Odeljenje za arheologiju

Filozofski fakultet u Beogradu

Student: Aksel Ben Sasi, AR ........
Mentor: doc. dr Vera Vasiljevi

OBRAZLOENJE TEME DIPLOMSKOG RADA

Strana boanstva u Egiptu

Egipatsko shvatanje sveta poivalo je na suprotstavljenosti Egipta, sedita boanskog reda
(maat) s jedne strane i spoljanjeg sveta s druge strane, sveta iji su stanovnici, zbirno
nazivani hasetiu, bili potencijalno opasni za Egipat i mogli su biti identifikovani s preteim
silama haosa. Razlike izmeu Egipana, koji su su sebe nazivali remetj (narod ili ljudi) i
drugih populacija su definisane tokom ranog perioda razvitka Egipta i bazirale su se na
karakteru kontakata s grupama koje su ivele na granicama drave. Ovakva ideologija je
opstala kroz itavu egipatsku istoriju a likovnim jezikom je iskazivana slikom vladara koji
unitava sile haosa oliene u neprijateljskim populacijama, to su pre svega susedi: Nubijci
(Nehesiu), Libijci (Tjehenu) i Azijati (Aamu), svaki karakteristinog fizikog izgleda, boje
koe, osobenih odevnih detalja i odee.
Ideologija je postavljala jasnu granicu prema spoljnom svetu, ali raznolika populacija
je postojala u Egiptu jo od praistorije. Jezik, beleen od kraja IV milenijuma pre n.e.,
pripada afroazijatskoj grupi iji su najblii roaci jezici zapadne Azije (akadski, aramejski,
hebrejski i arapski) i severoistone Afrike (ad i berberski dijalekti), to potvruje dugorone
kontakte, razmenu uticaja sa susednim populacijama i meovito poreklo populacije.
Useljavanje manjih ili veih grupa ljudi i njihovo ukljuivanje u egipatsko drutvo
posvedoeni su kroz itavu dinastiku istoriju. Za useljenike koji su prihvatili kulturni i
drutveni sistem Egipta, Egipani ne koriste izraz hasetiu ak ni onda kada je oznaka porekla
(npr. Nubijac, ili Azijat) i dalje ouvana.
Neka egipatska boanstva, kao Hathor i Set, vezana su za strane zemlje u odreenom
kontekstu ili nekim svojim aspektom. U panteonu Egipana takoe ima bogova pograninih
oblasti (Ha, A i drugi) koji kontroliu odreene teritorije ili narode ali su u njega u Novom
carstvu ukljuena i strana, semitska boanstva.

Predmet i cilj rada

Novija istraivanja su obuhvatala razliite aspekte ovakvog dvostrukog odnosa starih
Egipana prema strancima, preispitivani su stariji stavovi ukljuujui i primenjivost pojma
stranac na pridolice u Egipat, u izvesnoj meri su razmatrane i promene odnosa prema
strancima tokom vremena, s tim to su u fokusu bili pre svega stepen integrisanosti stranaca u
egipatsko drutvo i zaduenja i rang koji su stranci sticali u institucijama egipatske drave.
Boanstva stranog porekla su prouavana u okviru studija egipatske religije, mada ne sva u
istoj meri. Meutim, mada je religija okosnica egipatske ideologije, do sada, koliko je meni
poznato, nije posveivana posebna panja vezi prisustva boanstava stranog porekla u
egipatskom panteonu i priliva stranaca u Egipat a kada je ta veza pominjana, obino je
posmatrana u okviru nekog specifinog perioda (npr. Srednje ili Novo carstvo) ili za neko
pojedinano boanstvo, a ne kao iri fenomen koji se moe pratiti kroz itavu egipatsku
istoriju.
Ako podacima o toleranciji Egipana prema pridolicama pridodamo i karakter
egipatskog politeizma koji nije uvao apsolutnu istinu ve je bio vrlo fleksibilan u
poimanju sveta, postavlja se pitanje kako je na egipatski panteon uticala inkorporacija novih
bogova, od kada, na koji nain i u kom obliku. Tanije, da li se taj dualizam stranca
ideologije i stranca realnosti odraava i na religiju Egipta. Cilj rada je da ispita naine i
dinamiku apsorbovanja stranih boanstva ili nekih njihovih elemenata u egipatski panteon i
da utvrdi da li je ona plod politike, tolerancije, migracije ili kumulativni efekat svega
prethodno navedenog. Ovakav cilj rada namee iroki hronoloki okvir, doba dinastikog
Egipta.
Metod
Arheoloki podaci na osnovu kojeg moemo da pratimo strance i njihov uticaj u Egiptu je
redak, prvenstveno zbog brze akulturacije i asimilacije imigrantskih populacija, ali i manjka
istraivanja naseobinskih lokaliteta u Egiptu. Korieni podaci potiu pre svega iz pisanih i
ikonografskih izvora kao to su pogrebne i votivne stele privatnih lica, hramovska dekoracija
i tekstovi, religijski, administrativni i knjievni tekstovi i privatna dokumenta. S obzirom na
cilj istraivanja i hronoloki okvir, rad se oslanja na publikovane podatke kao i radove koji se
bave istorijom Egipta, odnosom starih Egipana prema strancima ili egipatskom religijom.
Bie analizirane odlike stranih boanstava i boanstava pograninih oblasti, da li i koja
strana boanstva i boanstva pograninih oblasti imaju svoje hramove/svetilita, a koja su
prikazivana ili pominjana u hramovima drugih bogova, koja od tih boanstava su poznata
2

