Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Banja Luka
Kralja Petra I Karaorevia 92-98, 78 000 Banja Luka; tel: +38751348367, fax: +38751348372
PROJEKAT br:
SJ-00/14-KD
OBJEKAT:
LOKACIJA:
INVESTITOR:
UGOVOR br.:
00122013/KD
Banjaluka
03.12.13
PROJEKAT IZRADIO:
Dipl.ing.ma. Dragan Tadi
SADRAJ
1. OPTI PODACI I PRAVNA DOKUMENTACIJA
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
Podaci o INVESTITORU
Saglasnost INVESTITORA na izraenu tehniku dokumentaciju
Ovlatenje preduzea o ispunjenosti uslova za izradu Tehnike dokumentacije
Rjeenje o imenovanju odgovornog projektanta
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu odgovornog projektant
Izjava odgovornog projektanta
2. PROJEKTNI ZADATAK
3. TEHNIKI OPIS OBJEKTA
3.1. Tehniki opis postrojenja
3.1.1. Skladini rezervoari
3.1.2. Distributivna pumpa
3.1.3. Cijevna instalacija
3.1.4. Dispenzer
4. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA
5. ZONE OPASNOSTI I ZATITNE ZONE
5.1. Nadzemni skladini rezervoar
5.2. Pumpa
5.3. Dispenzer
6. OPTI I TEHNIKI USLOVI
6.1. Opti uslovi
6.2. Tehniki uslovi
7. PRILOG O PRIMJENJENIM MJERAMA ZATITE NA RADU I ZATITE OD POARA
8. PRORAUNI
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.
RAZMJERA BROJ_CRTEA
-:TNP 01. 00. 00
1:30
TNP 02. 00. 00
1:20
TNP 03. 00. 00
1:20
TNP 04. 00. 00
NAZIV_CRTEA
Tehnoloka ema
Dispozicija opreme
Cijevna instalacija
Nosiva konstrukcija
FORMAT
A3
A3
A3
A3
2
1.1.
Podaci o investitoru
Naziv
Sjedite
Vlasnik
ifra
Napomena
Direktor
Telefon
Fax.
E-mail
www
Ismail enderovi
+387 32 78 93 00
+387 32 78 93 02
instrabenzplini@istrabenzplini.ba
http://www.istrabenzplini.ba
1.2.
Istrabenz
plini,
plinovi
tehnologije, d.o.o. Breza
Breza
06.12.13
Broj:
030213S/KD
plinske
SAGLASNOST
na izraeni glavni mainski projekat
Investitor:
M.P.
____________
1.3.
1.4.
10
IG d.o.o.
Banjaluka
Banjaluka
03.12.13
Broj:
03-12/13-KD
RJEENJE
o imenovanju odgovornog projektanta
Ovim Rjeenjem imenujem diplomiranog ininjera mainstva Dragana (Duana) Tadia iz Banjaluke,
licenca br. 1741/98 za:
ODGOVORNOG PROJEKTANTA
Tipskog projekta
Na objektu:
-a/a
-imenovanom
-investitoru
M.P.
Direktor:
___________
11
1.5.
12
13
1.6.
14
IZJAVLJUJEM
Da sam se u toku izrade tipskog mainskog projekta stanice za snabdijevanje motornih vozila tenim
naftnim plinom (TNP-om) br. SJ-00/14-KD pridravao zahtjeva iz projektnog zadatka br. 031213/KD i
svih vaeih propisa i standarda kojima je regulisana ova oblast.
Banjaluka
__________
Izjavu dao:
dipl. ing. ma. Dragan Tadi
15
2. PROJEKTNI ZADATAK
16
REZERVOAR I
5 m3
Snabdijevanje motornih vozila TNP-om e se vriti putem jednog automata- dispenzera kapaciteta 50
lit./min. Skladitenje tenog naftnog plina predvidjeti u jednom nadzemnom rezervoaru kapaciteta 5,0
m3.
Dopremu tenog naftnog gasa u skladini rezervoar predvidjeti putem prikljuka na rezervoaru. U
sklopu TIPSKOG MAINSKOG PROJEKTA predvidjeti i sve ostale elemente i ureaje neophodne za
nesmetan rad isnatlacije.
