Sie sind auf Seite 1von 189

  

     
  


 
 








  

  









   


 


  


 
  
    

() *++,

+ 









 

 
 






  
 

 



!E 

+ 






, 




 

 







 







 

(







-
 (




 
 




  


 


(

  
 


 

  -
 (


 

J

  








   



 



 
 4 

 



 


    


  






 
 


,


   

  




   




 

 


 

 )

(

 

 











 

  

 


  
 
  
 


 

 


 






 




 


 

 



 
























 

 4

   

 




 


 






  


   
0 


 






(
 












  


  


 






 


0 



 


 
(

, 
, 











 


(
  
 




+

   





 
:
   
:

 6 








 

 

 
 

 3





>#  

 







  

 
" 


 







 

 (



!##" 

 











*





  






  






 

 











 
 





 

  

 ,










  

 


















(

 

 G 






  

  






 









 




 




 

 

 
 
 




,  


G  




 
(

 

1 "      ,   


-         
  "    2   
    "       +
      %    
"         %
          
"   2 ,     
      ,  
    "      %
   ,      ,   
           !
          % 
         
        
       ! 
         
         
    "  "    3

 


   

              


   %       
   "   %   
 "     "  "   
            1 "
        
        %    4   5
         












 


 


!"    6   "% $


     % $ % & % $3% 7 
%   %    % &  0%    
  "
$ 




   




9

 







 


 

  





 





  
(





  ,

0
 




 


!          


            
          
 4   5      %
 "           




 9




  




 




 


 










 







 







 

 


 


3 
 


  






 















 






 (




 

   











 

 






9# "
:; "




 




 

 







 


(




 

 
 





 

  

 










 

 








 








 




  
 



 

+ 8

 

 



 
(

 
(







 












(


 














 


 

 
  













 





   

0 








 

 





 
 

 +
 





 






 

  
 

 

  




 


  






 





 (

:

  
 

  + 

(


 



 

(
  






 
(

 
 
 

(

<  




 

 

 




9

http://eucbeniki.sio.si/test/iucbeniki.
G 








 

 


 
 
















  

 






 



 

 








G  



 




 


 







 ,

  



 







 







 




  


 


 )


-
 

 /



 ,










 




 




  






;  
O

 

(






 










 
  

 






 

(


 


 (


  

 












$    "%



    





  

   







  



  5


 (

  
 (

 

 




&




  
     
  


  




  


 
     




 



 


 


 





 













  




 
 

 






 

 


  












  

 


0 

 





,
-





, 

/ 




 

7  


, 





 


















0 

 



 


  




 





   (

, 




 







 


 





 

 







 



  

+
 









 

. 





 

 



 
 







  










 








 
 
 +






 I


   



   
 





  















 
 (


 

 

)




tp://www.geogebra.org/team

+ (

ht-

 


 


(
  




 
(







 

,
+ 






  




 
 






 
 

 


 

 


 



 


(


&





  


,




 




   


9

<   ,  %    *   ,  % 
 
2 


 

 
 
 


 

,
+
 


 




 





 

  

(
 


















 


)

 


0







 




 






)

 




  


 


&














 





,


 
 



 
 

*










 




 


G  






  








 

 
 


 







7  
 



 





 

 
 

   







  

 

"
$
$

!##" 





  






:
  


:

   



 



 

 

 
 G 







  



 

 




 





 
(

 

 
(


 



 


 



 


   

   

 ,
   

 ,



 



 






 

3 



 






 !'
 
 -
 (


I
 
 





  

   (

  


 

+ 



 



<   









    

 



9

 




+ 

 




  
 









 &



  




 




   






 











 




)

 


 


 
 

 


  



 


 
 

  (



  
 











 





 





  

 

















(




  
 

  
 

 



0 

 

5 










 


 
 

 






 




 

/ 

   







  


 


 









  


 G  


 

  








 




 





; 3 -

% 
 
  

 






 
















 

 

:

*


 






:



 



0 

 






   







 





 




  
  
 

 






   


 (


 

(
  
 





 
  
 









7 





 

 




 

)




 

, 
  



   




 










 



 






  











,  

 


 
 


   






 0



)




 










  
 

















 

 
 &






(

 



  
  






 

   
 10
1%  7   = 
$" 
   2 
7 


   
   





9

 





  
 





  


  


  















 -  

 


  


 
 
 



 

 

 
 




 ,

 

 



 





 



















 

 





 
 



 






 (

 
)
 



  





   














   


  


 


 




  






(

  
  

9

 


9

 

 

   

!#$
" 



)



 
)
 



 






 
 


 







&
  


/  

  

C -
&

 

   
   







 

     

 


 



  "

-
&
  

 





(


(


  




  


C

 )





 




 






 

 -      



 




  
     
  


!#$
$


 G-L

 0  


 




   




 
)
 






      I






 


    $ 

 




&(

/  
C



&



(
  

 



 



)



 


  
-



 

 




 
 (



 


 
 


 

 


,
























   





 

(






  


  





G 




 

   

(


  
 







 




 



 



, 
, 








 

)



  


 (




(

  
  "   & 


  

 




 



 
 )
 
  





 






  
  
 
  I












 
  

  




   

 
 



  





 .



(



, 

 


   

  
 

   





 

   
  








 


  




G







 

  


  


 

 



 
  


 

 

 








 



 

 



; 

  






  

  
 

 





 






 


 


 

 



 
 

 

   )

 



 


  ,








   











   

   !



 



 








 

  








  

 5




 

!

 





 


 
 

, 



 
 

 


 
 

 



 

(


 







 
 








 

(

 
 




 













4 



   


 
 





(

 (

 

 


(

 








 










 









 

 

 




 


 

-
 (


 






 

 











(






  







  




  
 


 


 


 



 







 

 

  
 



 




6 















  

 
     



 



   



  

  




 






  

 


 
 



* 















 .  

  
 

    


 6  


 


   (


   
  



https://tube.geogebra.org













 

  

)

 

 


)






 :


:
<


 





 
 
 5





 

 




)

(
  

-L

,   




(
  




  




 


 











  




0  

-
 (





 



 




 


 







 (


  

 

  



 




   








 

 

 




 



 
 







  






 







 


   

Matematika i racunalo

GeoGebra
Prvi softver dinamic ne geometrije
na hrvatskom jeziku
S ime S uljic, Pazin
C eka nas svijet u kojem ce sav softver biti slobodan i dostupan poput matematike, fizike ili filozofije,
u kojem ce drus tva prepoznati punu tehnolos ku i gospodarsku vrijednost slobode misli: : : Mislim da je
buducnost slobodnog softvera u Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, da on postane sredstvo
socijalnog i tehnolos kog razvitka: : :
Eben Moglen, profesor prava i povijesti na Sveucilis tu Columbia
u New Yorku i stalni pravni savjetnik Fondacije za slobodni softver

osljednjih se godina sve vis e namece potreba za uvodenjem racunala i informacijskokomunikacijske tehnologije u nastavu. Nastava matematike od tog suvremenog zahtjeva naravno nije izuzeta. U mnoge se faze nastavnog
procesa, od obrade nastavnih jedinica preko uvjez bavanja do ispitivanja, moz e integrirati racunalo
i upotrijebiti mnos tvo razlicitih aplikacija. Nas ce
posebno zanimati moz e li se racunalo upotrijebiti
kao pomoc u spoznajnom procesu matematickih
istina. Odgovor je potvrdan, jer se vec vis e od
desetljeca razvijaju specijalizirani programi namijenjeni nastavi matematike. Ti programi pokrivaju
razna podrucja matematike, ali moz da je najdubljeg traga na nastavu matematike ostavio softver
dinamicne geometrije koji proz ima sve stupnjeve
matematickog obrazovanja. Tu nije rijec o uobicajenom obrazovnom racunalnom programu koji
korisnika poucava i ispituje ogranicen skup cinjenica pohranjenih u bazu podataka. Radi se o
necem puno uzbudljivijem. Stvoren je jedan virtualni laboratorij, odnosno istraz ivacki poligon za
ispitivanje geometrijskih cinjenica, svojstava geometrijskih objekata i mnogih matematickih tvrdnji

Godina VI., br. 28, 2005.

koje se mogu dovesti u vezu s geometrijom. Posljednjih godina softver dinamicne geometrije nije
vis e samo alat za geometrijske konstrukcije, nego
se protez e i na druga podrucja matematike.

Zas to program GeoGebra?


Postoje razni racunalni programi dinamicne
geometrije: The Geometers Sketchpad, Cabri Geometre, Cinderella, Euklides, C.a.R., Wingeom,
Geonext, GeoGebra, EucliDraw, Descartes i drugi. Sketchpad je uz Cabri najpoznatiji u svijetu, a
i u nas oj zemlji je vodeci. Taj izvanredan program
je u mnogocemu najbolji i svakako zasluz uje vrlo
visoke ocjene. Sjetimo se da smo na stranicama
ovog casopisa skovali naziv skecpedoljupci za poklonike tog programa, a takvih je podosta jer je
program naprosto zarazan. No, kako se u nas nije
pristupilo organiziranoj nabavi softvera za potrebe
s kola taj komercijalni program i nije tako jeftin.
Mnoge su mi se kolegice i kolege obratili s pitanjem kako kupiti i koja je Sketchpadu cijena. A,

123

ona nije mala u nas oj zemlji zbog kupovanja preko posrednika. Tako mnoge s kole nisu kupile za
nastavnike i ucenike taj izvanredan program. Zelimo li zaista da se na svakom s kolskom racunalu,
na nastavnikovom i svakom ucenikovom osobnom
racunalu nade bar jedan program dinamicne geometrije, zas to onda ne posegnuti za besplatnim
rjes enjem tzv. friverom? Medu prije navedenim
programima vis e je besplatnih, ali GeoGebru treba izdvojiti jer:
to je vrlo profesionalno napravljen program,
dobitnik je vise europskih nagrada za softver,
ukljucjuci nagrade za obrazovni softver,
u potpunosti je preveden na hrvatski jezik,
dobro pokriva program matematike nase osnovne i srednjih s kola,
vise nego drugi programi povezuje algebru i
geometriju,
ima intuitivan algebarski zapis jednadz bi, npr.
za kruz nicu k: (x ; 3)2 + (y + 2)2 = 25,
vrlo je jednostavan za uporabu nastavniku i
uceniku,
ucenik moz e raditi s ovim programom od petog razreda osnovne pa do studija,
grafika mu je visoke kvalitete, pogotovo za
projekciju u razredu,
vrlo jednostavno generira dinamicni crtez na
web stranici (aplet),
crtez i su pogodni za prijenos u druge prezentacije i programe, ukljucivs i LATEX.

jeziku! Koliko je to znacajan dogadaj tes ko je prosuditi, ali sa zadovoljstvom moz emo reci, da sada
svaki ucenik koji ima racunalo moz e spoznavati
matematiku u sasvim drugacijem okruz ju. Ovaj
program je u razvoju, tako da nama preostaje daljnji rad, a svaka vas a sugestija glede prijevoda je
dobrodos la. Valja uzeti u obzir da ovaj mali, ali
mocan program u svakom trenutku rada moz ete
prebaciti na bilo koji od devet raspoloz ivih jezika. Zbog poliglotskog karaktera programa, nije
bilo moguce izbjeci recenicne nezgrapnosti u nekim porukama koje generira program iz pojedinih
rijeci. No to ne bi trebala biti prepreka ugodnom
radu s ovim programom.
Program GeoGebra kao i ostali programi dinamicne geometrije konstruira tocke, vektore, duz ine, pravce, zrake, mnogokute, konike i crta grafove funkcija, njihove ekstreme i nultocke, tangente i derivacije. S druge strane parametre, jednadz be, koordinate i naredbe moz emo unositi izravno i
kada njih mijenjamo tu promjenu prate i svi zavisni
konstruirani geometrijski objekti sa svojim definiranim svojstvima i algebarskim opisima. Ova dva
pristupa su obiljez ja programa GeoGebra: izraz u
algebarskom prozoru odgovara objektu u geometrijskom prozoru i obrnuto. Autorova ideja je bila
ujediniti mogucnosti grafickih kalkulatora, softvera dinamicne geometrije i programa namijenjenih
algebri kao s to su Maple i Derive.

to je program GeoGebra?
S

Instalacija programa GeoGebra

Program GeoGebra je matematicki softver


koji povezuje geometriju, algebru i analizu. Razvio ga je Markus Hohenwarter na Sveucilis tu u
Salzburgu za poucavanje matematike u s kolama.
Prlagodbu programa hrvatskom jeziku radio sam
zajedno s kolegicom Elom Rac Marinic Kragic
sa zagrebacke V. gimnazije. Ponukani upravo time da mnogi nastavnici nemaju mogucnosti doci
do softvera dinamicne geometrije ili da im je jezik prepreka odlucili smo se na prilagodbu ovog
programa hrvatskom jeziku. Tako smo dobili prvi softver dinamicne geometrije i na hrvatskom

Za instalaciju je najbolje da uvijek preuzmete


najnoviju inacicu programa Geogebra izravno s
web adrese www.geogebra.at. Ako na svom racunalu nemate instaliranu Java virtual machine 1.4
ili noviju inacicu, preuzmite datoteku koja ukljucuje Javu. Nakon preuzimanja jednostavno dvaput
kliknite na geogebra setup.exe i program ce se
sam instalirati na vas e racunalo. Ako z elite samo
upoznati program bez instalacije moz ete ga pokrenuti tzv. online klikom na tipku WebStart na
stranicama programa.

124

Matematika i s kola

Rad s programom
Nakon instalacije dvostrukim klikom na ikonu
na radnoj povrs ini racunala pokrece se program. Program se takoder moz e pokrenuti iz izbornika Svi programi. U otvorenom programu
uocavamo podjelu na dva glavna dijela: lijevi, algebarski prozor i desni, geometrijski prozor. Pored
dva glavna prozora program ima traku izbornika,
traku s alatima i polje unosa za izravne naredbe.
Ovaj kratki opis programa nema za cilj uputiti vas u sve tajne rada s programom, jer za to
nema potrebe. Mnoge cete mogucnosti otkriti u
samom radu s programom, a za namjeravane korake najbolje je potraz iti pomoc u izborniku Pomoc.
Osim toga tamo gdje ste instalirali program, recimo u C:nProgram FilesnGeoGebra, naci cete
dokument docuhr.pdf s kompletnim helpom na
hrvatskom jeziku u formatu pogodnom za ispis.

Algebarski i geometrijski prozor


U algebarskom prozoru vide se koordinate tocaka, koordinate vektora, jednadz be pravaca i grafova, duljine duz ina, povrs ine mnogokuta, velicine
kutova, vrijednosti parametara i razni korisnikovi

Godina VI., br. 28, 2005.

proracuni ili mjerenja. U desnom se prozoru nalaze konstruirani objekti: tocke, duz ine, pravci,
zrake, vektori, kruz nice, konike, mnogokuti, grafovi funkcija i jos neki sloz eniji objekti. U ovaj
se prozor moz e upisivati i tekst. Geometrijskom
prozoru, odnosno crtacoj plohi pridruz ene su koordinatne osi, a moz emo im pridruz iti i koordinatnu mrez u (izbornik Prikaz). Tocke koje crtamo
ili pomicemo mogu se vezivati na cvorove koordinatne mrez e ako je tako podes eno u izborniku
Odrednice. Koordinatne osi, koordinatnu mrez u i algebarski prozor moz emo ukloniti ako nam
je potrebna samo crtaca ploha bez koordinatnog
sustava.

Raspoloz ivi alati


Ispod trake s izbornicima nalazi se alatna traka. Tipke su ugnijez dene pa je potrebno kliknuti na
tipku
da bi se otvorio padajuci izbornik i vidjelo sve alate jedne skupine. U padajucem izborniku
pored svake tipke imamo i kratak naziv alata. Naziv alata javlja se i kada pokazivac mis a zadrz imo
nad pojedinom tipkom. Izborom pojedinog alata
izabran je takozvani nacin rada i u statusnoj traci,
na dnu crtace plohe, pis e izabrani nacin.

125

PREGLED ALATA:
Dugme
Naziv

Opis

Pomicanje objekta

Klikom na objekt izabran je nacin. Povlacenjem se pomice


objekt. Objekt se moz e pomicati i tipkama + i ; ili sa
strelicama na tipkovnici. Pomicati se mogu samo nezavisni
objekti.
Nova tocka
Klikom na crtacu plohu kreira se nova tocka. Klikom na
duz inu, zraku, pravac, kruz nicu: : : crta se tocka koja
pripada tom objektu. Klikom na sjecis te dvaju objekata
crta presjecna tocka.
Sjecis te dvaju objekata
Kliknuti na jedan pa na drugi objekt ili na samo
presjecno mjesto.
Pravac kroz dvije tocke
Kliknuti na jednu pa drugu tocku ili kliknuti
na dva nova mjesta na crtacoj plohi.
Duz ina izmedu dviju tocaka Slicno kao i pravac.
Zraka kroz dvije tocke
Vektor izmedu dviju tocaka
Mnogokut

126

Slicno kao i pravac samo je potrebno voditi racuna


o pocetnoj tocki.
Klikom odabrati pocetak i kraj vektora.

Okomica

Odabrati najmanje tri tocke i ponovo kliknuti na pocetnu.


U algebarskom prozoru prikazuje se povrs ina mnogokuta.
Kliknuti na odabranu tocku pa na odabrani pravac ili obrnuto.

Usporednica

Kliknuti na odabranu tocku pa na odabrani pravac ili obrnuto.

Simetrala duz ine

Kliknuti na rubne tocke duz ine ili na samu duz inu.

Matematika i s kola

Dugme

Naziv

Opis

Simetrala kuta

Kliknuti na tri tocke koje odreduju kut. Voditi racuna


o redoslijedu i orijentaciji. Moz e i odabir dvaju pravaca
ili duz ina.
Tangente
Odabir tocke A i konike c daje sve tangente na c koje
prolaze kroz A. Odabir pravca g i konike c daje sve tangente
na c koje su usporedne s g. Odabir tocke A i funkcije
f proizvodi sve tangente od f u diralis tu x = x (A).
Kruz nica odredena sredis tem Prvo kliknuti na z eljeno sredis te, a potom na rubnu tocku.
i jednom tockom
Kruz nica kroz tri tocke
Odabirom triju tocaka odreduje se kruz nica kroz te tri tocke.
Konika kroz pet tocaka
Tekst

Veza medu objektima


Pomicanje crtace plohe

Odabirom postojecih ili crtanjem novih pet tocaka


dobiva se konika kroz njih.
Klikom na crtacu plohu kreira se novi tekst na tom mjestu.
Klikom na tocku kreira se tekst ciji je poloz aj vezan uz tu
tocku. U navodnike se upisuje z eljeni tekst. Izvan navodnika
se moz e dodati znak + i neka vrijednost iz algebarskog
prozora koja se onda dinamicki mijenja. Primjeri:
polumjer = +r ili opseg = +2 r pi.
Oznace se dva objekta da se dobije informacija o
njihovom medusobnom odnosu.
Povlacenje i ispus tanje da bi se promijenio poloz aj ishodis ta koordinatnog sustava. Crtacu plohu moz ete pomicati
i istovremenim pritiskom tipke Ctrl i povlacenjem mis a.

