LIJEENJE STRAHA U NARODNOJ

MEDICINI BiH

RAIF ESMEROVI

Prema definiciji strah se opisuje kao intezivan i neugodan

negativni osjeaj koji ovjek doivljava kad vidi ili oekuje
opasnost, bila ona realna ili nerealna. To je uroena, genetski
programirana reakcija na prijetei ili bolan podraaj. Strah je
primarna emocija, kao i srea, tuga, iznenaenje, ljutnja i gaenje,
to znai da se u razliitim kulturama izraava na isti ili slian
nain, odnosno da izraavanje straha nije naueno. Strah nije
nefunkcionalan, on poput boli, iji je cilj zatititi tijelo od daljnjih
oteenja, svojom intezivnom neugodom i iskljuivanjem svih
drugih stvari koncentrira tijelo na obranu od onoga to izaziva
strah, postavlja sistem u stanje spremnosti i potie na paljivo
motrenje onoga od ega prijeti opasnost. (Wikipedia)

UVOD
Prouavajui etnoloku grau sa prijelaza devetnaestog u
dvadeseto stoljee vrlo je lako zakljuiti kako su ljudi u
nedostatku medicinskih i naunih spoznaja bolest dijelili na
dvije vrste fizike i duevne. Najrairenijim uzronikom
bolesti, zbog kojeg je najvie i pomrlo ljudi, bosanski narod je
vidio u destruktivnom uticaju zlih oiju. Odmah iza toga je
dolazio strah. Upravo iz tog razloga u sluaju pojave bilo
kakve bolesti prvo bi se vrio obred sa gaenjem ugljena u
vodi, protiv zlih oiju, ili izvodio ritual salijevanja olova/strahe,
zbog sumnje u pojavu straha. Ukoliko se niti jedna metoda
ne bi pokazala uspjenom traila bi se neka druga rjeenja
poput ljekovitog bilja, mehlema, hodinih molitvi i hamajlija,
etc. Vrlo esto, tek na kraju, za pomo se obraalo nekom
lijeniku, ali samo ako bi se on nalazio relativno blizu kue
tog bolesnika. Potreba da se pomo prvo trai u magijskoreligijskom domenu produkt je arhainog vjerovanja po
kojem se bolest zapravo smatrala boijom voljom ili kaznom,
ili posljedicom agresije zlih duhova, koji bi svojim
zaposjedanjem ljudskog tijela izazivali velike bolove i druge
tegobe.
Strah od zlih duhova, boije kazne, zlih oiju ili psihikog
oka nije samo odraz neprosvjeenosti jednog vremena ve i
njegove surovosti. Koliko je strah ukorijenjen u kolektivnoj
svijesti ovog naroda moda je najbolje predoiti kratkim
1

saetkom istorije Bosne i bosanskog naroda, koji je jo od

antikih, ilirskih vremena, bio konstantno izloen povijesnim
previranjima, ratovima i okupacijama od strane veih drava,
te je u skladu sa tim vrlo lako zakljuiti zato je on
akumuliran u tolikoj mjeri. To je u konanici stvorilo
psiholoki dojam da postoji strah od straha, koji je intenzivniji
od onog normalnog.
Naime, kako to tvrdi moderna psihologija ovjek se raa
samo sa dva straha od gladi i buke, dok sve one druge
fobije najee stiemo u djetinjstvu i sa njima se borimo
skoro cio ivot. Strah od gladi i strah od buke usko su
povezani sa nagonom za preivljavanje, i oni se kroz
odrastanje nadopunjuju sa nekim novim instinktivnim
strahovima ija je primarna funkcija odravanje ivota. No,
strah osim te pozitivne, egzistencijalne svrhe ima i svoju
negativnu stranu, kada djeluje sasvim suprotno odnosno
protiv samog ovjeka, ugroavajui tako direktno njegov
ivot.
Krug straha poinje u djetinjstvu
U narodu se vjeruje da su rtve samog straha mnogo vie
djeca nego odrasli ljudi, prvenstveno zbog njihove tjelesne i
psihike ranjivosti. Ve vijekovima u konzervativnom drutvu,
kakvo je uostalom i bosansko, djeca se vaspitaju strahom,
odnosno nad njima se vrila odreena psihika tortura kako
bi se ona doslovno programirala da se ponaaju prema
licemjernim mjerilima patrijarhalnog drutva u kojem se
tradicionalno gui svaka elja za razliitou ili
individualizmom.
Zbog toga uvijek i kaem da je pomalo ironino da iz
najljepeg perioda ljudskog ivota, kao to je djetinjstvo,
ponesemo najvie trauma, kompleksa i frustracija, posebno
od strane roditelja, sa kojima se onda borimo cio ivot. I
prije, kao i sada, najvei problem u prekidanju tog zaaranog
kruga igra povrnost i skoro nikakva volja za promjenama.
Problem svakog drutva je neshvatljiva potreba konstantnog
nametanja sa kojim se mlado ljudsko bie susree od
doslovno prvog dana; nameu nam religiju, nain ponaanja,
oblaenja, komuniciranja, razmiljanja... Naravno da trebaju
da postoje odreene ivotne i svakodnevne norme
ponaanja i reda, kako bi mogli ivjeti jedni pored drugih, ali
isto tako mora postojati sloboda izbora, jer bez toga ovjek
nije ovjek nego obini robot. Miljenja sam da upravo u tom
nametanju strah ima svoje startno mjesto.

bosanskim narodom je da se uplaenoj ili potpuno

malaksaloj osobi daje zaeerena aa vode. Opepoznato
je kako hladna voda ima blagotvoran uinak na osobu u
oku ako je se poprska ili umije, poto sama hladnoa
dovodi do kratkotrajnog i uinkovitog oka, ali ovaj put onog
pozitivnog.

