk, za ienje
0.90
11
1.30
12
13
14
7.2
7.2
7.2
7.2
7.2
6.5
45
40
32
32
40
35
1.30
2.00
0.50
1.30
16
Usisna korpa
2.00
17
2.00
18
5.00
21
0.30
Krstasti komad 90 , za
ienje, ogranak
20
0.30
15
19
TS
1
0.50
Zasun
0.50
1.30
Suma po trasama
Duina trase u metrima l
Dimenzije cijevi
63,0
63
63
63
63
63
5,0
53
53
53
53
53
53
PEHD DIN
8075
PEHD DIN
8075
PEHD DIN
8075
PEHD DIN
8075
PEHD DIN
8075
PEHD DIN
8075
61
PAD PRITISKA
BMB95=
750
kg/m3
2,0
m/sec
BMB98=
750
kg/m
2,0
m/sec
0,01
EUROD4=
830
kg/m
4,5
m/sec
0,01
EUROD5=
830
kg/m
4,5
m/sec
0,01
LU=
850
kg/m
6,0
m/sec
0,01
mm
H gi
m3/h
mm
m/s
mbar
mbar
mbar
50
3 EUROD4
50
4 EUROD4
50
5 EUROD5
80
50
8.7.
LU
628,11
686,09
686,09
220,73
244,27
244,27
3,00
3,00
3,00
3,86
4,27
4,27
7.20
7.20
7.20
453,97
403,53
437,55
437,55
10,09
10,09
13,67
13,67
0.38
0.38
0.38
53.00
53.00
53.00
40.0
32.0
32.0
3.00
3.00
3.00
678,56
220,73
BMB98
3,00
3,86
50
mbar/m mbar
7.20
0.38
BMB95
53.00
45.0
lit./min.
3.00
TS
1500,14
H TSi a
780,75
244,27
H TS i l
250,16
3,00
H TSi r
3,00
10,92
w TSi
3,95
d TS i
7.20
6.50
VTSi
1244,95
16
526,65
15
31,12
14
15,05
13
0.60
12
0.38
11
53.00
10
53.00
40.0
35.0
4.80
3.00
Broj istak.
mjesta
Vrsta derivata
0,01
Trasa
Skladini rezervoar:
L=6,6 [m]
Duina rezervoara;
D=1,25 [m]
Prenik rezervoara;
62
f =1,01
63
64
TNG:
Rb. Naziv artikla
J.M . Kol
Cijena bez
PDV -a
Iznos bez
PDV -a
Iznos
PDV -a
Iznos sa
PDV -om
M AINSKE INSTALACIJE-GAS
A REZERV OAR ZA TNG sa potrebnom armaturom
Isporuk a horizontalnog rezervoara z a
podz em nu ugradnju V = 10 m 3,z a
skladitenje TNG-a u svem u prem a
JUS
M.Z2.600,
b ez
arm ature,
1 rez ervoar je fab riki hidroizolovan sa k om
1
ahtovim a za sm etaj arm ature, dva
kom pleta
pojasnih
traka
za
ankerisanje. Uz rez ervoar isporuiti i
kontrolnu plou z a inspek cijsk i nadz or.
2 ipkasti m era nivoa tenosti
k om
1
Prekretni ureaj tip: 242
DN65/50
3
k om
1
PN25
Ventil sigurnosti DN50 (NPT 6/4")
4
k om
2
podeeni na 16,7 b ar
Indik ator nivoa sa m ag. prenosom ,
opseg m erenja 3 97% z a podzem ni
5 rez ervoar
1
prenika
2200
m m . k om
Prikljuna prirub nica na rez ervoaru
DN80 PN40.