Polje za unos
Na dnu prozora nalazi se polje unosa u koje se moz e izravno upisivati koordinate tocaka i
vektora, jednadz ba pravaca i funkcija, vrijednosti
parametara, ali i naredbe.
PRIMJERI
(2 3) ! crta tocku s tim koordinatama i dodjeljuje joj ime;
= 45 ! u mapu Nezavisni objekti algebarskog prozora prikazuje kut zadane vrijednosti;
2 ! u mapu Nezavisni objekti algebarskog
prozora prikazuje parametar kojem pridruz uje ime, recimo a = 2;
x ! crta graf funkcije f (x ) = x i pridruz uje
mu jednadz bu u algebarskom prozoru;
a x (razmak ili znak  za mnoz enje!) ! crta graf funkcije f (x ) = ax. Kliknemo li na
parametar a, pa na tipke +=; mijenja se parametar, a i izgled grafa;
O = r2 ! izracunava opseg kruga polumjera r i upisuje ga u mapu Zavisni objekti
Godina VI., br. 28, 2005.

algebarskog prozora;
PolovisteA B] ! crta poloviste duz ine AB;
Duz ina(1 2) (3 4)] ! crta duz inu bez rubnih tocaka;
A0 =ZrcaliA p] ! crta osno simetricnu tocku tocki A s obzirom na pravac p.
Posljednja tri retka predstavljaju opis naredbi o kojima cemo se vis e pozabaviti u narednom
broju
-a.

Skoc ni izbornik
Znacajnu ulogu u ovom programu ima desna
tipka mis a. Desnim klikom na objekt u geometrijskom prozoru ili na njegov ekvivalent u algebarskom prozoru otvara skocni izbornik koji izgleda
otprilike kao na sljedecoj slici.
Osim imena i definicije objekta tu je niz naredbi koje su razumljive same po sebi. Osvrnimo
se samo na neke. Ukljuci trag znaci da objekt

127

Svojstva objekata

prilikom gibanja (animacije) ostavlja tragove na


svojim prethodnim pozicijama. Ukljuciti opciju
Pomocni objekt znaci preseliti algebarski zapis o
objektu u mapu Pomocni objekti. Samu tu mapu moz e se sakriti (izbornik Prikaz) s to je vaz no
onda kada z elimo da ucenici ne usmjeruju svoju
paz nju na manje vaz ne detalje konstrukcije.

128

Svaki se objekt moz e dodatno urediti. Izgled crtez a nekada nije bio toliko vaz an. Danas,
vrijeme naglas enog vizualnog komuniciranja nije potrebno posebno naglas avati vaz nost te komponente komunikacije, vec treba iskoristiti izvanredne mogucnosti koje pruz a ovaj program. Do
kartice Svojstva dolazimo do iz skocnog izbornika
ili izbornika Uredivanje. Svojstva koja se mogu
mijenjati su razlicita za razlicite objekte. Obicno su to boja i velicina. Narocito je korisno s to
se nudi izbor samo oznake, oznake i vrijednosti,
samo vrijednosti ili uopce bez ikakve oznake ili
vrijednosti. Korak se odnosi na korak gibanja pri
animaciji. Ukljucimo li opciju Nepomican objekt
on se nece moci pomicati niti mis em niti strelicama na tipkovnici. Posebno je korisno znati da
vis e objekata moz emo uredivati odjednom. Pritisnemo tipku Ctrl i istovremeno kliknemo na svaki
objekt u popisu objekata kartice Svojstva, a zatim
pristupimo uredivanju.

Matematika i s kola

Primjeri jednostavne konstrukcije


1. Konstrukcija pravokutnika
Prvi nacin. Makar bismo u potpunosti mogli imitirati konstruiranje pravokutnika ravnalom
i s estarom na papiru, moz da je bolje da postupak
prilagodimo alatima koje nam program nudi.
1. Alatom Duz ina izmedu dviju tocaka nacrtamo duz inu AB.
2. Alatom Okomica konstruiramo okomicu u
tocki B. Potrebno je kliknuti na tocku B i
na duz inu.
3. Alatom Nova tocka nacrtamo tocku C na okomici.
4. Alatom Okomica konstruiramo okomicu u
tocki C i okomicu na duz inu AB u tocki A.
5. Alatom Nova tocka kliknemo na sjecis te dviju posljednjih okomica da dobijemo tocku D
ili koristimo alat Sjecis te dvaju objekata.
6. Skrijemo sve pravce. Alatom Duz ina izmedu
dviju tocaka nacrtamo stranice pravokutnika.
Ili jos bolje alatom Mnogokut kliknemo na
sve tocke redom i ponovo na pocetnu tocku.
Sada u algebarskom prozoru dobivamo pored
duljina stranica i iznos povrs ine pravokutnika.
Drugi nacin. Ovaj nacin koristi koordinatni
sustav crtace plohe i moz e znacajno us tedjeti vrijeme. Koordinatni sustav crtace plohe je aktivan
bez obzira na skrivenost koordinatnih osi. Najprije
definiramo duz inu i s irinu pravokutnika kao parametre, koje kasnije moz emo proizvoljno mijenjati
klikom na njih u algebarskom prozoru i tipkama
+=;. Izravno unosimo naredbe u polja za unos:
1. d = 5.
2. s = 3.
3. A = (0 0), a moz e i samo (0 0) pa ce program sam pridruz iti oznaku tocki.
4. B = (d 0).
5. C = (d s ).
6. D = (0 s ).
7. MnogokutA B C D].
2. Konstrukcija trokutu opisane kruz nice
(zadatak za samostalan rad ucenika)
Ono s to je u crtanju ravnalom i sestarom na papiru dosta sloz eno i cesto neprecizno, u GeoGebri
Godina VI., br. 28, 2005.

moz e biti vrlo jednostavno i posvema precizno. Iako konstrukcija trokutu opisane kruz nice ne spada
u obvezan dio gradiva osnovne s kole, moz emo ponuditi uceniku da sam istraz i, odnosno otkrije ovo
lijepo svojstvo simetrala stranica trokuta. Velik
broj ucenika ima racunalo i dovoljno je dati kratku
uputu za rad s programom. U ovoj uputi koriste
se vis e tipki iz alatne trake jer su ucenici s njima
snalaz ljiviji.
pa s njim nacrtaj trokut.
1. Klikni na tipku
Lijevo, u algebarskom prozoru vide se duljine
stranica i povrs ina trokuta.
i klikni na svaku stranicu troku2. Uzmi alat
ta. Dobiju se simetrale stranica trokuta.
3. Sijeku li se simetrale stranica u jednoj tocki?
pomicemo vrhove trokuta i
A, ako alatom
ako trokut mijenja oblik?
klikni na dvije simetrale da bi
4. Alatom
konstruirao sjecis te simetrala.
5. Spoji sjecis te simetrala s vrhovima trokuta
. Pogledaj u algebarskom prozoalatom
ru kolike su duljine tih spojnica i usporedi ih.
Mijenjaj trokutu oblik i promatraj udaljenost
sjecis ta simetrala od vrhova trokuta. Sto zakljucujes ? Iskaz i tu tvrdnju rijecima i pokus aj
je matematicki dokazati.
nacrtaj kruz nicu sa sredis tem u
6. Alatom
sjecis tu simetrala stranica i rubnom tockom u
jednom vrhu trokuta. Prolazi li kruz nica svim
vrhovima trokuta, bez obzira na oblik trokuta?
7. Ta se kruz nica naziva opisana kruz nica trokuta. Mijenjaj oblik trokutu. Kakav je trokut
da bi njeno sredis te bilo unutar trokuta, a kakav mora biti da bi njeno sredis te bilo izvan
trokuta?
8. U polje unosa upis i naredbu KutP]. P je oznaka za trokut u algebarskom prozoru. Ako nas
trokut ima raspored vrhova suprotan smjeru
kazaljke na satu, dobit cemo unutarnje kutove trokuta. U suprotnom dobivamo nadopune
unutarnjih kutova do 360 .
9. Moz e li sredis te kruz nice biti na stranici trokuta? Pokus aj na crtacoj plohi podesiti takav trokut. Koliko stupnjeva ima kut nasuprot stranici na kojoj se nalazi sredis te trokutu
opisane kruz nice?

129

(nacin:

3. Jedan praktican zadatak


Zadatak. Mjes tani Gornjeg Mlina i Donjeg
Mlina su odlucili napraviti most preko obliz nje rijeke. Pronadi mjesto za most koje ce biti jednako
udaljeno od oba sela.

Pomicanje objekta) i strelicama na tipkovnici. Na kartici Svojstva moz e se podesiti korake


animacije. Naravno, da s ovakvom simulacijom
problemske situacije moz emo naci rjes enje zadatka, ali to naravno ne treba promatrati kao prepreku
za posezanjem za pravim matematickim rjesenjem.
Upravo suprotno, smatram da ucenik nakon simulacije je visoko motiviran za otkrivanjem geometrijskog rjes enja problema. I to rjes enje opet moz e
ici u GeoGebri, jer je zanimljivije kada simetrala spojnice Mlinova sijece rijeku u dinamicnom
okruz enju.

Ima toga jos : : :

Pogledajmo najprije priloz eni crtez . Crtez je


raden u programu kojeg opisujemo. I to ne na nacin da je svaka od cetiri tocke na rijeci konstruirana
za sebe, vec je to tocka sa svojstvom da ostavlja
trag. Trag ostavljaju i spojnice s Mlinovima. Da
bi objekt ostavljao trag dovoljan je desni klik na
objekt i u skocnom izborniku ukljuciti opciju Ukljuci trag. Tocku Most animiramo klikom na nju

U ovom smo se broju upoznali osnovne karakteristike GeoGebre i dobili dovoljno uputa za
ugodan pocetak rada. Vis e smo govorili o programu kao konstrukcijskom alatu, a u slijedecem
bi govorili o algebarskom prozoru i izravnim naredbama. Primjeri koji su dani su osnovnos kolsko
gradivo, a slijedeci put bi vis e dotakli srednjos kolsko gradivo. Vjerujem da ste dobili dovoljno
poticaja da se bacite na proucavanje programa. I
brzo cete napredovati, jer za ovaj program nije potrebno ici na tecaj. Dakle www.geogebra.at i
skinite ga odmah sad.

GAUSSOV KOD
Carl Friedrich Gauss imao je obicaj kodirati svoje bisljes ke. Neki bi istaknutiji dogadaj iz
svojega z ivota zapisao brojem dana, odbrojanim od dana njegova rodenja do dana kad se taj
dogadaj odigrao. Tako je, primjerice, 16. srpnja 1799., dan na koji je stekao znanstveni stupanj
doktora kodirao brojem 8113. To znaci da je od 30. travnja 1777., dana kada je roden, pa do
16. srpnja 1799., dana na koji je doktorirao, pros lo 8113 dana.
Jedan raniji znacajan dogadaj bio je dan kada se kao petnaestogodis njak Gauss zainteresirao za
problem raspodjele prostih brojeva. Taj je dan kodirao brojem 5343. Koji je nadnevak zapisan
ovim kodom?

Rjesenje: Od traz enog nadnevka do 16. srpnja 1799. godine proslo je 8113 5343 = 2770 dana. Od toga na
godinu 1799. otpada 197 dana. Od 1792. do 1798. imamo ukupno 2557 dana (5 godina po 365 dana +2 godine po
366 dana). Kako je 2770 (197 + 2557) = 16 danam, oduzimajuci ih unatrag od 31. 12. 1791. godine, dobijemo
nadnevak 15. 12. 1791.

130

Matematika i s kola

Matematika i racunalo

GeoGebra (2)
Prvi softver dinamicne geometrije
na hrvatskom jeziku
Sime Suljic, Pazin
prethodnom broju
-a opisali smo odlike
besplatnog programa GeoGebra i uputili
vas kako da preuzmete i instalirate program. Detaljnije smo se pozabavili njegovom alatnom trakom. Nekoliko elementarnih primjera trebalo je biti dovoljno da vas ohrabri za brz napredak
u malom, ali snaznom i matematicarima vrlo bliskom programu. Mnogi su mi citatelji javili da su
odusevljeni programom. Vjerujem da ce sada neki
od njih samo letimicno pregledati ovaj drugi dio
opisa programa jer su mnoge mogucnosti vec sami
otkrili.
U meduvremenu je autor Markus Hohenwarter sa salzburskog sveucilista nadogradio program
na inacicu 2.5, koja je sada prevedena na jedanaest
svjetskih jezika. Vjerujem da ce nove mogucnosti jos vise oduseviti korisnike. Osim poboljsanog
izgleda najznacajnije novine su:
 jednostavno umetanje takozvanih klizaca za
brojeve i kutove u geometrijski prozor. Klizac je graficka predodzba broja ili kuta;
 umetanje slike u konstrukciju;
 konstrukcije polukruznica, lukova i kruznih

PREGLED NOVIH ALATA:


Nacin
Naziv
Vrtnja oko tocke

isjecaka;
 geometrijske transformacije (osnu i centralnu
simetriju, translaciju, rotaciju i homotetiju)
moguce je sada primijeniti izravno na poligone i slike;
 moguc je ispis ili prijenos crteza u stvarnoj
velicini ili u zeljenom mjerilu;
 crta krivulju lokusa;
 bolje sjeciste duzina, zraka i lukova;
 moguce je uredivati koordinatne osi i crtacu
plohu (Odrednice > Crtaca ploha).
Nove mogucnosti nas ponovno vracaju opisu alatne trake, jer su se na njoj odrazile najvece
promjene. Na raspolaganju je devet skupina alatki
ljepseg izgleda. I ona mala strelica za otvaranje
skupine je ukomponirana u svako dugme. Klikom
na desni donji ugao ikone otvara se skupina alata.
Dugmad alatne trake nazivamo u programu i nacinom (rada). Popis novih nacina je pozamasan, pa
je najbolje da ga opet prikazemo tablicno.

Opis
Objekt se pomocu misa moze vrtjeti u krug. Klikom na
tocku odredeno je srediste vrtnje, a zatim se uzme objekt i vrti ga
se oko sredista.

Poloviste ili srediste Klikom na dvije tocke ili duzinu dobije se poloviste.
Godina VI., br. 29, 2005.

173

Nacin

Naziv
Duzina zadane duljine
iz tocke
Vektor iz tocke
Polara ili konjugirani
promjer
Kruznica sa sredistem
i polumjerom
Polukruznica

Opis
Klikom na tocku odreduje se prva rubna tocka duzine
i otvara dijalosko polje u koje se zadaje duljina duzine.
Dobiva se druga rubna tocka, koja se moze vrtjeti
dugmetom Pomicanje oko pocetne tocke A.
Ovaj alat koristi se kada je potrebno nacrtati vektor
jednak vec nekom postojecem vektoru iz odredene tocke.
Najprije odaberemo tocku, a potom vektor.
Ovaj nacin daje polaru, odnosno konjugirani promjer konik
e .
Odabir tocke i konike daje polaru, a odabir pravca ili vekto
ra
i konike daje pravac nositelj konjugiranog promjera.
Odabere se srediste kruznice, a u dijalosko polje unosi
duljina polumjera.
Odabir tocaka A i B daje polukruznicu nad
duzinom AB.

Kruzni luk odreden


sredistem i dvjema
tockama

Odabir triju tocaka M, A i B daje kruzni luk sa


sredistem M, pocetnom tockom A i krajnjom tockom B.
Napomena: tocka B ne mora lezati na luku.
Odabirom triju tocaka dobiva se kruzni luk kroz te
Luk opisan trima tockama tri tocke.

Kruzni isjecak odreden


sredistem i dvjema
tockama
Isjecak opisanog luka
trima tockama

Kut zadane velicine

Ovaj nacin daje kut izmedu: triju tocaka, dviju duzina,


dvaju pravaca, dvaju vektora ili sve unutarnje kutove mnogokuta.
Klikne se na odabrane objekte. Svi ovako dobiveni kutovi
nalaze se u intervalu od 0 do 180 . Za nadopunu do punog
kuta potrebno je ukljuciti tu mogucnost u dijaloskom
prozoru Svojstva.
Nakon odabira dviju tocaka otvara se dijalosko polje u koj
e
se upisuje velicina kuta.

Udaljenost

Klikom na objekte moze se izmjeriti udaljenost izmedu dviju


tocaka, dvaju pravaca ili tocke i pravca.

Kut

Zrcaljenje objekta
preko tocke

Potrebno je kliknuti na slobodnu povrsinu na crtacoj ploh


i .
Pritom se otvara dijaloski prozor u kojem se odreduju granice
broja, odnosno kuta i sirina klizaca. Oblikovanje i poloz
aj
klizaca odreduje se u dijaloskom prozoru Svojstva.
Odabere se tocka Q ciji se lokus zeli dobiti, a potom se klikne na
tocku P od koje je zavisna tocka Q. Napomena: tocka P
je tocka na nekom objektu (pravac, duzina, kruznica, : : : ).
Centralna simetrija. Odabere se objekt za zrcaljenje, a potom
klikne na tocku preko koje ce se zrcaliti (srediste simetrije).

Zrcaljenje objekta
preko pravca

Osna simetrija. Odabere se objekt za zrcaljenje, a potom klikne


na pravac (os simetrije) preko kojeg se zrcali.

Klizac
Lokus

174

Odabir triju tocaka M, A i B daje kruzni isjecak sa


sredistem M, pocetnom tockom A i krajnjom tockom B.
Napomena: tocka B ne mora lezati na isjecku.
Odabirom triju tocaka dobiva se kruzni isjecak koji
pripada kruznom luku kroz te tri tocke.