Na osnovu svega do sada napisanog stie se racionalan

zakljuak kako je za bolje razumijevanje samog pojma
straha i njegovog uticaja na na ivot, ali i svakog pojedinca,
potrebno posvetiti to vie panje prouavanju ovog
fenomena ljudskog bia, a najbolje polazite takvog
istraivanja uvijek se krije u narodnoj medicini, koja je za
razliku od oficijalne, puno fleksibilnija i irih pogleda, te na
jedan suptilan nain zadire u samu intimu svakog pojedinca.
Kad se strah svee za smrt
Nekad se mislilo da e se ovjek razboljeti ukoliko
neoekivano pred njega iskoi neka ivotinja iz grma ili ga
neto drugo iznenadi na drugaiji nain. Posljedice jednog
takvog oka imaju jednako poguban uinak kako za psihu
tako i samo fiziko tijelo. Kroz neka empirijska, ali i magijska
iskustva, bosanski narod je oduvijek smatrao da se usljed
uticaja velikog oka ili straha ljudsko tijelo doslovno smanji,
ili bolje reeno, - zgri, to je svakako poznato i mnogim
drugim kulturama svijeta, gdje su se takvi neprirodni
deformiteti rjeavali masaom, iji je osnovni cilj da opusti
tijelo i vrati ga u njegov normalni oblik.

Privlaenje panje praktikuje se i u drugim situacijama, na

primjer, u cilju smirivanja djeijeg plaa, koji je najee
uzrokovan strahom od nekog ili neeg, a to se generacijski
prenosilo sa majke na kerku. Naime, nae nene su
uplaenom i uplakanom djetetu znale uz povlaenje prstima
vrha nosa, kako bi se tom gestom privukla panja, i
isputanjem visokog tona koji najvie podsjea na
oglaavanje mia (cccccc...), tako to bi stisnule usne i
uvlaei zrak u usta proizvodile zvuk slova C, privui panju i
smiriti onaj najintenzivniji nagon za plakanjem histeriziranjem. Time bi kod djeteta dolazilo do postepenog
smirivanja.*
Strah prema kazivanju naroda ima toliko destruktivan uticaj
na samog ovjeka da mu moe izazvati ak i smrt. Pojedine
stravarke po Bosni tvrde: da se u odreenim situacijama
strah moe svezati bolesniku za smrt odnosno, od njega
ovjek doista i umre, te se takvim osobama ne moe pomoi.
O tome je pisao jo u vrijeme austro-ugarske okupacije BiH i
doktor Leopold Gluck (Prilog narodnom ljekarstvu Bosne i
Hercegovine), gdje on na samom poetku svoje studije o
folklornom poimanju straha kod bosanskog naroda navodi:
Istina je, da nenadani i nagli duevni potresi, koji se obino
oznaavaju uasom i stravom, suvie u rjegjim prilikama,
tako zvanim shokom, t.j. naprasnom klenuti ivaca u
glavnijim organima, naroito u srcu, moe i smrt nastupiti.
Ma da se je to i rijetko kad utvrdilo, opet je to narod primjetio,
samo to je to u duhu narodnjeg ljekarstva postalo
svagdanjom pojavom"

No, posljedice oka imaju daleko kompleksniji uticaj na

ljudsko tijelo i um, to se po miljenju naroda, najbolje oituje
u tvrdnji da se usred naglog straha mogu pomjeriti pojedini
organi u tijelu, poput srca i eluca. Oba organa sklona su da
u tom naglom tjelesnom gru, kada ovjek doslovno izgubi
dah, promjene svoj poloaj i samim time dodatno
zakompliciraju bolesnikovo stanje. Na osnovu takvog
uvjerenja u narodnoj medicini kreirani su magijski obredi
vraanja u prvobitno stanje poput salivanja olova i salivanja
strune, o emu e kasnije biti vie rijei.
Usljed intezivnog stresa odnosno velikog straha kod ovjeka
dolazi do rapidnog gubitka tjelesne tekuine u ustima, sline,
pa se od davnina uplaenom nudila aa vode "da doe do
sebe". Osjeaj straha je toliko jaka emocija koja trenutno
oduzima tijelu veliku koliinu energije -hipoglikemija- zbog
ega je potrebno hitno reagirati kako bi se ona povratila
nazad. Na temelju te spoznaje ustaljena praksa meu
2

* Mada se pla djece u prvim mjesecima, ali i godinama ivota, ne smatra

loim poto pripomae razvijanju plua, nije se dozvoljavalo due plakanje

muke djece zbog straha od pojave bruha (hernia) ili klinia (hidrokela).