preteno sa stela a koja su poznata samo iz tekstova (i da li se pominju u negativnom ili

pozitivnom kontekstu). Podaci e biti razmotreni u svetlu istorijskih podataka i razlike
izmeu zvanine religije i privatne religijske prakse.
Struktura
Prvi deo rada e se odnositi na:

strance u egipatskoj ideologiji i na razlike u definiciji stranog u ideolokom i

realnom aspektu.

migracije stanovnitva i puteve i naine kojima su razliiti oblici uticaja mogli stii u
Egipat.

identitet imigrantskih zajednica u Egiptu i naznake njihove asimilacije i tolerancije.

Drugi deo rada e se sastojati iz tri vee celine:

Pogranina boanstva. Njih e predstavljati bogovi Ha, Ash i Igai koji su vezani za
zapadne oblasti, zatim Dedun, vezan za Nubiju (jug) i na kraju Sopdu, na istonim
meama Egipta. Zajedniko im je to imaju specifine asocijacije sa odreenim
stranim elementima, to prua osnov da kroz njihove predstave, epitete i
karakteristike sagledamo poreklo i mogue uticaje na panteon u ranom periodu
Egipta. Bog Ha (epitet gospodar Libijaca) ii A (takoe asociran sa zapadnim
plemenima) su otvoreno povezivani s drugim narodima i posluie za kratku analizu
identiteta populacije zapadnih oaza.

Egipatska boanstva povezana sa stranim zemljama Set, Anuket i Hathor. Set je za

ovu tematiku najvaniji od tri predstavnika ove grupe, jer je on od poetka u samoj
kosmogoniji Egipta povezan sa strancima to vidimo u epitetu gospodar stranih
zemalja. Od znaaja su promene njegovog statusa tokom razliitih perioda Egipta
(od sinteze sa semitskim bogom Baalom u Novom Carstvu do potpune demonizacije u
kasnom periodu) i kontekst tih promena. Anuket je, kao i Dedun, povezana sa
Nubijom i jugom Egipta. Razliiti epiteti koji Anuket povezuju sa izvorom Nila i
poplavama (npr. donosilac poplava) i pozicija glavnog hrama (na ostrvu Sehel i na
Elefantini) ukazuju (slino kao i kod pograninih boanstava) na dublju povezanost s
Nubijom i mogue nubijsko poreklo. Hathor se moe nazvati putujuim
boanstvom, potovana je na Sinaju i u Biblosu i imala uticaja i van Egipta.