Matematika i skola

Nacin

Naziv
Translacija objekta za
vektor
Rotacija objekta oko
tocke
Rastezanje objekta iz
tocke
Umetanje slike

Opis
Odabere se objekt i klikne na vektor.
Odabere se objekt koji treba rotirati, a potom klikne na
tocku koja ce biti srediste rotacije. U otvoreno dijalos
ko
polje upisuje se kut rotacije.
Homotetija. Odabere se objekt, a zatim klikne na tocku
koja ce biti srediste rastezanja. Otvara se dijalosko
polje u koje se upisuje faktor rastezanja.
Ovaj nacin omogucuje umetanje slika u konstrukciju. Klik
o m
na crtacu plohu odreduje se polozaj lijevog donjeg ugla slike.
Klikom na tocku odreduje se tocka na koju se vezuje lijevi
donji ugao slike. Nakon toga se otvara dijaloski prozor za
otvaranje datoteke.

Povecanje

Klikom bilo gdje na crtacu plohu ona se povecava.

Smanjenje

Klikom bilo gdje na crtacu plohu ona se smanjuje.

Pokazi / sakrij objekt


Pokazi / sakrij oznaku

Klikne se na objekt da bismo ga pokazali, odnosno sakrili. Svi


objekti odabrani za skrivanje bit ce istaknuti. Promjena nastupa
kada kliknete na bilo koje dugme u alatnoj traci.
Klikne se na objekt da bismo pokazali, odnosno sakrili
njegovu oznaku.

Ovim nacinom prenose se svojstva objekta kao sto su


Prenositelj oblikovanja boja, velicina, vrsta crte itd. s jednog objekta na
nekoliko drugih. Najprije se klikne na objekt cija se svojs
tva
prenose, a potom na objekte kojima se zele pridijeliti ta sv
ojstva.
Brisanje objekta

Klikne se na objekt koji se zeli izbrisati.

PRIMJERI
S vecinom opisanih nacina brzo cete se snaci najjednostavnijom metodom ucenja, metodom
pokusaja i pogreske u vasim konstrukcijama. Po
potrebi u izborniku Pomoc kliknite na Indeks i potrazite odgovarajuci pojam. U nekoliko sljedecih
primjera upotrijebit cemo samo neke alate.

Parabola kao geometrijsko mjesto


tocaka
Dobivanje krivulje lokusa u programima dinamicne geometrije jedan je od jacih aduta tih programa. Konstruirajmo parabolu kao geometrijsko
Godina VI., br. 29, 2005.

mjesto tocaka ravnine jednako udaljenih od pravca


p i cvrste tocke ravnine F.
1. Alatom Pravac kroz dvije tocke nacrtajmo
pravac p.
2. Alatom Nova tocka nacrtajmo tocku C na
pravcu p i tocku F izvan pravca p.
3. Spojimo tocke F i C alatom Duzina izmedu
dviju tocaka.
4. Kliknimo na duzinu FC alatom Poloviste ili
srediste da dobijemo poloviste P.
5. Uzmimo alat Okomica, pa kliknimo na poloviste P i duzinu FC, da dobijemo simetralu
duzine s.
6. Istim alatom konstruirajmo okomicu q na pravac p u tocki C.
7. Odaberimo alat Sjeciste dvaju objekata i
kliknimo na pravce s i q, da bismo dobili nji-

175

hovo sjeciste T. Tocka T kao tocka simetrale


duzine jednako je udaljena od njezinih rubnih
tocaka, a kako se tocka T nalazi i na okomici
na pravac p, znaci da je jednako udaljena i od
pravca p i od tocke F.
8. Alatom Lokus najprije treba kliknuti na tocku T, a potom na tocku C, da bismo dobili
parabolu.

176

Lissajouva krivulja
Dvije zavisne tocke pomocu kojih konstruiramo krivulju lokusa ne moraju biti nuzno vezane geometrijskom konstrukcijom. One mogu
biti vezane i algebarski. Neka tako tocka A pripada osi x. Tocku B definirajmo pomocu aps-

Matematika i skola

cise tocke A izravnim upisom u Polje za unos:


B = (a cos(b x (A)); c sin(d x (A))). Izmedu koeficijenta i funkcije, koeficijenta i varijable ili dvaju koeficijenata potrebno je ostaviti prazno mjesto
ili znak  za mnozenje.
Alatom Lokus najprije kliknemo na zavisnu
tocku B, a potom na tocku A. Time smo dobili
parametarski zadanu krivulju iako program nema
mogucnost izravnog crtanja krivulja zadanih parametarski. Naravno da je sama krivulja dinamicna
jer se parametri a, b, c i d mogu mijenjati tipkama
+i
ili strelicama na tipkovnici.

Eksplicitni oblik jednadzbe pravca


Vratimo se necem jednostavnijem da ne ispadne da je to sve jako zgodno, ali nema primjene na
redovnom satu matematike. Napravimo dinamicni
crtez u kojem cemo istraziti utjecaj koeficijenata
na izgled grafa linearne funkcije. Za predodzbu
utjecaja koeficijenata na grafove funkcija od velike nam pomoci mogu biti tzv. klizaci. Klizaci su
zapravo graficka predodzba broja ili kuta. Rijec je
o duzini s tockom na sebi. Kako pomicemo tocku,
mijenja se i pridruzena joj vrijednost. Uzmemo
alat Klizac i kliknemo na crtacu plohu. Otvara
se dijaloski okvir u koji se unose granice interva-

Godina VI., br. 29, 2005.

la za broj ili kut, odabire hoce li biti vertikalan


ili horizontalan, odreduje njegova sirina i korak
promjene. Klizac se moze dodatno oblikovati u
izborniku Svojstva.
Ako smo klizace prethodno definirali, onda za crtanje pravca pomocu eksplicitno zadane jednadzbe upisimo u Polje za unos jednadzbu
y = a x + b < Enter >. Sada pravac prati sve promjene vrijednosti koeficijenata koje daju klizaci.
Da bismo uocili znacenje koeficijenta b na grafu,
u Polje za unos upisimo (0; b) < Enter >, tj. nacrtajmo tocku u kojoj pravac sijece os y. Desnom
tipkom misa kliknemo na tu tocku da bismo u skocnom izborniku izabrali Svojstva pa umjesto tocke
izaberimo vrijednost. Da bismo dobili pravokutan
trokut horizontalne katete 1 ispod pravca, upisimo
u Polje za unos Nagib[c], gdje je c naziv pravca.

Umetanje slike
Sto uopce s umetnutom slikom, crtezom ili
fotografijom u dinamicnom okruzju? Pa moze se
svasta. Evo samo nekoliko ideja. Geometrijske
transformacije mozemo raditi s tockama, duzinama, pravcima, konikama i mnogokutima, a sada
mozemo i svoju fotografiju ili koju drugu slicicu
rastegnuti za faktor k u homoteticnom preslikava-

177

nju iz neke tocke. Kad smo vec kod fotografije,


mozemo istraziti jesmo li gradeni po zlatnom rezu.
A mozemo umetnuti zemljopisnu kartu Hrvatske
pa istrazivati udaljenosti ili pokusati odrediti povrsine pojedinih krajeva. Ili umetnemo li fotografiju
nekog mosta, moze se ispitati odgovara li njegov
luk luku neke parabole.
Primjer 1. Za ilustraciju mogucnosti umetanja slike posegnimo za necim puno jednostavnijim. Prisjetimo se zadatka iz prethodnog broja
-a o potrebi izgradnje mosta preko rijeke koji
bi trebao opsluzivati dva sela i biti od njih jednako
udaljen. Uz tocke koje predstavljaju sela ubacimo
dvije razlicite slicice sela i nas je zadatak postao
motivacijski jaci, jer je dobio na zivopisnosti. U
izborniku Svojstva moze se podesiti da slika bu-

178

de u pozadini tj. iza koordinatnih osi. Takva se


slika ne moze micati u nacinu Pomicanje. Transparentnost slike moze se podesiti na skali Ispune
u izborniku Svojstva.
Primjer 2. Nagib grafa funkcije jako je vazan matematicki pojam i kada za to dode vrijeme,
u nastavi matematike uvodi se stroga definicija.
Na nizoj razini obrazovanja cesto posegnemo za
zgodnom ilustracijom da bi ga ucenici intuitivno
shvatili. Po raznim matematickim ilustracijama
na grafovima linearnih funkcija nadu se primjerice
penjaci ili skijasi, vec ovisno o tome je li funkcija
rastuca ili padajuca. Na staticnim crtezima to i nije
neki problem napraviti. Ali kako to rijesiti u GeoGebri da se promijeni i slicica kada se promijeni
predznak nagiba pravca? Ono sto vidite u donjem

Matematika i skola

strip-crtezu nisu tri razlicita crteza, nego je rijec


o jednom dinamicnom crtezu u kojem se mijenja
samo nagib pravca.
Kako u GeoGebri ne postoji uvjetna naredba,
problem promjena slicica moze se postici drugim
matematickim funkcijama. Najprije se konstruira klizac a i b, a potom u Polju za unos zada
funkcija f (x ) = a x + b. Slika se lijevim donjim kutom moze vezati za bilo koju tocku. Recimo da zelimo konstruirati tocku na grafu funkcije s apscisom x 1 = 2, ali koja ce nestati kada nagib a ne bude pozitivan. Upisimo u polje za unos x 1 = 2 log(sgn (a) 2:718). Ovdje je sgn (a) funkcija predznaka, funkcija log je
u GeoGebri prirodni logaritam, stoga je za argument uzeta priblizna vrijednost broja e, da vrijednost logaritma bude jedan kada je nagib pozitivan, tj. logaritam definiran. Nacrtajmo tocku izravnim upisom A = (x 1; f (x 1 )) u Polje za
unos. Slicno tome, da bismo dobili tocku na grafu funkcije kada je nagib negativan, definirajmo
apscisu tocke x 2 = 1 log(sgn ( a) 2:72) i tocku
B = (x 2; f (x 2 )). Mijenjajmo koeficijent smjera a i ako je sve u redu, tocke bi trebale naizmjenicno nestajati i pojavljivati se. Pronadimo
na Internetu neku zgodnu slicicu za rast, odnosno pad funkcije i spremimo je na lokalni disk.
Odaberimo u alatnoj traci nacin Umetanje slike
i kliknimo na jednu od konstruiranih tocaka. Otvara se dijaloski prozor za otvaranje datoteke i
izaberemo odgovarajucu slicicu. Slicica se lijevim donjim kutom prilijepi za tocku. Isto napravimo za drugu tocku. No, ove nam slicice ne leze
na pravcu, vec ga samo jednim kutom dodiruju.
Zelimo li da slicica donjom stranom prati nagib
pravca, potrebno je definirati i drugu tocku grafa
koju cemo pridruziti donjem desnom uglu slicice. Da ne dode do stezanja ili rastezanja slicice,
definirajmo tu tocku za prvu slicicu ovako: A0 =
( 2 + s cos(atan (a)); f ( 2 + s cos(atan (a)))),
gdje je s sirina slike u centimetrima, a atan (a) arkus kosinus broja a, tj. kut sto ga pravac zatvara s
pozitivnim dijelom osi apscisa. Sada desnom tipkom misa kliknimo na sliku, pa u izborniku Svojstva za drugi kut slike izaberimo tocku A0 . Kada
klizacem mijenjamo vrijednost koeficijenta a, prolazimo i kroz vrijednost 0. Naravno da to vise nije
linearna funkcija, vec konstanta koja nema nagiba.
Godina VI., br. 29, 2005.

U tom slucaju bilo bi dobro da se pojavi neka tocka


kojoj cemo prikljuciti slicicu koja ce simbolizirati
stanje ni rasta, ni pada. Jednostavno definirajmo
tocku ovako: (100 sgn (a); f (100 sgn (a))). Ova
tocka je uvijek definirana neovisno o nagibu, ali
je ovdje brojka 100 stoga da tocku izbacuje iz vidljivog dijela koordinatnog sustava na ekranu u
slucaju kada je nagib razlicit od nule.

Prijenos crteza u Word dokument


GeoGebra producira crtez visoke kvalitete.

Cesto ce se pokazati potreba za umetanjem tog


crteza u neki drugi racunalni program kao sto su
Word, Latex, FrontPage, : : : U jednom od sljedecih nastavaka tome cemo posvetiti vise prostora, a
sada se zadrzimo samo na onom sto vecini nastavnika cesto treba; umetnuti crtez u Wordov dokument. To cak ne mora biti neka konstrukcija, vec
samo slika koordinatnog sustava s koordinatnom
mrezom. Zasto takvo sto ne umetnuti u pismeni
ispit? U svakom slucaju, suzimo i prosirimo geometrijski prozor programa da se vidi bas ono sto
zelimo vidjeti u odgovarajucem polozaju i velicini.
Mozemo koristiti i nacin Pomicanje crtace plohe.
Crtaca se ploha moze pomicati pomocu misa i bez
posebnog nacina ako drzimo istovremeno pritisnutu tipku < Ctrl > dok smo u bilo kojem nacinu.
Prije prijenosa crtace plohe moze se jos podesiti
boja pozadine, urediti koordinatne osi i mreza u
izborniku Odrednice > Crtaca ploha. Kada smo
zadovoljni izgledom geometrijskog prozora, a istovremeno imamo otvoren Word, najjednostavniji
nacin da prenesemo sliku je kroz izbornike Datoteka > Prijenos > Crtaca ploha u meduspremnik.
Potom alatom Zalijepi umetnemo crtez u dokument na zeljeno mjesto.
Ali crtez za prijenos mozete i spremiti u PNG
ili EPS formatu. Za rad u Wordu prikladan je PNG
format. Portable Network Graphics je graficki
format u pikselima (tockicama). Visa rezolucija
(dpi), znaci i bolju kvalitetu (300 dpi je obicno dovoljna kvaliteta). Smanjivanje ili uvecavanje PNG
crteza obicno dovodi do smanjenja kvalitete. Postupak spremanja slike je jednostavan. Izbornicima
Datoteka > Prijenos > Crtaca ploha kao crtez ot-

179

Platform

includes Java

without Java

Download (17.2M)

Download (2.4M)

View

Download (3.6M)

View

Download (36.7M) Download (4.5M)

View

Any Unix Platform

Download (4.5M)

View

Other Java-enabled Platforms

Download (4.5M)

View

Windows
Mac OS X
Linux

vorimo dijaloski okvir u kojem izaberemo graficki


format, mjerilo i rezoluciju, a nakon toga kliknemo
na Prijenos. Kod promjene mjerila pritisnite tipku
< Enter > da biste vidjeli proracun velicine slike.
Uvijek kada umetnemo PNG graficku datoteku u
Word dokument (izbornik Umetanje > Slike > Iz
datoteke) moramo biti sigurni da je velicina postavljena na 100%. Inace ce dano mjerilo (u cm)
biti izmijenjeno.

Uputa za preuzimanje i instalaciju


programa
Prosjecno podeseno racunalo ne moze bas usreciti matematicara. Bez dodatnih instalacija nema ni obicnog razlomka ni dobrog matematickog
crteza, a kamoli pametnog koordinatnog sustava
kakvim raspolaze GeoGebra. Zbog toga je cesto potrebno podesavanje vec instaliranih programa
ili instalacija novih od kojih su mnogi putem Interneta besplatno dostupni svakom. Na raznim
informatickim tecajevima zaboravlja se pouciti tome kako se preuzima i instalira program. Da se to
i nama ne dogodi, odnosno da racunalni pocetnici
medu nama ne moraju potezati nekog od kolega ili
ukucana za rukav, dozvolite da jos jednom damo
uputu za preuzimanje i instalaciju programa.
Potrebno se, dakle, spojiti na Internet i otvoriti
adresu www.geogebra.at. Kliknite na link Preuzimanje u lijevom stupcu, a potom na otvorenoj
stranici na Preuzimanje GeoGebre. Otvorit ce se
stranica u novom prozoru na kojoj se nalazi gore
prikazana tablica.
Vecina korisnika radi na Windows operativnom sustavu, sto znaci da u tom retku moraju

180

Instructions

kliknuti na link Download (2.4M) za preuzimanje programa. Ali preuzeti program ce raditi samo
ako je na racunalu vec instalirana Sun Java. Ako
nije, potrebno je preuzeti program s Java klikom
na link Download (17.2M). Ukoliko imate dobru
internetsku vezu, svakako se odlucite na preuzimanje programa s Javom pa cete ujedno nadograditi
vec instaliranu inacicu Jave i rijesiti dilemu imate
li ili nemate instaliranu Javu. Program spremite u
neku mapu na lokalnom disku. Dvostruki klik na
preuzetu datoteku geogebra_setup.exe pokrece postupak instalacije koji vas samo trazi da potvrdite
uvjete koristenja i trenutnog pokretanja programa.

Najave
Na web-stranicama GeoGebre nalazi se link
Najave. Rijec je o najavi novih poboljsanja programa koje ce biti ugradene u sljedecu inacicu.
Ocekujemo tako automatsku animaciju, makronaredbe, Boolove operacije, if-then naredbu i mnogo
toga, kako to cesto kaze sam autor programa. Na
web-stranici nalazi se i forum korisnika na kojem
mozete nauciti mnoge trikove, a i sami se ukljuciti
s pitanjima, zeljama ili prijavama bugova. Ako
postoji interes, mozemo pokrenuti i forum na hrvatskom jeziku na sluzbenim stranicama.
-u o GeoNajavljujemo i nove clanke u
Gebri, jer preostaje jos opisati mnoge mogucnosti
ovog simpaticnog programa. I vi mozete svojim
pitanjima i sugestijama utjecati na sadrzaj tih clanaka.

Matematika i skola

Matematika i racunalo

GeoGebra (3)
Prvi softver dinamicke geometrije
na hrvatskom jeziku
Sime Suljic, Pazin
vo i treceg nastavka opisa rada racunalnog
programa GeoGebra. Autor GeoGebre,
salzburski sveucilisni profesor Markus Hohenwarter skovao je ime programa od naziva dviju matematickih disciplina: geometrije i algebre.
U proslim dvama brojevima najvise smo opisivali
alatnu traku programa, a za primjere uzimali pretezno geometrijske konstrukcije. U ovom broju pokusat cemo opravdati drugi dio imena programa.
Vjerujem da su mnogi citatelji u meduvremenu
postali vrlo vjesti u radu s programom. Radi onih
koji se tek sada ukljucuju u citanje, neke osnovne
radnje bit ce ponovo opisane.

mo poseban algebarski prozor programa u kojem


se nalaze koordinate tocaka, jednadzbe pravaca,
funkcija i krivulja, duljine duzina, povrsine mnogokuta, iznosi parametara i velicine kutova, vrijednosti derivacija i integrala, koordinate nultocaka,
ekstrema i sjecista, itd. vec algebarsku snagu
programu daje i posebno polje za unos na dnu programskog prozora (vidi sliku 1.).
U polje za unos mozemo izravno upisivati brojeve, kutove, koordinate tocaka, vektore, jednadzbe pravaca, jednadzbe krivulja drugog reda, funkcije, aritmeticke operacije s brojevima i drugim
velicinama te naredbe koje se nalaze u Izborniku
naredbi.
Nekoliko savjeta i uputa

Izravan unos
Svi racunalni programi dinamicne geometrije
vec odavna nisu samo geometrijski konstrukcijski alat, vec prodiru u podrucje algebre i analize.
Da GeoGebra prednjaci u tomu, nije zasluzan sa-

 Klik na dugme za pomoc otvara dijaloski prozor jednostavne pomoci.