Mjerenjem protiv straha

Strah odnosno uplaenost mogu uzrokovati mnogi imbenici
poput lavea psa, udara groma, poara, vode, loih vijesti i
drugog. Vrlo esto upravo je on glavni krivac za mnoge
ivotne potekoe i neuspjehe jer ini ovjeka nesigurnim i
sklonim povlaenju, podcjenjivanju samog sebe. Uplai li se,
na primjer, beba od nekog ili neeg u prvim mjesecima
ivota to esto moe biti od glavnih razloga zbog ega neko
dijete teko napravi prve korake ili openito prohoda.
Uplaenost se moe pojaviti bilo kada i bilo gdje, no ipak
postoje specifine situacije kada smo mu direktno izloeni,
kao u sluaju neke opasnosti. Osjea li se ovjek preko dana
kao mamuran a naveer pati od loeg spavanja, razdraljiv
je, sklon depresiji i tjeskobi, onda se obino misli da je rtva
pretrpljenog oka. Postoje i neki alarmantni znaci da je strah
u pretjeranoj mjeri prisutan u ovjeku a to su none more.
Stravarke otkrivaju da ukoliko neka osoba sanja konja ili
neku drugu ivotinju da nasre na njega, siguran je znak
velikog straha koji u sve veem intezitetu obuzima tijelo i um.
Zanimljivo je navesti kako se u Latinskoj Americi strah
naziva susto, to se doslovno prevodi kao "gubitak duha" i
prema miljenju tomonjih curanderosa (iscjelitelja), susto je
bolest uzrokovana jednim ili vie traumatskih iskustava.
Simptomi ukljuuju nemir, letargiju, depresiju, nesanicu i
razdraljivost. Svaki od njih se slae da je to jako loe stanje
za ovjekov duh. Posebno zabrinjavajue je ako preplaena
osoba budi se umorna, ima teke noge i esto osjea
gubitak tekuine u tijelu, naroito u ustima.

lijevog stopala, tojest vrha palca. Pri tome se nit zategne,

kako bi se precizno odredila duina. Onda se poetak niti
koji je bio na vrhu srednjeg prsta stavi na lijevu ruku, takoer
na vrh srednjeg prsta a onaj koji je bio na lijevoj nozi na
desnu nogu palac. Nit se ponovo zategne, kao u prvom
sluaju. Ispostavili se da postoji i minimalna razlika izmeu
prvog i drugog mjerenja (mjere) stravarka donosi finalnu
dijagnozu bolesnik je obolio usred velikog straha! No,
utvrdi li se pak da su obje mjere iste duine objavljuje se
kako bolesnik pati od neke druge tegobe.
U treoj i finalnoj fazi rituala, koja je uslovljena ispravnom
dijagnozom, ako je bolesnik obuzet strahom i tijelo mu se
zgrilo odnosno smanjilo zbog toga, stravarka izree vunenu
nit s makazama ili noem na devet jednakih dijelova i kasnije
ih odnosi baciti na centar njoj najblieg raskrija. Nakon to
se uplaeni podigne paljivo sa poda, stravarka uzima metlu
i istim redom kako je postavljala dijelove jemenog zrna
pomete ih u smjeru etiri strane svijeta, pri tome ponavljajui
kratku egzorcistiku formulu: Bjei strava, ubost e te
krava!. Iza toga izvue etiri slamke iz metle i njih isto baci
jednu po jednu u smjeru etiri strane svijeta slijedei
sunevu putanju ( u smjeru kazaljke na satu), kako bi i tom
ritualnom gestom uticala na ozdravljenje bolesnika. On dok
naputa stravarkinu kuu mora se strogo pridravati pravila
da se na putu do svog doma ne okree nazad, zbog
vjerovanja da u suprotnom duh bolesti moe tu gestu
protumaiti znakom slabosti i vratiti se nazad u tijelo
bolesnika.

Bosanske stravarke su mnogo vie u prolosti nego li u

dananje vrijeme prakticirale jednu interesantnu metodu
anuliranja uinaka straha iz bolesnika koristei se mjerenjem
duine tijela uplaene osobe. Za nju postoji nekoliko naziva
poput odsjecanje krajice, urezivanje krajice, mjerenje
skrate ili jednostavnije mjerenje od straha.
Procedura provjere da li je bolesnikovo tijelo zgreno od
straha nekada se izvodila na sljedei nain: bolesnik lei na
zemlji ili podu okrenut licem prema dolje rairenih ruku i
nogu. Stravarka uzima jedno zrno jema i paljivo ga
prepolovi na etiri priblino jednaka dijela. Ove minijaturne
komadie stavlja bolesniku pod dlanove obje ruke te ispod
lijeve i desne noge. Kako je uoljivo u ovom primjeru ona
slijedi drevno magijsko pravilo da se uvijek poinje i
zavrava sa desnom stranom, koja se smatra pozitivnom i
boijom*, odnosno prvi komadi zrna stavi se pod desni
dlan, drugi pod lijevu nogu, trei ispod lijevog dlana a etvrti
pod desnu nogu.
Kada zavri sa prvim dijelom rituala stravarka prelazi na
mjerenje duine bolesnika tako to e s vunenom niti
dijagonalno mjeriti od desne ruke, vrha srednjeg prsta, do
3

* Svi magijski oblici lijeenja u bosanskoj narodnoj medicini baziraju se na

borbi protiv snaga lijeve strane zlih duhovni bia, uzronika bolesti i
nesree te se kroz ritualne geste i postupke potencira dominacija desne
strane na kojoj prema mitolokom vjerovanju borave meleci i druge iste i
pozitivne sile.