Semitska boanstva. Doivela su ekspanziju u Egiptu tokom Novog Carstva, to je

nesumnjivo rezultat imperijalne ekspanzije na Bliski istok, u Kaanaan i Siriju. Bie
3

razmatrani nain i karakter inkorporacije ovih boanstava u staroegipatski panteon, a

naroito potovanje stranih bogova dokumentovano u privatnoj religijskoj praksi. koja
. Pogotovo ako uporedimo sa linim kultom koji se praktikovao i u kontekstu stranih
bogova. Takav je sluaj na steli Keha iz Deir el Medine koji zajedno sa svojom
porodicom prinosi darove semitskoj boginji Anat, dok su iznad njih na steli takoe
prikazani semitski bogovi Reep i Kade zajedno sa egipatskim Minom.
U zavrnom delu rada e biti analizirani ......
Polazna literatura
Allon, N. 2007. Seth is Baal Evidence from the Egyptian Script. Egypt and the Levant
17: 1523
Giveon, R. 1980. Resheph in Egypt. The Journal of Egyptian Archeology 66: 144150.
Gundlach, R. 1984. Sopdu. In Lexikon der gyptologie 5, ed. by W. Helck and E. Otto,
11071110. Wiesbaden: Otto Harrassowitz.
Hubschmann, C. 2010a. Igai: a little-known deity of Dakhleh Oasis, Egypt, Rosetta 8: 42
61.
Hubschmann, C. 2010b. Who Inhabited Dakhleh Oasis? Searching for an Oasis Identity in
Pharaonic Egypt, Papers from the Institute of Archaeology 20: 5166.
Kaper, Olaf. 2009. Restoring Wall Paintings of the Temple of Tutu. Egyptian Archaeology 35:
37.
Leahy, A. 2000. Ethnic Diversity in Ancient Egypt. In Civilizations of the Ancient Near East
I&II, ed. by J.M.Sasson, 225234. New York: Scribner.
Leclant J. 1975. Anat. In Lexikon der gyptologie 1, ed. by W. Helck and E. Otto, 253255.
Wiesbaden: Otto Harrassowitz.
Moers, G. 2010. The World and the Geography of Otherness in Pharaonic Egypt. In
Geography and Ethnography. Perceptions of the World in Pre-Modern Societies, ed. by K.
A. Raaflaub and R. J. A. Talbert, 169181. Oxford: Blackwell.
OConnor, D. 2003. Egypts View of Others. In Never Had the Like Occured: Egypts
view of its past, ed. by J. Tait, 155185. London: UCL Press.

Otto, E. 1975. Anuket. In Lexikon der gyptologie 1, ed. by W. Helck and E. Otto, 333334.
Wiesbaden: Otto Harrassowitz.
Otto, E. 1975. Asch. In Lexikon der gyptologie 1, ed. by W. Helck and E. Otto, 459460.
Wiesbaden: Otto Harrassowitz.
Riggs, C. and J. Baines. 2012. Ethnicity. In UCLA Encyclopedia of Egyptology, ed. by
Elizabeth Frood and Willeke Wendrich. Los Angeles.
Schneider, T. 2003. Foreign Egypt: Egyptology and the Concept of Cultural Appropriation,
gypten & Levante/ Egypt & the Levant 13: 155161.
Schneider, T. 2010a. Foreigners in Egypt. Archaeological Evidence and Cultural Context. In
Egyptian Archaeology, ed. by W. Wendrich, 143163. Oxford: Willey-Blackwell.
Schneider, T. 2010b. A Theophany of SethBaal in the Tempest Stele, gypten &
Levante/Egypt & the Levant 20: 405409.
Te Velde, H. 1977. Seth, God of Confusion. Leiden: Brill.
Van Dijk, J. 1989. The Canaanite God Hauron and his Cult in Egypt, Gttinger
Miszellen 107: 59-68.
Ward, W.A. 1994. Foreigners Living in the Village. In Pharaohs Worker. The Villagers of
Deir el Medina, ed. by L.H. Lesko, 6185. Ithaca and London: Cornell University Press
Zivie-Coche, C. 2011. Foreign Deiteies in Egypt. In UCLA Encyclopedia of Egyptology, ed.
by J. Dieleman and W.Wendrich. http://escholarship.org/uc/item/7tr1814c