Projekat uraditi u skladu sa vaeim propisima kojima je regulisana ova oblast,urbanistiko-tehnikim
uslovima i urbanistikom dozvolom.
Breza
25.11.2013
M.P.
Investitor:
_____________
17
18
3.1.
Gasna stanica za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom sastoji se od:
- rezervoarskog prostora (skladini rezervoar);
- distributivne pumpe;
- automatskoih ureaja za punjenje automobilskih rezervoara;
- cijevne instalacije;
Predmetno postrojenje je izgraeno u skladu sa Tehnikim propisima o izgradnji stanica za
snabdijevanje motrnih vozila i o uskladitenju i pretakanju goriva koji su sastavni dio Pravilnika o
izgradnji stanica za snabdijevanje gorivom motornih vozila i o uskladitenju i pretakanju goriva izdatih
u Slubenom listu SFRJ, br. 27/71 i Tehnikim propisima o izgradnji postrojenja za teni naftni gas i o
uskladitenju i pretakanju tenog naftnog gasa koji su sastavni dio Pravilnika o izgradnji postrojenja
za teni naftni gas i o uskladitenju i pretakanju tenog naftnog gasa izdatih u Slubenom listu SFRJ,
br. 24/71 i 26/71. Tehnoloka ema postrojenja je data u grafikom dijelu ovog projekta cr. br. TNP. 01.
00. 00 Tehnoloka ema .
3.1.1.
19
Sva oprema na rezervoarima je ispitana i odobrena. Radni pritisak rezervoara je 15,6 bara.
3.1.2.
Distributivna pumpa
Cijevna instalacija
Instalacija-cjevovod TNP-a se sastoji od cjevovoda tene i parne faze. Cijevi tene faze su obiljeene
zelenom bojom RAL 6018, cijevi parne faze su obiljeene utom bojom RAL 1021, odune cijevi i
ispusne cijevi sigurnosnih ventila su obiljeene crvenom bojom RAL 2005 a oslonci i nosive
konstrukcije su zatiene premazom temeljne boje u dva prolaza i ofarbane crvenom bojom RAL
3000. Sve cijevi su prije nanoenja obiljeavajueg premaza a poslije ispitivanja na vrstou i
nepropusnost premazane zatitnom temeljnom bojom u dva prolaza.
Za distribuciju tenog naftnog plina od skladinih rezervoara do dispenzera za punjenje automobilskih
rezervoara koristi se cjevovod izraen od atestiranih elinih beavnih cijevi. Ova cijevna instalacija se
sastoji od cjevovoda parne i tene faze. Prikaz cjevne instalacije za distribuciju tenog naftnog plina
od skladinog prostora do dispenzera za punjenje automobilskih rezervoara dat je u grafikom dijelu
ovog projekta cr.br. TNP 03. 00. 00 Cijevna instalacija.
3.1.4.
Dispenzer
Za punjenje pogonskih rezervoara motornih vozila, koristie se jedana apatar za mjerenje TNP-a tipa
''simplex'' sa 1 pitoljem, koji je predvien za rad u eksplozivno ugroarnim sredinama. Kapacitet
aparata je 50 l/min. Aparat je postavljen na nosivu elinu konstrukciju i ini sastavni dio SKID
jedinice.
Povezivanje aparata sa cjevovodom je pomou fleksibilnih crijeva.
20
21
Opis tehnolokog procesa Pokretne stanice za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim plinom
Pokretna plinska stanica slui za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim plinom u maloprodaji.
Teni naftni plin se doprema autocisternama. Poslije odvage autocisterne se spajaju na prikljuak za
istakanje na rezervoaru. Istakanje tenog naftnog gasa moemo vriti na sledee naine:
istakanje slobodnim isticanjem
Istakanje slobodnim isticanjem vrimo tako to spojimo parni prostor skladinog rezervoara i
autocisterne a zatim spojimo prostor tene faze skladinog rezervoara i autocisterne. Ovim se stvara
uslov da se izvri slobodno isticanje tenog naftnog gasa iz autocisterne u skladini rezervoar.