Uticaj straha na ivce i crijeva

U ljudskom tijelu strah se manifestira na dva naina kroz
crijeva i ivce. Kako je zabiljeio doktor Leopold Gluck prvi
oblik javlja se prvenstveno kod djece u vidu nekontrolisanog
trzanja tijela u vremenu dok spavaju, to se deklarira blaim
oblikom, te u pojavi epilepsije, to je svakako tei oblik
oboljenja. Kod odraslih strah se manifestuje kao akutni
umobol ili estoka glavobolja, slabost u udovima, naroito
drhtavica u nogama i tamni krugovi oko oiju. Isto tako i
este none more su takoer popratni simptomi straha.
Kada je strah akumuliran u crijevima onda bolesnik pati od
kroninog proljeva, usljed kojeg mu tijelo onemoa i izgubi
snagu. U prilog tome, jo i danas se smatra da odrasli ljudi
koji od masne hrane dobiju proljev ili openito pate od onog
to se u klasinoj medicini klasificira nazivom iritabilna
crijeva u djetinjstvu su bili podvrgnuti fizikom ili psihikom
zlostavljanju usljed ega im se pojavio veliki strah.
U sluaju da je strah izazvao epilepsiju narodna medicina
sugerira da se bolesno dijete u vrijeme epileptikog napada
ne smije se niti hraniti niti dodirivati, sve dok grevi traju, a
pod nos mu se mora staviti krpa zamoena u ocat, u namjeri
da otar miris ublai trenutne potekoe u kojima se nalazi.
Onda kada grevi postanu slabijeg inteziteta, majka djetetu
obrie slinu sa usta, te mu stavlja obloge odnosno lanenu
krpu umoenu u ocat na glavu (elo) i pupak*.Tek onda kada
grevi potpuno prestanu, nakon nekog vremena, majka smije
podojiti dijete.
Ako je strah (bolest) zahvatio crijeva, prije suneva izlaska,
preporuuje se nabrati nekoliko granica sedefila (Ruta
graveolens), stucati je, pomijeati sa malo vode, pa tu
mjeavinu procijediti kroz gazu. U procjeenu tekuinu doda
se po pola kaikice meda i eera te se na kraju ta smjesa
ostavi negdje napolju na Suncu i zraku 24 sata. Ovaj
lijek se bolesnom djetetu daje tri dana uzastopno u zoru,
odnosno sat vremena prije izlaska Sunca. Odraslim se, pak,
ovaj je lijek daje dui period, obino oko devet dana, ili samo
voda u koju je potopljeno istucano lie biljke Veronica
officinalis.
Listovi ove biljke u prolosti davani su kao profilaktiko
sredstvo, u vidu amuleta, trudnicama, rodiljama i djeci, da ih
nose na grudima kako bi bili zatieni od uticaja straha.
U Visokom ali i drugim okolnim mjestima, Veronica officinalis
ili stravna trava stavljala bi se u metalnu posudu sa
izvorskom vodom, koja bi se poklopljena drala na poretu
sve dok voda ne provrije. im se to desi, stravarka drei u
jednoj ruci lavor ili tepsiju iznad bolesnikove glave, ali tako
da nema fizikog dodira, u nju izlije prokljualu vodu iz
posude a onda okrene naopako tu posudu na sredini tepsije.
Ukoliko vakuum povue vodu ispod posude -"upije vodu"bolesnik e se osloboditi posljedica straha. Identian
4

postupak se ponovi jo dva puta. Vodom se na kraju

bolesnik umije po licu, obriu mu se ruke i noge a ostatak,
zajedno sa biljkom, izlije na raskre.
Za lijeenje simptoma straha bosanske stravarke esto
preporuuju i ovu ajnu mjeavinu: po prstohvat Mentha
pulegium i Veronica officinalis se prelije sa dva decilitra vode
i ostavi pola sata poklopljeno. aj se pije zaslaen s medom
tri puta na dan.
Ljekovita mo olova
Za olovo se u bosanskom narodu vjeruje da posjeduje
profilaktika svojstva emu svjedoi i obiaj da im se uje
neka loa vijest, posebno o bolesti ili nesrei, kae se: "olovo
u ejtanove ui!". Najpoznatija specifinost olova, zbog koje
je uostalom i neizostavni rekvizit u lijeenju straha, jeste ona
da absorbira negativnu energiju u sebe.
U folk medicini BiH primjetan je uticaj homeopatije te
psiholokog uvjerenja kako se ok moe lijeiti novim
okom. Naime, kada se neki pojedinac, a posebno dijete,
jako uplai usljed neoekivanog i krajnje negativnog
iznenaenja, da ga doslovno preplavi jeza i trnci po stomaku
i grudima, preplaena osoba na tren izgubi dah i onda se
moe desiti, prema miljenju stravarki, da se srce pomjeri "iskoi"- nekoliko milimetara ili centimetara na lijevu ili desnu
stranu.
Osim klasinog simptoma napetosti, umora, bljedila u licu i
naglog trzanja u snu, osoba kojoj se "pomjerilo srce" esto
gubi dah i neto je probada u grudima. Jedini lijek tome
stanju je, prema tvrdnji stravarki, ritual salivanja olova, ija
efikasnost u ovom sluaju oito se bazira na ideji da e
preplaena osoba, nad kojom se izvodi ritual, doivjeti novi
ok od jakog zvuka koje proizvodi rastopljeno olovo u dodiru
sa hladnom vodom.
U toku tog kratkotrajnog stresa, tokom ponavljanja tri puta
izlijevanja rastopljenog olova u posudu sa vodom, srce e se
postepeno vratiti na svoje mjesto. Materijalni dokaz tome
stravarke pronalaze u samom obliku olova koje mora imati
oblik duguljaste suze, to se naziva - srce.

