Zbirka Zadataka - Milonja Ojdanic PDF

CRNA GORA
ZAVOD ZA KOLSTVO
NAA KOLA
Zadaci sa matematikih takmienja

uenika osnovnih kola u Crnoj Gori
2003 2007.
Podgorica
2014.
ZADACI SA MATEMATIKIH TAKMIENJA UENIKA OSNOVNIH KOLA

U CRNOJ GORI
2003 2007. GODINE
Izdava: Zavod za kolstvo
Urednik: Pavle Goranovi
Autor: Milonja Ojdani
tampa: Obod, Cetinje
Tira: 500 primjeraka
Podgorica 2014.
CIP -
,
ISBN 978-9940-24-054-7
COBISS.CG-ID 26308880
Predgovor
Pred korisnicima ove zbirke su zadaci sa matematikih takmienja
uenika osmogodinjih osnovnih kola u Crnoj Gori u vremenu od
2003. do 2007. godine. Zbika sadri zadatke, iz navedenog perioda,
sa optinskog, regionalnog, republikog i saveznog takmienja.
Optinsko takmienje organizovano je samo u optini Bar. Takmienje
se odravalo u okviru Memorijala Aleksandar Aco Pavievi.
Zadaci su uglavnom poznati u matematikoj literaturi za uenike
osnovnih kola, ali su u ovoj zbirci sortirani po godinama i nivoima
takmienja. Pisani su razumljivim logikim stilom i jezikom, koji je
prilagoen uzrastu i sposobnostima uenika i njihovim psihofizikim i
saznajnim mogunostima. Poznato je da se do rjeenja nekih
zadataka dolazi na vie naina, pa se nadamo da e uenici,
zajedno sa nastavnicima, pronai zanimljivije i jednostavnije
postupke za njihovo rjeavanje.
Nadamo se da e korienje ove zbirke u redovnoj i dodatnoj
nastavi, kao i za samostalna vjebanja uenika, doprinijeti njihovom
interesovanju za matematiku uopte, a posebno za uee uenika
na takmienjima iz ovog predmeta.
Podgorica, decembar 2014. godine

Milonja Ojdani,
autor
Sadraj
Zadaci ....................................................................................................................... 6
Regionalno takmienje 2003. godine .................................................................... 6
Republiko takmienje 2003. godine .................................................................... 7
Savezno takmienje 2003. godine ......................................................................... 8
Regionalno takmienje 2004. godine .................................................................. 10
Republiko takmienje 2004. godine .................................................................. 11
Savezno takmienje 2004. godine ....................................................................... 13
Optinsko takmienje 2004. godine .................................................................... 21
Rjeenja .................................................................................................................. 24
Sveznog takmienje 2003. godine ...................................................................... 32
Republikog takmienje 2004. godine ................................................................ 41
Regionalnog takmienje 2005. godine ................................................................ 49
Saveznog takmienje 2005. godine ..................................................................... 58
Zadaci
Regionalno takmienje 2003. godine
VI razred
1.
Odredi brojeve
broja
b za
a , b i c ako se zna da je njihov zbir vei od broja a za
5
, od
2
59
5
i od broja c za
.
6
3
2.
Ako jednom broju dopiemo zdesna 9, pa tako dobijeni broj podijelimo sa 3 i

dobijenom koliniku dopiemo zdesna 7, a zatim tako nastali broj podijelimo
sa 11, dobiemo 67. Koji je to broj?
3.
Dva uenika su sebi kupili po kljigu. Prvi je za knjigu dao

a drugi
5
svoje sume novca,
9
2
svoje sume. Prije kupovine prvi uenik je imao 12 manje od
3
drugog, a poslije kupovine su im ostale jednake sume novca. Koliko je

novaca imao svaki od njih prije kupovine knjige?
4.
Koliki je zbir unutranjih uglova u iljcima petokrake zvijezde

oblika.
5.
U pravouglom trouglu ABC povuena je hipotenuzina visina CD. Neka su

sredita kateta AC i BC redom take E i F. Dokazati da je ugao EDF prav.
VII razred
1.
Izraunaj vrijednost kolinika Q(x)=
2.
Pokazati da je rjeenje jednaine

broj.
x 4 2004 x 3 + 2004 x 2 x
za x = 2003.
x 1
1
x + ( 7 4) 2 = 32 10 7 prirodan
2
3.
Osnovice jednakokrakog trapeza su duine 8 cm i 10 cm, njegove dijagonale

su su uzajamno normalne. Izraunati obim i povrinu trapeza.
4.
Dat je trougao ABC (ABAC). Dokazati da se simetrala stranice BC i simetrala

ugla BAC sijeku u taki koja pripada krunici opisanoj oko trougla ABC.
5.
Na ahovskom turniru svaki igra je odigrao po jednu partiju sa preostalim

uesnicima turnira. Koliko je ahista uestvovalo na turniru, ako je
remijem(nerijeeno) zavreno 18 partija, to iznosi 40% ukupnog broja
odigranih partija.
VIII razred
1.
Ako dvocifrenom broju dopiemo slijeva i zdesna jedinicu, tada je dobijeni

broj 21 put vei od poetnog dvocifrenog broja. Odrediti taj dvocifren broj.
2.
Ako su duine dviju stranica trougla 6 cm i 12 cm, a ugao izmeu njih 120 .
Kolika je duina simetrale tog ugla(to je duina od tjemena ugla do presjeka
simetrale sa naspramnom stranicom).
3.
Dokazati da je izraz
broj
4.
a a2 a3
ima cjelobrojnu vrijednost za svaki cijeli
+
+
3 2
6
a.
Data je kocka ivice
a cm. Neka je S jedno tjeme te kocke.
a) Izraunati povrinu piramide ije su tri ivice kocke koje prolaze iz take S.
b) Odrediti odnos zapremina pomenute piramide i preostalog dijela kocke.
5.
Prava
p prolazi kroz take K(6,-2) i S(2,1). Odredi:
a. Jednainu te prave;
b. Duinu odsjeka te prave izmeu koordinantnih osa;
c. Odredi udaljenost koordinatnog poetka O od te prave.
Republiko takmienje 2003. godine

VI razred
1.
Za mjerenje temperature, pored Celzijusove skale, upotrebljava se i

Farenhajtova skala kojoj je teparatura mrnjenja vode 32F, a temparatura
kljuanja vode 180F. Postoji li temparatura koja ima istu vrijednost na
Celzijusovoj skali i na Farenhajtovoj skali?
2.
Teina du i visina iz tjemena A u trouglu ABC dijele ugao

dijela. Koliki su uglovi trougla ABC?
3.
Za trougao ABC je AC=BC, a za take P i R sa stranice AC i taku Q sa

stranice BC je CR=RQ=QR=PB=BA. Izraunati ACB.
4.
Zapis proizvoda dva trocifrena broja se sastoji od nekoliko 3(trojki). O kojim

trocifrenim brojevima je rije.
5.
Broj 10 dopii slijeva i zdesna po jednu cifru tako da dobijeni broj bude djeljiv
sa 36.
na tri jednaka
VII razred
1.
Kojom
cifrom
nejednaine
se
zavrava
najmanje
pozitivno
x 9 8(9 + 9 + 9 + 9 + 9
4
2001
+9
2002
cjelobrojno
+9
2003
)?
rjeenje
a , b i c cijeli neparni brojevi, tada je jedna od razlika ab 1 , ac 1 ili
2.
Ako su
3.
Data je krunica K(O,r) i dvije njene uzajamno normalne tetive BC i DE.
bc 1 djeljiva sa 4. Dokazati.
Dokazati da je AB +AC +AD +AE

i DE.
2
=4r , ako je A taka presjeka tetiva BC

2
4.
Osnovice pravouglog trapeza su 9 cm i 4 cm . Izraunati povrinu trapeza ako

se njegove dijagonale sijeku pod pravim uglom.
5.
U ravni je rasporeeno 100 razliitih taaka. Meu njima je 10 estorki

kolinearnih taaka (take su kolinearne ajo pripadaju istoj pravoj). Osm
navedenih nema drugih kolinearnih taaka. Koliko je pravih odreeno sa tih
100 taaka?
VIII razred
1.
Ako za pozitive realne brojeve vai a + b = 1 dokazati da je
1
1
1
25
(a + ) 2 + (b + ) 2 + (c + ) 2
a
b
c
2
2.
Koji etvorocifren broj pri dijeljenju sa 151 daje ostatak 40, a pri dijeljenju sa
152 daje ostatak 27.
3.
Bazen dubine 2 m ima oblik kvadra. Cijev sa toplom vodom puni polvinu
bazena za 10 minuta, a cijev sa hladnom vodom za isto vrijeme napuni
bazen do 0,5 m . Za koje vrijeme e bazen biti napunjen do visine od 1,25 m
ako se cijev sa hladnom otvori u trenutku kada je cijev sa toplom vodom
napunila bazen do visine 0,75 m ?
4.
Osnovica AB trapeza ABCD je tri puta vea od osnovice CD. Ako se

dijagonale tog trapeza sijeku pod pravim uglom u taki O. Koliko je puta
njegova povrina vea od povrine trougla OCD?
5.
Jednakokraki trapez rotira oko ose koja sadri jedan njegov krak. Izraunati
povrinu i zapreminu tako nastalog tijela, ako osnovice trapeza imaju duine
20 3cm i 6 3cm , a krak 14cm .

Savezno takmienje 2003. godine
VI razred
12003 + 2 2003 + 3 2003 + 4 2003 + 5 2003 + 6 2003 + 7 2003 djeljiv sa
1.
Dokazati da je broj
10.
2.
Dokazati da je zbir duina teinih dui proizvoljnog trougla ABC vei od

polovine njegovog obima, a manj od obima tog trougla.
3.
Neka je ABC jednakokraki trougao (AC=BC), taka O centar opisane

krunice oko trougla, a S centar krunice koja dodiruje osnovicu AB i
produetak krakova. Ako su take O i S simetrine u odnosu na pravu AB,
izraunati unutranje uglove trougla ABC.
4.
Ukoliko sati izmeu 12h i 13h prava, koja prolazi kroz podeoke 6h i 12h na
brojaniku , prestavlja simetralu ugla koji obrazuju kazaljke tog asvnika?
5.
U svkoj klupi u jednom razredu sjedi najvie dva uenika. Poznato je da

ukupnog broja djeaka sjedi u klupama sa
dio uenika sjedi u paru djeak-djevojica?
2
3
3
ukupnog broja djevojica. Koji
5
VII razred
a pozitivan broj koji je razliit od 1, pokazati da a +
1
nije cio broj.
a
1.
Ako je
2.
Neka je ABC jednakokraki trougao sa pravim uglom kod tjemena C. Taka D

pripada kateti AC, taka G pripada kateti BC, a taka E i F su redom
podnoija normala iz D i G na hipotenuzu AB. Ako je AC=1 i ako se povrine
trougla BGF i petougla CDEFG i trougla ADE odnose kao 2:2:1, izraunati
obim petouglaCDEFG.
3.
a, b, m, n prirodni brojevi, takvi da je a + 2003b = m 2 i b + 2003a = n 2 ,

dokazati da su brojevi a i b djeljivi sa 3.
4.
Na tabli su zapisani svi brojevi od 1 do 1000. Dva igraa A i B naizmjenino

briu po jedan broj, a poinje igra A. Igra se zavrava kada na tabli ostaju
dva broja. Ako je zbir ta dva broja djeljiv sa 3, pobjednik je igra A, a ako nije,
pobjednik je igra B. Dokazati da igra B ima pobjedniku strategiju.
5.
Dat je pravilan etougao ABCDEF i proizvoljna taka P unutar tog estougla.

Dokazati da je zbir povrina trouglova PAB, PCD i PEF jednaka zbiru povrina
trouglova PBC, PDF i PFA.
Ako su
VIII razred
1.
Ako su
a, b i c duine stranica trougla, dokazati da je
(a + b c)(b + c a )(c + a b) abc

2.
Krunica k koja je upisana u otar ugao dodiruje krakove tog ugla u takama
M i N. Neka je P proizvoljna taka veeg luka MN krunice k, taka A
podnoije normale iz P na MN, a B i C podnoije normale iz P na krake tog
ugla. Dokazati da je
PA 2 = PB PC .
3.
Odredi ugao izmeu dijagonalnih presjeka DBB 1 D 1 i DAB 1 C 1 kocke

ABCDA 1 B 1 C 1 D 1 , koji sadre dijagonalu DB 1 .
4.
x + 1 je djeljiv sa y ; b) x = 2 y + 5; c) broj x + y je
x + 7 y je prost broj. Odredi sve parove prirodnih brojeva ( x, y )
Data su tvrenja: a) broj

djeljiv sa 3; d)
za koje su tana tri od datih tvrenja istinita, a jedno lano.

5.
Odredi sve prirodne brajeve n manje od 2003, za koje je mogue isjei

pravougaonik 2003x n na trake, tako da nikoje dvije nemaju istu duinu. Pod
trakom duine k podrazumijeva se pravougaonik 1x k , gdje je k prirodan
broj.

VI razred
c = 5cm, a b = 3,5cm i = 30 .
1.
Konstruisati trougao ABC ako mu je dato:
2.
Na fudbalskoj utakmici u jednom redu sjedita na tribinama sjo je izvjestan

broj gledalaca. Zatim je meu svaka dva odnjih jo po jedan gledalac.
Ovakav nain zauzimanja sjedita ponovi se tri puta, pa je poslije toga u tom
redu bilo 113 gledalaca. Koliko je gledalaca na poetku sjelo u tom redu.
3.
Rijei jednainu
4.
Naka su
x
1 (2 (3 (4 (1001 (1002 ))) ) = 501 .
2
a, b i c tri racionalna broja od kojih je jeda pozitivan, jedan
negativan, a jedan jednak nuli. Oderdi koji je od tih brojeva pozitivan, koji je
negativan, a koji je jednak nuli ako je
5.
a (b c)
0
b
Du AC i BD se sijeku u tki O. Obim ABC jednak je obim ABD, a obim

ACD jednak je obimu BCD. Izraunati duinu dui AO ako je BO=19cm.
VII razred
1.
Odredi vrijednost polinoma
P ( x, y ) = x 2003 + 2004 y
Ako je
x 2 + 4 y 2 + 2 x 12 y + 10 = 0
2.
estocifreni broj poinje cifrom 1. Ako se prva cifra premjesti naposlednje

mjest dobija se broj koji je tri puta vei odpoznatog. Koji je to broj?
10
3.
Duine stranice trougla su uzastopni prirodni brojevi ( koji manji od 3). Dokai
da visina koja odgovara srednjoj po veliini stranici dijeli tu stranicu na
odsjeke ija je razlika4.
4.
Koliki je poluprenik krunice koja prolazi kroz tjeme C pravog ugla

pravouglog trougla ABC, podnoje H visine CH i taku K koja je sredite
katete BC, ako je hipotenuza trougla jednaka c .
5.
U sudu A nalazi se pomijeano 8 litara vode i 9 litara soka, a u sudu B 9 litara

vode i 12 litara soka. Iz oba suda izvaeno je po 8 litara tenosti. Zatim je 8
litara tenosti iz suda A sipano u sud B, a 8 litara tenosti iz suda B je sipano u
sud A. Izraunati koliko e poslije toga biti soka u sudu A, a koliko vode u
sudu B?
VIII razred
1.
Od
3
2
nekog tapa odsjeene su njegove . Preostali dio tapa dug je
4
3
55cm. Kolika je bila duina cijelog tapa?

2.
Odredi da li je vee z ili
x ako se zna da je
x+ y 1
y
= ,a
= 3 , gdje je
2
2
yx
x pozitivan broj.
n+2
, gdje je n prirodan broj. Ako se taj razlomak
n + 4n + 34
moe skratiti prirodnim brojem d , onda je d djelilac broja 30. Dokazati.
3.
Dat je razlomak
4.
U pravouglom trouglu ABC konstruisana je visina CD. Neka je taka M sredina

dui CD. I N sredina dui BD. Dokazati da je prava AM normalna na pravu CN.
5.
Izraunati zapreminu pravilne trostrane piramide ije su bone strane

pravougli trouglovi, a mjerni broj x bone ivice je rjeenje jednaine
6m + x 6 x + m
, m je pozitivan broj.
=
5
5

VI razred
1.
Rijeiti jednainu
A={ m |
m=
a
x 0,5 = 5 , gdje je a najmanji element skupa
b
n + 12
i m, n Z } i b najvei elenent skupa B={ y | y Q i | 3 y 2 | 6 }
n
11
2.
Mirko je zaboravio broj Aninog telefona. Sjea se da je broj sedmocifren, da

se sastoji samo od dvojki i trojki i da je dvojki vie od trojki. Takoe se prisjetio
da je broj telefona djeljiv sa 12. Pomognite Mirku da sazna broj Aninog
telefona.
3.
Iz tjemena A, B i C jednakostraninog ABC povuene su poluprave Ax, By i

Cz tako da je BAx= CBy= ACz= . Dokazati da je MNP
jednakostranian, pri emu je Ax Cy={M}, Ax By={N}i By Cz={P}.
4.
Dokazati da je zbir unutranjih uglova na veoj osnovici trapeza manji od

zbira unutranjih uglova na njegovoj manjoj osnovici.
5.
Iz grada A u grad B vode 3 puta , iz grada B u grad C vode 2 puta a iz grada

C u grad D 4 puta. Na koliko se razliitih naina moe stii iz grada A u grad
D preko gradova B i C bez vraanja u grad kroz koji smo jednom proli?
VII razred
1.
Dokai, da ako je
b=
pozitivan.
a+c
2
i a c , ( a c ) tada je izraz ab + bc ac b
2
2.
Duine kateta pravouglog trougla su 1 i 3. Nad hipotenuzom iog trougla je

konstruisan kvadrat tako da tjeme pravog ugla trougla ne pripada kvadratu.
Nai rastojanje tjemena C pravog ugla od centra kvadrata.
3.
Take K, L, M i N su redom sredita stranica AB, BC, CD i DA konvesnog

etvorougla ABCD. Dui KM i LN sijeku se u taki O. Dokai da je zbir povrina
etvorougla AKON i CMOL jednak zbiru povrina etvorougla BLOK i DNOM.
4.
Jedna osnovna kola ima dva odjeljenja sedmog razreda. Od ukupnog broja
uenika tog razreda 52% su djeaci, pri emu djeaka u VII 1 ima 55% a u
VII 2 45%. Koji procenat od ukupnog broja uenika u oba odjeljenja ine
uenici VII 1 odjeljenja?
5.
Odredi cifre
____ 2
_______
a, b i c za koje je ispunjena jednakost (2ab) = abcab

VIII razred
1.
Cijena olovke je cio broj centi. Ukupna cijena olovaka je vea od 11, a
manja od 12 evra, dok je ukupna cijena 13 olovaka vea od 15, a manja od
16 evra. Kolika je cijena jedne olovke?
2.
Nai vrijednost razlomka
a+b
2
2
, ako je 2a + 2b = 5ab,0 a b .
ab
12
3.
U koordinatnoj ravni data je prava
4 x + 3 y = n , gdje je n neki realan broj.
Normalno odsojanje date prave od koordinatnog poetka je 12. Odrediti

broj n i povrinu trougla koji data prava gradi sa koordinatnim osama.
4.
Osnovice trapeza su AB=50cm i CD=30cm. Osnovica CD produena preko

tjemena C do take M. Koliko je rastojanje CM, ako se zna da du AM dijeli
trapez na dva po povrini jednaka dijela?
5.
Pravougli trougao ije su katete 6cm i 8cm je osnova trostrane piramide ije
sve tri bone strane sa osnovom zaklapaju ugao od 60 . Izraunati povrinu i
zapreminu date piramide.