 Tipka <Enter> izvodi naredbu.
 Tipka <Esc> cisti polje za unos.
 Tipka < " > daje posljednji unos.
 Tipka < # > daje sljedeci unos.

Slika 1.
Godina VI., br. 30, 2005.

221







Funkcijska tipka <F1> daje pomoc za tekucu


naredbu.
Pri utipkavanju prvih dvaju slova naredbe prikazuje se ponudena naredba. Odgovara li
nam, tipkom <Enter> je prihvacamo i kursor
se postavlja izmedu uglatih zagrada. Ako nam
ponudena naredba ne odgovara, nastavljamo
s utipkavanjem sljedeceg slova naredbe.
Naredbu je moguce unijeti iz padajuceg izbornika s listom naredbi.
Klikom na dugme Unos aktivira se nacin polje za unos u kojem je moguce kopirati imena
objekata u polje za unos klikom na objekte u
geometrijskom ili algebarskom prozoru.

Primjer jednostavne konstrukcije


Krenimo od zadatka: U kojoj tocki sijece simetrala duzine AB, A(;4 1) i B(1 ;2), os ordinata? Izravnim upisom u polje za unos konstrukciju
je moguce izvesti upisom sljedecih naredbi i nakon
svake p:
A = (;4 1)
B = (1 ;2)
a = DuzinaA B]
s a = SimetralaDuzinea]
T = SjecisteyOs s a ]:

Nakon svake naredbe pritisnemo tipku <Enter>.

Ne moramo imenovati objekte, vec mozemo prepustiti programu da to sam cini abecednim redom.
Tako se tocka moze zadati s (;4 1), a duzina s
DuzinaA B]. Ako nam nije vazno dobiti konstrukciju korak po korak, vec samo rezultat, do
rjesenja mozemo doci jednom ugnijezdenom naredbom:
SjecisteyOs Duzina(;4 1) (1 ;2)]]:

Snazan alat za proucavanje


funkcija
Dinamicna tangenta na graf funkcije
Zelimo prikazati graf funkcije f (x ) = sin(x ),
tangentu na tu funkciju u njezinoj promjenljivoj
tocki, nastajanje grafa derivacije i nagib s vertikalnom katetom pravokutnog trokuta, cija je horizontalna kateta duljine 1. Upisujemo naredbe redom:
f (x ) = sin(x )
a=1
T = (a f (a))
t = Tangentaa f ]
k = Nagibt ]
T 0 = (x (T ) k):

Slika 2.

222

Matematika i skola

Dobivene objekte mozemo dodatno urediti u


pogledu boje i oblika u izborniku Uredivanje >
Svojstva (slika 2). Biti ce vrlo efektno ako tocki
T 0 ukljucimo trag. Kako se tocka T bude gibala po
grafu, tocka T0 ce pisati graf derivacije. Podsjetimo: za animaciju tocke T potrebno se prebaciti na
nacin Pomicanje i kliknuti na parametar a, kojim
je ta tocka definirana, te strelicama na tipkovnici
ili tipkama +=; pomicati tocku. Desnom tipkom na broj a i izborom naredbe Pokazi objekt
u skocnom izborniku dobivamo klizac za upravljanje brojem. Primijetite da program nije samo
nacrtao graf derivacije funkcije, vec je napisao i
njezinu jednadzbu f 0 (x ) = cos(x ) u algebarskom
prozoru. Do prve derivacije mogli smo doci jednostavnim upisom f 0 (x ) u polje za unos, odnosno
do druge derivacije upisom f00 (x ). Ili upisom naredbe Derivacijafunkcija f , broj n], sto daje n-tu
derivaciju funkcije f (x ).

cinimo odabirom naredbe Redefiniranje u skocnom izborniku ili dvostrukim klikom na jednadzbu
u algebarskom prozoru. Ono sto smo vec definirali
(tocka funkcije, nagib, tangenta, derivacije) time
se ne gubi. Mozemo jos dodati nultocke i ekstrem
funkcije jednostavnim naredbama: Nultocka f ] i
Ekstrem f ] (slika 3).
Ove dvije posljednje naredbe mozemo koristiti samo za polinome. Ne mogu se primjerice
dobiti ekstremi funkcije sinus ili njezine nultocke.
Ipak, nultocke bilo koje funkcije moguce je dobiti
naredbama:
Nultockafunkcija f , broj a] daje nultocku
funkcije f s pocetnom vrijednoscu a po Newtonovoj metodi;
Nultockafunkcija f , broj a, broj b] daje
nultocku funkcije f na intervalu a b] po metodi
regula falsi.
Aritmetika funkcija

Nultocke i ekstremi
Primijetimo da graf funkcije koji je definiran
kao nezavisni objekt mozemo u nacinu Pomicanje
micati misem po crtacoj plohi. Naravno da ga prati
i odgovarajuca promjena jednadzbe u algebarskom
prozoru. Tako se moze proucavati kakav utjecaj na
jednadzbu funkcije imaju pomaci po osi x, a kakav
pomaci po osi y. Mozemo i zamijeniti danu funkciju, npr., funkcijom f (x ) = 0:75x2 ; 2x ; 2. To

Kada u GeoGebri zadajemo funkcije, vrlo


korisno je zadavati ih opcim brojevima umjesto
konkretnih koeficijenata. Naravno, prije toga je
potrebno definirati koeficijente. Tako se, na primjer, moze zadati funkcija f (x ) = a sin(bx + c) + d.
Time je zapravo definirana cijela obitelj krivulja.
Koeficijente se lako mijenja tipkama +=; na tipkovnici. Za finiju promjenu podesi se Korak u
dijaloskom okviru Svojstva.

Slika 3.
Godina VI., br. 30, 2005.

223

Slika 4.

S definiranim funkcijama f (x ) i g(x ) moguce


je izvoditi racunske operacije:
zbrajanja f (x ) + g(x ),
oduzimanja f (x ) ; g(x ),
mnozenja f (x ) g(x,)
dijeljenja f (x )=g(x ),
crtanje reciprocne funkcije 1= f (x ),
potenciranje funkcije, npr., ( f (x ))3 (u smislu
mnozenja same sa sobom).
Na slici 4 je funkcija h(x ) umnozak funkcija
f (x ) i g(x ). Takoder se izravnim upisom mogu
dobiti i kompozicije funkcija: f (g(x )), g( f (x )),
f ( f (x )), : : :
Postoji niz naredbi za dobivanje sjecista dvaju
grafova funkcija ili grafa funkcije i pravca:
 Sjecistepolinom f , polinom g] daje sva sjecista od f i g;
 Sjecistepolinom f , polinom g, broj n] daje
n-to sjeciste od f i g;
 Sjecistepolinom f , pravac g] daje sva sjecista
od f i g;
 Sjecistepolinom f , pravac g, broj n] daje n-to
sjeciste od f i g;

224




Sjecistefunkcija f , funkcija g, tocka A] daje


sjeciste od f i g s pocetnom vrijednoscu A (za
Newtonovu metodu);
Sjecistefunkcija f , pravac g, tocka A] daje
sjeciste od f i g s pocetnom vrijednoscu A (za
Newtonovu metodu).

Jos naredbi za funkcije

 Da bismo ogranicili funkciju unutar zadanog in-

tervala a b], trebamo koristiti naredbu Funkcijafunkcija f , broj a, broj b]. Ta naredba daje
funkciju jednaku funkciji f (x ) definiranu samo na
zadanom intervalu. Moze se zadati i do tada nedefinirana funkcija. Primjer: Funkcijax2 ;1 3].
 Naredba Polinomfunkcija f ] prikazuje funkciju f kao polinom u kanonskom zapisu. Primjer:
Polinom(x ; 3)2] daje x2 ; 6x + 9.
 Naredba TaylorovPolinomfunkcija f , broj a,
broj n] daje red potencija za funkciju f u okolini
tocke x = a reda n.
 Naredba Integralfunkcija f ] daje neodredeni
integral za f (x ). Jednadzbu i graf primitivne funkcije.
 Odredeni integral funkcije f (x ) od a do b dobije
se naredbom Integralfunkcija f , broj a, broj b].
Matematika i skola

Ova funkcija crta i povrsinu izmedu grafa funkcije


i x-osi.
 Integralfunkcija f , funkcija g, broj a, broj b].
Odredeni integral od f (x );g(x ) od a do b. Ova naredba takoder crta povrsinu izmedu grafova funkcija f i g.
 DonjaSumafunkcija f , broj a, broj b, broj n].
Donja suma funkcije f na intervalu a b] s n pravokutnika. Ova naredba takoder crta pravokutnike
donje sume.
 GornjaSumafunkcija f , broj a, broj b, broj n].
Gornja suma funkcije f na intervalu a b] s n pravokutnika. Ova naredba takoder crta pravokutnike
gornje sume.

Mocan prezentacijski alat, a


jednostavan za uporabu
Govoriti o gornjim i donjim sumama da bismo
dosli do pojma integrala, a imati na raspolaganju
samo kredu i plocu, nije bas jednostavno. Posegnemo li za slikom u knjizi ili na grafoskopskoj
foliji puno je zornije, ali ni izbliza nije onako kako
to moze izgledati u nekom racunalnom programu
dinamicne geometrije.

a = 0:2
b=0
c = ;1
n = 12
f (x ) = ax 2 + bx + c
A = TockaxOs]
B = TockaxOs]
I = Integral f  x (A) x (B)]
Dsuma = DonjaSuma f  x (A) x (B) n]
Ovaj se crtez razlikuje od staticnog po tome sto je
moguce mijenjati samu funkciju, granice odredenog integrala i broj pravokutnika u donjoj sumi.
Dinamicni tekst
Na slici 5 vidljiv je pravilan matematicki zapis
odredenog integrala i njegova vrijednost u konkretnom slucaju. Rijec je o dinamicnom tekstu
u kojem se mijenjaju granice odredenog integrala kako se pomicu tocka A i B, mijenja se zapis
funkcije ako mijenjamo koeficijente ili funkciju u
potpunosti i mijenja se iznos integrala. Nacelno
je dinamicni tekst lako dobiti alatom Umetanje
teksta iz alatne trake. Recimo, ako zelimo dobiti vrijednost vodeceg koeficijenta a zapisanog u
geometrijskom prozoru, u dijaloski okvir upisemo
Vodeci koeficijent a = + a. Problem s integralom je nesto slozeniji. U dijaloski okvir (slika 6)
potrebno je upisati sljedeci tekst:

Slika 6.

Slika 5.

A u GeoGebri je vrlo, vrlo lako izraditi crtez


poput ovog na slici 5, sljedecim naredbama:
Godina VI., br. 30, 2005.

i pritom ukljuciti opciju LATEX formula. Tako se


mogu pisati razlomci, korijeni, vektori i ostali maAT X natematicki posebni znakovi koristenjem L
E
redbi.

225

Domaca zadaca za dugo toplo


ljeto
Toliko u ovom broju, vjerni citatelji. Uzmite tri posljednja broja
-a i ukljucite racunalo i prije pocetka godisnjeg odmora upoznajte cari matematike uz GeoGebru ili se pak nakon ljetnih vrucina vratite pripremama za nastavu
uz novog pomocnika. Ako vam nedostaju ideje sto biste mogli konstruirati i za sto upotrijebiti program, svakako posjetite GeoGebruWiki
(http://www.geogebra.at/en/wiki/), web
mjesto na kojem se besplatno razmjenjuju  .ggb
uradci. Materijali su na francuskom, engleskom,
talijanskom, katalonskom, hrvatskom, spanjolskom, : : : . Jedan mali programcic je okupio mnoge graditelje kule matematicke. No pomutnje nema
jer svi razumiju univerzalni matematicki jezik.
Mi jos nismo ni obradili sve detalje programa, a autor programa vec najavljuje vrucu jesen
uz inacicu 2.6.

Prilozi
Prilog 1. Aritmeticke operacije i dozvoljene
funkcije

Operacija

Unos

predznak
apsolutna vrijednost
predznak
kvadratni korijen
eksponencijalna funkcija
logaritam (prirodni)
kosinus
sinus
tangens
arkus kosinus
arkus sinus
arkus tangens
kosinus hiperbolni
sinus hiperbolni
tangens hiperbolni
Area kosinus hiperbolni
Area sinus hiperbolni
Area tangens hiperbolni
najvece cijelo manje od ili jednako
najmanje cijelo vece od ili jednako

sgn ( )
abs ( )
sgn ( )
sqrt ( )
exp ( )
log ( )
cos ( )
sin ( )
tan ( )
acos ( )
asin ( )
atan ( )
cosh ( )
sinh ( )
tanh ( )
acosh ( )
asinh ( )
atanh ( )
floor ( )
ceil ( )

Prilog 2. Neke LATEX naredbe


LATEX naredbe

Operacija

Unos

zbrajanje
oduzimanje
mnozenje, skalarni umnozak
dijeljenje
potenciranje
faktorijela
gamma funkcija
zagrade
x-koordinata
y-koordinata
apsolutna vrijednost

226

;
ili razmak

/
ili 2 , 3
!
gamma ( )
()
x( )
y( )
abs ( )

a ncdot b

nfrac fag fbg


nsqrt fxg
nsqrtn n] fxg
nvec fvg
noverlinefABg
x f2g
a f1g
nsinnalpha + ncosnbeta
nint fag fbg x dx
nsum fi=1g fng i2

Rezultat
a
b
a
pb x
pn x
~
v
AB
x2
a1
sin + cos b

R xdx
P= i
b
a

n
2
i 1

Matematika i skola

GeoGebra (4)

Racunalo
U carstvu cunjosjecnica

Matematika i racunalo

c, Pazin
Sime
Sulji

Nova skolska godina, novi broj


-a i novi
nastavak napisa o prvom racunalnom programu dinamicne geometrije na hrvatskom jeziku. Vjerujem da su se mnogi za vrijeme ljetnog odmora ugodno zabavili upoznajuci mogucnosti ovog malog, a snaznog programa.
Poklonici GeoGebre, okupljeni oko medunarodnog virtualnog skladista uradaka na internetskoj adresi http://www.geogebra.at/
en/upload/, bili su neumorni i u jednom su
trenutku imali toliko zivu proizvodnju raznih
datoteka kao da uopce nije sezona godisnjih
odmora. Velik dio tih uradaka odnosio se na
krivulje drugog reda i specijalne ravninske kri-

vulje. GeoGebra je na tim materijalima pokazivala svoju moc, a s druge strane, kada odvrtite korake konstrukcije unazad, spoznate
da je konstrukcija bila vrlo jednostavna. Tocno, kroz ljeto nam je autor programa Markus
Hohenwarter u inacici programa 2.6, izmedu ostalog ugradio mogucnost prikaza trake
za korake konstrukcije (izbornik Prikaz). Tako smo pored vec postojeceg izbornika Opisa konstrukcije dobili jos jednog analiticara
preuzetih datoteka s Interneta, a ujedno i zgodan alat za demonstraciju vlastitih konstrukcija korak po korak.

Slika 1.

26

Krivuljama drugog reda i analitickoj geometriji dan je znacajan prostor u nasem srednjoskolskom programu. Seminarski i maturalni
radovi cesto zadiru u to podrucje matematike. Taj dio matematike izuzetno je zahvalan
za pristup preko racunala, bilo da se krivulje
drugog reda konstruiraju preko svojih definicija i geometrijskih svojstava, ili da se istrazuju njihova svojstva, ili provjeravaju odredene
tvrdnje, ili pak jednostavno rjesavaju i kreiraju zadaci. Od svih racunalnih programa koji mogu manipulirati krivuljama drugog reda,
GeoGebra je vjerojatno favorit u svojoj kategoriji. Posvetit cemo stoga toj temi cijeli ovaj
clanak.

1. Pisuci crtamo

jednadzba

elipsa e

e: 9x 2 + 16y 2

hiperbola h
parabola p
elipsa e2
kruznica k

= 144
h: x =9 ; (y ; 4)2 =16 = 1
p: y 2 = 4x
e 2: 9x 2 + 12xy + 16y 2 = 144
k: (x ; 5)2 + (y + 2)2 = 25
2

Konike upisujemo kao jednadzbe drugog stupnja po x i y. Mozemo koristiti prethodno


definirane varijable (brojeve, tocke, vektore).
Ako ne zelimo da nam oznaku za koniku program daje automatski, ona se mora zadati na
pocetku unosa odvojena dvotockom.
Ako prethodno kroz polje za unos zadamo koeficijente, npr. a = 4 i b = 3, tada mozemo
ovako zadati elipsu: b2 x 2 + a2 y 2 = a2 b2 . Prisjetimo se da za naznaku mnozenja medu varijablama koristimo znak ili prazno mjesto.

2. Rjesavanje zadatka i provjera


slutnje

Zadatak. Dokazi da kruznica koja prolazi sje-

cistima tangenata na parabolu y2 = 4x u njezinim tockama s ordinatama ;2, 2 i 4 prolazi


fokusom parabole.

Slika 2.
godina VII., br. 31, 2005.

Matematika i racunalo

Cijele konstrukcije mozemo izvoditi kroz Polje za unos. Da bismo se prisjetili pravila za
upis naredbi, koordinata, brojeva i slicno, u
Polje za unos kliknimo na zuti upitnik u donjem lijevom kutu programskog prozora. Time aktiviramo podsjetnik za jednostavnu pomoc, koji nam znacajno skracuje vrijeme upisivanja duzih naredbi (slika 2).

konika

Poznato je kako bismo ovaj zadatak rijesili


klasicno racunski:
odredimo tocke uvrstavajuci njihove ordinate u jednadzbu parabole;
odredimo tangente na parabolu u tim tockama pomocu jednadzbe tangente u tocki
parabole;
nademo sjecista triju tangenata rjesavajuci sustave jednadzbi;
odredimo jednadzbu kruznice pomocu
triju pripadnih tocaka;
odredimo koordinate fokusa i provjerimo
da zadovoljavaju jednadzbu kruznice.