6 Prirub nica z a m agnetni m jerac
k om
1
Term om etar b im etalni R1/2 z a opseg
7 od -20 do + 60C sa sondom duine k om
1
160 m m
8 Manom etar 25- 100 AKS
k om
1
Usisna
korpa
sa
nepovratnom
9 klapnom
k om
1
R2 PN25 Danfos
10 Protivlom ni ventil navojni DN32 Rego k om
3
11 Protivlom ni ventil navojni DN50 Rego k om
2
12 elina prirub nica s grlom DN25
k om
2
13 elina prirub nica s grlom DN32
k om
1
14 elina prirub nica s grlom DN40
k om
2
15
16
17
18
19
20
21
22
23
k om
k om
k om
m
m
2
1
1
2
1
k om
k om
k om
k om
65
B PUM PA I PRETAKALISTE
B1 Pumpni dio
Isporuk a pum pe sa elektrom otorom z a
teni
propan-b utan
gas,
sa
prirub nikim prikljucim a, proiz vod
SIHI sledeih k arak teristika :
1
k om
tip: CEHA 3608/5
protok : Q = 100 l/m in
pri dif. pritisku: p = 12 b ar
2
3
4
5
6
B2 Pretakacki most
1 Postolje za pretakalite
UKUPNO B2
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om 1
k om 3
k om 1
k om 1
k om 5
k om 2
k om 1
m 1,2
66
B4
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
B5
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
1
1
1
1
1
1
k om
k om
k om
k om
m
k om
k om
4
1
1
1,2
1
5
k om
k om
k om
k om
1
1
1
k om
k om
k om
2
2
k om
k om
k om
1
1
67
B6
1
2
3
4
5
6
7
B7
1
2
3
4
5
6
7
8
9
B8
1
2
3
4
5
C
C1
1
C2
2
C3
2
C4
3
C5
1
C6
3
kom
kom
kom
kom
kom
kom
1
1
1
1
1
1
kom
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
k om
1
1
3
4
1
k om
k om
k om
k om
k om
UKUPNO B:
m
12
12
24
30
12
6
UKUPNO C:
68
D
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Ostalo
Ank er vijci za rez ervoar 20x170
k om
4
Cijevni navoj Bypass
k om
1
Nitro raz reiva 1/1
k om
5
Nitro tem eljna 0.75 l
k om
7
Nitro lak 0.75 l
k om
5
Antikoroz ivna traka
k om
0
Sitni i potroni m aterijal (b rusne i rezne
ploe, elektroda, teflon trake, izolir
pau. 1
trake, etke i valjci za farb anje, krep
traka...)
Vijcana rob a ( raz ni vijsci, navrtk e,
pau. 1
podloske.. )
Volum etrijsk o snim anje z aprem ine
1
cisterni i izdavanje b az darnih tab lica k om
od nadlez nog organa.
Ispitivanja cisterni na nepropusnost i
k om
1
izrada Zapisnika o tlacnoj prob i.
Ispitivanje hladnim vodenim tlakom
ugradjenih cijevi na tlak od 25 b ar,
paus 1
ispustanje
vode,
propuhivanje
i
susenje cijevi.
DIHTUNG DN80
k om
4
DIHTUNG DN65
k om
2
DIHTUNG DN50
k om 10
DIHTUNG DN40
k om
6
DIHTUNG DN32
k om 15
DIHTUNG DN25
k om 10
UKUPNO D
E Dispenzer I sonda
Autom at za istak anje plina
( sim plex )
Sonda sa plovk om I uloskom
S&B
kom
kom
pau.
Iznos bez
PDV -a
Iznos
PDV -a
Iznos sa
PDV -om
69
NAFTA:
R.
b r.
2
3
4
5
6
7
8
10
11
12
13
14
15
16
Oznaka/
ifra
Cijena/ koliini
KM
70
R.
b r.
1
Oznaka/
ifra
Naziv artik la
Prelazni k om ad
elik /PEHD
Prirub nica
Dim enzije
Koliina Jedinica
DN50NP10
16
kom .
DN80NP10
20
kom .
DN50NP10
3"EN14125/
DIN8075
2"EN14125/
DIN8075
1"EN14125/
DIN8075
3" .1212
10
kom .
36
240
48
Prirub nica
Cijev PEHD kao
SMARTFLE
Cijev PEHD kao
SMARTFLE
Cijev PEHD kao
SMARTFLE
Cijev
42
Cijev
2" .1212
72
2
3
4
5
6
Koljena
3" .1212
15
kom .
10
Koljena
38
kom .
11
T kom ad PEHD
kom .
12
Dihtunzi razni
2" .1212
2"EN14125/
DIN8075
klim gerit/
teflon
kg.
13
Vijane veze
paual
kpl.
UKUPNO
R.b r
.
Naziv
Montaa rezervoara
Ispitivanje rezervoara
Montaa cjevovoda za
doprem u derivata do
rezervoara
Opis radova
Cijena
3"
od
pozicije
13 Tehniki prijem
14 Ostalo
Izrada tehnike
15
dokum entacije
Transport
Mainski projekat
UKUPNO
71
R.br.
ifra
Naziv
PM_PR_O
PREDRAUN OPREME
PM_PR_FCA
PM_PR_R
PREDRAUN RADOVI
Cijena
UKUPNO
72
73
Bogner, M.
Isailovi, M.
Bogner, M.
Mutovi F.
Bogner, M.
Strelec, V.
S.A.M.P.I.,
Katalog opreme
COPRIM,
Katalog opreme
TPS gmbh,
Katalog opreme
Razni autori,
74
75