VI razred
1.
Odredi sve trocifrene brojeve koji imaju tano 5 djelilaca (ukljuujui jedinicu
i sm broj).
2.
U jednakokrakom trouglu ABC je ABC= BCA=40 . Simetrala gla BAC

sijee krak BC u taki D. Dokazati da je AD+DC=AB.
3.
Dat je kvadrat ABCD. Taka E pripada stranici AD, taka F pripada stranici
DC, pri emu je DE=DF. Ako je G podnoje normale iz D na EC, dokazati da je
BGF=90 .
4.
Dat je jednakostranian trougao ABC, stranica AB=12cm. Neka je M taka

na stranici AC, taka P podnoje normale iz M na AB, taka Q podnoje
normale iz P na BC i taka R podnoje normale iz Q na AC. Izraunaj
rastojanje AM, ako se Rpoklapa sa M.
5.
Dato je pet prirodnih brojeva .Izraunati su svi zbirovi po dva od tih brojeva .
Da li dobijeni zbirovi mogu biti 10 uzastopnih prirodnih brojeva?
VII razred
1.
Dat trougao povrine 2004. Neka su brojevi M i N redom take na stranicama

AB i BC, takve da je AM:MB=1:3 i BN:NC=2:1. Ako se prave AN i CM sijeku u
taki S, Izraunati povrinu etvorougla MBNS.
2.
Ako je abc = 1 , dokazati da je
1
1
1
1
1
1
(a + )(b + )(c + ) = (a + ) 2 + (b + ) 2 + (c + ) 2 4 .
a
b
c
a
b
c
3.
Na putu je kolona autobusa. Autobus smatramo prepunim, ako je u njemu

bie od 50 putnika. Kontrolori Vojo i Rade zaustavili su kolonu. Vojo je odredio
procenat prepunih autobusa , a Rade procenat svih putnika u prepunim
autobusima u odnosu na ukupan broj putnika. iji je procenat vei?
13
4.
Dat je pravougaoni ABCD, kod koga je AB=2BC. Krunice k sa centrom u A i

poluprenikom Ad sijee dijagonalu BD u taki M. Izraunati ugao BMC.
5.
Pravougaonik 2 x 2005 podijeljen je na 4010 podudarnih kvadrata stranice 1.

Na koliko se naina od njih mogu izabrati 2004 kvadrata, tako da meu njima
nema susjednih (dva kvadrata su susjedna ako imaju zajedniku stranicu).
VIII razred
1.
Uravni su date 2004 take. Neki parovi taaka su spojeeni duima. Dokazati
da postoje dvije take iz kojih polazi jednak broj dui.
2.
Osnovna ivica pravilne trostrane prizme ABCDA 1 B 1 C 1 D 1 je AB= a , a visina je

CC 1 = a
a
3.
2 . Neka je ravan odreena takama A,C 1 i sreditem ivice BB 1 ,
ravan odreena takama C, B 1 i sreditom ivice AB. Odrediti duinu dui
koja pripada presjeku ravni
Dokazati da je jednaina
x 2 + y 3 = z 2 ima beskonano mnogo rjeenja u
i nalazi se unutar prizme.
skupu prirodnih brojeva.

4.
Naka je M taka unutar kvadrata ABCD, takva da je MDC= MBD=20 .

Izraunati ugao MAB.
5.
Dati
su
redom
a1 , a 2 , a3 , a 2004 ,
Dokazati
= 1.
brojevi
vai a1 a 2004
1
1 + a1
2004
= a 2 a 2003 = a1002 a1003

1
1
+
+ +
= 1002 .
2004
2004
1 + a2
1 + a 2004
takvi
da
da
je

VI razred
1.
Brojilac i imenilac razlomka su cijeli brojevi iji je zbir 1025. Poslije skraivanja
ovog razlomka dobijen je razlomak
4
. Odrediti prvobitni razlomak.
9
2.
Koliko je x, ako je poznato da je apsolutna vrijednost izraza x 2 pomnoena

brojem koji je 4 puta manji od broja 8 jednaka 64?
3.
U trouglu ABC simetrala ugla sa stranicom BC zaklapa ugao od 120o , a

simetrala ugla se poklapa sa visinom koja odgovara stranici AC. Odrediti
ugao kod tjemena C trougla ABC.
4.
Obim paralelograma je 36 cm a jedna njegova stranica je 2 puta dua od

druge stranice. Odrediti duine odsjeaka AE i EB gdje je E taka presjeka
stranice AB i simetrale tupog ugla D paralelograma ABCD.
14
5.
Cipele kotaju 48 . Poslije snienja broj kupaca se poveao za 50% a prihod

se uveao za 25%. Kolika je nova cijena cipela?
VII razred
1.
Napisati u obliku razlomka

brojeva:
2.
a)
a
sljedee decimalne beskonane zapise
b
0,222... ; b) 4,50909...
Trgovac je za svoju radnju kupio tri paketa jabuka. Njihova ukupna teina je
136 kg . U jednom paketu je dva puta vie jabuka nego u drugom, a u
drugom
8kg jabuka vie nego u treem. Cijena jabuka iz prvog paketa je 30
centi, a iz treeg 50 centi. Kolika je cijena jabuka iz drugog paketa, ako ih je

trgovac prodao kao mjeavinu jabuka iz sva tri paketa po cijeni od 40 centi
za kilogram i ostvario dobit od 8,8% vie nego da su jabuke prodavane
odvojeno?
3.
Da li je mogue od bilo kojih 2005 prirodnih brojeva izabrati 25 tako da razlika

izmeu svaka dva od njih bude djeljiva sa 83? Dokazati.
4.
Konstruii osmougao i izraunaj njegovu povrinu, ako je njegova stranica

a = 3cm .
5.
Ako
je
H ortocentar ABC , dokai da vai relacija:

a + b + c = 2( AH ha + BH hb + CH hc ) ( a, b, c, ha , hb , hc su stranice i
odgovarajue visine ABC ).
taka
2
VIII razred
x i y ,koji su rjeenja jednaine 9 x 2+16 y 2 +6 x 24 y +10 = 0.
1.
Nai brojeve
2.
Neki posao radi ekipa od 9 radnika i po planu treba da ga zavri za 46 dana.

Poslije 6 dana preduzee odlui da ubrza izvrenje posla. Stoga, poev od
sedmog dana, na posao doe jo est radnika. Za koliko dana je uraen cio
posao?
3.
Darko stoji 4m udaljen od uline svjetiljke. Na kraju Darkove sjenke, koju daje
svjetiljka, stoji jednako visok njegov brat Dejan. Dejanova sjenka je dva puta
dua od Darkove. Izraunati duinu Darkove i Dejanove sjenke.
4.
Dvije krunice iji se poluprenici odnose kao 1:3 dodiruju se spolja.Izrazi

povrinu lika kojeg zatvaraju zajednika tangenta i krunice pomou
poluprenika manje krunice.
5.
Pravilna etvorostrana piramida i kocka imaju zajedniku bazu i nalaze se sa

iste strane ravni u kojoj lee baze. Dijagonala kocke ima duinu D=10 3 cm,
a visina bone strane piramide je 13cm. Izraunati zapreminu zajednikog
dijela ova dva tijela.
15

VI razred
1.
Poslodavac je nagradio radnika sa 10% zarade. P0to je vratio dug od 60,

preostalu zaradu radnik je podijelio na tri jednaka dijela od po 90. Kolika je
zarada radnika bez zarade.
2.
Odredi cijele brojeve
3.
Na ahovskom turniru odigrano je 55 partija. Koliko je ahista uestvovalo na

turniru ako je svaki igra igrao partiju sa svakim uesnikom turnira?
4.
Na kraju BC jednakokrakog ABC uoena je proizvoljna taka M. Na

produetku Kraka AC, iza take A u odnosu na C, izabrana je taka N tako
da je AN=BM. Dokazati da osnovica AB polovi du MN.
5.
U proizvoljnom etvorouglu ABCD, take M i N su sredine stranica BC i AD.

Dokazati da du MN nije vea od poluzbira stranica AB i CD.
x i y tako da su m, n i p prirodni brojevi, gdje je

2x + y
x 3
2
, n=
, p=
m=
2
x3
2x + y
VII razred
1.
Za koje vrijednosti
x, y i z izraz I = 1992 52 x 2 9 y 2 + 18 y z 2 4 z ima
najveu vrijednost i koliko ona iznosi?
p prost broj i p 5 , dokazati da je broj p 2 1 djeljiv sa 24.
2.
Ako je
3.
Dat je trougao ABC ija je povrina 10cm . Na produetku stranice AB ,

preko take B odredimo taku A1 , tako da je AB = BA1 , na produetku
2
BC , preko take C odredimo taku B1 , tako da je BC = CB1 i na

produetku stranice CA , preko take A odredimo taku C1 , tako da je
CA1 = AC1 . Spajanjem taaka A1 , B1 i C1 dobija se trougao A1 B1C1 .
Izraunati povrinu trougla A1 B1C1 .
stranice
4.
U pravouglom trapezu ABCD (pravi ugao je kod tjemena A ) sa

osnovicama AB i CD upisana je krunica sa centrom u taki O . Izraunaj
povrinu trapeza, ako je OC = 2cm i OB = 4cm.
5.
Na pravoj
p dato je 8 taaka, a na pravoj q , koja je paralelna pravoj
p dato je 7 taaka. Koliko ima: a) trouglova; b) etvorouglova, ija su

tjemana neka od tih taaka?
16
VIII razred
1.
Veza izmeu promjenljivih
x i y data je jednainom :
Odrediti sve cijele vrijednosti promjenljive
7 y 3x
5
= 2 x.
2
6
x za koje je 1< y <2.
2.
Nai jednaine dveju pravih koje prolaze kroz taku T(3,4), ako jedna od njih
sadri koordinantni poetak a sa osom x prave trougao povrine P = 14.
3.
U trouglu ABC konstruisana je du AM, gdje je M presjena taka stranice BC

i simetrale unutranjeg ugla kod tjemena A. Ako je centar krunice upisane u
trougao AMB ujedno i centar krunice opisane oko trougla ABC, nai uglove
trougla ABC.
4.
Dat je trapez ABCD s paralelnim stranicama AB i CD. Izraunati obim tog

trapeza ako je poznato da je dijagonala BD normalna na stranicu AB, da
dijagonala AC polovi ugao DAB, te da se dijagonale sijeku u taki S tako da
je d(B,S)=1cm, d(S,D)=2cm.
5.
Izraunati zapreminu trostrane piramide u kojoj su dvije suprotne ivice 4cm i

12 cm a sve ostale po 7cm.

VI razred
p i q za koje vai jednakost 249 p 3 + q = 2005 .
1.
Odredi sve proste brojeve
2.
U trouglu ABC simetrale suoljanih uglova kod tjemena A i B sijeku prave BC i

CA redom u takama D i E, tako da je AD=BE=AB. Izraunati uglove
trouglaABC, ako je: a) 90 ; b) 90 .
3.
Anka, Branka i Vesna su kupile po jedan primjerak iste knjige i pri tome
potroile redom 100%,
5
55 % , i 50% novca koji je svaka od njih imala kod
9
sebe. Onda su rijeile da ukupan ostatak novca meusobno podijele na

jednake djelove. Branke je dala Anki 100 dinara. Koliko novca jeVesna dala
Anki?
4.
Dat je jednakokraki trougao ABC, kod koga je AC=BC. Simetrala ABC

sijee krak AC u taki D. Prava p sadri taku D, normalna je na AD i sijee
pravu AB u E. Dokazati da je BE=2AD.
5.
Na krunici su redom date take
A1 , A2 ,... A108 . Svakoj taki je dodijeljen
jedan prirodan broj tako da vae sledei uslovi:

a) Takama
A1 , A19 I A50 SU REDOM DODIJELJENI BROJEVI 1, 19 I 50;

17
b) Zbir brojeva koji su dodijeljeni bilo kom nizu od 20 uzastopnih taaka je 100.
Odredi koji je broj dodijeljen taki A100 .
VII razred
1.
U otroglom trouglu ABC visine BE i AG sijeku se taki D. Take M, N, P, i Q su

redom sredita dui AD, BD, BC i AC. Dokazati da je etvorougao MNPQ
pravougaonik.
2.
Dokazati da je broj
2002 2003 2004 2006 2007 2008 + 36

Kvadrat nekog prirodnog broja.
m i n prirodni brojevi i ako je broj m n +1 djeliv sa 24, onda je broj

m + n djeljv sa 24. Dokazati.
3.
Ako su
4.
estorka cifara
abcdef predstavlja vrijeme na digitalnom asovniku. Pri tome
cifre ab odreuju broj sati od 00 do 23, cifra cd odreuje broj minuta od 00

do 59 i cifre ef odreuju broj sekundi od 00 do 59. Koliko ima ovakvih estorki
za koje i estorka cifara fedcba predstavlja vrijeme koje se moe proitati na
digitalnom asovniku?
5.
Neka je ABC jednakokraki trougao kod koga je AC=BC i ugao pri vrhu C
jednak je 20. Ako je M taka na kraku BC i CM =AB, odrediti veliinu AMB.
VIII razred
1.
Odrediti najmanji broj oblika 101010...10101 koji je djeljiv sa 9999.
2.
Osnovna ivica pravilne trostrane piramide je 3dm. Piramida je presjeena sa

ravni koja sadri jednu osnovnu ivicu i normalna je na naspravnu bonu ivicu
i pri tome je dijeli u odnosu 9:8, raunajui od tjemena osnove. Izraunati
povrinu piramide.
3.
Ako su
|
a , b i c duine stranica trougla , onda je
a b c b c a
+ + | 1.
b c a a b c
Dokazati.
4.
Dat je pravilan sedmougao ABCDEFG stranice 1. Dokazati
da je
1
1
+
= 1.
AC AD
5.
Na krunici je dato 2005 plavih i 2005 crvenih taka koje dijele krunicu na
4010 podudarnih lukova . Svaka crvena taka je sredite nekog luka sa
plavim krajevima. Dokazati da je svaka plava taka sredite nekog luka sa
crvenim krajevima.
18

VI razred
1.
Odrediti sve cijele vrijednosti promjenljive
x za koje je
2 x 1 1
3
12
4
2.
Cijena patika je najprije poveana za 10%, a zatim je nova cijena sniena za

10%. Koliko su kotale patike, ako je razloka izmeu poslednje dvije cijene
5,5?
3.
Konstruisati kvadrat ako je zbir njegove stranice

prikazana na slici.
a+d
a i dijagonale d du
4.
Stranica AB paralelograma ABCD je dva puta dua od stranice BC, a M je

sredina stranice AB. Pokazati da su dui CM i DM uzajamno normalne.
5.
Na kolskom takmienju uestvovalo je 25 uenika.Otog broja 21 uenik je

rijeio prvi zadatak, 20uenika drugi, 19 uenika trei i 18 uenika etvrti
zadatak. Da li se moe zakljuiti da su 3 uenika rijeila sva etiri zadatka?
Obrazloi odgovor.
VII razred
p
, p , q N sa najmanje moguim imeniocem, koji je vei od
q
1
1
, a manji od
.
2006
2005
1.
Odrei broj
2.
Dokazati da je broj
3.
Konstruisati pravilan estougao ija je povrina jednaka zbiru povrina tri data
pravilna etougla sa stranicama a1 , a 2 i a 3 .
4.
U ravni paralelograma ABCD, a nad njegovim stranicama sa spoljne strane

konstruisani su kvadrati. Dokazati da je etvorougao ija su tjemena centri
ovih kvadrata, takoe kvadrati.
5.
Od sedam raznobojnih cvjetova treba napraviti buket u kojmu se nalaze tri

cvijeta. Na koliko se naina to moe uraditi?
12 42 + 9 42 djeljiv sa 15.
19
VIII razred
a , b i c vai a 2 + b 2 + c 2 = ab + bc + ac . Dokazati da je
1.
Za realne brojeve
a =b = c.
2.
U skupu prirodnih brojeva rijeiti jednainu
3.
U Sali se nalaze stolice sa 3 i 4 noge. Kada na svaku stolicu sjedne samo po

jedan uenik, u sali je ukupno 77 nogu. Koliko u sali ima stolica sa 3 noge, a
koliko sa 4 noge?
4.
U jednakostraninom trouglu stranice
a upisana je krunica k1 . Jedno tjeme

a
. Izraunati povrinu lika izmeu
trougla je centar krunice k 2 poluprenika
2
k1 i k 2 .
5.
Izraunati zapreminu pravilne estostrane prizme , ako je manja dijagonala
2x 5
2 x2 x4
.
+ x 2 8 x + 16 = +
+
3
3
6
2
prizme
8 6 cm i sa osnovom zaklapa ugao od 45.

VII razred
1.
Brat i sestra mjerili su koracima duinu i irinu vrta pravougaonog oblika. Kad
je brat iao po duoj stranici, a sestra po kraoj stranici, zajedno su napravili
270 koraka. No, kada je brat iao po kraoj, a sestra po duoj stranici
pravougaonika, zajedno su napravili 290 koraka. Duina koraka brata je 0,8
m, a duina koraka sestre je 0,6 m. Kolika je povrina vrta?
2.
Ukupna masa posude napunjene vodom (posude zajedno sa vodom) iznosi

2000 grama. Odlijemo li 20% vode, ukupna masa e se smanjiti na 88%
prvobitne mase. Odredi masu prazne posude i masu vode.
3.
Rastaviti polinom (x + x +1)(x + x +1) -1 na inioce, pa zatim dokai da je

vrijednost polinoma negativna za svako x < 0, x-1 i pozitivna za svako x>0
4.
U pravouglom trouglu ABC hipotenuza c=20cm, poluprenik krunice

upisane u trougao je r i poluprenik krunice opisane oko trougla je R . Ako
je r : R =2 : 5, odrediti obim i povrinu tog trougla.
5.
Oko tjemena jednakostraninog trougla stranice a

opisani su (do presjeka sa stranicama) lukovi krunice
kojima pripada teite trougla. Na taj nain dobija se
figura u obliku trolisne rue. Izraunati njenu povrinu i
obim.
20
Optinsko takmienje 2004. godine

III razred
1.
Obim spoljanjeg ruba pravouglog okvira ogledala je 120cm. Koliki je obim

unutranjeg ruba tog okvira ako je okvir irok 5cm.
2.
Tri cigle i teg od 6kg imaju masu kao 4 cigle i teg od 2kg. Koliko kilograma
ima jedna cigla?
3.
Majka ima 35 godina, a kerka 9 godina. Za koliko godina e majka biti 3

puta starija od kerke?
4.
Zbir dva broja je 756. Ako prvome oduzmemo 84, a drugome dodamo 62
onda se dobiju jednaki brojevi. O kojim je brojevima rije?
5.
Na takmienju iz matematike uestvovalo je 240 uenika prvog, drugog i

treeg razreda. Uenika treeg razreda bilo je
uenika drugog razreda
1
ukupnog broja uenika,
2
1
od broja uenika treeg razreda, a ostalo su
3
uenici prvog razreda. Koliko je na tom takmienju uestvovalo uenika

prvog, koliko drugog, a koliko treeg razreda?