27

Rijec je o tipicnom rudarskom zadatku gdje se lako pogrijesi i jos lakse izgubi volja za
privodenjem zadatka kraju. Crtez je u ovakvom zadatku uvijek dobrodosao, a s crtezom
u GeoGebri rezultat ce se moci provjeravati
pri svakom koraku rjesavanja. I ne samo to.
Kad vec posezemo za GeoGebrom, neka nasi
ulazni podaci zadatka budu zadani kroz opce
brojeve i jednadzbe da ih kasnije mozemo varirati i provjeriti vrijedi li tvrdnja opcenitije
nego je iskazana u zadatku. Dakle, zadajmo
jednadzbu parabole u opcem obliku y2 = 2px,
prethodno definiravsi poluparametar p. Tocke cemo definirati kao bilo koje tocke zadane
parabole, a potom im pridijeliti konkretne vrijednosti.

Matematika i racunalo

Da bismo rijesili zadatak, potrebno je kroz polje za unos unijeti niz naredbi:
1. p = 2 ;
2. y2 = 2p x;
3. Tocka[c] napomena: ova naredba
unosi se triput, a program ce uvijek nacr elimo li
tati tocku u tjemenu parabole. Z
joj pridijeliti zadane koordinate, to mozemo napraviti na dva nacina; ili jednostavnim pomakom misa na zeljenu poziciju ili
dvostrukim klikom na koordinate tocke u
algebarskom prozoru promijeniti ordinatu u zadanu vrijednost, npr. 4. Program
ce sam automatski preracunati apscisu i
tocka ce se u geometrijskom prozoru premjestiti (slika 3);

8.
9.
10.
11.

12.

ucinili, program ce ih odrediti sam po abecednom redoslijedu;


Sjeciste[a,b];
Sjeciste[a,d];
Sjeciste[b,d];
Kruznica[G,H,I] crta kruznicu kroz
tri tocke. Upisuju se stvarne oznake sjecista tangenata;
Veza[e,F] naredba daje poruku upozorenja o pripadnosti tocke F kruznici c.

Tako smo rijesili dani zadatak, ali sada se moze istraziti slutnja da kruznica mozda prolazi
zaristem parabole bez obzira na polozaj tocaka
A, B i C na njoj. Pomicimo misem tocke po paraboli i promatrajmo odnos zarista i kruznice.
Slutnja se pokazuje ispravnom, stovise, vrijedi
za bilo koju parabolu. U tom smislu kliknimo na poluparametar i mijenjajmo ga tipkama
+ i ; na tipkovnici. Ocito da kruz
nica koja prolazi sjecistima bilo kojih triju tangenata
parabole prolazi i zaristem parabole. Ta tvrdnja zahtijevala bi matematicki dokaz! I zaista,
prije nekoliko godina takav se zadatak nasao
na natjecanju.

3. Popis naredbi
U prethodnom primjeru upoznali smo nekoliko naredbi koje manipuliraju konikama. Pozamasan je popis naredbi i njihovih varijacija
koje se odnose na konike:

Slika 3.

4.
5.
6.
7.

28

Tangenta[A,c];
Tangenta[B,c];
Tangenta[C,c];
F = Zariste[c] i ostalim objektima mogli smo odrediti oznake, a ako to nismo

1. Parametar[parabola] parametar parabole (udaljenost ravnalice i zarista);


2. GlavnaPoluos[konika] duljina glavne poluosi konike;
3. SporednaPoluos[konika] duljina sporedne poluosi konike;
4. Ekscentricitet[konika] ekscentricitet
konike;

5. Kut[konika] kut zakreta glavne osi


konike;
6. Srediste[konika] srediste kruznice,
elipse ili hiperbole;
7. Zariste[konika] (oba) zarista konike;
8. Tjeme[konika] (sva) tjemena konike;
9. Sjeciste[pravac g, konika c] sjeciste
pravca g i konike c (najvise dva);
10. Sjeciste[pravac g, konika c, broj n]
n-to sjeciste pravca g i konike c;
11. Sjeciste[konika c, konika d] sva sjecista dviju konika (najvise cetiri);
12. Sjeciste[konika c, konika d, broj n]
n-to sjeciste dviju konika;
13. Tangenta[tocka A, konika c] (sve)
tangente kroz tocku A na koniku c;
14. Tangenta[pravac g, konika c] (sve)
tangente na koniku c koje su paralelne s
pravcem g;

24. Luk[konika c, broj t1, broj t2] luk


konike izmedu dvaju parametarskih vrijednosti t1 i t2 koje su zadane u sljedecem
obliku: kruznica: (rcos(t ) rsin(t )), gdje
je r kruzni radijus, ili elipsa: (acos(t ),
bsin(t )), gdje su a i b duljine prve i druge
poluosi;
25. Isjecak[konika c, tocka A, tocka B]
isjecak konike izmedu dviju tocaka A i B
koje pripadaju koniki c (kruznica ili elipsa);
26. Isjecak[konika c, broj t1, broj t2]
kruzni isjecak izmedu dvaju parametarskih vrijednosti t1 i t2 koje su zadane u sljedecem obliku: kruznica: (rcos(t ) rsin(t )),
gdje je r kruzni radijus, ili elipsa: (acos(t ),
bsin(t )), gdje su a i b duljine prve i druge
poluosi;
27. Translacija[konika c, vektor v] translatira koniku c za vektor v;
28. Rotacija[konika c, kut fi] rotira koniku c za kut f i oko ishodista koordinatnog
sustava;

16. Ravnalica[parabola c] Ravnalica parabole c;

29. Rotacija[konika c, kut fi, tocka B]


rotira koniku c za kut f i oko tocke B;

17. Osi[konika c] glavna i sporedna os


konike c;

30. Zrcaljenje[konika c, tocka B] zrcali


koniku c preko tocke B;

18. GlavnaOs[konika c] glavna os konike


c;

31. Zrcaljenje[konika c, pravac h] zrcali


koniku c preko pravca h;

19. SporednaOs[konika c] sporedna os


konike c;

32. Rastezanje[konika c, broj f, tocka S]


homoteticno preslikava (rasteze) koniku c iz tocke S za faktor rastezanja f ;

20. Polara[tocka A, konika c] polara tocke A (A je pol) konike c;


21. Dijametar[pravac g, konika c] daje
pravac nositelj konjugiranog promjera, tj.
pravac koji prolazi polovistima svih tetiva
konike c usporednih s pravcem g;
22. Dijametar[vektor v, konika c] daje
pravac nositelj konjugiranog promjera, tj.
pravac koji prolazi polovistima svih tetiva
konike c koje imaju smjer vektora v;
23. Luk[konika c, tocka A, tocka B] luk
konike izmedu tocaka A i B koje pripadaju
koniki c (kruznica ili elipsa);
godina VII., br. 31, 2005.

Matematika i racunalo

15. Asimptota[hiperbola c] obje asimptote hiperbole;

33. Veza[objekt a, objekt b] pokazuje poruku o vezi izmedu objekta a i b. Ova


nam naredba omogucuje da odredimo jesu li dva objekta jednaka, lezi li tocka na
pravcu ili koniki, i u kojem su medusobnom polozaju pravac i konika (tangenta,
sekanta, pravac bez zajednickih tocaka ili
asimptota konike).
Naredbe se nalaze u padajucem izborniku
krajnje desno na dnu prozora programa. Kada ih upisemo u polje za unos, dovoljno je
pritisnuti tipku F1 da bismo pozvali prozor s
prikazom svih varijacija unosa za tu naredbu.

29

4. Alati posebne namjene


Nacin

Naziv

Opis

Poloviste ili srediste

Kliknite na kruznicu, elipsu ili hiperbolu


da biste dobili njezino srediste.

Tangente

Tangente na konike mozemo zadati na dva nacina:


odabir tocke A i konike c daje sve tangente na c
koje prolaze kroz A;
odabir pravca g i konike c daje sve tangente na c
koje su usporedne s g.

Polara ili
konjugirani promjer

Ovaj nacin daje polaru, odnosno konjugirani


promjer konike. Odabir tocke i konike daje polaru.
Odabir pravca ili vektora i konike daje pravac
nositelj konjugiranog promjera.

Konika kroz pet tocaka

Odabir pet tocaka proizvodi koniku kroz njih.


Ako bilo koje cetiri od ovih pet tocaka ne leze
na pravcu, konika je odredena.

Matematika i racunalo

5. Uvjet dodira kroz dinamicnu


demonstraciju

Cesto se istice da su svi racunalni programi


dinamicne geometrije izuzetno pogodni za demonstraciju u ucionici uz pomoc LCD projektora. Podrazumijeva se da nastavni materijal
za demonstraciju treba satima izradivati prije
same nastave. Kada je u pitanju GeoGebra
i sadrzaji analiticke geometrije, to uopce nije
tako. U razredu, dok rijecima uvodimo ucenike u problem dodira pravca i krivulje drugog
reda, mozemo istovremeno kroz nekoliko ko-

raka doci do prikaza kao na slici 4. Pomocu


klizaca lako mijenjamo nagib i odsjecak prav tovise, mozemo
ca, ali i jednadzbu elipse. S
trenutno promijeniti elipsu u bilo koju drugu
krivulju drugog reda. Najslozenije sto se javlja jest upisivanje teksta zapisa diskriminante i
promjenjive vrijednosti. Alatom za Umetanje
teksta kliknemo na crtacu plohu i u otvoreni
dijaloski okvir trebamo, uz ukljucenje LaTeX
formule, upisati:
"k2a2+b2-l2 = " + Diskriminanta :
Ovdje je Diskriminanta prethodno izracunat i
tako nazvan broj kroz polje za unos. Dodavanjem znaka plus i imena iza navodnika dodaje

Slika 4.

30

se u geometrijski prozor njegova promjenjiva


vrijednost.

6. Kreiranje zadatka

7. Nedostatak, suvisak i jednakost


Poznato nam je grcko podrijetlo rijeci elipsa,
hiperbola i parabola. To je uvijek bilo lakse
opisati nego prikazati. U GeoGebri ne bismo
trebali imati vecih poteskoca kod istrazivanja
zanimljivog svojstva cunjosjecnica. Neka je
2p parametar konike i T tocka na njoj. U
koordinatnom sustavu nacrtajmo pravokutnik
duljine jedne stranice 2p, i duljine druge stranice jednake apscisi tocke T. Nacrtajmo i
kvadrat stranice koja odgovara ordinati tocke
T. Potrebno je usporediti povrsinu kvadrata
s povrsinom pravokutnika. Krenimo u konstrukciju pocevsi od parabole (slika 6).

Matematika i racunalo

Zadaci iz nasih zbirki smjesteni su u kvadratu


sto ga otprilike odreduju vrhovi (10 10)
koordinatnog sustava. I nema tu nekog prevelikog izbora krivulja drugog reda takvih da
su, npr., sjecista s nekim zgodnim pravcem
cjelobrojna rjesenja ili da tangente iz neke tocke opet imaju jednadzbe s, kako se to ponekad kaze, lijepim brojevima. Zbog toga u
razlicitim zbirkama nalazimo iste zadatke ili
zadatke s malim varijacijama. Uz malu skicu
na papiru lako mozemo kreirati neki zadatak,
ali nikada necemo tako brzo i pouzdano dobiti
takvo mnostvo podataka na papiru koliko ih
mozemo dobiti u GeoGebri. Na slici 5. dana su tri nezavisna objekta: tocke A i B koje
odreduju kruznicu i tocka P izvan kruznice.
Uporabom alata iz alatne trake lako se i brzo
konstruiraju: tangente, kut izmedu tangenata,
sjecista (diralista) tangenata i kruznice, luk i
isjecak kruznice sto ga odreduju ta diralista,
cetverokut sto ga odreduje tocka P, diralis-

ta i srediste kruznice. Algebarske jednadzbe


ili velicine tih objekata vidimo u algebarskom
prozoru. Neki od tih podataka mogu biti zadani, a drugi trazeni elementi zadatka. Uz malo
maste tu se moze izvuci mnostvo zadataka.
Ali GeoGebra nam pruza vise od toga, jer
nezavisne elemente potezom misa razvlacimo
po cvorovima koordinatne mreze (Prikaz >
Koordinatna mreza i Odrednice > Vezivanje
tocke na mrezu > ukljuceno).

Slika 5.
godina VII., br. 31, 2005.

31

Naredbom Uredivanje svojstva mogu se ukloniti suvisne oznake stranica, a prikazati oznaka za povrsinu mnogokuta i njezinu vrijednost.
Pomicite tocku T i uvjerite se da za parabolu
uvijek vrijedi jednakost tih povrsina. Dvostrukim klikom misa na jednadzbu parabole u
algebarskom prozoru mozete mijenjati samu
parabolu, da se uvjerite da jednakost vrijedi
za svaku parabolu.

Slika 6.

Cijelu konstrukciju mozemo izvesti kroz polje


za unos:
c:

y2

(x

= 2x;

T = Tocka[c] daje tocku na paraboli; pomaknite je iz tjemena!;


F = Zariste[c];

Matematika i racunalo

Desnim klikom misa kliknite na parabolu ili


njezinu jednadzbu i izaberite naredbu Redefiniranje. U dijalosko polje upisite jednadzbu
elipse s lijevim tjemenom u ishodistu koordinatnog sustava. Na primjer:

p = Udaljenost[F,A] daje vrijednost poluparametra parabole. Vrijednost parametra


moze se dobiti i naredbom Parametar, ali on
se odnosi samo na parabolu, pa nasa konstrukcija ne bi funkcionirala ako parabolu zamijenimo elipsom ili hiperbolom;
P = Mnogokut[(0, -p), (x(T), -p), (x(T), p),
(0, p)] crta pravokutnik;
Q = Mnogokut[(x(T), 0), (x(T) + y(T), 0),
(x(T) + y(T), y(T)), (x(T), y(T))] crta kvadrat.

2
(x + 4) =16

; y2

9 = 1:

Kod nje je kvadrat uvijek vece povrsine od


pravokutnika, bez obzira na polozaj tocke T.

8. Do jednadzbi povlacenjem i
zakretanjem

GeoGebra nam omogucuje da do jednadzbe


translatirane konike dodemo drugacije. Za
primjer upisimo jednadzbu jednakostranicne
hiperbole u polje za unos. Zapis moze biti i
ovakav:

Slika 7.

32

16 + y 2 =9 = 1:

Sada je kvadrat uvijek manje povrsine nego


pravokutnik. Dvostrukim klikom na jednadzbu elipse lako je promijenimo u hiperbolu:

a = Okomica[F,xOs] daje okomicu kroz


zariste na os parabole;
Sjeciste[a,c] daje sjecista pravca a i parabole c, recimo tocke A i B;

; 4)2

x x =4 ; y y =4 = 1

ili

x x =4 ; y y =4 = 1:

Napomena: xx Geogebra shvaca kao novu varijablu. Radi lakseg promatranja nacrtajmo
osi i srediste hiperbole, naredbama Osi[c] i
S = Srediste[c]. Sada alatom Pomicanje povlacimo krivulju po koordinatnom sustavu i
usporedujmo jednadzbu hiperbole s koordinatama sredista S. Prethodno, ako je potrebno,
desnim klikom misa podesimo da jednadzba
bude zapisana u obliku:
(x

; m)2 =a2 ; (y ; n)2 =b2

1:

Pomoc. Kada biste na svom racunalu imali

datoteku afina.ggb (slika 8), rijesili biste svoje


moguce dileme. Dovoljno bi bilo da u izborniku Prikaz otvorite Opis konstrukcije. Kako
nemate tu datoteku, evo slike tog prozora.

Matematika i racunalo

Isto tako, graf krivulje mogli bismo zakretati


oko njegovog sredista alatom Vrtnja oko tocke.
Na slici 7 je prikazana hiperbola rotirana oko
svog sredista za kut od tocno 45 . To je postignuto naredbom c=Rotacija[c, 45 , A]. Dobiveni graf ima jednadzbu 0:5xy + 0:5x ; y = 2,
x
. Na ovaj
sto lako transformiramo u y =
x;2
nacin moguce je ukazati da je kod racionalnih
funkcija koje se kasnije uce cesto rijec o hiperbolama.

definiciji ili svojstvu i pritom se uvijek ozivi


uobicajene fraza u definicijama geometrijsko mjesto tocaka. Svaku od krivulja drugog
reda moguce je konstruirati na vise nacina. Parabolu smo tako konstruirali u proslom broju
kao geometrijsko mjesto tocaka jednako udaljeno od jednog pravca i tocke koja ne pripada
tom pravcu. Neka vas domaci uradak bude
pomocu naredbe Lokus konstruirati elipsu koja je afina slika kruznice (slika 8) i obrazloziti
konstrukciju.

9. Geometrijsko mjesto tocaka


Naredba Lokus cini racunalne programe dinamicne geometrije jakim i posebnim alatima.
Omogucuje nam konstrukciju krivulja drugog
reda, ali i drugih krivulja ravnine bez njihovih
jednadzbi. Moguce ih je konstruirati po samoj
Slika 9.

10.

Slika 8.
godina VII., br. 31, 2005.

Ubrzani vodic

Ako spadate u one kojima je tesko citati dugacke upute u racunalne programe, onda ce vam
se mozda vise svidjeti vodic Quickstrat, koji je
ljetos kolegica Ela Rac Marinic Kragic prevela
na hrvatski jezik (http://www.geogebra.
at/help/geogebraquickstart hr.pdf).
Mozda dobijete dovoljno ubrzanje da budete ispred opisa Geogebre u sljedecem broju
-a.