salila i onda je doao do zdravlja. Eno ga sad opet radi na

Ilidi u mesari.
Oito je da problem velikog straha u ovjeku zahtjeva i veliki
angaman, emu svjedoi jo jedan sluaj iz prakse ove
stravarue:
- Bila ti je neka ena. I htio je vo da je ubije, a nije. I ondar ti
je ona pala u komu i od tada uvijek pomalo spava, pomalo
pada u komu. Gdje god je zadesi, pane. Nita ne zna. Evo,
ima 79 straha da sam joj do sada salila i sad joj je to
prestalo, haman eto po jednom je u hefti snae. Dok jo koji
put salije, prestat e joj skroz. Samo straha. Nita doktori ne
znaju. Gledaju - sve ispravno, sve fino, a ovjek ne mere da
ivi. Straha oivi sve ivo. Udari i u noge, i u ruke, i u glavu, i
u sve. Tri strahe salije - isto ko da rukom odnese. Otkako
je svijeta i vijeka izliva se straha.

Nakon to je tako podvrgnuta egzorcistikom obredu sa

olovom u vodu se bace i tri vrua ugljena iji zvuci pitanja
treba da imaju umirujui efekat na bolesnika, poto taj
prigueni ton sam po sebi simbolizira gaenje odnosno
smirivanja. Vodom se nakon svega poduzetog bolesnik
umije i malo je otpije, ime je lijeenje zavreno.
Nekada je egzistiralo pravilo da se mjerenje od straha izvede
prije samog salivanja olova, kako bi se na taj nain u
potpunosti eliminisao svaki uticaj straha. Stravarke misle da
strah moe ovjeku ui u krv i kosti i "tada ga je teko
istjerati iz insana", pa se mora biti uporan i domiljat u
lijeenju.
* Bitno je za dokumentirati kako se upravo navedena mjesta na tijelu u
bosanskom okultizmu smatraju dvjema kardinalnim takama preko koje je
svaki ovjek povezan sa spiritualnim svijetom.

Primjeri lijeenja straha

Borba sa strahom nije jednostavna i esto iziskuje puno
strpljenja. Tome najbolje svjedoe stravarke ija su radna
iskustva prepuna razliitih sluajeva. Stravarka Emina
Hadihasanovi jedne prilike je ispriala novinaru nekog
sarajevskog magazina sljedee:
- Ja sam lila (salivala strahu) ovjeku, fatali ga etnici,
zatvarali i svata mu radili, a i u zgradi mu eksplodirala velika
granata. Bio taman da umre. Vie nije mogao mai. Nije
smio nikud sam to nije dijete sa sobom vodio. Nije smio u
WC otii da ga dijete ne bi odvelo. A mesar bio dobro
sposoban, kran. I doktorima iao, iao, a nema nita - sve
dobro, a tetura. Ja sam mu sedamdeset i sedam straha
5

Ilirska ostavtina
Za ritual salivanja olova, koji je poznat u mnogim zemljama
Balkana, ali i Bliskog istoka poput Palestine, Sirije, Libanona,
Egipta, iranski antropolozi misle da potie od ilirskih ratnika,
koji su u vojnoj slubi Rimskog carstva proirili ga po svim
onim zemljama gdje je sezalo mono carstvo antikog Rima.
Zbog toga su ga preuzeli Turci, Arapi, Perzijanci i idovi, to
dovoljno potvruje da se radi o djelotvornom i uinkovitom
obredu anuliranja straha, urokljivih oiju ali i magije.
Kuriozitet koji se u narodu iskljuivo vezuje sa darom
proricanja i salivanja olova jeste to su obje tehnike esto
poklon nadnaravnih sila nekom pojedincu. Naime, znanje o
salivanju olova, prema kazivanju stravarki, esto "doe na
san", odnosno budua stravarka ga sanja. Jedan od takvih
primjera je bila je i ve spominjana Emina Hadihasanovi:
- Ja sanjala da u umrijet. A ova mi se kua k'o obrela
negdje na velikom brdu. I sad ja traim nekoga da mi proui
Jasin, i nikoga ne naoh. I onda turim pored ove seije deku
i legnem da umrem. Ponem uiti Jasin i tri mubina Jasina
prouim, i umrem. Kad sam se izjutra probudila, znam ta
sam sanjala i ta je bilo, i onda odem jednom hodi na
Vratnik i kaem mu taj san.
On kae: To je dobro za tebe to si sanjala ako e salijevati
strahu. Nisam nikad, rekoh, ali, eto, mogu poeti. Odatle
doem ovdje, kad, gore ima jedna ena - sve od doktora do
doktora. Ufatilo je, ne moe da makne. Kae: Ja te noas
sanjala da mi salijeva strahu. Ja se nasmijah i ree': nisam,
bogami, nikome. E, kae, meni e je sad salit. E, reko', kad
je tako, hou. A ona uz stepenice moje na koljenima izie.
Ne moe da previje nogu. E, tu ja uzmem kaiku i ponem
da salijevam strahu. Kad sam joj salila treu strahu, ona se
ovako neta uinu, die se na noge i pone hodati. ivjela je
iza toga tri-etiri godine i umrla. A ja otad salijevam strahu.

U tri uzastopna izlijevanja rastopljenog olova ono doista

oblikuje jednu ili vie figurica onog ega se neka osoba
uplaila.
- Dou mi ene i ne znaju da se ustvari plae svog mua. Ja
to odmah otkrijem i kaem joj - tebe je tvog mua strah!
Naravno, ponekad naem i figuru koja pokazuje da se mu
plai svoje supruge. Za uklanjanje straha najvanije je otkriti
uzrok.