III razred
1.
Pomou etiri devetke, znakova raunskih operacija i zagrada, napisati etiri

razliita brojevna izraza od kojih svaki ima vrijednost 1.
2.
Na dva tasa vage stoje 24 tega. Na jednom tasu vage su tegovi od po 5 kg,
a na drugom od po 3 kg. Po koliko je tegova na svaku stranu ako je vaga u
ravnotei?
3.
Jedan ovjek ima 38 godina i 4 sina. Najstarijem sinu je 8 godina, a razlika

izmeu sinova je po dvije godine. Kada e zbir godina sinova biti jednak
broju godina oca?
4.
Vrijednost izraza a-b+c je 986. Kolika e biti vrijednost izraza, ako se svaki od
brojeva a, b, c umanji za 86?
5.
Dvije njive, jedna oblika kvadrata i druga u obliku pravougaonika imaju

jednake obime. Zbir tih obima je 320m, pri emu je irina pravougaonika njive
dva puta manja od duine njive u obliku kvadrata. Odrediti dimenzije
kvadrata i pravougaonika.
21
IV razred
1.
Koliko ima trocifrenih brojeva koji imaju istu vrijednost da se itaju s lijeva u
desno, bilo s desna u lijevo?
2.
Ako je a+b=1800 izraunati 3805-a-b.
3.
Tri djeaka imala su zajedno 310 i odlue da kupe biciklo. Prvi za biciklo da
64, drugi 56, a trei 40.Koliko je svako od njih imao novca, ako je poslije
kupovine bicikla svima ostala ista suma novca?
4.
Data su dva jednaka kvadrata koji imaju povrinu po 100cm . Ako se

stranica jednog kvadrata povea za 2 cm, a obim drugog za 16 cm, koji e
kvadrat poslije ovih izmjena imati veu povrinu?
5.
Zbir ivica kocke je 1224 cm. Kolika je povrina, a kolika zapremina te kocke?

IV razred
1.
Za koplje, tit, ma i konja jedan vitez je platio 25 zlatnika. tit, ma i konj

kotaju 22 zlatnika, a koplje, tit i ma 15 zlatnika. Koliko pojedinano kotaju
koplje, tit,i ma, ako koplje, tit i konj kotaju 17 zlatnika?
2.
Izraunaj vrijednost izraza:

(2006+2004+2002++6+4+2) (2005+2003+2001++5+3+1)
3.
Idue godine Nada e imati dva puta vie godina od Jagode. Koliko godina
ima Jagoda, a koliko Nada, ako se zna da je Nada 7 godina starija od
Jagode?
4.
Darko iz prve klupe je primijetio: Ako se broj jabuka u korpi sabere sa brojem
uenika dobija se tano 100. Potom je uitelj svakom ueniku podijelio po 2
jabuke, a pri tom je u korpi ostalo 19 jabuka. Koliko je uenika u tom
odjeljenju i koliko je jabuka bilo u korpi?
5.
Ako se stranica kvadrata povea za 2 cm, onda se dobije novi kvadrat ija
je povrina za 144cm vea od povrine prvobitnog. Izraunati obim i
povrinu prvobitnog kvadrata.
2
22

III razred
1.
Za numeraciju jedne knjige upotrijebljeno je 129 cifara. Koliko stranica ima ta

knjiga?
2.
Vlado, Jasna i Mirjana su prije 5 godine imali zajedno 20 godina. Koliko

godina e imati za 8 godina?
3.
Matija je polovinu svoga deparca dao starijoj sestri Sari, a etvrtinu

deparca mlaoj sestri Jagodi, tako da je njemu ostalo svega 25 eura. Koliko
je novca imao Matija na poetku?
4.
Andrija je izabrao jedan broj, pomnoio ga brojem 10, dobijenom proizvodu

dodao 10, pa zbir podijelio sa 10, od rezultata oduzeo 10 i dobio 1. Koji je broj
Andrija izabrao ?
5.
Kvadrat je dvijema pravama podijeljen na dva kvadrata i dva

pravougaonika. Koliki su obimi datog kvadrata i dobijenih pravougaonika,
ako su obimi dobijenih kvadrata 16 cm i 36 cm ?
23
Rjeenja
VI razred
1.
2.
3.
5
;
2
59
;
a+c =
6
5
a+b = ;
3
b+c =
(b + c) + (a + c) + (a + b) = 2(a + b + c) = 14 ;
a+b+c = 7 ;
5
59
5
9
17
16
i c=
.
a =7 ; b =7 ; c =7 a = ; b =
2
6
3
2
6
3
Oznaimo traeni broj sa x . Tada poslije dopisivanja broja 9 dobijamo broj
10 x +9, pa broj (10 x +9):3. Ako mu dopiemo broj 7 dobijamo broj
10((10 x +9):3)+7 koji podijeljen sa 11 daje kolinik 67, tj.
(10((10 x +9):3)+7):11=67. Otuda se dobija x =21.
1
3
4
Kako je , odnosno druge sume novca jednake prve sume, to je prva
3
9
9
3
1
suma jednaka
druge, tj.
druge sume novca je 12, to znai da je drugi
4
4
djeak imao 48 a prvi 36.
D
E
4.
+ 1 + 2 = 180 ;
AMN slijedi:
aiz MBD 1 = + (spoljani ugao
Iz
trougla jednak je zbiru dva unutrnja

nesusjedna ugla). Na istinain iz NCE je
2 = + , pa je
+ + + + = 180 .
5.
Trouglovi ACD i BCD su pravougli.

Poznata nam je osobina da je hipotenuza
dva puta dua od odgovarajue teine dui.
Zbog toga je DE=EC, pa je CDE jednakokraki i
EDC = DCE . Slino, trougao CDE je
jednakokraki pa je i CDE = DCF . Dakle,
C
E
EDF = EDC + CDF = DCE + DCF = EDF = 90
24
VII razred
1.
2.
2003 4 (2003 + 1)20033 + (2003 + 1)2003 2 2003

=
2003 1
2003 4 2003 4 20033 + 20033 + 2003 2 2003
=
=
2002
2003(2003 1)
=
= 2003 .
2002
Q(2003) =
1
x + | 7 4 |= 5 2 10 7 + ( 7 ) 2
2
1
x + 4 7 = (5 7 ) 2
2
1
x + 4 7 =| 5 7 |
2
1
x = 5 7 (4 7 )
2
1
x = 5 7 4+ 7
2
x = 2.
3. Iz podudarnosti ACD i BCD slijedi

|AC|=|BD|i ACD= BDC.Kako je
O
OFD OCF ( ODF= OCF,
OFD= OFC=90,OF je zajednika
stranica) zakljuujemo da je|
OC|=|OD|. Dakle, COD
A
B
E
jejednakokrako-pravougli, pa je
OCD=45. Jasno je da je i OCF jejednakokrako-pravougli, pa je
|OF|=|CF|=4cm. Slino se zakljuuje da je |OE|=|EB|=5cm. Dakle, visina
10 + 8
9 = 81cm 2 . Iz OCF dobijamo da je
2
2
OC=4 2 , a iz EBO da je |OB|=5 2 . Konano, iz OBC |BC| =32+50,
tj. |BC|= 82 . Otuda je O=(10+2 82 +8)cm=(18+2 82 )cm.
trapeza je |EF|=9cm, pa je
P=
C
4. Neka simetrala s stranice BC sijee krunicu
opisanu oko trougla ABC u taki D. Kako je
|CD|=|BD|, to je BCD= CBD. Dokazaemo
da je prava odreena takama A i D simetrala
BAC. Naime, CAD= CBD, kao periferijski
uglovi nad tetivom CD. Isto tako,
25
A
s
BAD= BCD takoe kao periferijski uglovi ad tetivomBD. Otuda je

CAD= BAD, tj. takama A i D je odreena simetrala BAC.
5.
Oznaimo sa m ( m N) broj odigranih partija. Saglasno uslovima zadatka

dobijamo jednainu 40% m =18, ije je rjeenje 45. Dakle, ukupno je odigrano
45 partija. Neka je n ( n N) oznaava broj uesnika turnira. Bilo koji od
ahista odigrao je n -1 partiju (igrao je sa svakim od preostalih n -1 ahista).
Ukupno je odigrano
n(n 1)
partija. Prema uslovima zadatka dobijamo
2
n(n 1)
=45, pa je n ( n 1) =90. Kako je n ( n 1) =109,
2
zakljuujemo da je n =10, tj. Da je na turniru uestvovalo 10 takmiara.
jednainu
VIII razred
1.
Neka je dat dvocifren broj ab . Dopisivanjem jedinica dobijamo broj 1ab1 . Iz

uslova zadataka imamo 1ab1 = 21ab , pa je 1001+10 ab = 21ab . Dalje je
11 ab =1001. Otuda slijedi da je ab =91.
2.
Poluprava As je simetrala ugla kod tjemena A trougla ABC. Kroz taku C

nacrtaj pravu CEAs. Trougao ACE je jednakostranian. Kako je
EBC~ ABD, tada je AD:EC=AB:EB, AD:6=12:18, AD=4cm.
3.
a a 2 a 3 2a + 3a 2 + a 3 2a + 2a 2 + a 2 + a 3 2a (1 + a ) + a 2 (1 + a )
=
=
+
+
=
=
3 2
6
6
6
6
(1 + a)(2a + a 2 ) a (a + 1)(a + 2)
.
=
6
6
Dobijeni brojilac predstavlja proizvod tri uzastopna prirodna broja, od kojih je jedan
uvijek djeljiv sa 2 a jedan sa 3. Otuda slijedi da je taj proizvod djeljiv sa 6. Znai,
brojilac je sadralac imenioca, pa dati razlomak ima cjelobrojnu vrijednost.
4.
a) Povrina piramide se sastoji od pravougla trougla ije katete imaju
duine a cm i jednakostraninog trougla ABC, stranice
2 cm. Otuda je
a 2 (a 2 ) 2 3 a 2
P = 3
+
=
(3 + 3 )cm 2
2
4
2
b) Za izraunavanje zapremine piramide za osnovicu

uzmimo trougao ABS, a za visinu du CS.
1 a2
1
1
5
a = a 3 , V2 = a 3 a 3 = a 3 ,
3 2
6
6
6
pa je V1 : V2 = 1 : 5 .
V1 =
26
5.
p ima oblik funkcije y = ax + b . Prava p prolazi kroz

taku K(6,-2). Ako koordinate take K zamijenimo u jednainu y = ax + b
dobijamo jednainu 2 = 6a + b . Slino, zamjenjujui kordinate take S(2,1) u
jednainu prave p dobija se jednaina 1 = 2a + b . Dobijene jednaine ine
sistem jednaina sa nepoznatim a i b . Rjeavanjem ovog sistema dobija se
3
5
3
5
a = i b = . Otuda slijedi da je jednaina prave p : y = x + .
4
2
4
2
a) Jednaina prave
b) Trougao OMN je pravougli (vidi sliku). Duina jedne katete je |OM|=

druge |ON|=
5
. Primjenom Pitacorine teoreme dobjiamo:
2
|MN| =|OM| +|ON|

2
100 25
+
9
4
625
2
|MN| =
36
25
|MN|=
.
6
|MN| =
2
N
D
M
O
c) Trougao OMN ima povrinu
10 5
| OM | ON | 3 2 25
. Takoe je
P=
=
=
2
6
2
25
2
2P
1
= 6 = 2.
P= | OD || MN | , odakle je|OD|=
25
| MN |
2
6
27
10
,a
3

VI razred
1.
Kako je 0C=32 F, 100 vrijedi 180F. Otuda slijedi da jedan podeok

Celzijusove skale odgovara 1,8 podeoka Ferhajtove skale. Neka je
temparature x C jednako x F. Tada je x=32+1,8x ili0,8x=-32, tj. x=-40.
2.
Neka su D i E podnoja visine i teine linije

A
iz tjemene A i neka je EF normalno na AC
(vidi sliku). Trouglovi ABD, ADE i AEF su

F

podudarni, to treba dokazati.
x
Iz podudarnosti tih trouglova slijedi da je
BD=DE=EF=x. Kako je E podnoje teine B
C
x D x E
dui, to je BE=EC=2x. Kako je CEF
pravougli trougao, a ce je dva puta vee od EF, slijedi da je E=60 a
C=30 , kako je DAC= FEC=60 (kao uglovi sa normalnim kracima),
dobijamo da je 2 =60, =30 . Otuda je A=3 =90 i B=60.
3.
Ako je CR=RQ=QR=PB=BA, tada je:

1= x
2=2 x
4=2 x
3=180 -4 x
5= 6
5=180 -( 1+ 3)
5=180 - x -180 +4 x
5=3 x
6=3x
7= B- 6
180 x
-3 x
2
180 7 x
7=
2
180 x
A=
2
A= 8
A+ 8+ 7=180
2 A+ 7=180
180 7 x
2 A+
=180
2
180 x 180 7 x
2
+
=180
2
2
x =20
C
x
7=
R
2
P 4
8
A
28
1
3
Q
5
6
B
4.
Proizvod dva dvocifrena broja vei je ili jednak 100 100 = 10000 , a manji od
1000 1000 = 1000000 . Otuda slijedi da je on ili petocifren ili estocifren broj.
Ako je taj proizvod petocifren broj, on je 33333, to slijedi iz uslova zadatka.
Kako je 33333 = 3 11111 = 3 41 271 = 123 271 , to su u ovom sluaju traeni
beojevi 123 i 271.
Ako je taj proizvod estocifren broj, on je 333333, to slijedi iz uslova zadatka.
Kako je 333333 = 3 111111 = 3 111 1001 = 3 3 7 11 13 37 , to su u ovom
sluaju mogue sledee tri kombinacije:
(3 3 7 11) (13 37) = 693 481 ;
(3 3 7 13) (11 37) = 693 481 ;

(3 7 37) (3 11 13) = 693 481 .
5.
Neka je traeni broj
x10 y . On je djeljiv sa 36 ako je djeljiv sa 4 i 9. Da bi bio

y biti jedan od cifara 0 ili 4 ili 8. Da bi bio djeljiv sa 9 mora
zbir cifara x + y + 1 biti djeljiv sa 9. Otuda slijedi, koko y moe biti jedna cifara
0 ili 4 ili 8, da x + 1, x + 5, x + 9 mora biti djeljivo sa 9. To je mogue ako je:
x + 1 = 9, x = 8 ;
x + 5 = 9, x = 4 ;
x + 9 = 9, x = 0 ;
x + 9 = 18, x = 9 .
djeljiv sa 4 mora
Znai, traeni brojevi su 8100, 4104 i 9108.

VII razred
1.
Datu nejednainu zamijenimo nizom ekvivalentnih nejednaina
x 4 9 (9 1) (9 + 9 2 + 9 3 + + 9 2001 + 9 2002 + 9 2004 );

x 4 9 9 2 + 9 3 + + 9 2002 + 9 2003 + 9 2004 9 9 2 9 3 9 2001 9 2002 9 2003 ;
( x 2 ) 2 (91002 ) 2 0
( x 2 91002 )( x 2 + 91002 ) 0
( x 9 501 )( x + 9 501 ) 0
Rjeenja poslednje jednaine prikazana su na slici:
9 501
9 501
Najmanje cjelobrojno pozitivno rjjeenje zadane nejednaine je 9 . Kako se

stepen broja 9 zavrava cifrom 1, ukoliko je broj devetki paran, odnosno cifrom 9
501
ako je broj devetki neparan. Zkljuujemo da se

2.
9 501 zavrava cifrom 9.
Neparni brojevi pri dijeljenju sa 4 daju ostatk 1 ili 3. Tada iz uslova zadatka
slijedi da bar dva od brojev a, b ili c pri dijeljenju sa 4 daju jednake ostatke.
29
Otuda slijedi da su posmatrani brojevi oblika 4k + 1 ili 4m + 3 , kdje su k i

m cijeli brojevi.
Naka , naprimjer, brojevi a i b pri dijeljenju sa 4 daju ostatak 1. Tada je a = 4k + 1
i b = 4m + 1 . Otuda je a b 1 = ( 4k + 1) ( 4m + 1) 1 = 4( 4km + k + m) .
Otuda slijedi da je a b 1 djeljvo sa 4.
Ako, naprimjer b i c pri dijeljenju sa 4 imaju ostatak 3, tada je b =
c = 4m + 3 . Sada je lako vidjeti da je bc 1 = 4(4m + 4m + 4k
4k + 3 i
+ 2) , pa je
bc 1 djeljivo sa 4.
Time ja pokazano da je bar jedan od brojeva a b 1 , bc 1 , ca 1 djeljiv sa 4.
3.
Iz trougla MOE slijedi:
1
1
r 2 = EM 2 + OM 2 , r 2 = ( ED) 2 + ( BC AB) 2 ,
2
2
1
1
r 2 = ( AD + AE ) 2 + ( ( AB + AC ) AB) 2 , pa je
4
2
2
2
(*)
4r = ( AD + AE ) + ( AC AB) 2 .
E
O
Iz trougla ONC slijedi:
1
1
r = ON + NC r ( ED AD) 2 + ( BC ) 2 ;
2
2
1
1
2
2
r = ( ( AD + AE ) AD) + ( AB + AC ) 2 , pa je
2
4
2
2
(**)
4r = ( AE AD) + ( AB + AC ) 2 .
2
Sabiranjem (*) i (**) dobijamo
8r 2 = ( AD + AE ) 2 + ( AC AB) 2 + ( AE AD) 2 + ( AB + AC ) 2
Sreivanjem poslednje jednakosti dobijamo traenu jednakost.
4.
Neka je EDAC. Prvo rjeenje. Kako je
DADE ~ DADB (uglovi i su jednaki
kao uglovi sa normalnim kracima), to
AD 2 = 4 9 ,
4+9
tj. AD=6cm. Otuda je P =
6
2
je AD:AB=EA:AD, pa je
P=39cm
5.
d1
Sto razliitih taaka, pod uslovom da
d2
bilo koje tri od njih ne mogu biti kolinearne, odreuje

est taaka A, B, C, D, E i F odreuju
100 99
= 4950 pravih.
2
65
= 15 pravih, pod uslovom da bilo
2
koje tri od njih ne mogu biti kolinearne. Ako te take pripadaju grupi od 100
datih taaka i ako predstavljaju estorku kolinearnih taaka, one nee
odreivati 15 pravih, nego jednu pravu. Kako takvih estorki ima 10, broj
pravih koje odreuje 100 taaka iz zadatka jednak je 4950- 10 14 =4810.
30
VIII razred
1.
( x y ) 2 0 , to je x 2 + y 2 x 2 + y 2 + 2 xy x 2 y 2 ,pa je
1
1
1
x 2 + y 2 ( x + y ) 2 . Uzimajui da je x = a + i y = b + dobijamo
2
a
b
Kako je
a+b 2 1
1
1
1
1
1
1
1
1
25
( a + ) 2 + (b + ) 2 ( a + + b + ) 2 = ( a + b +
) = (1 + ) 2 (1 + 4) 2 =
a
b
a
b
ab
ab
2
2
2
2
2
.
U dkazu su koriteni uslovi iz zadatkada su a i b pozitivni brojevi i da je a + b = 1 .
Otuda je 0 a 1 i 0 b 1 . Korien je i odnos izmeu gemetrijske i aritmetike
sredine
2.
a b
a+b
.
2
Neka je x traeni broj. Tada se iz uslova zadatka dobija