33

GeoGebra (5)

Racunalo
Jedan program, vise proizvoda

Matematika i racunalo

c, Pazin
Sime
Sulji

80

U prethodnim brojevima
-a opisali smo
alatnu traku, naredbe, polje za unos, velik dio
izbornika, te iznijeli mnoge primjere i trikove. Mnogi c e ipak uzdahnuti kako je s teta uz
program koji nudi toliko mogucnosti u s koli ne imati na raspolaganju LCD projektor ili
informaticku ucionicu. Ali GeoGebru nastavnik moze koristiti i za osobnu uporabu, kao
na primjer za oblikovanje nastavnih materijala i ispita znanja, ali i za izradu razrednih
panoa. U ovom c e broju biti rijec o koristenju softvera dinamicne geometrije u staticne
svrhe. Grafove i matematicke crteze trebalo
bi naciniti matematickim ili drugim pametnim programima koji barataju matematickim
jednadzbama i koordinatnim sustavom. Vjerujem da svakog matematicara smetaju kutovi
koji nisu bas pravi, tocke koje bas i ne lez e ili krivulje koje ne odgovaraju napisanoj
jednadzbi. . . . Ako pravilno koristimo softver
dinamicne geometrije, naknadni ispravci izvode se elegantno i brzo, bez gubitka bitnih
svojstava. Kod nekih drugih programa, pokaze li se na kraju posla kako necim nismo
zadovoljni, sve treba raditi ispocetka. U GeoGebri je dovoljno prepraviti ili redefinirati
jedan element konstrukcije da bi tu promjenu
pratili svi zavisni elementi. Ujedno se svakom
konstrukcijom moze provjeriti neka slutnja,
tvrdnja ili pak rijesiti zadatak. Matematicari
se ne bi trebali zadovoljiti popularnim racunalnim programom Paint.

1. Motivacijski primjer za uvod

Slika 1.

Dobro nam je znan zadatak s konstruiranim


polukruznicama nad katetama i hipotenuzom
pravokutnog trokuta. One tvore dvije lunule ciji je zbroj povrsina jednak povrsini trokuta. Konstrukciju lunula i izracun njihovih
povrsina u GeoGebri zadao sam za domaci
uradak na jednoj prijateljskoj radionici za
kolege iz susjedne osnovne s kole. S konstrukcijom lunula nije bilo problema, ali jest

s prikazom. Zelimo
li osjencati lunule, intuitivno posezemo za kanticom s bojom kakvu
nalazimo u uredskim racunalnim programima. No GeoGebra nema te kantice! Necemo

Slika 2.

2. Opis konstrukcije bez puno truda


na vise
nacina

Konstrukcija se mogla izvesti na vise nacina, a mozda je najelegantnije i najjednostavnije krenuti od polukruznice ciji c e promjer
biti hipotenuza pravokutnog trokuta, a tocka
godina VII., br. 32, 2005.

Desni klik na bilo koji redak tablice otvara


skocni izbornik, isti onakav kakav imamo i u
algebarskom ili geometrijskom prozoru programa. To onda znaci da svaki element konstrukcije mozemo dodatno urediti, sakriti, oznaciti, redefinirati, izbrisati ili nesto drugo.
Ono s to je puno vaznije da jednostavnim povuci i pusti nacinom mozemo mijenjati redoslijed napravljenih koraka ako je to moguce.
Objekt dijete ne moze ici ispred svog roditelja. Promjena redoslijeda odrazava se i
na samu konstrukciju, koju mozemo koristiti
kao prezentaciju s prikazom nastajanja konstrukcije. Izbornik Prikaz > Traka za korake
konstrukcije, moze se podesiti na automatsko
odigravanje ili rucno pokretanje koraka. To je
mocan demonstracijski alat za mnoga podrucja matematike. Svaki pojedini redak u posljednjem stupcu moze se oznaciti kao kontrolna tocka konstrukcije. I ako ukljucimo opciju
Pokazi samo kontrolne tocke, tada prezentacija prikazuje samo korake konstrukcije koji
su oznaceni kao kontrolne tocke, odnosno u
jednom se koraku prikazuje vise objekata.

Matematika i racunalo

valjda GeoGebrin crtez morati prebacivati u


Paint, tamo ispunjavati bojom pa onda vracati
kao staticnu sliku kojom dalje ne mozemo manipulirati i racunati. Sjencanje i ispunjavanje
bojom u GeoGebri nije u prvom planu. Ipak
ispuniti bojom mozemo mnogokute, konike,
polukruznice, odnosno polukrugove, kruzne
isjecke, kruzne odsjecke pripadnim kruznim
lukovima i kutove. Lunule na slici ispunjene
su bojom u GeoGebri pomocu malog trika.
Polukrugovi nad katetama ispunjeni su crnom
bojom, a iz polovista hipotenuze konstruirani su kruzni isjecci ispunjeni bijelom bojom.
Prozirnost ispune reguliramo u kartici Svojstva (desna tipka misa na objekt) skalom od 0
do 100. Bijelu boju kruznih isjecaka postavimo na 100.

na polukruznici vrh pravog kuta trokuta. Da


opisem korak po korak? GeoGebra nudi mogucnost da to izvedem bez velikog truda. Ona
jednostavno generira opis konstrukcije korak
po korak u posebnom prozoru. Za njegovo otvaranje potrebno je kliknuti na Prikaz > Opis
konstrukcije. U obliku tablice, pored rednog
broja koraka konstrukcije nalazi se jos njegov
naziv, definicija dobivenog objekta, naredba
kojom je dobiven i algebarski ekvivalent u
koordinatnom sustavu (koordinate, jednadzba, duljina,...). Svaki pojedini stupac moze ili
ne mora biti prikazan u prozoru. Ovdje c ete
uociti da stupac definicija ima stanovitih jezicnih nezgrapnosti koje ne odgovaraju duhu
naseg jezika. Njih u prijevodu nije bilo moguc e izbjeci zbog toga s to se te kratke recenice
generiraju od nezavisnih pojedinacnih rijeci
koje imaju vise funkcija. Ne zaboravimo da
je rijec je o visejezicnom programu koji u bilo
kojem trenutku rada mozemo prebaciti na bilo
se i tablica opikoji od dostupnih jezika. Cak
sa konstrukcije u trenu prebaci na neki drugi
jezik.

81

Matematika i racunalo

Slika 3.

82

Slika 4.

Opis konstrukcije moze posluziti da preure- konstrukciju.


dimo svoj rad ili shvatimo tudu
No njega mozemo ispisati kao vrlo uredan do- u prikazu stupaca.
kument, i to prilagoden

ravno, ono pravo zadovoljstvo je napraviti


web-stranicu s dinamicnim crtezom, tj. apletom, ali tome c emo posvetiti poseban clanak
u jednom od sljedecih brojeva
-a.

Ali od opisa mozemo kreirati i web-stranicu


s crtezom ili bez njega. Kliknimo na Datoteka u prozoru Opis konstrukcije, a potom na
Prijenos kao web-stranica (html). Pritom se
otvara dijaloski okvir (slika 4) u kojem mozemo podesiti parametre izgleda te stranice. Za
one koji nisu isprobali kreiranje web-stranica
u nekom od specijalistickih i zahtjevnih programa, ovo moze biti kakav-takav pocetak. Na-

3. Vrlo jednostavno umetanje slike


u dokument
Pogledajmo sliku 1. Kako je iz GeoGebre
prenesena u ovaj dokument? Vrlo jednostavno, izbornikom Datoteka > Prijenos > Crtaca
ploha u meduspremnik.
Potom u svom Word

dokumentu kliknemo na dugme Zalijepi (kratica Ctrl+V). Potrebno je prethodno smanjiti


sliku na velicinu primjerenu za dokument. To
se radi jednostavnim pomicanjem rubova GeoGebrinog prozora (slika 5). Ovdje vrijedi
pravilo: smanjimo na pola ono s to imamo na
ekranu i najvjerojatnije c e jos uvijek biti preveliko. Nazalost, zbog z elje da tekst na slikama bude citljiv i u ovom tekstu slike previse
dominiraju.
Za vjezbu mozemo napraviti nesto jednostavno, a vrlo korisno. Umetnimo koordinatni
sustav u pismeni ispit znanja. Otvorimo program. Desnom tipkom misa bilo gdje na crtacu
plohu pokrenimo skocni izbornik i u njemu
odaberimo naredbu Svojstva. Podesimo crtac u plohu prema svojim potrebama. Evo moguceg rezultata:

4. Sacuvaj

sliku svoju
Ipak, ponekad nam nije potrebno unijeti sliku
izravno u dokument. Ako, primjerice, radimo web-stranicu u koju c emo umetati crteze
iz GeoGebre, onda je potrebno da konstrukciju najprije spremimo kao slike i potom ih
umecemo u dokument. U izborniku Datoteka > Prijenos odaberite naredbu Crtaca ploha
kao crtez . Otvara vam se dijaloski okvir (slika 7) u kojem mozete izabrati jedan od dvaju
razlicitih formata.

Slika 5.

Slika 6.

godina VII., br. 32, 2005.

PNG (Portable Network Graphics) je graficki


format u pikselima (tockicama). Visa rezolucija (dpi) znaci i bolju kvalitetu. 300 dpi
obicno je dovoljna kvaliteta, ali za web stranice je bolje uzeti jos manju. Osim rezolucije
mozemo mijenjati i mjerilo. Preporuka: eksperimentirati. Kada jednom sacuvamo sliku,
vazno je znati da njezino naknadno povecanje ili smanjenje velicine dovodi do gubitka
kvalitete.

Matematika i racunalo

Slika 7.

Kod EPS (Encapsulated Postscript) grafickog


formata nema gubitka kvalitete u promjeni velicine slike jer je rijec o tzv. vektorskoj grafici.
EPS graficke datoteke su prikladne za koristenje s vektorskim grafickim programima kao
s to su Corel Draw ili profesionalni tekst procesor sustav LaTeX. Rezolucija EPS grafickih
datoteka uvijek je 72 dpi. Napomena: ucinci
transparenta kao s to su ispuna mnogokuta ili
konika nisu moguci s EPS formatom.

83

5. Ostavi trag na papiru

Matematika i racunalo

I na kraju, nista bez ispisa. A tu je GeoGebra


dobra, kao s to je i njezina slika u projekciji
vrlo dojmljiva. Treba kliknuti na Datoteka
> Pregled ispisa > Crtaca ploha. Otvara se
dijaloski okvir u kojem je potrebno podesiti
parametre. Ponovo savjet: eksperimentirati. Mjerilo omogucuje znacajna povecanja ili
smanjenja. Svaki element crteza moze se povecati da bude vidljiv i iz daljine, a bas to nam
treba za razredni pano. Nazalost, program
ne pruza mogucnost ispisa jedne slike na vise
stranica formata A4. Ali, moguce je rucno
podesavanje za ispis dio po dio crteza. Uz
puno strpljenja i preciznosti, naravno!

6. I na kraju gotovo nije


Da, kao s to ste vec u tekstu procitali, poseban clanak treba posvetiti najimpresivnijem
GeoGebrinom uratku: dinamicnoj i interaktivnoj web stranici. Do tada sacuvajmo svoje
uratke prije prijenosa u bilo koji drugi format
kao onaj osnovni .ggb format, da ih ne izgubimo. Dobro uhodani, ovaj clanak spremimo
kao geogebra5.mis (neki novi misji format)
za
broj 32.
sime.suljic@pu.htnet.hr

Rjesenja zadataka sa s ibicama:


1.

2.

3.

4.

5. 1)

3)

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Slika 8.

84

2)

6.

GeoGebra (6)

Rac unalo
S dinamic nim crtez om na Internet

Matematika i rac unalo

c, Pazin
Sime
Sulji

Jasno je da sve ono sto kreiramo u Geogebri moz emo prikazati na bilo kojem racunalu s
instaliranim programom. Medutim ako Geogebra nije instalirana na nekom racunalu, onda
te datoteke ne moz emo vidjeti. Zapravo, tome
nije bas tako. Svoje uratke moz emo objaviti na Internetu pa se svaki surfer namjernik
moz e poigrati s nasim dinamicnim konstrukcijama, a ne mora imati instaliranu Geogebru na
svom racunalu. U ovom cemo broju objasniti
kako dinamicni crtez ugraditi u interaktivnu
web stranicu. Tu se Geogebra pokazuje kao
vrlo podatan alat. Pisana je u programskom
jeziku Java, zahvaljujuci kojem se svaki nas
uradak moz e pokretati u bilo kojem web pregledniku kao takozvani aplet. S tovise, unutar
web stranice s apletom se moz e komunicirati
linkovima, gumbicima i obrascima. Uz popratni tekst kojim cemo sve pobliz e objasniti,
postiz emo visoku razinu interaktivnosti s posjetiteljima stranica. Buduci da je graficka
kvaliteta Geogebrinih crtez a vrlo visoka, na
najboljem smo putu da stvorimo prvorazredan
online materijal za ucenje. Dakle, ako jos
ne vjerujete svojim ocima bavimo se web dizajnom.

1. Tako lako!
Za pocetak krenimo s nekom jednostavnom
konstrukcijom. Neka to bude, na primjer, zrcaljenje tocke na pravcu. Konstrukciju napravimo pomocu alata iz trake s alatima:
1. Pravac kroz dvije tocke (kliknuti na dva
mjesta na crtacoj plohi)

130

2. Nova tocka (kliknuti s jedne strane pravca).


3. Zrcaljenje objekta preko pravca (kliknuti
na tocku pa na pravac).
4. Desnim klikom na tocke pokrenuti skocni
izbornik i izabrati Ukljuci trag.

Slika 1.

U otvorenom prozoru programa nas bi crtez


mogao izgledati kao na slici 1. Prije njegove transformacije u web stranicu smanjite
mu velicinu, kako aplet ne bi zauzimao prevelik dio stranice. Jednostavno ulovite rubove programskog prozora i povlacite ih na
z eljenu sirinu i visinu. Kliknite na izbornik
Datoteka > Prijenos > Dinamicni crtez kao
web stranica (html). Otvara se dijaloski prozor kao na slici 2.
Polja: naslov, autor, nadnevak, tekst iznad i
tekst ispod konstrukcije pojavit ce se kao tekst
na stranici koju ce program generirati. Dvije

Slika 2.

Slika 4.

2. Demonstracija korak po korak


Dinamicni se crtez ne umece u stranicu samo zato da bi posjetitelj stranica mogao nesto
pomicati. Geogebrin aplet moz e biti i demonstracijski, i to tako da korisnik upravlja
koracima konstrukcije. Za primjer uzmimo
konstrukciju tangenti na kruz nicu iz tocke izvan kruz nice. Kada u Geogebri napravimo
nasu konstrukciju u prozoru ukljucimo Traku za korake konstrukcije u izborniku Prikaz.
Prije prijenosa konstrukcije u web stranicu,
odvrtimo konstrukciju unatrag na korak za

Matematika i rac unalo

su osnovne mogucnosti: ugradnja dinamicnog crtez a unutar stranice s predvidenom sirinom i visinom, ili ugradnja gumba koji ce
pokrenuti Geogebru (ako je instalirana na racunalu) i otvoriti danu datoteku. Izaberemo
li prvo, naknadno se moz e ukljuciti mogucnost da dvostrukim klikom na aplet korisnik
pokrene program. Klikom na Prijenos otvorit
ce se dijaloski prozor koji nas pita za ime i
smjestaj datoteke. Kada otvorimo mapu u koju smo smjestili nasu datoteku, shvatit cemo
da je rijec o tri datoteke kao na slici 3.

Slika 3.

Prva oznaka je za web stranicu s imenom


zrcaljenje.html, slijedi konstrukcija zrcaljenje worksheet.ggb i izvrsna datoteka tzv. jar
arhivi (geogebra.jar), zapravo rijec je o jezgri
programa koja pokrece aplet. Da bismo vidjeli nas uradak u web pregledniku, dovoljan
je dvoklik na datoteku zrcaljenje.html. Nakon
njega pokrece se web preglednik i tada nasa
web stranica izgleda ovako:
godina VII., br. 33, 2006.

Slika 5.

131

Slika 6.

koji z elimo da bude pocetni. Pogledaj sliku.


U traci za korake konstrukcije moz e se ostaviti
i dugme Kreni i podesiti vrijeme izmedu dva
koraka na odredeni broj sekundi.

Matematika i rac unalo

3. U pozadini web stranice


C ak i ako niste nikada pokrenuli neki program
za stvaranje i uredivanje web stranica, nemojte se sada preplasiti i odustati. Nije potrebno
da pokrecete FrontPage ili neki drugi profesionalni alat. Za ono sto mi z elimo dodatno
podesiti u nasoj stranici, dovoljan je obican
Notepad ili pak Word. Otvorite datoteku zrcaljenje.html s Wordom. U izborniku Pogled
kliknite na HTML izvorni kod. Na aplet se
odnosi sljedeci kod:
<applet code="geogebra.GeoGebraApplet"
codebase="./" archive="geogebra.jar"
width="286" height="118">
<param name="filename"
value="zrcaljenje_worksheet.ggb">
<param name="framePossible"
value="false">
Sorry, the GeoGebra Applet could not be
started. Please make sure that Java
1.4.2 (or later) is installed and
activated. (<a
href="http://java.sun.com/getjava">click
here to install Java now</a>)
</applet>

Moramo biti paz ljivi pri rucnom uredenju koda jer ce zaboravljanje navodnika ili pogresno ispisivanje nekog slova prouzrocit prestanak rada apleta. S to je korisno mijenjati?
Za pocetak sirinu i visinu apleta. Zamijenimo li rijec false pri parametru "framePossible" u true korisnik ce moci dvostrukim klikom u okvir apleta otvoriti samu

132

datoteku zrcaljenje worksheet.ggb u Geogebri. Ne mora svaka stranica imati u svojoj mapi
svoju jar arhivu. Moz e se je pozivati s vise
razine mapa promijenivsi putanju na sljedeci
nacin archive="../geogebra.jar". Naravno, tada ce se datoteka geogebra.jar naci u mapi vise razine, sto slobodno moz emo napraviti nacinom izrez i-zalijepi. Ako
se jednog dana odvaz imo nase uratke postaviti na web posluz itelj, onda se uvijek
moz e pozivati izvrsenje programa s najnovijom inacicom WebStart Geogebre. Potrebno je zamijeniti pozivanje izvrsne datoteke u
archive=http://www.geogebra.at/
webstart/geogebra.jar.