Istakanje pomou pumpe vrimo tako to spojimo prostore parne faze i skladinog rezervoara a zatim
prostor tene faze autocisterne spojimo sa usisnom stranom pumpe a prostor tene faze skladinog
rezervoara spojimo sa potisnom stranom pumpe. Pumpa u ovom sluaju stvara razliku pritisaka
izmeu autocisterne i skladinog rezervoara i na taj nain omoguuje istakanje tenog naftnog plina.
Po izvrenom istakanju teni naftni gas je uskladiten u skladinim rezervoarima na povienom
pritisku koji ne dozvoljava isparavanje (max. 16.7 bara).
Disitribuciju tenog naftnog plina u maloprodaji vrimo na sledee naine:
Distribucija punjenjem automobilskih rezervoara
Distribuciju punjenjem automobislkih rezervoara vrimo tako to pomou pumpe cjevovodom
dovodimo tenu fazu do dispenzera za punjenje automobilskih rezervoara.
22
23
5.1.
Zone opasnosti eksplozivne atmosfere koju ine zapaljivi gasovi i pare zapaljivih tenosti su ugroeni
prostori koji se klasifikuju u zone na osnovu uestalosti pojavljivanja i trajanja takve atmosfere.
Zona 0 (nula) je prostor u kome je eksplozivna atmosfera prisutna stalno ili dui period u toku
eksploatacije.
Zona 1 (jedan) je prostor u kojem je vjerovatno da e se eksplozivna atmosfera pojaviti u toku
normalne eksploatacije.
Zona 2 (dva) je prostor u kojem nije vjerovatno da e se eksplozivna atmosfera pojaviti za vrijeme
normalne eksploatacije a ako se i pojavi zadrat e se kratko vrijeme
Doseg zona je rastojanje u bilo kom pravcu od izvora isputanja do take kada je gasno-vazduna
smjesa razreena vazduhom do vrijednosti ispod donje granice eksplozivnosti.
Zatitna zona skladinog prostora za skladita od 2,10 do 10,10 m 3 koja sainjavaju nadzemni
rezervoari je prostor okolnog terena koji je na rastojanju od 7,5 metara mjereno od gabarita
rezervoara. U zatitnoj zoni skladinih rezervoara ne smiju se nalaziti izvori paljenja, udubljenja u
terenu, javni i drugi putevi, susjedno zemljite i ahtovi a preko te zone ne smiju prelaziti elektrini
vodovi svih naponskih nivoa zbog opasnosti koja nastaje kidanjem tih vodova. Zatitna zona se mora
redovno istiti od rastinja, korova i trave kako bi se izbjegla opasnost nastanka poara i ugroavanja
rezervoara. U zatitnoj zoni se ne smiju deponovati i skladititi nikakvi materijali, zapaljivi materijali i
otpad niti postavljati montani i drugi objekti.
5.2.
Pumpa
Zatitna zona pumpe je zbog njihove lokacije u skladinom prostou pokrivena zatitnom zonom
skladinih rezervoara. Rastojanje pumpe i kompresora od gabarita ahtova na rezervoarima mora biti
najmanje 1 m.
U zatitnoj zoni se ne smiju deponovati i skladititi nikakvi materijali, zapaljivi materijali i otpad niti
postavljati montani i drugi objekti.
5.3.
Dispenzer
Zona I obuhvata unutranjost automata za punjenje, armaturu i ostalu opremu koja ini
cjelinu ureaja za punjenje
Zona II obuhvata prostor oko automata za istakanje, poluprenika 2,5m mereno
horizontalno i visine 1m iznad tog automata (mjereno od tla), kao i prostor oko otvora za
punjenje rezervoara motornih vozila, poluprenika 1m mereno horizontalno i visine 1m
iznad otvora mjereno od tla.
Zona III obuhvata prostor iznad okolnog terena irine 5m mjereno horizontalno od ivice
zone II i visine 0,5m mjereno od tla.
24
25
6.1.
Opti uslovi
6.1.1.
Ugovor za izvoenje radova na izgradnji projektovanog objekta zakljuit e se
izmeu INVESTITORA i IZVOAA radova a na osnovu ovog odobrenog projekta. Projekat je
sastavni dio ugovora;
6.1.2.