(*) x = 151m + 40 = 152n + 27 ,
gdje su m i n prirodni brojevi. Poto je x etvorocifren broj oigledno je
x 27 10000 27
65 . Iz (*) dobijamo 15(m n) = n 13 . Ako bi

152
152
m n 0 , tada bi apsolutna vrijednost broja n 13 bila vea od 150. To je
nemogue jer je n 65 . Otuda slijedi da je n 13 = 0 . Otuda je n = m = 13 .
Znai x = 151 13 + 40 = 152 13 + 27 = 2003 .
n=
3.
Kako se bazen za10 minuta napuni toplom vodom do visine 1m, slijedi da se
bazen svakog minuta puni toplom vodom 0,1m. Otuda slijedi da e se
toplom vodom do visine 0,75m napuniti za 7,5 minuta.
Kako se bazen za 10 minuta napuni hladnom vodom do visine od 0,5m, slijedi
da se bazen svakog minuta puni hladnom vodom0,05m.
Iz uslova da je punjen bazen do visine 1,25m obavljeno tako to se do visine
0,75m bazen ponio samo toplom vodom, a nakon toga je punjenje
obavljeno toplom i hladnom vodom, slijedi da je 0,75 + x (0,05 + 0,1) = 1,25 ,
gdje je
vodom.
x vrijeme za koje je punjenje bazena obavljeno toplom i hladnom

Rjeavajui jednainu po
x dobijamo x = 10 : 3 , pa je
1
x = 3 minuta. Znai bazen se do visine
3
1
1
( 7 + 3 ) minuta tj. Za 10 minuta i 50 sekundi.
2
3
od
1,25m
napuni
4.
Trouglovi ABO i COD su slini sa koeficijentom slinosti 3

(AB:CD=BO:OD=AO:OC=1:3). Otuda slijedi da je
PDAOD = PDBOC = 3 PDOCD i PDAOB = 9 PDOCD . Tada je
Ptrapeza = 16 PDOCD .
31
za
5.
Sa slike se uoava da se povrina rotacionog tijela moe izrunati po
formuli PT = M 1 + M 2 + M 3 M 4 povrine omotaa koji nastaju rotacijom
truglova
ABB 1 , DCC 1 , EBB 1 , i ECC 1 .
ABE ~ DCE, slijedi da je 20 3 : 6 3 = (14 + x) : x , pa je x = 6 . Kako je ,

1
1
dalje, DF= CD= 6 3 = 3 3 , tada
A
2
2
se iz pravouglog trougla DEF dobija
2
2
2
FE = x DF = 9 , pa je FE=3.
D
A
IZ CDO 1 ~ DFE, slijedi
Kako je
CD : x = r : FE , pa je 6 3 : 6 = r : 3 , tj.
x
x
r = 3 3 . Na slian nain se dobija

R = 10 3 . Kako su izvodnice omotaa
M 1 , M 2 , M 3 i M 4 odgavarajue
stranice zadanog trapeza, tada se
mogu izraunati njihov povrine.
Sprovodei raunanje tih povrina
dobija se
x
O1
C1
O1
R
B
PT = 2 (327 + 91 3 )cm 2 .
B1
Postupajui na slian nain kao kod izraunavanja povrine, zapreminu

rotacionog tijela izraunavamo po formuli VT = V1 (V2 + V3 ) + V4 , gdje su
V1 , V2 , V3 i V4 zapremine kuoa koje nastaju rotacijom truglova ABB 1 , DCC 1 ,

EBB 1 , i ECC 1 . Poto se mogu izraunati visine tih kupa, dobija se da je
VT = 1946cm 3 .
Sveznog takmienje 2003. Godine
VI
1.
Oigledno je da se brojevi
12003 ,5 2003 i 6 2003 zavravaju redo ciframa 1, 5, i 6.
Neparan stepen broja 4 odnosno broja 9 uvijek se zavrava cifrom 4 odnosno

9. na kraju brojevi 2 i 3 stepenovani brojm oblika 4k+3 uvijek se zavrava
cifrom 8 odnosno 7. Prema tome dati broj se zavrava cifrom
1+8+7+4+5+6+9=20. Otuda slijedi da je taj broj djeljiv sa 10.
2.
a, b i c stranice trougla ABC i t a =AD teina linija. Iz ABC je

a
a
t a c , a iz ADC je t a b . Sabiranjem ovih nejednakosti dobijamo
2
2
2t a b + c a , tj.
Neka su
32
(*)
ta
b+ca
.
2
Produimo AD preko take E tako da je AD=ED. IZ

(**)
ta
AEC je 2t a b + c, tj.
b+c
2
Iz (*) i (**)sliedi
b+ca
b+c
(1)
.
ta
2
2
ta
Analogno je
a+cb
a+c
i
tb
2
2
a+bc
a+b
(3)
.
tc
2
2
(2)
Sabiranjem (1), (2) i (3) dobijamo
a+b+c
t a + b +t c a + b + c .
2
3.
S obzirom da je
pripadaju simetrali ula
ABC jednakokrak, take O i S
ACB= . Dakle ACO=
O pripada simetrali dui AC to je
ACO= CAO=
ACD, gdje je D sredite osnovice AB, slijedi
, a kako
2
. Iz
A
P
OAB=90 - - =90 - .
2 2
Naka je P dodirna taka krunice k(S,r) sa produetkom kraka AC. Tada je

CAO+ OAB+ BAS+ SAP=180 odakle je
OAB= BAS= SAP i
+ (90 ) 3 = 180 , odnosno
=36 .
4.
5
=90 i konano =36 . Dakle, = = 72 i
2
Oznaimo sa 1 put koji pree mala kazaljka prilikom njene rotacije za 360 ,
tj. za puni krug, a put koji je prela mala kazaljka od podeoka 12h do
traenog vremena oznaimo sa x . Tada put koji eprei mala kazaljka od
1
x , a put koji e za to vrijeme
13
prei velika kazaljka je 12 puta dui, tj. 1-12 x . Sada je jasno da mora biti
1
1
punog kruga, odnosno
od 12h pa je
1 12 x = x odnosno x =
13
13
12
1
rezultatzadatka 12h i
h, tj. 12h 55min 23
s.
13
13
traenog trenutka do podeoka 13h je
33
5.
Neka je
p broj parova djeak-djevojica, koji sjede zajedno. Znai broj

uenika u parovima je 2 p , jer je p broj djeaka u parovima, a p broj
djevojica u parovma. Neka su m i n ukupan broj djeaka, odnosno
2
3
3
5
djevojica. Tada je p = m i p = n , odakle je m = p i n = p . Ukupan
3
5
2
3
2 p 12
19
12
broj uenika u odjeljenju je m + n =
od
= . Dakle,
p . Otuda je
19
19
6
19
p
6
ukupnog broja uenika sjedi u mjeovitim parovima.
VII razred
1.
m
, pri emu su m i n uzajamno prosti brojevi. Pretpostavimo da
n
1
1
m n
je a + Z , tj. a + = k , k N . Tada je
+ = k , odakle je
a
a
n m
m 2 + n 2 = kmn . Desna strana predhodne jednakosti je djeljiva sa m , pa
m | n , to je u suprotnosti sa pretpostavkom da su m i n uzajamno prosti
Neka je
a=
brojevi.
2.
Oznaimo sa P povrinu
ABC, sa P 1 povrinu petougla BFG, sa

AED. Data je kateta
P 2 povrinu petougla CDEFG i sa P 3 oovrinu

jednakokrakog-pravouglog
ABC: a = 1 . Tada je P =
a2 1
= . Iz uslova
2 2
zadatka je P=P 1 +P 2 +P 3 = 5 P 3 . Trouglovi BGF i AED su jednakokrakopravougli, pa je FG=FB i ED=EA, odakle je

(1) FG+FE+ED=
2.
a1
, a kako je
C
2
2
D
a
2
2 a2
2
2
, odnosno a1 = , tj.
P1 = P to je 1 =
G
5
2
5 2
5
10
2 2
A
E
F B
i c1 = BG = a1 2 =
. Sada je
a1 =
5
5
2 5 52 5
=
.
(2) GC=BC-BG=15
5
a
1
1
2
Slino, iz AED je P3 = 2 i P3 = P ( pri emu a 2 = ED ) , pa je a 2 = ,
5
5
2
5
5
, a c 2 = AD = a 2 2 =
, odakle je
odnosno a 2 =
5
5
Neka je BF= a1 i BG= c1 . Tada je P 1 =
34
(3) CD=AC-AD=1-
10 5 10
=
.
5
5
Konano, sabiranjem (1), (2) i (3) dobijamo obim petougla CDEFG:

O=FG+FE+ED+GC+CG=
2+
5 2 5 5 10 10 + 5 2 2 5 10
.
+
=
5
5
5
3.
m 2 + n 2 = 2004(a + b) slijedi da je broj m 2 + n 2 djeljiv sa 3, to

2
2
je jedino mogue ako su m i n djeljivi sa 3. Meutim, tada su brojevi m i n
djeljivi sa 9, pa iz predhodne jednakosti zakljuujemo da je broj a + b djeljiv
sa 3. Kako je broj a b djeljiv sa 3, to slijedi iz jednakosti
m 2 n 2 = 2002(a b) , to su brojevi a i b djeljivi sa 3.
4.
U poetku igra B brie brojeve djeljive sa 3 sve dok ih ima. Kad na tabli
ostanu samo brojevi koji nijesu djeljivi sa 3 (to e se desiti najksnije poslije 333.
poteza) igraa B, on nastavlja da brie brojeve proizvoljno. Kad na tabli
ostane tri broja, na potezu je igra B. Meu ta tri broja postoje bar dva koji
daju isti ostatak pri dijeljenju sa 3. Ta dva broja e igra B ostaviti, a izbrisae
onaj trei. Time postie pobjedu.
5.
Sa S XYZ oznaimo povrinu trouglova XYZ. Treba dokazati da je
Iz jednakosti
S PAB + S PCD + S PEF = S PBC + S PDE + S PFA

Svaki od est trouglova ima po jednu stranicu jednaku stranici estougla.
Oznaimo duinu te stranice sa a .
Neka su
h1 , h2 , h3 , h4 , h5 i h6 redom visine iz tjemena P trouglova PAB, PBC,
PCD, PDF, PEF i PFA. Tada je
S PAB + S PCD + S PEF =
ah1 ah3 ah5

=
+
+
2
2
2
a
(h1 + h3 + h5 ),
2
E
F
S PBC + S PDE + S PFA
ah
ah
ah
= 2 + 4 + 6=
2
2
2
D
C
P
A
a
(h2 + h4 + h6 ) .
2
Posmatrajmo trougao T 1 ija su tjemena presjeci pravih: ABCD i CDEF i
EFAB i i trugao T 2 ija su tjemena u presjeku previh: BCDA i DEFA i
FABC. Trouglovi T 1 i T 2 su jednakostranini i podudarni. Neka je njihova
visina h. Kako je
h1 + h3 + h5 = h i h2 + h4 + h6 = h , slijedi tvrenje.
35
VIII razred
1.
Brojevi
a, b i c su duine stranica nekog trougla ako i samo ako postoje realni

brojevi x, y, z 0 takvi da je a = y + z , b = z + x, c = x + y . Tada je
b+ca
c+ab
a+bc
x
0, y
0, z
0
2
2
2
Pa je data nejednakost ekvivalentna nejednakosti
2 x 2 y 2 z ( y + z )( y + x)( x + y ),
Koja je tana jer je na osnovu nejednakosti izmeu aritmetike i geometrijske

sredine dva pozitivna broja
y+z
yz ,
Odnosno
y+x
yz ,
x+ y
xy ,
2
( y + z )( y + x)( x + y ) 2 yz 2 zx 2 xy .
2.
C
Neka take B i M pripadaju jednom, a take N
N
i C drugom kraku datog ugla. Kako su uglovi
P
MBP i MAP pravi, take B, P A i M pripadaju istoj
A
krunici, pa su uglovi ABP i PMA jednaki, kao
periferijski uglovi nad istom tetivom AP. Slino,
take P,C,N i A pripadaju istoj krunici, a uglovi
M
B
PAC i PNC su jednaki kao periferijskiuglovi nad
istom tetivom PC. Meutim, ugao PMN je jednak uglu PNC(prvi je periferijski
ugao nad tetivom PN upisane krunice, a drugi je ugao izmeu te tetive i
tangenteNC), pa je ABP= CAP.
3.
Kako je dijagonala kocke
DB1 presjek ravni i
izmeu kojih se trai ugao, to treba uoiti neke ravni

koja je normalna na
DB1 . Presjek te ravni sa ravnima
ododredie traeni ugao. Ravan
je
odreena takama A;C i D 1 , jer je oigledno
DB1 normalno na . Ako su S i T redom sredita
dui AC i CD 1 , tada su AT o D 1 S presjeci ravni

ravnima
sa
i . Meutim, AT i D 1 S su visine
jednakostraninog trougla ACD 1 , pa je traeni

ugao60
4.
IZ x + 7 y
= ( x + y ) + 6 y zakljuujemo da je jedno od tvrenja od tvrenja (c)

ili (d) lano. Dakle, tvrenje (a) i (b) su istinita. Iz (b) dobijano x + y = 3 y + 5 .
Desna strana ove jerdnakosti nije djeliva sa 3, pa 3 nije djelilac od x + y , tj.
tvrenje (c) je lano.
36
x + 1 = ky, (k N ) . Kada ovu jednakost uvrszimo u (b)

6
.
dobijamo ky = 2 y + 6 , odakle je y =
k 2
Budui da je y N , k 2 {1,2,3,6}, tada je y {6,3,2,1}. Iz x = 2 y + 5 i
y {6,3,2,1} dobijamo x {17,11,9,7}. Dalje je ( x, y ) {(17,6),11,3),(9,2),7,1).
Iz (a) dobijamo
Od navenih parova tvrenje (d) zadovaljavaju (17,6) i (9,2).

5.
Duina trake moe biti najvi 2003. Poijelimo pravougaonik na trake 1x2003.
prvu ostavimo cijelu, drugo podijelimo dva dijela duine 1 i 2002, treu na
dva dijela duine2 i 2001 i td. Tako moemo da idemo do 1002. trake, koju
dijelimo djelove duine 1001 i 1002. Dakle, pravouganik 1002 2003 moemo
podijeliti na trake razliitih duina, pei emu su zastupljene sve duine od 1 do
2003. Oigledno je da se za n 1002 pravougaonik moe podijeliti na
traeni nain, izostavljanjem nekih trako.
1 + 2 + 3 + + 2003 = 1002 2003 maksimalna povrina pravougaonika koja
se moepokriti trakama nejednake duine ne moe biti vea od 1002 2003 .
Kako je duina pravougaonika jednaka 2003, maksimalna irina n ne moe
biti vea od 1002, jer bi neke trake bile upotrijebljene vie puta. Odgovor:
n 1002 .