Pomae samo onom kome treba takva pomo

Doktori ne mogu lijeiti strah

Stravarka Hadinica iz Potur mahale u Travniku jo je jedna
od onih rjetkih kojima su internetski portali i openito mediji
posvetili malo prostora. U razgovoru sa novinarom koji ju je
intervjuisao, Hadinica otkriva neke od tajni ove drevne
tehnike.
- Nije ovo nikakva gatka, ovo je korisno, ali ima ljudi koji
misle drugaije, pa ne bi voljela da se pie kako se zovem.
Ne bi voljela ni zbog ostale familije, zna kako ti je to pojanjava. Kae da joj dolaze ljudi odsvakud, iz cijele
srednje Bosne, Zenice, pa i Sarajeva. Svako doe sa svojom
priom i sa svojom nevoljom. Od radnika, pa do doktora,
politiara i pjevaa. Adet je da se salijevanje strahe mora
naplatiti. Neko da neto novca, neko donese poklon, ali da bi
sve bilo potpuno, mora se dati nagrada. Zato strahu ne
mogu salijevati blii srodnici koji ive u istoj kui. Iako je
uvrijeeno da se ovom starom egzorcistikom vjetinom
bave samo ene, strahu mogu salijevati i mukarci, ali kau
da nije zgodno da mukarac salije eni strahu.
Ritual sa olovom bez svake sumnje potie iz amanizma koji
se bazira na animizmu. Vjerovatno zbog svoje pomalo
misteriozne moi preobrazbe, da mjenja stanje iz vrstog u
tekue i obratno, olovo je ponukalo drevne ilirske amane da
uz njegovu pomo, kroz magijski ritual, pokuaju da
promjene i trenutno stanje u kome se nalazi bolesnik. Osim
toga, stravarke, ali i pojedine hode, koji prakticiraju ovu
metodu, slau se u miljenju kako olovo ima jednako ubojitu
mo prema ljudima ali i demonima. Naime, kako god
puano zrno moe ubiti ovjeka tako i olovo u
amanistikom ritualu moe ubiti odnosno preciznije kazano
zarobiti u sebe energiju nekog duha i tako ga udaljiti od
bolesnika.
6

I u razgovoru sa nekim drugim stravarkama sa kojima sam

imao priliku, a i ast, da razgovaram naiao sam na
identino miljenje. Svaka od njih kategorino tvrdi da sve
ono to se pokae u olovu prokazano je i ne moe vie
nauditi bolesnome.
- Salivanje olova e uvijek pomoi onome ko je sluaj za to,
odnosno, ko je pun straha ili neke druge negativne energije,
a ako njegov problem nije za strahu onda nee ni od nje
imati koristi, govorila je za ivota Mevlida O. iz Velike
Kladue, jedna od onih stravarki koja je svoje iscjeliteljsko
znanje nasljedila od svekrve.
- Niko ne zna koliko je star ovaj obiaj. Meni je ao to
izumire, nema mladih ena koja bi htjele uiti, a i malo je oni
koje bi to mogle - kae Hadinica i pojanjava predispozicije
koje su veoma stroge: onaj ko je ve iskusan u salijevanju,
ueniku daje izun, odnosno dozvolu. ena mora biti
pobona, pokrivena i bilo bi poeljno da je obrazovana,
posebno u islamskom duhu. Ne mora biti obavljen Had, ali
kako kae Hadinca, nije zgoreg.
U nastavku razgovora stravarka Hadinica ispriala je kako
su joj jedne prilike doveli i nekog pjevaa koji je pjevao u
oblinjem restoranu.
- Kae on meni, ne znam ta mi je, samo bi se svaao?!
Pomislim sigurno ga je neko prepao. Salijem strahu, kad
svaki put figura mukarca se pokae. Pitam - ko te uplaio? I
on mi onda ispria sve, kako je jednog prijatelja primio u
kuu da prenoi, a ovaj zapravo bio lopov i htio ga opljakati.
Pjeva je taj dogaaj preutio i zadrao strah u sebi, a kad je
dolo do problema, tek je onda potraio pomo.

Nakon to hukne u no stravarka opet ponavlja pokrete

noem od glave do pete citirajui tekst basme i tako ukupno
devet puta. Nakon zadnjeg ponavljanja no stravarka baci
sebi iza lea.
Uoljivo je u samom tekstu formule kako se strah doivljava
kao neko nadnaravno parazitsko bie bez spolnog obiljeja
odnosno "crni duh" koji je opsjeo bolesnika. Pri kraju
formule stravarka ga prezrivo oslovljava i sa "prljava pogani"
- neista materija - aludirajui time da ga je pobjedila i
razotkrila. Dodirujui njeno otricom noa bolesnika po tijelu
stravarka imitativnim pokretima i rijeima ritualno kanjava
duha zbog toga to se usudio ui u ljudsko tijelo i muiti ga*.

Presjecanje straha

Personifikacija straha kroz oblije mranog duha nije

sluajna ve utemeljena na vjerovanju svih stravarki o
postojanju crnog straha koji ue ovjeku u glavu i vrlo ga je
teko istjerati. Isto tako, postoji "dnevna straha" i "nona
straha" - uplai li se neko po danu lake e se izljeiti od
straha nego ukoliko se prepao nou "jer to je crna straha i
ona insanu ue u glavu!".