IZVOA radova je obavezan da odredi RUKOVODIOCA RADILITA odnosno
fiziko lice koje e rukovoditi radovima a ima zakonsko pravo na ovu funkciju;
6.1.3.
INVESTITOR je obavezan da odredi NADZORNOG ORGANA odnosno fiziko lice
koje e sprovoditi nadzor nad izvedenim radovima a koje ima zakonsko pravo na ovu funkciju;
6.1.4.
Instalacija i oprema odnosno mainska faza predmetnog objekta mora biti izvedena
tako da u svemu odgovara ovom projektu i u skladu sa vaeim propisima i standardima.Svako
odstupanje od projekta dozvoljeno je samo uz prethodnu saglasnost projektanta a sve izmjene
se moraju unijeti u graevinski dnevnik;
6.1.5.
Radovima izgradnje objekta se ne smije pristupiti bez graevinske dozvole izdate
od nadlenih organa;
6.1.6.
INVESTITOR je duan da prije poetka radova na izgradnji objekta IZVOAU
obezbjedi prikljuak elektrine energije i vode;
6.1.7.
IZVOA ovog projekta duan je da prije poetka radova prekontrolie
usaglaenost projekta sa stvarnim stanjem na gradilitu. U sluaju ne usaglaenosti projekta sa
stvarnim stanjem na gradilitu IZVOA je duan da sa dovoljno obrazloenja trai da se
projekat prilagodi;
6.1.8.
IZVOA je duan da :
26
upustva IZVOAU radova. Nadzorni organ ovjerava graevinski dnevnik, graevinsku knjigu,
situaciju i ostala slubena dokumenta;
6.1.24.
IZVOA je na gradilitu odgovoran nadzornom organu i sa njim komunicira putem
graevinskog dnevnika;
6.1.25.
Nakon zavretka montanih radova cjelokupno postrojenje se mora ispitati.
Ispitivanje vri IZVOA radova uz obavezno prisustvo nadzornog organa;
6.1.26.
O izvrenom ispitivanju moraju se sainiti zapisnici. Zapisnici ispitivanja treba da
sadre:
predmet ispitivanja;
ateste zavarivaa;
* ovi opti uslovi su sastavni dio glavnog projekta i u svemu su obavezni za IZVOAA
iINVESTITORA;
**ostali uslovi se reguliu izmeu IZVOAA i INVESTITORA Ugovorom o izvoenju radova.
28
6.2.
Tehniki uslovi
6.2.1.
6.2.2.
6.2.4.
6.2.5.
6.2.6.
6.2.7.
6.2.8.
6.2.9.
6.2.10.
6.2.11.
6.2.12.
6.2.13.
6.2.14.
6.2.15.
Pumpa i kompresor se ne smiju postavljati ispod nivoa terena niti u bilo kakva
udubljenja;
6.2.16.
6.2.17.
Pumpa mora biti spojena na posude tako da uvijek puni i prazni samo tenu fazu;
6.2.18.
29
6.2.19.
6.2.20.
6.2.21.
6.2.22.
Cjelokupna cijevna mrea postrojenja i instalacija mora biti izraena od cijevi koje
se ispituju na odgovarajui pritisak odgovarajuim medijem. Uz cijevi moraju biti
isporueni atesti proizvoaa;
6.2.23.
6.2.24.
Svi nepokretni oslonci cjevovoda moraju biti solidno izvedeni tako da se cjevovod
ne moe kretati na tim mjestima;
6.2.25.
6.2.26.
6.2.27.
6.2.28.
6.2.29.
Sve cijevi upotrebljene u instalaciji su od P235 TR1 /JUS .1212/ dimenzija prema
DIN2448;
6.2.30.
6.2.31.
6.2.32.
6.2.33.
6.2.34.
6.2.35.
6.2.36.
Cjevovod prenika veeg od 50 mm mora imati ventil protiv loma cijevi na svim
prelazima, prolazima i ostalim kritinim mjestima. Takvi ventili se postavljaju izmeu
dva zaporna organa;
6.2.37.
Izmeu dva zaporna organa mora biti postavljen sigurnosni ventil dovoljnog
kapaciteta isputanja za odnosnu sekciju cjevovoda;
30
6.2.38.
6.2.39.
6.2.40.