VI razred
1.
Naka je ABC traeni, tada uoimo taku

A 1 na stranici BC, takva da je AC = A1C = b i
A A 1 C jednakokraki, a BA 1 = a b = 3,5cm .
Prvo emo konstruisati ABA 1 , jer su mu date
stranica AB= 5cm, ugao = 30 i stranica
BA 1 = a b = 3,5cm ( na osnovu SUS). Taku C
A1
a b
nalazimo u presjeku simetrala dui AA 1 i produetka stranice BA 1 . Spajanjem

take A,B i C dobijamo traeni
2.
ABC.
Neka je na poetku sjelo n gledalaca, a zatim je izmeu svaka dva od njih

sjeo n 1 gledalac, to je ukupno 2n 1 gledalaca. U drugom koraku bie
(2n 1) + (2n 2) = 4n 3 gledalaca, a u treem (4n-3)+(4n-4)=8n-7
8n 7 = 113, ijim rjeavanjem

dobijamo da je na poetku u redu sjelo n = 15 gledalaca.
gledalaca, Konano postavimo jednainu
37
3.
Oslobodimo se prvo prve spoljanje zagrade
x
1 2 + (3 (4 (1001 (1002 ))) )) = 501
2
x
1 2 + 3 (4 (1001 (1002 ))) ) = 501 i tako redom.
2
Nastavljanjem ovog postuoka dobijamo
1 2 + 3 4 + + 1001 1002
x
= 501 . Naimo potom razlike
2
(1-2), (3-4), ..., (1001-100), pa dobijamo jednainu

-501+
4.
5.
x
= 501 , odakle je x = 2004 .
2
a (c b )
je pozitivan ako je:
b
1) a (c b) o i b 0 ili 2) a (c b) o i b 0 .
U sluaju 1) izraz a (c b) o , ako je ( a 0 i c b 0 ), pa bi tada bilo i
a 0 i b 0 , to ne ispunjava uslove zadatka, ili ( a 0 i c b 0 i b 0 ),
to ispunjava uslovzadatka a 0 i b 0 i c = 0 . Slino razmatramo sluaj 2)
izraz a (c b) 0 i b 0 , ako je ( a 0 i c b 0 i b 0 ), to ne ispunjava
uslove zadatka, iili ( a 0 i c b 0 i b 0 ), takoe ne ispunjava uslove
zadatka. Dakle, konano je a 0 i b 0 i c = 0 .
Razlomak
Kako je
ODABC = ODABD i ODACD = ODBCD , to je
AC+BC=AD+BD (1) i
AC+AD=BC+BD (2)
Jednakost(2) napiimo u obliku AC-BC=BD-AD i
dodajmo je jednakosti (1) odakle dobijamo
2AC=2BD, odnosno AC=BD, tada je i BC=AD, pa
je na osnovu pravila podudarnosti (SSS)
ABC= ABD. Iz podudarnosti trouglova slijedi
da je CAB= ABD, odakle je ABO
jednakokraki, pa je AO=BO=19cm.
VII razred
1. Poslije transformacije polinoma na lijevoj strani dobijamo:
( x + 1) 2 + (2 y 3) 2 = 0 . Kako je zbir kvadrata jednak nuli samo ako su oba
sabirka jednaka nuli, zo imamo:
3
. Traena vrijednost polinoma je:
2
3
3
R (1, ) = (1) 2003 + 2004 =-1+3006=3005.
2
2
x = 1 i y =
38
2.
x = 1abcde . Iz uslova zadataka imamo

sa
y oznaimo petocifreni broj abcde ,
imamo: y1 = 3 1 y , pa je 10 y + 1 = 3 (100000 + y ) , tj. y = 42875 . Traeni broj
je x = 1 y = 142875 .
3.
Neka su duine stranice ABC uzastopni prirodni

brojevi, a = x, b = x + 1 i c = x + 2 , x 3 . Takom
Neka
je
traeni
abcde1 = 3 1abcde .
broj
Ako
B1 (podnoije visine iz take B na stranicu AC)

stranica AC podijeljena je na dv odsjeka m i n .
Iz pravouglog trougla B B1 C i B B1 A ,primjenom
Pitagorine teoreme imamo:
C
a
h
m B1
h = a m , h = c n . Odatle izjednaavanjem desnih strana i

4( x + 1) = (n m)(n + m) . Kako je
prema uslovu zadatka b = n + m = x + 1 to zamjenom u predhodnoj
jednaini dobijamo da je n m = 4 , to je i trebalo dokazati.
2
odgovarajuim zamjenjivanjem dobijamo
4.
Prema uslovima zadatka je CK=KB. Kako je CHB

pravougli, to je CK=KB=KH. Sa M oznaimo
presjenu taku krunice i katete AC.
Kako ie MCK=90, to je MK prenik krunice.
Kako su tetive KC i KH jednake, to je prenik
normalan na CH, to znai da je MKAB. Prema
tome MK je srednja linija ABC, tj.
MK =
C
M
A
K
H
1
1
1
1
AB = c . Traeni poluprenik je r = MK = c .
2
2
2
4
5. U sudu A ima 17 litara tenosti od ega
8
9
vode i
soka, a u sudu B ima
17
17
9
12
vode i
soka. Kada se iz suda A izvadi 8 litara
21
21
8
64
9
72
tenosti izvadie se 8
l=
l vode i 8 l =
l soka. U sud e ostati
17
17
17
17
72
81
64
72
(8 )l =
l vode i (9 )l = l soka. Slino iz suda B e se izvaditi
17
17
17
17
72
96
117
156
l vode i
l soka, a u sudu e ostati
l vode i
l soka. Poslije
21
21
21
21
21 litar tenosti od ega
presipanja po 8 litara tenosti, kako je reeno, u sudu A e biti
39
156
81 96
3333
81
21
)l = ( + )l =
l soka, au sudu B
( + 8
117
156
17 21
357
17
+
21
21
72
117
117 64
3333
+ 8 17 )l = (
+ )l =
l.
72 81
21
21 17
357
+
17 17
VIII razred
1.
3
x odsjeen komad duine
4
2 3
1
3
1
1
( x) = x . Preostali dio tapa, a to je x x = x ima duinu 55cm.
3 4
2
4
2
4
Ako je duina je duina tapa
xcm , tada je od
Cio tap bio je 4 puta dui, pa je njegova duina bila 220cm.

2.
Iz prvog uslova dobijamo
z = 2 x + 2 y , a iz druge z = 3 y 3 x . Pomnoimo
prvu jednainu sa3 i drugu sa -2. Sabiranjem tih jednaina dobijamo

z = 12x. Kako je x pozitivan broj zakljuujemo da je vee od x .
3.
Neka se razlomak
n+2
moe skratiti sa d . Tada se i razlomak
n + 4n + 34
2
n 2 + 4n + 34
moe skratiti sa d . Kako je
n+2
n 2 + 4n + 34 (n + 2) 2 + 30
30
30
=
, to se i razlomak
moe
= n+2+
n+2
n+2
n+2
n+2
skratiti sa d . Zato je d djelilac brojioca tog razlomka, tj.
broja 30.
4.
Po konstrukciji du MN je srednja linija BCA , pa je

paralelna sa katetom BC. Samim tim je MN AC. Dakle, u
ANC visine CD i MN sijeku se u taki M, pa otuda slijedi
da je M orticentar ovog trougla. Zbog toga je u ANC du
AM trea visina i prava AM je normalna na pravu CN.
N
D
M
C
A
S
5.
Rjeenje date jednaine je x = m . Bone strane su

jednakokraki pravougli trouglovi. Hipotenuze ovih
trouglova su osnovne ivice piramide a = x 2 = m 2 .

Visina H piramide izraunaemo iz pravouglog trougla
2
SOA H 2 = x 2 ( h) 2 , gdje je h visina baze. Kako je
3
A
B
O
C
40
a 3 m 3
m 3
, otuda je H=
. Zapremina piramide je
=
2
2
3
m3
1 a2 3
.
V =
H =
3
4
6
h=
Republikog takmienje 2004. godine

VI razred
1.
n + 12
12
bio cio broj potrebno je da n dijeli 12. Dakle,
= 1+
n
n
n { -12, -6, -4, -3, -2, -1, 1, 2,3, 4, 6, 12}. Tako je n =-12, m =0. Za n =-6, m =1 i
Da bi
m=
td.Na taj nain se formira skup A={0, -1 ,-2, -3, -5, -11, 7, 5, 4, 3, 2 }. Kako je -11
najmanji element skupa A zakljuujemo a =-11. Nejednainu |3 y -2| 6
6 3 y 2 6 . Otuda se dobija
4
8
4
8
y . Dakle, B={ y | y Q i
y }.Najvei element skupa B je
3
3
3
3
8
. Uvravajui vrijednosti za a i b u datu jednainu dobijamo
3
1
11
1
x = 5 , ije je rjeenje x = 1 .
8
2
3
3
zamjenjujemo dvojnom nejednainom
2.
Za zapisivanjem Aninog telefona postoje sledee mogunosti:

a) broj dvojki je 4, a broj trojki 3;
b)broj dvojki je 5, a broj trojki 2;
c)broj dvojki je 6, a broj trojki1.
Sedmocifren broj iz a) bilo kako da su rasporeene dvojke i trojke ne
ispunjavaju uslove zadataka jer nije djeljiv sa 3. Naime, da bi broj bio djeljiv sa
12 mora biti djeljiv sa 3 i sa 4. Iz istog razloga otpada sluaj pod b) jer 3 ne
dijeli zbir 5 2 + 2 3 . Razmotrimo sluaj pod c). Broj koji se pie pomou 6
dvojki i jedne trojke djeljiv je sa 3. Ostaje da rasporedimo dvojke i trojke tako
da sedmocifren broj bude djeljiv sa 4. Dabi se ovo desilo potrebno je da
poslednje dvije cifre traenog broja budu djeljive sa4, to je mogue samo
ako su zadnje cifre 32.Dakle, broj Aninog telefona je 2222232.
C
3.
Iz AMC dobijamo MAC+ ACM+ AMC=180 ,

odnosno
60 - - + AMC=180 . Otuda je AMC=120 ,
odnosno PMN=60 . Na isti nain se pokazuje da je
MNP=60 . Ovim je tvrenje dokazano.
41
P
N
4.
Neka se produeci krakova AD i BC, trapeza ABCD sijeku u taki E i neka je

EDC= i DCB= , kao uglovi sa paralelnim kracima. Kako je
spoljani ugao DCE bie
= + ...........(1)
Na isti nain se dokazuje da je
= + ............(2)
Sabiranjem jednakosti (1) i (2) dobijamo

+ = + + 2 .
+ + .
Iz ove jednakosti slijedi

5.
Situacija opisana u zadatku prikazana je slikom
Iz grada A u grad C preko grada B stie se na 3 2 = 6 naina. Grad B

izostavljamo iz dalje analize.
Nova situacija ( kada iz A stiemo u D preko grada C) prikazana je sledeoj
slici.
Sa slike zakljuujemo da iz grada A u grad D preko C stiemo na 6 4 = 24

razliita naina.
VII razred
a+c
tada je
2
a+c
a+c 2
ab + bc ac b 2 =
(a + c) ac (
) = =
2
2
a 2 2ac + c 2 4 (a c) 2
. Tvrenje je dokazano jer je a c .
=
4
1. Kako je
2.
b=
Podnoje normale iz tke O( presjek dijagonala kvadreta) su take D i E.

Uoimo trouglove EBO i DAO i dokaimo njihovu podudarnost. Iz
podudarnosti slijedi da je OD=OE, odnosno da je etvorougao ECDO kvadrat
iju duinu dijagonale treba izraunati x = |CO|=? Hipotenuza ABC je
c = 10 , a dijagonala kvadrata odreenog je

kvadrata ECDE sa y , pa je
d = 2 5 . Oznaimo stranice
x 2 = 2 y 2 ............(1)
Iz pravouglog trougla
DAO postavimo jednainu
42
d
y 2 = ( ) 2 (3 y ) 2 ............(2)
2
Rjeavanjem jednaine (2) dobijamo da je

y = 2 ili y = 1 .
Oigledno je |CD| = |CE|=2, pa zamjenom u
jednainu (1) dobijamo da je traeno
rastojanje
A
O
x=2 2 .
E B
3.
Iz uslova zadatka zakljuujemo da su povrine

sledeih parova trouglova meusobno jednaka
(imaju jednaku po jednu stranicu i njoj
odgovarajuu visinu). Navodimo parove jednakih
povrina:
PDAKO = PDKBO , PDLCO = PDBLO , PDCMO = PDMDO i
PDAON = PDDNO . Sabiranjem lijevih stran navedenih
D
N
L
O
K
jedanakosti dobijamo da su one jednake zbiru njihovih desnih strana. Otuda

je P AKO + P LCO + P CMO + P AON = P KBO + P BLO + PD MDO + PD DNO pa je
P AKON + PCMOL =P BLOK +P DNOM .
4.
x broj uenika VII 1 , a y broj uenika VII 1 odjeljenja. Procenat

11
9
djeaka u VII 1 je 55% x =
x , a u VII 2 je 45% y =
y , a u oba zajedno
20
20
13
55%( x + y ) =
( x + y ) . Kako je zbir djeaka iz VII 1 i VII 1 jednak je
25
Neka je
ukupnom broju djeaka sedmog razreda ove kole, to moemo furmirati

sledeu jednakost 55% x + 45% y = 52%( x + y ) . Izraavanjem iz poslednje
jednakosti
5.
x preko y dobijamo x =
7
.
3
Kako se kvadrat cifre b zavrava cifrom b toje b jedna od cifara: 0, 1, 5 ili 6.

Ako je b = 0 to se broj na lijevoj strani zavava sa 00, a broj na desnoj srani
poinje sa 0, to je nemogue. Ako je b = 1 , to iz mnoenja 2a1 2a1
dobijamo da je a + a = a to je mogue pri a = 0 , a to je nemogue to
pokazuje predhodni sluaj. Ako je b = 5 , to se broj na lijevoj strani zavrava
25, odnosno tada imamo
zadatka.
Konano, za
225 2 = 5025 pa b = 5 ne ispunjava uslove
b = 6 razlika (2a 6) 2 a 6 je djeljiv sa100 kada je a = 7 .
Raunanjem se pokazuje
276 2 = 76176 tj. da su za a = 7 , b = 6 i c = 1 .
43
VII razred
1.
Neka je
2.
Iz
x cijena olovke u centima. Tada iz 1000 9 x 1200 slijedi

122 x 133 , a iz 1500 13x 1600 slijedi 115 x 123 , pa, kako je x
cio broj, mora biti x = 123 .
9ab
, odakle dobijamo
2
ab
ab
9ab
2
2
, pa je a + b = 3
. Dalje je a 2ab + b =
, odnosno
( a + b) 2 =
2
2
2
2a 2 + 2b 2 = 5ab dobijamo a 2 + 2ab + b 2 =
ab
ab
, pa je a b =
. Znak - je zbog uslova 0 a b .
2
2
a+b
Prema tome
= 3 .
ab
( a b) 2 =
3.
Po uslovu zadatka data prava na koordinatmim osama Ox i Oy odsijeca
n
n
i OB= . Tada je hipotenuza AB Pravouglog trougla OAB
4
3
n2
5n
jednaka
, a povrina trougla
. Iz povrine OAB i uslova zadatka,
24
12
n
slijedi da je hipotenuzina visina OS = = 12 , pa je n =60, OA=15, OB=20, a
5
povrina OAB je 150.
odsjeke OA=
4. Kako je
PDABN = PANCD =
1
PABCD , to je
2
M
h1
N
1
1
ABh1 = ( AB + CD )(h1 + h2 ) . Dakle ,
h2
2
4
1
25h1 = 80(h1 + h2 ) , pa je h1 = 4h2 ,
B
A
4
odnosno h1 : h2 = 4 : 1 . Kako je ABM ~ CMN, to je AB:CM= h1 : h2 = 4 : 1 .
1
S
Znai, CM= AB = 12,5cm.
4
5.
Kako je SSM SSN SSP to je

SM= SN= SP=r=2cm, a bone visine su
MS=NS=PS=4cm. Otuda je P=72cm ,
2
V=16
3 cm 3 .
44

VI razred
1.
Traeni broj ne moe biti oblika
p q , gdje su p i q prosti brojevi, jer bi tada
imao ukupno 4 djelioca. Isto tako ne moe biti ni oblika
p 2 q , jer bi tada
imao 6 djelilaca. Jasno je da bi se poveanjem broja prostih djelilaca

poveavao i ukupan broj djelilac. Prema tome , traeni broj je oblika
pn .
Kako tada postoji n + 1 djelilac, to je n = 4 . Jedini prost broj iji je etvrti

stepen trocifren broj je 5. Prema tome , postoji samo jedan
traeni broj, a to je 625.
2. Na stranici AB uoimo take E i F takve
da je ADE=60 i BDF=40 . tada je
ADC ADE (zajednika stranica AD
i na njoj jednaki uglovi od 20 i 60 ).
Neposreedno se zakljuuje da su
truglovi: ADF, EFD i FBD jednakokraki sa
osnovicama (redom): DF, EF, i BD. Zbog
toga je AF=AD i CD=ED=FD=FB pa je
AD+DC=AF+FB=AB.
D
60 40
40
E F
B
20
20
3. Iz DAH CDE i uslova ED=DF slijedi da je

AH=DE=DF, jer je HBCF pravougaonik. Dijagonala BF
tog pravougaonika je prenik njegove opisane
krunice. Kako HGC=90 , to taka G pripada toj
krunici pa je i BGF=90.
x . Tada iz APM je
x
x
AP = , pa PB = 12 . Iz PBQ je
2
2
1
x
x
x
x
BQ= (12 ) = 6 , a QC=12- (6 ) = 6 + .
2
2
4
4
4
x
Iz QCR je RC=3+ . Iz uclova M N slijedi
8
x
9x
AM+RC=12, odnosno x + 3 + = 12
= 9 x = 8cm.
8
8
D
E
4. Obeljeimo traenu du AM sa
B
C
R
M
Q
x
2
a , b , c , d i e . Tada je a + b = x1 , a + c = x 2 ,
a + d = x 3 , a + e = x 4 , b + c = x 5 , b + d = x 6 , b + e = x 7 , a + d = x8 , c + e = x 9 i
d + e = x10 . Sabiranjem tih jednakosti dobijamo
4(a + b + c + d + e) = x1 + x 2 + + x10 = n + n + 1 + n + 9 = 10n + 45 .
5. Neka sudati prirodni brojevi
45
Kako je lijeva strana jednakosti paran, a desna strana neparan broj, to znai
da dobijeni zbirovi ne mogu biti deset uzastopnih prirodnih brojeva.
VII razred
PAMS = P1 i PCNS = P2 , tada je

2
= 3P1 + 2 P2 = 2004 , 2 P1 + P2 = 668 .Tada je i
3
3
= 3P1 + 3P2 = 2004 , pa je P1 + P2 = 501 .
4
1. Neka je
PABN
PBCM
Sabiranjem dobijenih jednakosti dobijamo

PMBNS = 3P1 + 3P2 = 5001 + 668 = 1169 .
2.
3.
P2
S
P1
P1
N
P2
P1
P2
1
1
1
1
a b 1
abc = 1 , to je (a + )(b + )(c + ) = (ab + + + )(c + ) =
a
b
c
b a ab
c
ab bc c ab a
b
1
= abc +
+
+
+
+
+
+
=
c
a ab c bc ac abc
1
1
1
1
1
1
= 1 + 2 + 2 + c 2 + 2 + a 2 + b 2 + 1= a 2 + 2 + 2 + b 2 + 2 + 2 + c 2 + 2 + 2 =
a
b
c
c
a
c
1 2
1 2
1 2
= (a + ) + (b + ) + (c + ) 4
a
b
c
Naka je
Naka je k broj prepunih i m ostalih autobusa. Neka je u prepunim

autobusima A, a u ostalim B putnika. Tada je A 50 k , B 50 m , odnosno
B
A
A B
B m
, odakle je
50, 50 , tj. . Ova nejednakost je sa B
m
k
k m
A n
B+ A m+k
A
k
, odnosna
. Dalje je
B
A
k
A+ B k +m
A
k
100%
100% . Lijeva strana ove nejednakosti predsavlja
A+ B
k+m
procenat putnika u prepunim autobusima, a desna procenat prepunih

autobusa. Dakle, Radov procenat je vei.
D
4.
M
DAM= x . Tada iz jednakokrakog trougla
x
x
AMD je AMD=90 - , a iz, takoe, jednakokrakog
2
A
x
ANM je MAN=90 - x , AMN=45 + . S obzirom da je
2
x
x
DAM+ AMN+ MNB=180 , slijedi MNB=180 -(90 - )-(45 + )=45 .
2
2
Neka je
Dakle, traeni ugao je
BMC=45 .
46
5.
Iz uslova zadatka slijedi da u jednoj koloni moe biti samo jedan kvadrat.
Kako treba izabrati 2004 kvadrata, to treba izabrati 2004 kolone od moguih
2005, odnosno jednu kolonu treba izostaviti. Ako se izostavi prva kolona, onda
postoje dvije mogunosti za izbor kvadrata iz druge kolone, a time je
odreen izbor svih ostalih. Jo dvije mogunosti postoje ako se izostavi
poslednja kolona. Meutim ako se izostavi jedana od 2003 preostalih kolona
(izmeu prve i poslednje), onda se kvadrati u susjednim kolonama mogu
nezavisno birati, u svakoj po dva niza. U tom sluaju ima 4 mogunosti.
Prema tome, ukupno ima 2+2+ 2003 4 =8016 mogunosti.
VII razred
1.
Neka su date take
A1 , A2 , , A2004 . Neka iz datih taaka polazi redom
n1 , n2 ,....n2004 dui. Kako iz jedne take moe polaziti najmanje 0, a najvie

2003 dui, to je
n1 , n2 ,....n2004 {0, 1, 2, ...2003}. Razlikujemo dva sluaja:
a) Ako ne postoji taka iz koje polazi 0 dui onda je

n1 , n2 ,....n2004 {1, 2, ...2003},
pa na osnovu Dirihleovog principa postoje dva od brojeva
n1 , n2 ,....n2004 koji
imaju istu vrijednost.

b) Ako postoji taka iz koje polazi 0 dui onda je
n1 , n2 ,....n2004 {0, 1, 2, ...2002}, jer tada ne postoji taka iz koje polazi 2003
dui. Dakle, 2004 broja
n1 , n2 ,....n2004 uzimaju vrijednosti pa na osnovu
Dirihleovog principa, dva broja imaju jednaku vrijednost.