Osim salivanja strahe i odsjecanja skrate stravarue

poznaju i druge metode lijeenja straha, poput "uvarivanja
strahe" ili presjecanja noem. Ovaj zadnji metod vrlo je
rjedak i danas je pravo udo pronai jo neku stravarku koja
ga prakticira. Po tome je krajem prolog vijeka bila poznata
sada ve rahmetli Fatima Dizdarevi, koju je tome poduila
svekrva.
Stravarka uzme no sa crnom drkom (koricama) i kako
dodiruje prestraenog, koji lei na podu ili krevetu licem
okrenut ka plafonu, tako prati tekst egzorcistike basme. Kao
i u svim drugim bajanjima i u ovom stravarka poinje sa
uenjem "od glave pa na dolje":
Ne sjeem N tebe i tvoje tijelo
ve sjeem tebi crni strahu glavu,
sjeem ti grlo,
sjeem ti ramena,
lijevu ruku, desnu ruku,
prste od najmanjeg do najveeg,
param ti grudi,
sjeem ti srce,
vadim ti drob,
presjecam te po stomaku,
lomim ti kimu,
sjeem ti obje noge, oba stopala,
i svih deset prstiju.
Bjei, prljava pogani,
nee ovdje jesti ni spavati,
bjei, crni strahu, od N daleko;
gdje pas ne laje,
maka ne mjaue,
pijetao ne kukurue,
sa mojom basmom a boijom hazmom, huuuu!
7

Primjetno je u tekstualno kraim ili duim egzorcistikim

formulama da se strah uvijek protjeruje iz kostiju ("utjerao mu
strah u kosti"), poput ove sa Sandaka gdje bonjaka
stravarka govori:
Bjei, straho,
iz kosti pod kou,
sa koe na dlaku,
sa dlake u Crno more!
Kanjavanje straha nije rjetka pojava u narodnoj medicini
Bosne i Hercegovine. U antologijskom djelu Antuna Hangija
o ivotu i obiajima Bonjaka autor opisuje metodu salivanja
olova i navodi kako stravarka na kraju obreda makazama
"sjee" povrinu vode u svim smjerovima, aludirajui tim
pokretima na sjeenje straha. Jo jedan podatak jasno
upuuje na narodnu predstavu straha kao duha, naime, sve
stravarke imaju neka pravila koja izvode one ili sam bolesnik
zbog opreza da se straha ne vrati nazad, bilo da je rije o
oblaenju nove odjee, vjeanju makaza i noa na ulazna
vrata, ne osvrtanja unazad, itd.

Kad strah udari u stomak

Mo pljuvake
U bosanskom narodu poznate su neke od profilaktikih radnji
sa kojima se eli trenutno anulirati uticaj straha. Najee je
lagano pljucanje sebi meu grudi. Kada se govori o
negativnim pojedinostima, a posebno o bolesti, ili se pak
ovjek neega uplai, bio je obiaj da se blago razvue
okovratnik koulje ili majice, kako bi se oslobodila od dodira
sa tijelom, i tako omoguilo pljuvaki da padne na grudi,
blizu srca.
Tradicionalni obiaj pljucanja u stranu ili ispred sebe, kada
se svjesno eli udaljiti zlo, segment je istovjetne prakse.
Naime, u onom sluaju ako se opaze na sredini raskra
baeni komadi olova i ugljena, od salivanja strahe, a u cilju
da ih neko nagazi i primi strah bolesnika na sebe, pljune se
prema vienom i kae:" Na kome si bila na toga i prei", u
nakani da se sauva od te natprirodne transmisije.
Strah se poput magije, prema narodnom uvjerenju, moe
usmjeriti sa sebe na drugu osobu ali samo u onom
najsvjeijem trenutku, dok jo nije ovladao potpuno umom
osobe. im proe prvi ok, preplaena osoba, ukoliko vidi
neku drugu na pristojnoj udaljenosti, moe tri puta ponoviti
ovu kratku formulu fokusirano gledajui u svoju "metu":
Na crvu crv,
na mravu mrav,
na konju konj,
na kravi krava,
a na tebi moja strava,
huuuu od Boga hazma
a od mene basma!
Zatim pljune na svoj prst (kaiprst) i obrie ga uz drvo ili
povrinu zemlje, kako bi tim ritualnim postupkom dodatno se
protjerao strah i na neki nain proistilo tijelo od njega.
*U narodnoj medicini BiH praksa koritenja metala, kao uinkovitog
sredstva zaplaivanja duhova bolesti, tradicionalna je i njeno porijeklo
svakako treba traiti u najranijoj ljudskoj povijesti. Ova vjetina temelji se
na uvjerenju kako sve ono to moe povrijediti ili ubiti ovjeka, poput olova
(metak) ili eljeza (no), moe takoer imati identian destruktivni uinak i
na same demone bolesti. U krajnjem sluaju takva je predodba i
razumljiva ukoliko uzmemo u obzir da duhovi, koji napadaju i opsjedaju
ljude, egzistiraju na slian nain kao i oni sami te da su samim time ranjivi.