6.2.41.
6.2.42.
Prije putanja u rad iz gasne instalacije se mora izduvati zrak inertnim gasom;
6.2.43.
Ispitivanje svih vodova visokog pritiska (parna i tena faza TNP-a) izvrit e se:
na vrstou pritiskom od 20 bara ( 1,2 x radni pritisak),
na nepropusnost pritiskom od 16.7 bara.
6.2.44.
6.2.45.
6.2.46.
6.2.47.
6.2.48.
6.2.49.
Ukoliko se u toku ispitivanja primjete znaci iscurenje ili roenja potrebno je uoene nedostatke
otkloniti i kompletan postupak ispitivanja ponoviti. Ako nema pada pritiska u odnosu na poetnu
vrijednost ( uz korekciju pritiska zbog uticaja temperature ) i vidljivih iscurenja i roenja smatra
se da je instalacija zadovoljila ispitivanje na nepropusnost.
6.2.50.
6.2.51.
6.2.52.
JUS C.T7.342
JUS C.T7.371
JUS C.T7.343
JUS C.T7.372
JUS C.T7.373
JUS C.T7.361
JUS C.T7.375
JUS C.T7.364
25mikrona
30mikrona
30mikrona
40mikrona
100mikrona
100mikrona
20mikrona
6.2.53.
6.2.54.
6.2.55.
Zavrni radovi su aktivnosti koje se provode po zavretku montaerskih radova:
Mora se izvriti premoavanje prirubnikih spojeva vezama iji prelazni otpor mora biti
manji od 0,03 .
Ukloniti sav otpadni materijal sa objekta i izvriti pripreme za primopredaju objekta i probni
rad.
6.2.56.
6.2.57.
Prilikom probe postrojenja i instalacija mora se utvrditi sledee:
potpuna zaptivnost svih elemenata i vodova,
funkcionalnost svih armatura i instrumenata,
da svi sigurnosni ureeji i instrumenti reaguju blagovremeno i pouzdano,
da su postignuti svi pritisci i temperature predvieni proraunom.
6.2.58.
6.2.59.
Kvalitetni prijem postrojenja izvrit e se kad spoljna temperatura bude +20 0C;
6.2.60.
32
33
7.1.
7.2.
7.3.
34
8. PRORAUN
35
8.1.
Jed.
Hemijska oznaka
Propan
Butan
C3H8
C4H10
Molna masa
kg/kmol
44,06
58,12
Gasna konstanta
J/(kgK)
188,8
143,2
kg/m3
2,02
2,67
Kritina temperatura
95,6
152
Kritini pritisak
bar
43,6
38
MJ/m3
92,97
122,17
MJ/m3
100,56
132,38
Hemijski sastav:
Sadraj inertnih gasova, najvie
Sadraj ugljovodonika, C1 i C2 najvie
Sadraj ugljovodonika C4 najvie
Sadraj ugljovodonika C5 najvie
Sadraj ugljovodonika C3
Fizikalno-hemijske osobine:
pritisak pare na 40 0C, najvie
14.7 kp/cm2;
ogled otparavanja, najvie
1.1 0C;
0
korozija (Cu traka na 40 C/1 sat), najvie
br. 1b;
sadraj ukupnog sumpora, najvie
50 mp/kp;
sadraj ulja, najvie
50 mp/kp;
smole
ne sadri;
amonijak
ne sadri;
voda iznad 30 0C
u tragovima;
alkalije
ne sadri;
miris- smjesa propan-butana u prodaji mora imati dovoljno intezivan miris kako bi se
omoguilo otkrivanje svih njenih mjeavina sa vazduhom ve u koncetracijama koje su vee
od jedne petine donje granice paljenja. Izuzetno ukoliko odorant smeta procesu u kojem se
smjesa propan-butana koristi tada se navedena smjesa moe isporuiti bez mirisa.
HdTNG=99,35 MJ/m3 (23729 kcal/m3n)- Pogonska toplotna mo;
HdTNG=27,60 KWh/m3.
Upotreba:
gorivo za proizvodnju toplote i za osvjetljenje;
gorivo za motore sa unutranjim sagorijevanjem;
sirovina za specijanu upotrebu u industriji.