Puno je efektnije ono sto moz emo dodati


izmedu tagova <applet> i </applet>.
Dodamo li na vrhu apleta redak <param
name="showMenuBar" value="true">,
korisnik ce imati na raspolaganju izbornik.
Napomenimo da je skocni izbornik (desni klik
na objekt) na raspolaganju korisniku u svakom Geogebrinom apletu. Znaci da korisnik
sam moz e podesavati svojstva koordinatnog
sustava, povecavati i smanjivati ga, uredivati
objekte, ali i vidjeti koordinate tocaka, duljine
duz ina i jednadz be objekata.
Parametar showToolBar dodaje apletu alatnu traku. Parametar showAlgebraInput dodaje apletu polje za unos. Ikona koja se nalazi u desnom kutu apleta s tangentama na kruz nicu dobiva se umetanjem parametra showResetIcon. Klikom na
ikonu korisnik vraca aplet na pocetne postavke.
C ak i ako nemamo u aplet ukljuceni izbornik, alatnu traku ili polje za unos, aplet komunicira s korisnikom na jednom od ugradenih jezika, pri odabiru objekta ili kroz skocni izbornik. Aplet nacelno prepoznaje jezicne postavke racunala i prema tome se prilagodava. Medutim, mnogi korisnici nemaju ispravno postavljene jezicne odrednice na
svom racunalu. Dodavanjem retka <param
name="language" value="hr"> aplet ce
govoriti hrvatski na svakom racunalu. To je
narocito vaz no kada umecete polje za unos u
aplet.

4. Ucenje geometrije i online tecaj 5. Mali virtualni laboratorij


Geogebre istovremeno

Z elimo li da mladi ucenici sami probaju na racunalu nesto iz geometrije, takav sat lako moz e ispasti promasaj zbog nesnalaz enja u radu
s programom. Srecom, tu postoji elegantno
rjesenje rada s programom: web stranica. Za
tu prigodu omogucimo im aplet s alatnom trakom, te slikom i rjecju podrobno opisane korake koje treba ciniti. Na slici 7 priloz ena je
jedna takva stranica za primjer. Docim ukljucimo alatnu traku na raspolaganju su svi raspoloz ivi alati programa, a u daljnjem razvoju
Geogebre ocekuje se mogucnost konfiguriranja alatne trake.

za funkcije!

Srednjoskolci i studenti cesto imaju domacu


zadacu ili vjez baju s funkcijama, jednadz bama, nejednadz bama... Alatna traka im nije toliko potrebna, koliko je traka na dnu programa,
s poljem za unos i padajucim izbornikom Geogebrinih naredbi. Moz emo prenijeti u web
stranicu i potpuno prazan aplet s otvorenim
algebarskim prozorom, no dodajmo redak u
HTML kod koji ukljucuje polje za unos. Jedna web stranica, koja bi imala ugraden aplet za
brze provjere grafova, mogla bi biti od velike
koristi. Na slici 8 primjer je takvog apleta,
nakon upisivanja sljedecih naredbi u polje za

Matematika i rac unalo

Slika 7.
godina VII., br. 33, 2006.

133

unos:
 0.2x3; x
 f'(x)
 f"(x)
 Nulto kaf]
 Ekstremf]

Matematika i rac unalo

6. A moz e i staticno i opisno


Svaka cast dinamici i povlacenju misem po ekranu, ali bar ponekad treba nam staticna slika
za web stranicu. Vratimo se nasoj Geogebrinoj datoteci s konstruiranim tangentama iz
tocke na kruz nicu. Umjesto izbora Dinamicni
crtez kao web stranica pri prijenosu se odlucimo za Opis konstrukcije kao web stranica.
Podesimo parametre u dijaloskom okviru koji
se pritom otvori. Jedan klik na gumb Prijenos ima caroban ucinak koji vidimo na slici
9. Geogebra je u hipu generirala web stranicu
s naslovom, slikom i tablicom. Da bi inace
takvo sto napravili, valja se pomuciti na tecaju
za web dizajn!

7. Nastavak za napredne korisnike


Vjerujem da ste ovim clankom dovoljno zaintrigirani da svoje ranije uratke prebacite u
HTML format. S Geogebrom to zaista nije
tesko i pravo je zadovoljstvo. A jos je uzbudljivije objaviti svoje uratke na Internetu.

Slika 9.

Najbolje je potraz iti uputu kako se to radi u


nekom informatickom casopisu ili knjizi. U
sljedecem nastavku cemo se pozabaviti uporabom Javscripta za upravljanje apletom za
napredne korisnike, uopce ne sumnjajuci da
cete do tada i vi vec pripadati toj kategoriji.

Slika 8.

134

GeoGebra (7)

Rac unalo
Komunikacija s dinamic nim crtez om
ugradenim u web-stranicu

Matematika i rac unalo

c, Pazin
Sime
Sulji

U proslom broju
-a naucili smo kako GeoGebrin uradak smjestiti unutar web stranice,
kao takozvani aplet. Taj aplet moz e izgledati
i funkcionirati kao potpuni program u kojem
su dostupni svi alati, sve naredbe i sve mogucnosti programa osim Pomoci. Ali se postavke
i izgled apleta mogu prilagoditi. Tako se mogu izostaviti pojedine komponente programa
kao sto su traka s izbornicima, alatna traka i
polje za unos. Korisnik moz e upravljati objektima u apletu pomicuci ih misem, mijenjati
vrijednosti parametara, odnosno poloz aj objekta strelicama na tipkovnici ili tipkama +
i ;. Naravno, na raspolaganju su i naredbe, alati i izbornici ako ih ostavimo. Skocni
izbornik, koji se dobiva desnim klikom na objekt, stoji nam na raspolaganju jednako kao
i u programu. Povrh svega s GeoGebrinim
apletom se moz e i jako lijepo komunicirati
iz same web stranice pomocu dugmadi, linkova i tekstnih polja. Tu je GeoGebra u velikoj
prednosti pred konkurentskim programima dinamicke geometrije.

1. Javascript
Jezik komunikacije s apletom je Javascript,
poseban programski jezik razvijen, sto mu i
ime govori, bas za skriptiranje Java apleta,
odnosno utjecanje na njihov rad iz HTML koda. U pocetka je bio najvise upotrebljavan za
provjeru upisanih podataka u obrasce sto se
daleko brz e odvija s korisnicke strane nego s

174

posluz iteljske, tj. s korisnickog racunala nego


sa servera. Ubrzo se Javascript razvio u najrasireniju web tehnologiju za oz ivljavanje
elemenata dotad staticnih web stranica. Kada
vas na nekim stranicama zaskoce raznorazni
efekti, recimo pri prijelazu misa preko neke
slike do kakve jednostavnije igrice, vjerojatno
je rijec o Javascriptu. Nerijetko cete na raznim web stranicama naici na online kalkulator ili na stranicama s matematickim sadrz ajima specijalizirane kalkulatore za rjesavanje
kvadratnih jednadz bi, rjesavanje sustava jednadz bi, ispis prvih n Fibonaccijevih brojeva,
rastavljanja nekog broja na proste faktore itd.
Postoje citave baze jednostavnijih ili sloz enijih programa koje moz ete slobodno preuzeti i
prema uputama zalijepiti unutar HTML koda
svojih web stranica. Bogatu ponudu specijaliziranih matematickih alata naci cete na adresi http://javascript.internet.com/
math-related.
Ovdje cemo iznijeti samo osnovne Javascript
naredbe kojima posjetitelj web stranice moz e utjecati na GeoGebrin aplet ili dobiti neki
podatak iz njega. Nije nam cilj uciti programirati, niti se baviti dizajnom web stranica
osim onog najnuz nijeg minimuma. Za to nam
je potreban neki editor HTML koda nase stranice u koju smo smjestili aplet. To moz e biti
neki profesionalni alat za izradu web stranica kakvi su FrontPage ili Dreamweaver, ali
moz e to biti i obican Blok za pisanje (Notepad), program koji cete sigurno naci na svom
racunalu.

2. Primjer

Da bi se svi ti gumbi pojavili i funkcionirali na


web stranici, potrebno je negdje izmedu tzv.
HTML tagova <body> i </body> umetnuti
sljedeci kod:
<form>
<input type="button" value=
"Sakrij kru
nicu"
onclick="document.applets 0]
.setVisible('k', false)">

Iako je iz vec opisanog uz priloz enu sliku moz da sve jasno, ipak istaknimo najvaz nije dijelove koda. Tagovi <form> i </form> oznacavaju pocetak i kraj obrasca unutar kojeg se smjestaju gumbi s naredbama. Ono sto se odnosi na
pojedini gumb smjesteno je unutar znakova

Matematika i rac unalo

Potrebno je najprije kreirati neku web stranicu s apletom, kako smo to opisali u proslom
broju. Neka to bude neka jednostavna konstrukcija kao na slici 1, iz koje je razvidno kako
se koji objekt naziva da razumijemo na sto se
odnose Javascript naredbe. Ispod apleta nalazi se gumbi koji redom izvrsavaju sljedece
naredbe:
skriva kruz nicu k,
pokazuje kruz nicu k,
mijenja boju trokuta P u crvenu,
mijenja boju kruz nice k u plavo,
pomice tocku B na novi poloz aj,
brise tocku A (naravno, i sve zavisne objekte),
vraca pocetno stanje apleta.

<input type="button" value=


"Poka
i kru
nicu"
onclick="document.applets 0]
.setVisible('k', true)">
<input type="button" value=
"Trokut crveno"
onclick="document.applets 0]
.setColor('P', 255, 0, 0)">
<input type="button" value=
"Kru
nica plavo"
onclick="document.applets 0]
.setColor('k', 0, 0, 255)">
<input type="button" value=
"Pomakni B"
onclick="document.applets 0]
.evalCommand('B=(3,-2)')">
<input type="button" value=
"Izbrii A"
onclick="document.applets 0]
.deleteObject('A')">
<input type="button" value=
"Resetiraj"
onclick="document.applets 0]
.reset()">
</form>

Slika 1.
godina VII., br. 34, 2006.

175

< >. Naredba Input type="button" definira gumb; value="tekst" daje tekst na
gumbu; onclick kazuje da ce se naredba dogoditi kada kliknemo misem na gumb; document.applets 0] upucuje naredbu na aplet;
nakon tocke slijedi naredba sa zagradom u kojoj se imenuje objekt i daje vrijednost. Strogo
treba postivati sintaksu! Kada su u pitanju kutovi s grckim slovima potrebno je u naredbi
umjesto simbola upisati znakovni kod (unicode). Ako z elimo pokazati kut , koji je vec
konstruiran u apletu, trebalo bi pisati:

Matematika i rac unalo

<input type="button" value=


"Poka
i kut &alpha"
onclick="document.applets 0]
.setVisible ('nu03b1', true)">.

Opaska: oznaka '&alpha' je dovoljna da bi


razumio web preglednik i pravilno prikazao
na gumbu, a oznaka 'nu03b1' je potrebna da
bi je pravilno razumio aplet. Kartu znakova sa
znakovnim kodom naci cete na svom racunalu
na popisu programa u alatima sustava medu
Pomagalima. Z elimo li da se neka naredba
istovremeno odnosi na vise objekata, nizat cemo naredbe odvajajuci ih tockom zarezom.
Primjer:
<input type="button" value=
"Sakrij vrhove"
onclick="document.applets 0]
.setVisible('A', false)
document.applets 0].setVisible
('B', false)
document.applets 0].setVisible
('B', false)">

3. Konstrukcija klikom na gumb


Pomocu gumba moz emo izvesti i cijelu konstrukciju u apletu i to nad vec postojecim
objektima ili sasvim novim objektima. Kako pri konstrukciji treba nabrojati vise elemenata, najbolje ce biti definirati posebnu
Javascript funkciju i nazvati je recimo moja konstrukcija:

176

<script type="text/javascript">
function moja konstrukcija() f
var aplet = document.applets 0]
aplet.evalCommand("s a =
SimetralaDu
ine B, C]")
aplet.evalCommand("s b =
SimetralaDu
ine A, C]")
aplet.evalCommand("s c =
SimetralaDu
ine B, A]")
aplet.evalCommand("S =
Sjecite s a,s b]")
aplet.setColor('S', 255, 0, 0)g
</script>

Primijetimo da je funkcija smjestena medu tagovima <script type="text/javascript"> i </script>. Unutar viticastih
zagrada nalaze se varijable i naredbe. Da ne
bismo stalno pisali document.applets 0],
definirana je varijabla aplet koja poprima tu
vrijednost. Sve ono sto moz emo inace upisivati u GeoGebrino polje za unos moz e biti varijabla Javascript naredbe evalCommand.
Obicno se ovaj dio koda smjesti u zaglavlje
web stranice izmedu tagova <head> i </head>. Za poziv definirane funkcije potrebno je
jos napraviti gumb i smjestiti ga u tijelo web
stranice:
<form><input type="button\ value=
"Konstruiraj sredite opisane
kru
nice" onclick=
"moja konstrukcija()"></form>

4. Naredbe iz jednorednog polja za


tekst

U proslom broju
-a vidjeli smo kako svakom apletu na jednostavan nacin moz emo dodati polje za unos, bas kao i u samom programu. No, i bilo gdje unutar web stranice moz emo ugraditi jednoredno polje za tekst koje
ce pozivati funkciju koja ce upisane jednadz be, koordinate tocaka, parametre, GeoGebrine naredbe (npr. PravacA,B]) i razne izracune
izvrsavati. Na mjesto gdje z elimo da se pojavi
polje u HTML kodu valja upisati:

<form action="" onsubmit=


"izvrsi(polje.value)polje.value="
return false"> Polje za unos:
<input type="text" name="polje"
size="25"></form>

Pored toga u tijelo web stranice ili jos bolje u


zaglavlje dodaje se sljedeci tekst:
<script type="text/javascript">
function izvrsi(upisano) f document.
applets 0].evalCommand(upisano)
return falseg </script>

Nakon upisa u polje dovoljno je da korisnik


klikne na tipku Enter za izvrsenje naredbe.
Prilikom pogresnog unosa aplet ce ga upozoriti na nevaljan unos.

5. Animacija

<script type="text/javascript">
var t = 0
function animacija() f if (t =
2*Math.PI)ft + = 0.02
document.applets 0].evalCommand
("t = " + t)
setTimeout("animacija()", 30)g
else t = 0 g </script>

<

Slobodno eksperimentirajte sa skokovima promjene parametra t (t + = 0.02), pomocu koje-

<form name="forma" action=


"anim sinusoida.htm">
<input type="button" value=
"Pokreni" onclick="animacija()">
</form>

Animacija moz e biti pokrenuta i automatski docim se ucita stranica. Potrebno je


tag <body> zamijeniti s tagom <body onload="animacija()">.

6. Niz apleta kao dijaprojekcija


Ponekad se pokazuje potreba da se uz isti tekst
na web stranici pokaz e novi aplet na istom
mjestu i iste velicine, ali s novim sadrz ajem
ili konstrukcijom. U istu mapu treba spremiti GeoGebrinu datoteku na primjer datoteka 2.ggb i pozivati je s gumbom ovako:
<input type="button" value=
"Tekst na gumbu"
onclick="document.applets 0]
.openFile('datoteka 2.ggb')">

Matematika i rac unalo

Umjesto pomicanja nekog objekta misem ili


tipkama s tipkovnice, objekt u apletu moz emo
animirati uz pomoc gumba iz Javascript koda:

ga je definirana tocka koja se giba po kruz nici


i s brzinom gibanja tocke (broj u naredbi setTimeout). Gumb za pokretanje animacije kreira
sljedeci kod:

Takvih gumba moz emo u tekstu nanizati vise,


pozivajuci uvijek novu datoteku i na taj nacin
napraviti malu prezentaciju. Prezentaciju moz emo izvesti i nad jednim apletom uporabom
naredbe setTimeout. Zamislimo da treba

Slika 2.
godina VII., br. 34, 2006.

177

setTimeout("aplet.setVisible
('k 1',true)",1000)
setTimeout("aplet.setVisible
('k 2',true)",2000)
setTimeout("aplet.setVisible
('S 1',true)",3000)
setTimeout("aplet.setVisible
('S 2',true)",4000)
setTimeout("aplet.setVisible
('simetrala',true)",5000)
setTimeout("aplet.setVisible
('P',true)",6000)
setTimeout("aplet.setVisible
('AP',true)",7000)
setTimeout("aplet.setVisible
('BP',true)",8000)g
</script>
Slika 3.

I naravno ugraditi gumb za pokretanje:

Matematika i rac unalo

<form name="forma" action=


"anim sinusoida.htm">
<input type="button" value=
"Poka
i mi!" onclick="pokazi()">
</form>

7. Gukni apletu!

Slika 4.
Slika 5.

demonstrirati klasicnu konstrukciju polovista


duz ine.
Potrebno je samo otkriti elemente konstrukcije sa zadrskom u milisekundama:
<script type="text/javascript">
function pokazi()f
aplet = document.applets 0]

178

Iz geometrijskog ili algebarskog prozora apleta mnoge podatke moz emo ocitati, ali Javascript nam moz e cak neki podatak ispisati
u tekstno polje ili dojaviti prozorom upozorenja, kao onaj na slici 5. S to sve i na koji nacin
od apleta moz emo dobiti, bit ce jasno iz slike
i koda koji slijedi.

Slika 6.

<form>
<input type="button" value=
"Apscisa to!ke A" onClick="alert
(document.applets 0]
.getXcoord('A'))">

<input type="button" value="Oznaka


i jednad
ba pravca" onClick=
"alert (document.applets 0]
.getValueString('a'))">
<input type="button" value=
"Samo jednad
ba" onClick=
"jednadzba()">
<input type="button" value=
"Definicija objekta a" onClick=
"alert (document.applets 0]
.getDefinitionString('a'))">
</form>

<=

7. Treba to isprobati
Svakako, treba to isprobati! Upustite li se
u prepisivanje ovog pisanog teksta bit ce
to mukotrpan posao s neizbjez nim greskama
zbog kojih mnoge stvari ne bi funkcionirale. Stoga smo vam omogucili da na stranici
www.geogebra.element.hr opisano isprobate online ili pak da preuzmete cjelokupan
materijal i isprobate ga na svom racunalu. Pozivamo vas da na tim stranicama postavite bilo
koje pitanje u vezi Geogebre i pokusat cemo
vam na njega odgovoriti u sljedecem broju
-a.

Matematika i rac unalo

<input type="button" value=


"Koordinate to!ke B" onClick=
"alert (document.applets 0]
.getValueString('B'))">

<script type="text/javascript">
function jednadzba()f
j=document.applets 0]
.getValueString('a')
sj=j.substring(3,j.length)
alert (""+sj)g
script>

MURPHIJEVI ZAKONI U MATEMATICI


1. C im vise ucis, tim vise zaostajes. Svaki je problem tez i nego sto izgleda i njegovo
rjesavanje traje dulje od predvidenog.
2. Da rijesis zadatak, trebas znati rjesenje. Svaki se izraz moz e izjednaciti sa svakim, samo
ako ga dovoljno puta preoblikujes.
3. Znati matematiku nije isto sto i poucavati matemetiku. Umijece poucavanja strogo je
proporcionalno broju objavljenih znanstvenih radova.

godina VII., br. 34, 2006.