2.
Neka je K sredite bone ivice BB 1 i L sredite
A1
C1
osnovne ivice AB. Presjek prve ravni i prizme je
AKC 1 , a presjek druge ravni i prizme je LCB 1 .

Uoeni trouglovi imaju presjek du MN iju duinu
treba izraunati. Iz
B1
a 2
ACC 1 , ABK i KC 1 B 1
izraunajmo redom
AC 1 =AC +CC 1 =a +2a =3a
2
AK = a
2
AK= a
AC 1 = a 3 ,
2 2
1
3
a) = a 2 + a 2 = a 2
2
2
2
+(
6
2 2
1
3
,
a) = a 2 + a 2 = a 2 C 1 K = a
2
2
2
2
47
x2
x1 K
C
a
L
B
6
,
2
C1K = a
2
+(
1
A
B
BB 1 A 1 , odnosno ABB 1 . Du
Posmatrajmo prvo bonu stranu
6
1
AK= a
, jer je taka M teite ABB 1 i MK treina teine dui
6
3
AK. Posmatrajmo zatim bonu stranu BCC 1 B 1 , odnosno BC 1 B 1 .
MK= x 1 =
6
1
C 1 K= a
, jr je taka N teite BC 1 B 1 i KN je treina njegove
6
3
teine dui C 1 K. Sada moemo zakljuiti da je AKC 1 ~ MKN , odakle je
KN= x 2 =
AC 1 : MN=AK : MK=KC 1 : KN, odnosno
a 3 : x = 3 : 1, 3 x = a 3 , x =
a 3
,
3
a 3
.
3
2
3
2
3
2
2
Kako je x + y = z , to je y y = z x = ( z + x)( z x) . Jedna od
MN=
3.
y 2 + y y ( y + 1)
,
=
2
2
y2 y
y ( y 1)
y ( y + 1)
y (1)
==
. Trojka (
x=
, y,
) za y {2, 3, 4, ...} daje
2
2
2
2
z + x = y 2 , z x = y . Dakle, z =
mogunosti je
beskonano mnogo rjeenjazadane jednaine.

4.
5.
U trouglu BDM je BDM=25 , DBM=20 , odakle

je BMD=135 . Posmatrajmo krunicu k sa
centrom A, poluprenika AB. Tetiva BD odgovara
etvrtini te krunice , pa je periferijski ugao nad tom
tetivom jednak 135 . Dakle, taka M lei na krunici
k . Slijedi da je AM=AB=AD. Trougao MAB je
jednakokrak pri emu je ugao pri osnovici
ABM=65 . Prema tome je i AMB=65 , i dalje
MAB=180 - 2 65 =50 .
Obeljeimo zbir
1
1 + a1
2004
i,j {1, 2,..., 2004}. Iz uslova
A1, 2004 =
1
1 + a1
2004
2 + a 2004
2004
1
1 + a2
+ +
1 + a 2004
1 + a 2004
2004
1 + a 2004
(1 + a1
2004
2004
2004
2004
20 o
)(1 + a 2004
2004
sa
2004
+ 1 + a1
2 + a 2004
M
k
2004
aj
20o
25o
65o
ai a j = 1 slijedi ai
+ a1
2004
Ai , j gdje je
= 1 , pa je
2004
2004
+ a1
2004
=1
2004
2004
2004
a 2004
2 + a 2004
+ a1
Na isti nain se postie da je A2, 2003 = A3, 2002 = ... = A1002,1003 = 1 . Prema tome
1 + a1
2004
+ a 2004
2004
+ a1
2004
traeni zbir je 1002.
48
Regionalnog takmienje 2005. godine

VI razred
1.
Kako je
4 4 4
, proirivanjem srednjeg razlomka prirodnim brojem
=
=
9
9
9
k, i iz uslova zadatka dobijamo jednainu 4k + 9k = 1025, ije je rjeenje k =

205. Traeni razlomak je
2.
4 205 820
=
9 205
1845
| x 2 | ( - 32) = - 64
|x2|=2
x 2 = 2 ili x 2 = - 2 Rjeenja su x = 4 ili x = o.
3.
Iz ABD dobijamo
a iz ABE dobijamo
+ = 60 o ,
= 90 o
Sabiranjem ovih jednakosti dobijamo
4.
= 180o. Zamjenom (*) u poslednjoj jednakosti slijedi = 80 o
Iz AB = 2BC i obima paralelograma dobijamo 36 = 4BC + 2BC

D
ili BC = 6 cm i AB = 12 cm. Neka su i uglovi

paralelograma.
2 2
Du DE polovi ugao ADC, pa je
AED = EDC = .Dakle, AED je

2
jednakokraki pa je AD = AE.Otuda je AE = EB = 6 cm.
5.
3
( + ) = 150 (*). Iz ABC dobijamo
2
A
120
Neka
x oznaava snienje, a y broj kupaca. Ukupan prihod prije snienja je
48
Poslije snienja od x i poveanja broja kupaca za 50%, prihod e biti

(48 x ) ( y + 50% y ) , odnosno 48 y + 25% (48 y ). Izjednaavanjem ovih
izraza dobija se (48
x)
3
y = 60 y . Odavde je 48 x = 40 ili, x = 8.
2
Nova cijena cipela je 40 .
49
VII razred
1.
a)Neka je
x = 0,222... , a poto je 0,222... beskonaan periodini
decimalan broj sa duinom perioda 1 pomnoimo lijevu i desnu stranu

jednaine sa 10. Dobijamo: 10 x = 2 + 0,222... , gdje ponovo zamijenimo
0,222... sa x , pa imamo jednainu 10 x = 2 + x . Rjeenje ove jednaine

2
x = je traeni zapis u obliku razlomka.
9
b) Drugi
beskonani
decimalni
zapis moemo
zapisati
obliku
45 1
4,5090909... = 4,5 + 0,0090909... =
+ (0.090909...) = . Sad kao u
10 10
1
prethodnom sluaju stavimo x = 0,090909... , odakle je x =
. Vratimo se
11
45 1 1
248
na poetni niz jednakosti, pa imamo: =
. Dakle,
+ = ... =
10 10 11
55
248
traeni zapis u obliku razlomka je
.
55
2.
Oznaimo redom sa x, y i z teine jabuka prvog drugog i treeg paketa. Iz

uslova zadatka postavimo jednaine x + y + z = 136, x = 2 y i y = z + 8 i
izraunmo najprije teine jabuka u paketima. Teine su
x = 72 kg , y = 36 kg i z = 28 kg . Dalje iz uslova zadatka postavimo
jednainu:
(72 30 + 36 c + 28 50) + 8,8%(72 30 + 36 c + 28 50) = 136 40 ,
gdje je
c cijena jabuka iz drugog paketa. Rjeavanjem ove jednaine

c = 40 centi . Cijena jabuka iz drugog paketa je bila
40 centi .
dobijamo da je
3.
U odnosu na dijeljenje sa 83 bilo kojih 2005 prirodnih brojeva moemo

rasporediti u 83 kategorije: u prvoj su brojevi koji su djeljivi sa 83, u drugoj su
oni koji daju ostatak 1, u treoj su oni koji daju ostatak 2, ...u osamdeset
treoj su oni koji daju ostastak 82.
Budui da je 2005 = 24 83 + 13 , to znai da postoji kategorija u kojoj ima
bar 25 brojeva takvih da je razlika izmeu svaka dva od njih djeljiva sa 83
(Dirihleov princip).
Dokaimo da je razlika izmeu bilo koja dva iz iste kategorije djeljiva sa 83.
Neka su a i b prirodni brojevi koji pri dijeljenju sa 83 imaju jednake ostatke i
a = k1 83 + r i b = k 2 83 + r , gdje je
k1 , k 2 N 0 i k 2 > k1 , a r {0,1,2,...,82} , pa je b a = (k 2 k1 ) 83 . Prema
tome razlika b a je djeljiva sa 83. Dakle, mogue je , a i dokazali smo da je
neka je b > a . Iz jednakosti
razlika bilo koja dva od njih djeljiva sa 83.
50
4.
Konstruiemo najprije karakteristian ABO pravilnog osmougla. Ugao kod
tjemena O je centralni i iznosi 45 , a uglovi na osnovici su po 67 30 . Opiimo

krunicu sa centrom u taki O i poluprenikom r = OA = OB . Ostala tjemena
traenog osmougla C , D, E , F , G i H dobijamo presijecanjem opisane
krunice sa krunim lukom poluprenika 3cm .
Spojimo tjemena A sa F , B sa E , C sa H i D
sa G .
Uoavamo etiri meusobno podudarna

jednakokraka pravougla trougla
AMH , BCN , DEP i FGQ . Oznaimo duinu kateta
tih trouglova sa
x=
O
M
x = AM , pa je 2 x = 3 , odnosno
2
'
3 2
cm . Povrina osmougla je zbir povrina jednog
2
x
A
pravougaonika i dva podudarna trapeza.
P = PABEF + 2 PEBCD = ... = 18(1 + 2 )cm 2 .

5.
Taka H je ortocentar u kojem se sijeku visine

Uoimo pravougle trouglove
AA1 , BB1 i CC1 trougla ABC .
B1 BC , B1 HC i vezano za njih sljedee
jednakosti:
a 2 = hb + CB1 i CB1 = CH 2 (hb BH ) = CH 2 hb + 2hb BH BH 2 .

2
Zamjenom druge jednakosti u prvu i sreivanjem dobijamo jednakost
a 2 = CH 2 + 2hb BH BH 2 (). Posmatramo zatim pravougle trouglove
CC1 B , C1 BH , pa zapisujemo njima

odgovarajue jednakosti:
i
a 2 = hc + BC1
2
A1
B1
BC1 = BH 2 (hc CH ) = BH 2 hc + 2hc CH CH 2

2
.Slino kao i u prethodnom sluaju

dobijamo jednakost
ha hc
a 2 = BH 2 + 2hc CH CH 2 ().
hb
C1
Sabiranjem jednakosti () i () dobijamo

jednakost
2a 2 = 2hb BH + 2hc CH (1). Na slian nain uoavanjem
odgovarajuih pravouglih trouglova dolazimo do sljedeih jednakosti:
2b 2 = 2ha AH + 2hc CH (2) i 2c 2 = 2ha AH + 2hb BH (3). Konano saberemo
(1), (2) i (3) i dobijamo jednakost:
2a 2 + 2b 2 + 2c 2 = 4( AH ha + BH hb + CH hc ) , odnosno
a 2 + b 2 + c 2 = 2( AH ha + BH hb + CH hc ) .to je i trebalo dokazati.
51
VIII razred
1.
Data jednaina se transformie u: 9 x 2 +6 x +1+ 16
y 2- 24 y +9 = 0 tj.
(3 x +1)2 + (4
Ovo je mogue jedino ako je 3 x + 1=0 i 4
2.
y -3)2 = 0
y 3=0 tj. Ako je x =-
1
3
y=
3
4
Poslije 6 dana dolo je 6 radnika. Znai da poslije est dana devet radnika
treba da rade jo 40 dana pa da posao zavre.Taj isti posao e da zavri 9+6
radnika za x dana
tj.
9 radnika
40 dana
15 radnika
x dana , pa je x : 40= 9 : 15
15 x = 40 9
x =
360
15
x =24. Ukupno dana: 6 + 24 = 30

3.
4.
Neka je Darkova sjenka x, tada je Dejanova sjenka

A
2 x . Trouglovi SMP i ANP su slini, pa je MP : NP =
B
A
SM : AN, tj. (4 + x ) : x = s : h. Isto tako, iz slinost
h
h
trouglova SMQ i BPQ izlazi da je MQ : PQ=SM : BP tj.
M
N X P
(4 + 3 x ) : 2 x = s : h. Iz poslednje dvije jednakosti
dobijamo: (4 + x ) : x = (4 + 3 x ) : 2 x . Rjeenje ove jednaine je x=4.
Darkova sjenka je duine 4m, a Dejanova 8m.
Neka su S i O centri datih krunica, a M i N take
u kojima zajednika tangenta dodiruje krunice.
Neka je, dalje, P taka poluprenika ON, takva
da je etvorougao MNPS pravougaonik. U
pravouglom trouglu OPS je kateta OP=2r dva
puta manja od hipotenuze OS=4r, pa je ugao
POS=60 i ugao OSP=30 . Samim tim je
ugao MSO=120.Traena povrina je razlika
povrine trapeza i dvaju isjeaka:
P=(r + 3r)/2 SP 1/3 r
povrinu: P=2r2r
5.
3 1/3 r
M
r
S
P
2r
3r O
. Kako je SP= 2r 3 , dobijamo traenu

1/69 r 2 = 4r2 3 -11/6 r 2
-1/6(3r)
2
Kako je D= 10 3 cm, to je ivica kocke a=10cm. Visinu H piramide

izraunaemo iz pravouglog trougla SOM :
H=
2X
a
h 2 ( ) 2 = 132 52 = 12 cm.
2
52
Zapremina zajednikog dijela kocke i piramide je

razlika zapremine piramide i dijela te piramide, koji je
van kocke to je takoe pravilna etvorostrana
piramida, slina datoj.
Trouglovi SOM i SO 1 M 1 su slini i
SO : SO 1 = OM : O 1 M 1 . Kako je SO=H=12 cm,
O1
M1
a
= 5 cm, SO 1 =Ha=2 cm, bie:12:2=5:O 1 M 1 ,
2
5
odakle je O 1 M 1 = cm. Osnovna ivica a 1 manje
6
5
piramide bie: a 1 =2 O 1 M 1 = cm. Ako sa V
3
OM=
oznaimo traenu zapreminu, sa V 1 zapreminu date i
sa V 2 zapreminu male piramide, bie :

V = V 1 - V2 =
cm
1 2 1 2
50
a Ha 1 SO 1 = 400 = 398,15
3
3
27

VI razred
1.
Neka je zarada radnika x . Radnik je dobio x +

dug od 50 , ostalo je
11
x 60 . Iz uslova zadatka formiramo jednainu:
10
11
x 60 : 3 = 90
10
ije je rjeenje
Dakle, zarada radnika je 300 .
2.
1
11
x = x . Poto je vratio
10
10
x =300
Uoimo da je m n p = 1.
Kako su jo m, n i p prirodni brojevi mora biti m = n = p = 1.
x 3
2
, ili y = 8.
= 1 ili x = 5. Dalje je 1 =
2
2 5 + y
25 8
Zaista je, za x = 5 i y = 8, m =
= 1.
53
Neka je n = 1. Tada je
3.
Svaki od n igraa odigrao je n 1 partiju. Ukupan broj odigranih partija je
n(n 1)
.
2
53
Dalje je
n(n 1)
= 55 , ili n(n 1) = 110. Rastavljanjem broja 110 na proste
2
inioce i vodei rauna da su n i n 1 uzastopni prirodni brojevi, dobija se

n(n 1) = 11 10, tj. n = 11. Na turniru je uestvovalo 11 igraa.
C
4.
Pokazaemo da je NS = SM, gdje je S presjek osnovice AB i

dui MN.Povucimo du MP paralelnu sa dui AC. Trougao
BMP je jednakokraki ( CAB = MPB) pa je MP = MB. Dalje,
iz AN = MB = MP, NAS = MPS i
ANS = SMP slijedi ANS SPM, pa je
NS = SM.
A
5.
1
(AB + CD). Neka je S sredina dijagonale AC.
2
1
Du MS je srednja linija ABC, pa je MS = AB. Takoe SN je
C
2
1
srednja linija ACD, pa je SN = DC. Sabiranjem
D
2
S
Pokazaemo da je MN
poslednje dvije jednakosti dobijamo:
1
1
(AB + CD) ili, NM = (AB + CD).
2
2
B
Za 3 proizvoljne take M, N i S vai:MN MS + SN, pri emu znak = vai samo
ako S MN.
1
Dakle, MN
(AB + CD).
2
MS + SN =
VII razred
1.
Dati izraz
I = 1992 52 x 2 9 y 2 + 18 y z 2 4 z moe se transformisati u
izraz:
I = 1992 52 x 2 (3 y 3) 2 ( z + 2) 2 + 13 = 2005 5 x 2 (3 y 3) 2 ( z + 2) 2
Dobijeni izraz ima najveu vrijednost 2005 u sluaju kada je svaki od kvadrata
jednak nuli, a to je za x = 0, y = 1 i z = 2 .
2.
Potrebno je dokazati da je izraz
( p 1)( p + 1)
djeljiv sa 3 i sa 8. Brojevi
p 1 i p + 1 su dva susjedna prirodna parna broja , od kojih je jedan djeljiv

sa 4, pa je
p 2 1 djeljivo sa 8.
54
p 2 1 djeljivo sa 3, iskoristimo to to su p 1, p, p + 1 tri

uzastopna prirodna broja od kojih je jedan djeljiv sa 3. Kako je p prost broj, i
Za dokaz da je
p 3 , to je p 1 ili p + 1 djeljivo sa 3, pa je p 2 1 djeljivo sa 3.
p 2 1 djeljiv sa 8 i sa 3, odnosno da je
Iz prethodnog se vidi da je broj,
djeljiv sa 24, to je i trebalo dokazati.

3.
Povucimo dui:
C1 B, A1C i B1 A . Uoavamo
B1
trouglove:
ABC , C1 BA ,
C1 A1 B, A1 BC , A1CB1 , B1CA i B1 AC1 .

Navedeni trouglovi imaju jednake povrine
(Sobzirom da vai svojstvo: Bilo koja teina
du dijeli trougao na dva trougla sa
jednakim povrinama). Konano, povrina
trougla
4.
A1
C1
A1 B1C1 je 70cm 2 .
Produimo du OC preko take O tako do presjeca du AB u taki G.