36
PROPAN
[kg/ dm]
Density
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
[bar]
Vapour pressure
36
32
28
24
20
16
12
8
4
0
-4
-100
-80
-60
-40
-20
20
40
60
80
[C]
37
n- BUTAN
[kg/ dm]
0.84
0.8
0.76
0.72
0.68
0.64
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
[bar]
Density
Vapour pressure
24
22
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
-100
-80
-60
-40
-20
20
40
60
80
100
120
140
[C]
38
8.2.
Kapacitet postrojenja
5,0 [m3]
1
50 l/sec.
1
100 l/sec.
1
V max =
S V p
48 4850
=
=4184 lit.
K 100 0.5564 1 100
V max [ lit. ]
S =48 [ ]
V p=4850 [ lit. ]
Zapremina posude;
K =1
=0,5564
[ ]
kg
3
dm
G smax=2328 [ kg ]
39
8.4.
Dimenzionisanje cjevovoda
d=1000
V max4
[mm] Raunski unutranji prenik cijevi;
3600w
s pr =
d sp
c1 c2 [mm ]
K
20 p
S
p=25 [b ar ]
=1
K =240 [ N / mm2 ]
S=1,5
c 1 =0,085s0 [mm ]
c 1 =0,085
d sp
[ mm]
K
20 p
S
c 2 =1[ mm]
w st =1000
V max4
d 2u3,6
[m/ sec]
d u =d s 2s[mm ]
d s [ mm]
40
s=2,6[mm ]
d s =33,7 [mm ]
d u =33,722,6=28,5 [mm ]
d s / d u =33,7/ 28,5=1,18
c 1 =0,022 [mm]
s pr =1,28[ mm]
ss pr
zadovoljava;
w st =0,23[ m/sec ]
w w st
zadovoljava;
s=2,3 [mm ]
d s =26,9[mm]
d u=26,922,3=22,3[mm]
d s /d u =26,9/22,3=1,206
c 1=0,0158 [mm ]
s pr =1,20 [mm ]
ss pr zadovoljava;
41
s=2,6[mm ]
d s =42,4 [mm]
d u =42,422,6=37,2[ mm]
d s / d u =42,4 /37,2=1,14
c 1 =0,028 [mm ]
s pr =1,36[ mm]
ss pr
zadovoljava;
w st =3,00[ m/ sec ]
w w st
zadovoljava;
s=2,9 [mm]
d s =60,3[mm ]
d u =d s 2s[mm ]
d u =60,322,9=54,5[ mm]
d s / d u =60,3/ 54,5=1,106
c 1=0,0397[ mm ]
s pr =1,47 [ mm]
ss pr
zadovoljava;
w st =0,88 [ m/ sec ]
w w st
zadovoljava;
42
8.5.
R TSi= TSi
=F R e =
0,3164
[mbar / m]
R2
wd
R eTSi =
Rejnoldsov broj;
d 2
[ m / sec ]
Kinematski viskozitet;
l TSi [ m]
d uTSi [ mm]
w TSi =
V TSi4
2
uTSi
d 3600
H TSi =
[m / sec]
TSi 2
2
w TSi10 [mbar ]
2
Stvarna brzina;
H TSi = g H 10 [ mbar]
2
g[m / s ]
H [ m]
[ kg/ m ]
H gi =628,11 [mbar ]
43
8.6.
Skladini rezervoar:
P=25 [ m3 /min. m2 ]
D=1,25 [ m ]
Prenik posude;
L=4,2 [ m ]
Duina posude;
f =1,01
Na osnovu kataloga vie proizvoaa usvajam sigurnosni ventil NO32. Prema katalogu proizvoaa
kapacitet isputanja sigurnosnog ventila NO32 je 183 [m3/min.];
44
45
6m;
20.-Cijev 33,7x2,6
6m;
21.-Cijev 42,4x2,6
6m;
22.-Cijev 60,3x2,9
3m;
46
47
Bogner, M.
Isailovi, M.
Bogner, M.
Mutovi F.
Bogner, M.
Strelec, V.
S.A.M.P.I.,
Katalog opreme
COPRIM,
Katalog opreme
TPS gmbh,
Katalog opreme
Razni autori,
48
49