U narodnoj medicini BiH najee ene lijee probleme sa

elucem, koje se nazivaju eludarice, i kao u sluaju straha,
poput stravarki, i one tvrde da se od "pomjerenog eluca
moe i umrijeti!".
Veina njih rezonira da bi eludac trebao u tijelu biti
pozicioniran u visini sa pupkom. Usred odreenih
nepovoljnih akcija i deavanja, poput podizanja tekog
tereta, pada sa visine, provoenja dugotrajnih dijeta,
spavanja na rukama ili dranja ruku iznad glave, kod ena
nakon poroda i slinog, moe doi do negativnih implikacija
na rad i poloaj eluca. Ponekad uzrok tome moe biti jaa
prehlada, kada usred agresivnog kaljanja, eludac "iskoi"
iz svog leita. Simptomi su goruica, povraanje i gubitak
tjelesne mase.
Uticaj oka, stresa i openito straha takoer je est uzronik
pomjerenog eluca. Kada se odreenom opservacijom utvrdi
da je"strah udario u stomak" inzistira se na krajnje blagom i
njenom pristupu bolesniku. On sadri tri ili vie etapa koje bi
se mogle podijeliti u slijedee kategorije:
Profilaktiki pristup
Prirodno lijeenje
Magijski angaman
Masaa

Profilaktiki pristup
U narodu se vjeruje kako na probleme sa elucem dosta
djeluje psiha, odnosno sklonost nervozi, brizi a posebno
paniarenju. Zapravo, kako smo do sada mogli zakljuiti,
svaki oblik psihike napetosti ili straha ima direktan uticaj na
ljudsko zdravlje. Za onu osobu koja naglo izgubi apetit, slabo
jede ili je "uta u licu" vjeruje se kako ima problema sa
strahom. Poznato je, isto tako, kako plahe i bojaljive osobe
- "ko se esto i lako prepada odnosno "strunjiva"- imaju
najvie problema sa elucem. Njima se diskretno
preporuuje da potrae kamen "ustavljak" i stave ga u au
iz koje esto piju vodu.
Naime, kako to pie Antun Hangi, bonjake majke su za
smirivanje histerine djece, koja puno plau i ne ele zaspati,
koristile kamen ustavljak. Do njega se dolazilo na vrlo
jednostavan nain: na neko drvo napolju bacalo bi se sitno
kamenje sve dok jedan ili njih vie ne bi se sluajno
zaustavilo na nekoj grani. Taj se kamen uzimao i stavljao
djetetu pod jastuk. Kamen ustavljak u narodnoj medicini BiH
ima svojstvo da smiruje, oputa i na taj nain ozdravljuje (1).
Za probleme sa strahom, koji utie na eludac, odabiralo se
drvo gloga.

Prirodno lijeenje
Svaka bolest eluca nastala usred konstantne izloenosti
stresu i okovima stravarke i eludarice u prvoj fazi tretiraju
tradicionalnim lijekovima poput onog kada se devet listova
sedefila istuca i pomjea sa kilo meda te uzima tokom 40
dana (2). Uinkovitim se pokazao i aj od granica dunje,
koji ima izuzetno ugodan okus i lijepu crvenu boju, koja
prema homeopatskom shvatanju "stimulativno utie na
psihu" ba poput aja od kamilice, ija uta boja idealno
djeluje na one koji imaju "uto lice zbog bolova u stomaku".

Magijski angaman
U kolektivnoj svijesti bosanskog naroda strah je neodvojiv sa
problemima srca i eluca, to dovoljno uvjerljivo prezentira
identian nain ljeenja. Naime, ritual pod nazivom
"uvarivanje strahe" koji se bazira na upotrebi prokljuale
vode i okretanja prazne posude, kako bi vakuum povukao
vruu vodu unutar posude, koristi se za lijeenje eluca ali i
straha. Jedina razlika u ritualima je da se u sluaju lijeenja
pomjerenog eluca voda na kraju prolijeva i ne dolazi u
kontakt sa bolesnikom, dok kod neutralisanja straha bolesnik
se njome umiva i peru mu se ruke i noge.

(1) Volebna uloga kamenja u razliitim segmentima magijskih aktivnosti

poznata je iz neolita i temelji se na kultu Velike Majke, najstarijeg

boanstva u ljudskoj povijesti. Upravo iz tog vremena potjeu i prve
kamene statue i kipovi svih oblika Velike Majke "one koja daje ivot i titi
ga". ak i veina obreda i sveanosti koja su se izvodila u njenu ast
obavljali su se u peinama, kako bi se u zemljinom utrobi ostvario to blii
kontakt sa ovim najstarijim boanstvom, bez kojeg je bio nezamisliv
poetak ljudske civilizacije.
(2) Prema kazivanju stravarki prljava voda od kupanja vodom u kojoj se
salivalo olovo, treba se proliti u potok ili rijeku, i "im pree devet kamenja
zlo i bolest se razbilo!". Poznat je i stih egzorcistike basme "na devet
kamenja da se obije i razbije". Devet je isto tako, uz broj 40, simbol Velike
Majke (devet mjeseci trudnoe/40 tjedana), a njihovi uticaji su doslovno
sveprisutni u bosanskoj ali i svim drugim magijama svijeta.

Masaa
Laganim masiranjem nauljenim rukama, poevi od lijeve
ruke te idui prema ramenima i sputajui se niz lea,
izmeu donjih rebara i zdjelice, sa stranje strane, vri se
cjelokupna masaa tijela u namjeri vraanja eluca na svoje
mjesto. Treba naglasiti da openito masaa se izvodi u
onom najteem obliku, kada niti jedna prethodna metoda nije
imala uinka. Poneke eludarice jaim pokretima izmasiraju
samo dio ruku do lakta a onda ga podveu sa nekom krpom i
tako ostave pola sata.

e-book
Velika Kladua, 2016.godina