Trouglovi OCF, GHO i OEC su pravougli i D
F
C
meusobno su podudarn (vidi sliku). Takoe
trouglovi GBO i OBC su pravougli i podudarni.
2
Izraunamo najprije hipotenuzu BC pravouglog
trougla BCO: BC = 4 + 2 , tj. BC = 2 5cm .
U pravouglom trouglu OEC je OC=2cm, OE=r i
2
CE=x, pa vai jednaina: r =

slino za
pravougli trougao
2
jednaina
r 2 = 42 2 5 x
2 2 x 2 (1),
BEO vai
(2).
Izjednaimo desne strane jednaina (1) i (2) pa
2 5
, a onda zamjenom u jednaini (1) dobijemo da je
5
12 5
6 5
4 5
. Kako je
a = r + BC x =
cm , b = r + x =
cm i
r=
5
5
5
8 5
h = 2r =
cm , to zamjenom u formuli za izraunavanje povrine trapeza
5
2
dobijamo P = 14,4cm .
izraunamo
5.
x=
a)Neka su
A, B, C , D, E , F , G i H take na pravoj p . Treba izbrojati, koliko je

svega dui sa njima odreeno. Taka A sa svih ostalih 7 taaka obrazuje 7
dui. Slino vai za taku B , a i za take C,D,E,F,G i H. Na ovaj nain
dobijamo 8 7 = 56 dui. Meutim, tako su sve dui brojane dva puta na
primjer du AB brojali smo i kao du BA. Zbog toga je na pravoj p odreeno
55
87
= 28 dui. Na slian nain izbrojimo da je na pravoj q odreeno
2
76
= 21 dui.
2
Ako su dva tjemena na pravoj p
, a tree tjeme moe da bude bilo koje
q to zakljuujemo da takvih trouglova ima 28 7 = 196 . S

druge strane ako su dva tjemena na pravoj q , a tree tjeme je bilo koje sa
tjeme sa prave
prave p , tada takvih trouglova ima 21 8 = 168 . Ukupno trouglova ima

196+168=364.
b) Izbrojali smo da na pravoj p ima 28, a na pravoj q 21 du. etvorouglovi

koje treba da prebrojimo nastaju tako to krajnje take bilo koje dui sa prave
p spojimo sa krajnjim takama bilo koje dui sa prave q . Dakle,

28 21 = 588 .
etvorouglova u ovom sluaju imamo
VIII razred
1.
2.
4
4
x + . Tada nejednaina 1< y <2 dobija
21
7
15
4
4
9
oblik 1<
x + <2. Rjeenje ove nejednaine je < x < , pa je traena
2
21
7
4
vrijednost promjenljive x iz skupa {3,4,5,6,7}.
Iz date jednaine dobijamo:
y=
Jedna prava je OT, a drugu emo oznaiti sa AT, A( x ,0). Prema uslovu
zadatka, povrina
trougla OAT je 14, pa
y
kako je visina h=4,
1
4x=
2
14, odakle je x = 7,
pa je x = 7 ili x =-7.
imamo:
Sada nije teko odrediti

jednaine ovih pravih,
jer su im poznate
koordinate dveju
taka. Traene prave
su:
T (3,4)
h
A1 (7,0)
OT : 4 x -3
y =0
x + y =7.
A 1 T :2 x 5 y = -14
AT :
56
A(7,0)
3.
4.
Neka je O zajedniki centar pomenutih

C
krunica, tada su AO i BO, redom simetrale
uglova MAB i ABC. Osim toga, taka O je
3
jednako udaljena
M
od tjemena trougla ABC, odakle slijedi da
su trouglovi AOB, BOC i COA
jednakokraki.
2
Ako je OAB= , onda je

O
OAM= OAB= OBC= OCB= .

A
Odakle slijedi da je ABC=2 ,
CAB=2 MAB=4 , BCA= BCO+ OCA= + OAC = +
( OAM+ MAC)= + + 2 = 4 . Kako je zbir unutranjih uglova u
trouglu 180 ,
ABC+ CAB+ BCA=2 +4 +4 = 10 =180
slijedi da je =18, ABC=36, CAB= BCA=72.
Trouglovi ABS i SCD su slini, pa ako sa x oznaimo duinu AB, tada je 2 x

duina dui CD. Iz uslova da je simetrala ugla BAD izlazi da je
BAC
= CAD. Sem toga je ACD= CAB
2x
D
C
(kao naizmjenini uglovi),
pa je CAD= ACD i trougao ACD je
jednakokrak, to znai da je
AD = CD.
2
Pravougli trougao ABD je polovina
S
jednakostraninog trougla, pa je x =
1
3 =d(A,B) i d( A,D ) = 2 3 =d( D, C ). Iz
A
x
pravouglog trougla BCD izraunavamo:
B
d( B,C ) =
(2 x) 2 + 3 2 =
21 . Obim
trapeza je:
O=5x +
21 =5 3 +
21 .
5. Neka je E podnoije visine iz tjemena C,

jednakokrakog trougla ABC, na stranicu AB.
Tada je visina CE=h= 13 cm. Trougao ABS

je jednakokrak sa visinom SE, pa je SE=
12 13
cm.
koja odgovara kraku: H=
13
Zapremina, V piramide SABC je:
P( ABC ) A H
= 24cm3, jer je
3
P(ABC)=6 13 cm2.
V=
57
h= 13 cm. Slino se dokazuje da je i

trougao SEC jednakokrak, pa je visina H
H
7
A
12 E
7
B
Saveznog takmienje 2005. godine

VI razred
1.
Razlikujemo dva sluaja:
p =2, onda je p 3 = 8 , pa je 249 p 3 = 248 8 = 1992 , to znai da

je q = 2005 1992 = 13 .
2) Ako je p 3 , onda je p neparan broj. Tada q mora biti paran, pa je
2003
. Kako 2003 nije djeljivo sa
q =2. Znai da je 249 p 3 = 2003 , pa je p 3 =
249
3
249, to p nije prirodan broj, iz ega slijedi da i p nije prirodan broj. Znai
rjeenje zadatka je p =2 i q =13.
1) Ako je
2.
90 i 90 ;
ABE 2 + 90 + = 180 ;
2
ABD 2 + 90 + = 180 ;
2
= = 36, = 108
a) 1)
C
90
90
90 i 90 ;
ABD
450 2
ABE 2 + 90 +
90
108
180
= 180
2
= 12, = 132, = 36
2)
90
180
b)
90;
ABD 2 + 90 +
ABE 450 2
90
= 180
180
180
=132, =12 i =36.
58
90
180
3.
Ako sa
oznaimo cijenu knjige u dinarima, onda je Anka prije kupovine
9
x i Vesna 2 x dinara. Poslije kupovine knjige Anka
5
4
vie nema kod sebe novca, Branki je ostalo
x , a Vesni x dinara. Kako je to
5
9
1
ukupno x , da bi imali podjednako novca, Branka je korala da da Anki x ,
5
5
2
a Vesna x , tj. duplo vie od branke. Znai, Vesna je Anki dala 200 dinara.
5
imala
4.
dinara, Branka
Neka prava
p sijee BC u taki F i neka je
DMBC. Trougao BEF je jednakokraki, jer je

simetrala EBF normajna na osnovicu EF.
Zakljuujemo da je ED=DF. Kako je DMBC, to
je DM srednja linija BEF, pa je EM=MB. Tada
je teina du DM pravouglog BDE jednaka
polovini dui BE, tj. DM=
jednakokrak
F
D
1
BE. Kako je AMD
2
( DAM= DMA=2 )
to
je
1
DM=AD= BE, pa je BE=2AD.
2
5.
Ako sa x oznaimo zbir svih dodijeljenih brojeva, tada je zbir bilo kojih osam
brojeva dodijeljenih uzastopnim takama konstantan i jednak je x 5 1000 .
Kako je 108 = 13 8 + 4 , na slian nain zakljuujemo i da je zbir bilo koja
etiri broja dodijeljena dodijeljena uzastopnim takama takoe konstantan i
jednak 1000 : 5 = 200 (jer pet etvorolanih blokova stoje u
dvadesetolani blok). Prema tome, takama
dodijeljen je broj 1; Takama
A1 , A2 , A3 ... A4 n+1 ,... A105
A2 , A6 ,... A4 n+ 2 ,... A106 dodijeljen je broj 50,
takama
A3 , A7 ,... A4 n+3 ,... A107 dodijeljen je broj 19 i konano takama

A4 , A8 ,... A4 n ,... A108 dodijeljen je broj 130 = 200 (1 + 50 + 19) .
VII razred
1.
Neka je K podnoije Visine iz tjemena C.

Du MN je srednja linija trougla ABD, pa je
1
AB i MNAB. (1)
2
Du QP je srednja linija ABC, pa je
Q
E
D
MN=
59
P
G
M
A
QP=
1
AB i QPAB.
2
(2)
IZ (1) i (2) slijedi da je MNPQ paralelogram. DU NP je srednja linija BCD, pa

je PNCD. Kako je CD AB, odnosno MN, to je PN MN, tj. MNPQ je
pravougaonik.
2.
Dokazaemo da je broj
(n 3)(n 2)(n 1)(n + 1)(n + 2)(n + 3) + 36 kvadrat
nekog prirodnog broja.
(n 3)(n 2)(n 1)(n + 1)(n + 2)(n + 3) + 36 =

2
2
2
2
4
2
2
2
= ( n 9)(n 4)(n 1) + 36 = n ( n 14n + 49) = ( n( n 7)) .
3.
Poto su 3 i 8 uzajamno prosti brojevi, dovoljno je dokazati da je broj m + n

djeljiv sa 3 i 8. Iz uslova slijedi da mn pri dijeljenju sa 3 daje ostatak 2, to je
mogue jedino ako jedan od brojeva m i n ima ostatak 1, a drugi ima
ostatak2 pei dijeljenju sa 3. Kako je zbir ostataka brojeva m i n pri dijeljenju sa
3 broj3, slijedi da je broj m + n djeljiv sa 3. Slino, pri dijeljenju sa 8 broj m i n
ima ostatak 7, to je mogue jedino ako je jedan od brojeva m i n ima
ostatak 1, a drugi 7, ili ako jedan ima ostatak 3 a drugi 5. U oba sluaja zbir
ostataka brojeva m i n pri dijeljenju sa 8 je broj 8, iz ega slijedi da je broj
m + n djeljiv sa 8.
4.
Skup A={00,01,...23} sadri brojeve koji odreuju sate. Ako u svakom broju
skupa A cifre zamijene mjesta dobije se 24 broja, meu kojima ima 16 njih koji
mogu predstavljati sekunde.
Skup B={00,01,....,59} sadri brojeve koji odreuju minute i sekunde. Ako u
svakom broju iz skupa B cifre zamijene mjesta dobija se 60 brojeva , meu
kojima ima 36 njih koji mogu predsavljati minute. Na primjer,00, 10, 20, 30, 40,
50, 60, 70 80, 90 prvih est odreuju broj minuta na digitalnom asovniku, a
poslednje etiri ne odreuju broj minuta. Ako u svakom broju iz skupa B cifre
zamijene mjesta, dobija se 60 brojeva meu kojima ima 16 njih koji mogu
predstavljati sate. Navedeno tvrenje se dokazuje neposrednim
provjeravanjem. Kako se svaki broj sati moe kombinovati sa svakim brojem
minuta i svakim brojem sekundi, to je na osnovu pravila proizvoda traeni broj
jednak 16 36 16 = 9216
5. Neka je N taka takva da je MCN ABC(N je sa iste strane prave BC sa
koje je i taka A).
C
NCA= NCM- ACM=50 -20=40.
Kako je CN=CA trougao ACN je jednakostranian,
20
pa je i CNA=60.
M
Slijedi da je
N
MNA=60-20=40.
Trougao AMN je jednakokrak jer je AN=MN. Njegov
ugao pri vrhu N je
A
MNA= CNA- CNM=60 -20=40, pa je ugao
B
pri osnovici NMA=70. Kako je CMA=70 +80
60
=150, pa je
AMB=180 -150 =30.
VIII razred
1.
Kako je 9999= 9 11 101 , slijedi da je broj jedinica u zapisu traenog broja

djeljiv sa 9 i 11, dakle i sa 99. S druge strane , traeni broj je
101 + 101 10 4 + 101 10 8 + ...

ili
1 + 101 10 4 + 101 10 8 + ...
U zavisnosti od toga da li je broj jedinica paran ili neparan.

U prvom sluaju broj je djeljiv sa 101, u drugom pri dijeljenju sa 101 daje
ostatak 1.
Dakle, broj jedinica u zapisu broja mora biti paran. Najmanji paran prirodan
broj koji je djeljiv sa 9 i sa 11 je 198. Traeni broj u zapisu sadri 198 jedinica i
197 nula , tj. ima ukupno 395 cifara.
2.
Trouglovi AOS i ADE su slini jer je AOS= DEA=90 ( iz uslova zadatka) i

OAS= ADE (kao uglovi sa normalnim kracima). Iz uoene slinosti
postavimo proporciju AD:AS=AE:AO, gdje djeliminom zamjenom dobijamo
a 2 = 2 AE AS (1)
Dalje iz uslova zadatka imamo AE:ES=9:8i AS=AE+ES, pa je
AS =
17
AE . Zamjenom u jednakost (1)
9
9
34
AS =
17
34
Iz pravouglog trougla AOS i pomou

Pitagorine teoreme je
je
AO =
8
AE i
9
dobijamo
AE =
ES =
OS 2 AS 2 AO 2 , gdje
2 a 3
11
= 3 , dobijamo OS 2 = .
3 2
2
Primjenom Pitagorine teoreme na trougao

ODS koji je takoe pravougli,
SD 2 = OD 2 OS 2 , gdje je
1 a 3
3
, izraunajmo visinu
OD =
=
3 2
2
5
bone strane SD = . Konano zamjenom u formuli
2
2
a 3 3a SD 9
P=
+
= ( 3 + 5)dm 2
4
2
4
61
h
C
D
3.
4.
a 2 c + b 2 a + c 2b b 2 c c 2 a a 2b
a b c b c a
|=
+ + |=|
abc
b c a a b c
a 2 c + b 2 a + c 2 b b 2 c c 2 a a 2 b + abc abc
(b c)(c a )(a b)
|
|=|
|.
abc
abc
Kako su a, b i c stranice trougla, to je:
H
|b-c| a, |c-a| b i |a-b| c, pa je B 1
B=|
Produimo stranice AB i DC do presjeka u taki H.

etvorougao AHDF je romb, jer je AH=DF,DH=FA i
AF=DF. Kako je AC=AF, to je AC=AH. IZ slinosti
trouglova HBC i HAD slijedi
BC:AD=BH:AH, tj.
1:AD=(AH-1):AH=(AC-1):AC, pa je
B
A
1
1
+
=1
AD AC
5.
C
1
Neka je A plava taka i B njoj dijamatralno suprotna taka . Preostale take

su krajevi tetiva koje su su normalne na prenik AB. Ako je B plava taka,
tada jedna od tih tetiva ima crcene krajeve, pa je A sredite luka
odreenog tom tetivom.
Ako je B crvena taka , tada prema uslovu zadatka postoji tetiva iji su
krajevi plavi. Kako meu preostalim takama ima manje crvenih nego plavih
taaka, postoji i tetiva sa crvenim krajevima. I u ovom sluaju taka A je
sredite luka odreenog tom tetivom.

VI razred
8
x 1
3 , odakle je 8 x 1 3 . Dalje
12 1212
je 7 x 4 . Kako je x Z , to je x {-6, -5, -4, -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, 4}.
1.
Dati uslov je ekvivalentan sa -
2.
Neka je cijena patika
x . Poslije poveanja nova cijena je
1
1
11
x + x = (1 + ) x = x .
10
10
10
Nakon snienja ove cijene za 10%, nova cijena je
11
11 1
110 11
99
x x = (
)x =
x.
10
10 10 100 100
100
Shodno uslovu zadatka, formiramo jednainu
62
11
99
55
, ije je rjeenje x = 50 .
x
x=
10
100
10
3.
45
2
Pretpostavimo da je zadatak rijeen (slika). Ugao

BCA je spoljani ugao jednakokrakog trougla
ACE, pa je
CEA=
45
. Dakle, prvo treba
2
konstruisati pravougli trougao ABE( ABE= 90 ,
BEA=
45
i BE= a + d data du). Dalja
2
konstrukcija je oigledna.
4.
etvorougao MBCN je romb, pa je

MC BN. Poto je MBDN i
MB=DN, etvorougao MBND je
paralelogram (BNMD). Dalje je
DMC= NOC=90 (kao uglovi
sa paralelnim kracima) to je
zadatkom tvreno.
5. Prvi zadatak nijesu rijeila 4 uenika, drugi5, trei 6 i etvrti 7 uenika. Dakle,
mogue je da 4+5+6+7=22 uenika nijesu rijeila sva etiri zadatka. Preostala
tri uenika su rijeila sve zadatke.
VII razred
1.
Neka traeni razlomak ima oblik
p
i iz uslova zadatka imamo nejednakost
q
1
p
1
(1). Nejednakost (1) moemo zapisati u sledeem obliku

2006 q 2005
2005 p q 2006 p , odakle uoavamo da zadatak nema rjeenja za
p = 1 . Za p = 2 dobijamo nejednakost 4010 q 4012 , pa imamo da je
q = 4011 . Ako je p = 3 dobija se nejednakost 6015 q 6018 itd. Dakle
traeni razlomak sa najmanjim moguim imeniocem dobijamo za p = 2 ,
p
2
.
odnosno on glasi
=
q 4011
63
2.
12 42 + 9 42 djeljiv sa 3 i 5. Prvi dio je lak, jer su

42
42
brojevi 12 i 9 djeljivi sa 3, pa je i broj 12 + 9 djeljiv sa 3. Dalje broj je djeljiv
2 21
20
sa 5 ako se zavrava sa 0 ili 5. Iz jednakosti (12 ) = 144 144 zakljuujemo
Dovoljno je dokazati, da je broj
da se broj
144 20 zavrava sa 6, a poslednja cifra 12 42 je 4. Poslednja cifra

42
42
je 1. Konano zbir 12 + 9 je broj koji se zavrava sa cifrom 5, pa
broja 9
je on djeljiv sa 5. Tvrenje je dokazano.
42
3.
Data su tri pravilna estougla sa stranicama
a1 , a 2 i a3 . Potrebno je
konstruisati pravilan estougao tako da njegova povrina bude jednaka zbiru
3 3 2
(a1 + a 22 + a32 ) . Ako sa a
2
2
2
2
2
oznaimo stranicu traenog estougla, bie a = a1 + a 2 + a 3 (*). Du a se
povrina datih pravilnih estouglova, tj.
P=
t 2 zbir
2
prva dva sabirka desne strane napisane jednakosti (*), tj. t = a + a 2 , pa se
pa se t konstruie kao hipotenuza pravouglog trougla sa katetama a1 i a 2 .
moe lako konstruisati primjenom Pitagorine tereme. Obiljeimo sa

2
1
a 2 = t 2 + a 2 , pa se a konstruie kao hipotenuza pravouglog trougla

sa katetama t i a 3 . Na kraju se konstruie estougao stranice a .
Dalje je
4.
U ravni je dat paralelogram ABCD i nad njegovim stranicama sa spoljne

strane su konstruisani kvadrati AMNB, BPQC, CRSD i ADTK sa centrima
O1 , O2 , O3 i O4 . Treba dokazati
da je etvorougao
O1O2 O3 O4
kvadrat. Uoimo trouglove:

AO1O4 , O1O2 B, O2 CO3 , O3 O4 D .
O3
Dokaimo npr.
AO1O4 O1O2 B , jer je
AO1 = O1 B, O4 A = BO2 ( kao

polovine dijagonala podudarnih
kvadrata), DAB= NBP (kao
uglovi sa normalnim kracima) i
O4 AO1 = O1 BO2 (sus). Iz
O4
dokazane podudarnosti slijedi

O4 O1 = O1O2 i
B
O1
O2
AO1O4 = BO1O2 ,odnosno

AO1 B = O4 O1O2 = 90 . Nastavljanjem postupka dukazujemo da su bilo
koja dva od navedenih trouglova podudarna, odnosno da je etvorougao
O1O2 O3 O4 kvadrat.
64
5.
Oznaimo raznobojne rue brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. Uzmimo ruu 1 i
65
= 15 ,
2
54
zatim uzmemo ruu 2 i formiramo trojke: 234, 235,..., 267; kojih ima
= 10 .
2
43
Dalje uzmemo ruu 3 i formiramo trojke: 345, 346, ..., 367, kojih ima
= 6,
2
3 2
pa uzmemo ruu 4 i formiramo trojke 456, 457,i 467 kojih je
= 3 i na kraju
2
formirajmo trojke na sledei nain: 123, 124, ..., 167; takvih ima
imamo trojku rua 567, dakle 1. Konano broj buketa trojki iznosi
15+10+6+3+1=35. Prema tome mogue je napraviti 35 buketa sa po tri
raznobojna cvijeta.
VIII razred
1.
a 2 + b 2 + c 2 = ab + bc + ac sa 2 i dobijamo
2
2
2
2
2
2
jednakost a 2ab + b + b 2bc + c + a 2ac + c = 0 . Odavde je
2
2
2
oigledno ( a b) + (b c ) + ( a c ) = 0 , pa dobijamo da je
a b = b c = a c = 0 , tj. a = b = c.
2.
Data jednaina
Pomnoimo datu relaciju
sa
2x 5
2 x2 x4
je ekvivalentna
+ x 2 8 x + 16 = +
+
3
3
6
2
2x 5
2 x2 x4
+ | x 4 |= +
+
3
3
6
2
Za x 4 jednaina se svodi na x=4, io je jedno rjeenje jednaine. Za x 4
jednaina se svodi na 0=0, to tnai da je svako x 4 rjeenje jednaine. Od
ovih rjeenja skupu prirodnih brojeva pripadaju 1, 2 i 3. Traena rjeenja su
x {1, 2, 3, 4}.
3.
Neka je broj stolica sa 3 noge
y . Tada je broj
uenika u sali x + y , pa je ukupan broj nogu u sali 3 x + 4 y + 2( x + y ) = 77 .
Dakle, 5 x + 6 y = 77 . Jednaina ima tri mogua rjeenja: x =13, y =2 ili x =7,
y =7 ili x =1, y =12.
, a broj stolica sa 4 noge
65
C
4.
Povrina dijela izmeu krune

linije dobijamo kao razliku
povrina krunog isjeka i
treine razlike povrine trougla
i kruga k1 .
a
2
a
1 a 3 2
( )2 3 (
)
a
a 2 a 2 3 a 2 a 2 5
60
3 2
P = ( )2
2
=
+
=
( 3) .
2
360
3
24
12
36
12 6
5.
Ako je kraa dijagonala prizme 8 6 cm i ako ona sa

osnovom zaklapa ugao od 45 , onda je trougao
ACM jednakokrako-pravougli, pa je manja dijagonala
osnove jednaka visini prizme
Iz
d=H =
8 6
2
= 8 3cm .
d = a 3 = 8 3 slijedi a = 8cm . Zapremina prizme je
V = 6a 2
O
A
3
H = 2304cm 3 .
4

VII razred
1.
4
duine koraka sestre, pa ako brat po duini vrta
3
4
napravi x koraka, sestra e napraviti
x koraka. Ako sa y oznaimo broj
3
4
koraka koje napravi brat po irini vrta, sestra e napraviti
y , dobiemo
3
Duina koraka brata je
sistem jednaina:
x +
66
4
y =270
3
4
x + y = 290
3
2
ije je rjeenje : x = 150, y = 90. Pa je: P = x y .0.8 .0,8 =8640 m
2.
p masu prazne posude, sa v masu vode. Tada je

p + 80% v = 88%2000.
80
Kako je, po uslovu zadatka, p + v = 2000, to je 2000 v +
v =
100
88
4
=
2000, tj. 2000 1760 = v v . Odavde slijedi da je v = 1200g, a
100
5
p = 2000 1200
p = 800g.
3.
( x + x +1)(
1=
Oznaimo sa
x + x +1) -1 = x + x
x + x + x + x
1))=
(x
x ( x + 1) ( x
4.
+ 1). Oigledno je
+ 1) > o za svako
+1
x + 2 x + 2 x + 2 x + x = x ( x + 2 x + 2 x + 2 x + 1)=
4
3
2
2
2
2
x (( x + 2 x + x ) + ( x + 2 x + 1))= x ( x ( x + 2 x + 1) + ( x
= x ( x + 1)
x -1
x ( x + 1) ( x
+2x +
+ 1) < 0 za svako
x <0i
x >o.
Hipotenuza c pravouglog trougla jednaka je 2 R , pa je R =10cm). Kako je

r : R =2 : 5, to je r = 4 cm. S druge strane c = a- r+b-r, to znai da je
a+b = c+2r = 28cm. Kako je
2
(a + b)
784= a +b + 2ab.
Saglasno Pitagorinoj teoremi
2
28 = a +b + 2ab, odnosno
= a +b + 2ab, to je
a +b = c
a +b = 400, tj.
2ab =784-400
2ab =384.
Dakle, povrina trougla je
P = ab :2 =2ab : 4 = 384 : 4 = 96
B
a-r
a-r
r
b-r
r
C
b-r
P= 96cm .
Obim tog trougla je O = a+b+c =(a+b) +c = 28+ 20 = 48 .
O = 48cm.
67
5.
Produimo lukove sa centrima B i C do presjeka T 1 , kao to je prikazano na

sl.2. Trougao BT T 1 je jednakostranian, u ta se lako moemo uvjeriti. Povrina
jednog lista nae rue jednaka je povrini P 1 odsjeka nad tetivom T T 1 .
Kako je:
P1 =
3
1 2
2 a 3
2
BT - BT
, a BT =
=
4
6
3 2
a 3
,
3
tada je: P = 3P 1 = 3(
1 a 3 2
(
) 3
6
T1
N
O
M
60
a2
3a 2 3
a 3 2 3
)
) = 3(
)=
18
36
4
3
a2
=
(2 - 3 3 ).
12
Obim trolisne rue sadri tri luka krunice poluprenika
a 3
, kojima
3
odgovaraju centralni uglovi od 60, i tri dui koje su jednake dui MN na sl. Zbir
ova tri luka je polovina obima krunice istog poluprenika. Kako je
MN = 2(
a 3 1
3 1
a 3
- ), to je obim figure O =
a) = 2a(
+ 2a 3 - 3a.
3
3 2
3
2

III razred
1.
Svaka stranica unutranjeg pravougaonika kraa je za 2 5 cm=10cm. Dakle,

obim unutranjeg ruba iznosi: 120cm- 4 10 cm=80cm.
2.
Neka je masa jedne cigle x . Iz uslova zadatka je 3 x + 6 = 4 x + 2 .

Rjeavanjem dobijene jednaine je x=4kg.
3.
Neka se to desi za
mora biti
x godina. Tada e majka imati 35+ x , a kerka 9+ x . Kako

3 (9 + x) = 35 + x , tj. 27 + 3 x = 35 + x to je 2 x = 8 . Dakle,
x = 4 godine.
4.
Ako jedan sabirak umanjimo za 84, a drugi uveamo za 62 zbir se smanji za

84-62=22 i sada iznosi 756-22=734. Kako je 734:2=367, to je prvi od brojeva
367+84=451, a drugi je 367-62=305. (Provjera : 451+305=756)
68
5.
III razred: 240:2=120 uenika

II razred: 120:3=40 uenika
I razred: 240-(120+40)=240-160=80 uenika.

III razred
1.
2.
a) 9:9+9-9 = 1
c) (9.9:9):9 = 1
b) (9+9) : (9+9) = 1
d) 99:99 = 1
Ako oznaimo sa x broj tegova od 3 kg, tada je 24 x broj tegova od 5 kg.

Na prvom tasu je 3 x kg, a na drugom (24 x) 5 kg.
Otuda je 3 x = (24 x) 5 . Rjeenje ove jednaine je x =15. Znai, na jednom
tasu ima 15 tegova od 3 kg, a na drugom 9 tegova od 5 kg.
3.
Ocu je 38 godina. Godine sinova su 8, 6, 4 i 2. Ako e kroz x godina otac

imati godina koliki je zbir godina sinova, dobijamo:
(8 + x ) +( 6 + x ) + ( 4 + x ) + ( 2 + x ) = 38 + x
Rjeenje ove jednaine je x = 6. Znai, kad ocu bude 44 godine toliki e biti
zbir godina njegovih sinova.
4.
Kako je a-b+c = 986, vrijednost novog izraza je

( a 86 )-( b 86 )+(c 86 ) = a-b+c -86 = 900.
5.
Obim svake od njiva jednak je 320 : 2 = 160 m . Stranica kvadrata je

160 : 4 = 40 m , a irina pravougaonika je 40 : 2 = 20 m . Druga stranica je
( 160 2 20 ):2= 60 m.
IV razred
1.
To su brojevi oblika aa. Cifra a moe imati 9 vrijednosti, a umjesto * moe

stajati bilo koja od 10 cifara. Dakle, takvih brojeva ima 9 10 = 90.
2.
3805-a-b = 3805-(a+b) = 3805-1800 = 2005.
3.
---------- x ----------/-------64-------------
---------- x ----------/-------56--------
---------- x ----------/-------40----
Sa slike je oigledno da je 3 x + 64 + 56 + 40 = 310
3 x = 150
x = 50
Dakle, prvi djeak je imao 114 , drugi 106 , a trei 90 .
69
4.
Stranice tih kvadrata su po 10 cm, a obim po 40 cm. Jedan od kvadrata

imae novu stranicu 12 cm, a obim drugog kvadrata je 40 + 16 = 56, pa je
njegova stranica 56 : 4 =14 cm. Povrina prvog kvadrata je 144 cm , a
2
drugog 196 cm , pa drugi kvadrat ima veu povrinu.

2
5.
Ivica kocke a = 1224:12=102 cm. Povrina kocke je P= 6 102 =62424 cm , a

2
zapremina V = 102 102 102 = 1061208 cm .

3

IV razred
1.
Koplje kota 2522=3 zlatnika, konj 2515=10 zlatnika, a ma 2517=8 zlatnika.

Dakle, tit kota 25(3+10 8)=2521=4 zlatnika.
2.
(2006+2004+2002++6+4+2) (2005+2003+2001++5+3+1) =
( (2005 +1) + (2003 + 1) + (2001 + 1) ++(5 + 1) +(3 + 1) + (1 +1))
-(2005+2003+2001++5+3+1) = 1 + 1 + 1 + + 1 = 2006 : 2 = 1003
3.
Neka naredne godine Jagoda ima x , a Nada x + 7 godina.Tada je

2 x = x + 7, x = 7. Jagoda ima 6, a Nada 13 godina.
4.
Ako je broj uenika jednak x , onda jabuka ima 2 x +19 ili 100 x , pa je
2 x +19 = 100 x . Dakle, 3 x = 81, to znai da uenika ima 27, a jabuka
100 -27 = 73
2
2
Povrina koja je dodata je 2 a +2 a +4=144, pa je
4 a =140, pa je a =35 cm, pa je O=4 35=140 cm, a
5.
P = a a =1225 cm

III razred
1.
Za jednocifrene stranice potrebno je 9 cifara. Dakle, 129 9 = 120 cifara je

upotrijebljeno na 120:2 = 60 dvocifrenih stranica. Prema tome numerisano je
ukupno 9 + 60 = 69 stranica.
2.
20 + 35 + 38 =20 + 15 + 24 = 59.
3.
Kako je polovina ustvari dvije etvrtine, Matija je dvije etvrtine novca dao
Sari, jednu etvrtinu Jagodi i njemu je ostalo takoe jedna etvrtina ili 25
eura. Dakle Matija je imao 100 eura.
70
4.
Oznaimo izabrani broj sa x .

Tada iz
( x 10 + 10 ) : 10 10 = 1.
( x 10 + 10 ) : 10 = 10 +1
( x 10 + 10 ) : 10 = 11
x 10 + 10 = 1110
x 10 + 10 = 110
x 10 = 110 10
x 10 = 100
x = 100 :10
5.
Stranica prvog kvadrata je 16 cm:4 = 4 cm, a stranica

drugog kvadrata je 36 cm :4 = 9 cm. Sa slike je
oigledno da je stranica velikog kvadrata 4 cm + 9 cm
= 13cm, njegov obim 413 cm =52 cm. Stranice dobijenih
podudarnih pravougaonika su 4 cm i 9 cm, pa su
njihovi obimi jednaki i iznose 2(4 cm + 9 cm) = 26 cm.
71
9
9
4
4

Zbirka Zadataka - Milonja Ojdanic PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Zbirka Zadataka - Milonja Ojdanic PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

CRNA GORA

Zadaci sa matematikih takmienja

ZADACI SA MATEMATIKIH TAKMIENJA UENIKA OSNOVNIH KOLA

Podgorica, decembar 2014. godine

a , b i c ako se zna da je njihov zbir vei od broja a za

Ako jednom broju dopiemo zdesna 9, pa tako dobijeni broj podijelimo sa 3 i

Dva uenika su sebi kupili po kljigu. Prvi je za knjigu dao

drugog, a poslije kupovine su im ostale jednake sume novca. Koliko je

Koliki je zbir unutranjih uglova u iljcima petokrake zvijezde

U pravouglom trouglu ABC povuena je hipotenuzina visina CD. Neka su

Izraunaj vrijednost kolinika Q(x)=

Pokazati da je rjeenje jednaine

Osnovice jednakokrakog trapeza su duine 8 cm i 10 cm, njegove dijagonale

Dat je trougao ABC (ABAC). Dokazati da se simetrala stranice BC i simetrala

Na ahovskom turniru svaki igra je odigrao po jednu partiju sa preostalim

Ako dvocifrenom broju dopiemo slijeva i zdesna jedinicu, tada je dobijeni

Data je kocka ivice

a cm. Neka je S jedno tjeme te kocke.

p prolazi kroz take K(6,-2) i S(2,1). Odredi:

Republiko takmienje 2003. godine

Za mjerenje temperature, pored Celzijusove skale, upotrebljava se i

Teina du i visina iz tjemena A u trouglu ABC dijele ugao

Za trougao ABC je AC=BC, a za take P i R sa stranice AC i taku Q sa

Zapis proizvoda dva trocifrena broja se sastoji od nekoliko 3(trojki). O kojim

a , b i c cijeli neparni brojevi, tada je jedna od razlika ab 1 , ac 1 ili

Data je krunica K(O,r) i dvije njene uzajamno normalne tetive BC i DE.

Dokazati da je AB +AC +AD +AE

=4r , ako je A taka presjeka tetiva BC

Osnovice pravouglog trapeza su 9 cm i 4 cm . Izraunati povrinu trapeza ako

U ravni je rasporeeno 100 razliitih taaka. Meu njima je 10 estorki

Ako za pozitive realne brojeve vai a + b = 1 dokazati da je

Osnovica AB trapeza ABCD je tri puta vea od osnovice CD. Ako se

20 3cm i 6 3cm , a krak 14cm .

12003 + 2 2003 + 3 2003 + 4 2003 + 5 2003 + 6 2003 + 7 2003 djeljiv sa

Dokazati da je zbir duina teinih dui proizvoljnog trougla ABC vei od

Neka je ABC jednakokraki trougao (AC=BC), taka O centar opisane

U svkoj klupi u jednom razredu sjedi najvie dva uenika. Poznato je da

a pozitivan broj koji je razliit od 1, pokazati da a +

Neka je ABC jednakokraki trougao sa pravim uglom kod tjemena C. Taka D

a, b, m, n prirodni brojevi, takvi da je a + 2003b = m 2 i b + 2003a = n 2 ,

Na tabli su zapisani svi brojevi od 1 do 1000. Dva igraa A i B naizmjenino

Dat je pravilan etougao ABCDEF i proizvoljna taka P unutar tog estougla.

a, b i c duine stranica trougla, dokazati da je

(a + b c)(b + c a )(c + a b) abc

Odredi ugao izmeu dijagonalnih presjeka DBB 1 D 1 i DAB 1 C 1 kocke

Data su tvrenja: a) broj

za koje su tana tri od datih tvrenja istinita, a jedno lano.

Odredi sve prirodne brajeve n manje od 2003, za koje je mogue isjei

Regionalno takmienje 2004. godine

Konstruisati trougao ABC ako mu je dato:

Na fudbalskoj utakmici u jednom redu sjedita na tribinama sjo je izvjestan

a, b i c tri racionalna broja od kojih je jeda pozitivan, jedan

Du AC i BD se sijeku u tki O. Obim ABC jednak je obim ABD, a obim

Odredi vrijednost polinoma

estocifreni broj poinje cifrom 1. Ako se prva cifra premjesti naposlednje

Koliki je poluprenik krunice koja prolazi kroz tjeme C pravog ugla

U sudu A nalazi se pomijeano 8 litara vode i 9 litara soka, a u sudu B 9 litara

55cm. Kolika je bila duina cijelog tapa?

Odredi da li je vee z ili

U pravouglom trouglu ABC konstruisana je visina CD. Neka je taka M sredina

Izraunati zapreminu pravilne trostrane piramide ije su bone strane

Republiko takmienje 2004. godine

Mirko je zaboravio broj Aninog telefona. Sjea se da je broj sedmocifren, da