179

Razgovor

Razgovor
Matematika i rac unalo

s dr. Markusom Hohenwarterom,


autorom GeoGebre

Markus Hohenwarter je mladi austrijski matematicar i nastavnik matematike iz Salzburga.


Poznat nam je kao autor programa GeoGebra,
edukativnog matematickog softvera dinamicne geometrije koji povezuje geometriju, algebru i analizu. Rad i usavrsavanje GeoGebre
ispreplitali su se s njegovim studijem i magisterijem iz podrucja matematike i psihologije,
te od ove godine i doktoratom znanosti iz podrucja didaktike matematike na Sveucilistu u
Salzburgu.
S nekima od mogucnosti GeoGebre citatelji
-a su se imali prilike upoznati u poslje-a, u clancima prof. S ime
dnjim brojevima
Suljica. S jedne strane, program GeoGebra je
geometrijski sustav u kojem moz emo raditi direktno s geometrijskim objektima i dinamicki
ih mijenjati na ekranu. S druge strane, jednadz be i koordinate moz emo unositi izravno
numericki. Ova su dva pristupa obiljez ja programa GeoGebra: izraz u algebarskom prozoru odgovara objektu u geometrijskom prozoru
i obratno.
Svjedoci smo velikog zanimanja za GeoGebru
sa svih strana svijeta. Uz to je vaz no naglasiti
da je GeoGebra free software, tj. program koji
se moz e slobodno besplatno distribuirati i koji
ima javni kod. Prevedena je na 22 svjetska
jezika, pa tako i na hrvatski jezik (prevoditelji
S . S uljic i E. Rac Marinic Kragic). Kako zbog
svega navedenoga GeoGebra sve vise ulazi u
nastavu matematike u Hrvatskoj, zamolili smo
.
njenog autora za razgovor za

224

Tesko da icije ime europskih, pa i svjetskih mladih matematicara hrvatskim ucenicima i nastavnicima toliko poznato kao
Vase. Naravno, to se dogodilo zahvaljujuci GeoGebri koja se sve ucestalije pokrece
na mnogim skolskim i ucenickim racunalima. U oz ujku ove godine bilo je zabiljez eno gotovo 25000 ucitavanja (hits) GeoGebrinih stranica s domenom .hr. Takvoj
je popularnosti prethodila serija clanaka u
-u, specijaliziranom casopisu za nastavnike matematike, te Enteru, informatickom
casopisu za ucenike, ali je ocito da je prije
svega rijeco kvalitetnom programu s jedne
strane i njegovom dobrom prijevodu i prilagodbi nasim uvjetima od strane hrvatskih
prevoditelja.
GeoGebra je dobila mnoge ugledne europske nagrade za obrazovni softver, sada se
prevodi na mnoge jezike. Jeste li u pocetku
uopce sanjali da se GeoGebra moz e probiti
pored jakih programa kao sto su Cabri Ge-

ometry i The Geometers Sketchpad (usput,


GSP je u Hrvatskoj poznat od ranije i mnogi nasi nastavnici ga koriste u nastavi)? A
i na njemackom govornom podrucju postojala je jaka konkurencija s Cinderellom i
cak besplatnim Geonextom.
Ne, iskreno govoreci, nikada nisam ocekivao takvo siroko rasprostranjivanje GeoGebre. U mojem diplomskom radu 2001./2002.
sam zaista z elio samo isprobati kako bi moglo izgledati povezivanje geometrije i algebre
kroz analiticku geometriju ravnine. Tada nisam ni sanjao da bi itko, osim mene, ikada
primijenio GeoGebru. No, nakon sto je GeoGebra dobila nagradu za europski obrazovni
softver (EASA 2002) sve se nekako oslobodilo. Pritom je vaz an podatak da je GeoGebra
besplatan i Open Source program a tako ce
i ostati.

U S panjolskoj i Francuskoj geometrija ima


vrlo visoko pozicioniranu vrijednost u nastavi matematike, i iz toga proizlazi potreba za
prikladnim softverom. Uz besplatnu raspoloz ivost, kod GeoGebre vjerojatno igraju ulogu i njene mogucnosti u podrucju dinamicne
analize. Smatram da je prije svega vaz an angaz man pojedinog nastavnika diljem svijeta.
Za GeoGebru nema placenih reklama, ona se
siri samo usmenom predajom, preko Interneta
i clanaka u didaktickim casopisima. Zato me
-u i Enteru
takoder vrlo raduje da ste vec u
velikim dijelom doprinijeli sirenju GeoGebre.
GeoGebra je na neki nacin vas z ivotni
projekt, zar ne? Rijec je o autorskom programu, ali kojeg je pratio diplomski rad,
poslijediplomski studij, doktorska disertacija ... Kako je sve pocelo i kako se razvijalo?
GeoGebra me sada prati vec neko vrijeme,
to je tocno. Nakon nagrade EASA 2002 odjednom se pojavilo internacionalno zanimanje
za moj mali projekt. To me motiviralo da u
godina VII., br. 35, 2006.

GeoGebrin korisnicki forum okupio je


mnoge korisnike od kojih su neki vrsni racunalni znalci. Daje li vam Forum nove
ideje i inspiracije za razvoj programa?
Da, naravno. Forum mi je odlican direktan
oblik povratne informacije korisnika. I obratno, takoder mi je vaz no da korisnici budu
dobro zbrinuti. Prije sam odgovarao na pitanja preko e-maila, sto je ponekad jednostavno
oduzimalo previse vremena. Zato sam prosle godine uredio Forum gdje uz mene i svaki
korisnik moz e javno odgovoriti na pitanja i
poticaje.
GeoGebra se pokazala izvanredno kvalitetna za dizajniranje apleta i njihovu
ugradnju u web stranicu, a mnogi korisnici s GeoGebraWiki (slobodnog skladista
za nastavne materijale u GeoGebri) izraduju vrlo kreativne i naglaseno interaktivne nastavne materijale. Jeste li zadovoljni
odazivom korisnika i iskoristavanjem svih
segmenata virtualnog skladista?
Na GeoGebraWiki ima mnogo angaz iranih
nastavnika koji svoje materijale rado dijele s
drugima. Kao i na korisnickom Forumu, i ovdje svi imaju mogucnost aktivno sudjelovati
u mom projektu. Buduci da se na GeoGebrinim web stranicama stalno dogada nesto novo,
opet privlacimo nove posjetioce, koji koriste
besplatne radne listove i mogu priloz iti svoje
vlastite. Ovakav mi se socijalni i interaktivni
aspekt Interneta jako svida i u buducnosti ce
sigurno postajati sve vaz niji. Trenutno oko
3 000 korisnika dnevno posjeti GeoGebrine
stranice, sto je otprilike udvostrucena brojka
u odnosu na razdoblje od prije godinu dana
i, naravno, to me veseli.

Matematika i rac unalo

Kako komentirate popularnost GeoGebre medu S panjolcima i Francuzima, koji


zapravo imaju svoje programe tog tipa?

sklopu doktorata dalje nastavim rad na GeoGebri i da iz prototipa nacinim alat primjenjiv
u nastavi.

Odrz ali ste niz seminara za nastavnike


matematike u Austriji i cijeloj Europi. Koliko i na koji nacin po vasem iskustvu nastavnici zaista koriste GeoGebru u osnovnim i srednjim skolama?

225

Matematika i rac unalo

Nemam tocan uvid o tome, jer se GeoGebra


ne prodaje i moz e se dalje slobodno dijeliti
medu ucenicima. Dosad sam najvise drz ao
predavanja i radionice usavrsavanja za gimnazijske nastavnike, buduci da je GeoGebra u
tom tipu skole u Austriji vrlo rasprostranjena.
Prema mojoj procjeni, nastavnicima se u GeoGebri najvise svida sto je program visestrano
prilagodljiv i jednostavan za koristenje. Na
taj nacin nastavnici mogu iskoristiti GeoGebru za jednostavne geometrijske konstrukcije
kao i za diferencijalni i integralni racun.
C ime, po Vasem misljenu, softver dinamicke geometrije obogacuje nastavu?
C ini mi se najvaz nije to sto pri koristenju
racunala u nastavi matematike ucenici preuzimaju aktivnu ulogu. Na taj se nacin potice
radno orijentirano, eksperimentalno i istraz ivacko ucenje. Naravno, nastavni softver za
ucenike treba biti jednostavan za koristenje, i
zato mi je KISS (engl. keep it simple, short)
najvaz nije nacelo za daljnji razvoj GeoGebre.
Dobar put pritom cine i dinamicki radni listovi
u obliku web stranica, koje priprema nastavnik i koji su odmah napravljeni za samostalan
rad ucenika. Osim toga, oni se ucenicima vrlo
lako podijele putem mrez e.
U doktorskoj ste disertaciji u sklopu istraz ivanja obradili online anketu provedenu medu nastavnicima i ucenicima. Kakav
je bio odaziv i koju poruku nosi ta anketa?
Moz ete li izdvojiti neke zanimljive detalje
iz rezultata ankete?

226

U lipnju 2005. proveo sam malu online anketu za korisnike. Ciljana grupa su prije svega
bili nastavnici, clanovi GeoGebrine mailing
liste. Tko je z elio, mogao je dati svojim ucenicima da popune posebnu anketu za ucenike.
Sveukupno, primio sam odgovore 200 nastavnika i 100 ucenika. Posebno me zanimalo
kako i pri kojim temama nastavnici koriste
GeoGebru. Vrlo me veseli da 62% ispitanih
nastavnika organizira nastavu tako da ucenici
samostalno rade s GeoGebrom, i to najcesce u 11. godini obrazovanja prilikom obrade diferencijalnog racuna. Najcesca podrucja primjene GeoGebre su geometrija trokuta i
elementarna geometrija, diferencijalni i integralni racun, funkcije, trigonometrija, vektori i
presjecnice stosca. Ovo jasno pokazuje da je
GeoGebra primijecena ne samo kao program
dinamicne geometrije, vec nalazi primjenu i u
podrucju analize i analiticke geometrije. Gotovo svi ispitani nastavnici (97%) i ucenici
(93%) smatraju da je GeoGebra jednostavna
za koristenje. Takoder je lijepo kada 80% ucenika kaz e da je nastava s GeoGebrom zabavna.
Paralelno ste studirali matematiku, psihologiju i primijenjeno racunarstvo. Kako
biste ocijenili studije za obrazovanje buducih nastavnika u Austriji? Na koji nacin
se studentima u sklopu studija prezentiraju dinamicki softveri za nastavu?
U Austriji postoje zasebni nastavnicki studiji za buduce gimnazijske nastavnike s posebnim didaktickim predmetima, medu kojima
se nalaze i oni cija je tema primjena racunala
u nastavi. Na Sveucilistu u Salzburgu pritom
imamo predmete poput Racunalo kao medij
za ucenje i Racunalni algebarski sustavi u
nastavi matematike. Tu se buduci nastavnici matematike upoznaju s racunanjem pomocu tablica, racunalnim algebarskim sustavima,
kao i programima dinamicne geometrije.
Kod nas u Hrvatskoj nastava matematike se nije bitno mijenjala vec desetljecima.
Kakva je situacija u Austriji? C emu tez e
promjene, ako ih ima?

Promjene u obrazovnom sustavu svugdje teku polako. Medutim, ja u novim tehnologijama i osobito u Internetu vidim jake motore koji
ce pokrenuti tromi tanker nastave matematike.
Uostalom, u Austriji se upotreba mogucnosti elektronskih sustava eksplicitno zahtijeva u
nastavnim planovima. No, realno gledajuci,
mi smo jos uvijek u pionirskom vremenu glede racunala kao nastavnog medija. Jos ce potrajati neko vrijeme dok svakom uceniku uz
olovku i papir ne bude na raspolaganju stalno
stajalo i racunalo.
Trenutno se u Austriji radi na uvodenju obrazovnih standarda. Ostaje nam nadati se da ce
se pritom upotreba novijih tehnologija u skolama primjereno uzeti u obzir.
Koje su u Austriji mogucnosti za strucno
usavrsavanje nastavnika, posebice u podrucju implementacije racunala u nastavu?
Jeste li zadovoljni organizacijom strucnog
usavrsavanja nastavnika?

Slijedi Vam put u Ameriku. S to cete tamo


raditi i hocete li nastaviti razvoj GeoGebre?
U kojem smjeru predvidate daljnji razvoj
GeoGebre u buducnosti?

Pjevac sam u jednom hobi-bendu i pomalo


sviram gitaru i klavijature. Time odrz avam
dobru ravnotez u u odnosu na matematiku i
programiranje. A buduci da na Floridi nece biti mogucnosti skijanja, morat cu svakako
poboljsati svoj tenis.
Koliko poznajete Hrvatsku? Jeste li ljetovali na Jadranu?
Naz alost, osobno nisam bio u Hrvatskoj. Ali
od oca, koji je tamo nedavno bio na jedrenju,
sam cuo samo najbolje. Nadam se da cu i sam
imati priliku jednom se uvjeriti u to!

Od sredine srpnja bit cu na dvije godine zaposlen na Florida Atlantic University u Boca
Ratonu na Floridi. Tamo cu, u okviru jednog
projekta za strucno usavrsavanje nastavnika,
dalje raditi na GeoGebri s profesorom Peitgenom i profesorom Vossom. Postoje brojne
ideje za daljnji razvoj programa koje tamo z elim zapoceti. Osim toga, primjena GeoGebre
u skolama se treba u vecem opsegu empirijski
istraz iti.

Uz najbolje z elje u daljnjem radu na GeoGebri, zahvaljujemo dr. Hohenwarteru na ljubaznosti i odvojenom vremenu za ovaj intervju.
Kada se vrati iz Amerike, rado bismo ga vidjeli u Hrvatskoj, ne samo kao turista i nauticara,
vec i u ulozi predavaca i voditelja GeoGebrine
radionice za nase nastavnike matematike.

Vi svirate jazz, ako se ne varam. Kako idu


matematika, programiranje i glazba zajedno? Biste li tome pridodali jos koji hobi?

Razgovor vodili:
Dubravka Glasnovic-Gracin, Zagreb
S ime S uljic, Pazin

godina VII., br. 35, 2006.

Matematika i rac unalo

Kod nas u svakoj pokrajini postoje pedagoski instituti gdje se nastavnici strucno usavrsavaju. Medutim, takve tecajeve takoder je
moguce direktno ponuditi i skolama. Taj mi
se sistem svida jer sam na taj nacin mnogim
nastavnicima u Austriji mogao prikazati GeoGebru u obliku radionica.

227

GeoGebra (8)

Rac unalo

c, Pazin
Sime
Sulji

Zasto stranice www.geogebra.at biljeze vise od 84 500 posjeta u svibnju?

Matematika i rac unalo

Evo nas, vjerni citatelji, u osmom nastavku


napisa o GeoGebri. Prvotna nam je namjera
bila posvetiti upola manje clanaka, jer rijec je
o tek jednom od mnogih racunalnih programa dinamicke geometrije. Ali je na potrebu
detaljnijeg i opsirnijeg opisa mogucnosti ovog

228

programa utjecalo vise faktora. Dobili smo u


vise navrata povratne informacije da je rijec o
seriji koju nemali broj citatelja pozorno prati
i z eli sto detaljnije opise i upute. Htjeli smo
i da opisani primjeri rijecju i slikom obuhvate
gradivo od petog razreda osnovne do cetvrtog

razreda srednje skole. I na kraju, kroz ovu godinu i nekoliko mjeseci program se razvijao pa
se nametnula potreba opisa novih mogucnosti. Kako bi ovo trebao biti posljednji clanak
u nizu, pozivamo vas da povremeno posjetite GeoGebrine web stranice na URL adresi:
www.geogebra.at i izravno saznate novosti
o svom omiljenom racunalnom programu, ali
i da doz ivite ovaj program u njegovoj punini.

Tekst. Dodana je mogucnost pisanja vise redova teksta kroz jedan dijaloski okvir za umetanje teksta. Pisanje formula olaksano je dodatkom padajuceg izbornika najcescih oblika
u dijaloski okvir. Medutim, ukoliko ukljucimo opciju Latex formula, onda prelazak u novi
red i prazna mjesta medu rijecima moramo pisati po pravilima Latex-a.

1. Naslovnica

2. S to je novoga?
Pomicanje zavisnih objekata. U nacinu pomicanja do sada smo misem po crtacoj plohi mogli povlaciti samo slobodne objekte, a
sad je moguce i zavisne objekte definirane pomocu slobodnih objekata (prvu generaciju).
Naravno, pomicanjem ostaju sacuvani hijerarhijski odnosi medu objektima i definicijska
svojstva.
godina VII., br. 35, 2006.

Tekst se moz e dodatno uredivati tako da desnom tipkom misa kliknemo na tekst i u skocnom izborniku odaberemo Svojstva. Na raspolaganju su dva tipa pisma, cetiri velicine
fonta, M za masni font i K za kurziv. Na
raspolaganju je i izbor boje.

Matematika i rac unalo

Ako su regionalne postavke vaseg racunala


dobro postavljene, kada otvorite naslovnicu
web sajta trebao bi vas docekati tekst na
hrvatskom jeziku. Ukoliko tome nije tako,
moz ete u padajucem izborniku smjestenom na
desnoj strani naslova izabrati neki od ponudenih jezika i dalje surfati u odabranom jeziku.
U meniju s lijeve strane nalazi se dvanaest linkova od kojih vam neki mogu odnijeti sate i
sate surfanja. Neke od njih dodatno cemo
pojasniti. Novosti se nalaze u desnom stupcu.
Krajem svibnja na vrhu stupca s novostima
nalazi se informacija o novoj inacici programa, koji je vec dostupan kao WebStart, to jest
pokrece se dok ste u posjeti stranicama. Ali
nakon prvog pokretanja stvorit ce precac na
radnoj povrsini vaseg racunala pa ce raditi i u
momentu kada niste spojeni na Internet, samo
bez Pomoci. Kao WebStart program je postavljen na Internet kada je rijec o stabilnoj verziji,
a onaj u razvoju naci cete pod linkom Najave.
Pogledajmo najprije zajedno sto nam donosi
inacica 2.7?

Pravokutne koordinate tocke moguce je


unositi i prikazati na dva nacina A=(x,y) ili
A(xjy). Ako umjesto zareza ili uspravne crte
upisemo tocku-zarez, program ce ih razumjeti
kao polarne koordinate.
Prikaz tocke kao kruz nice (praznog kruz ica)
je mogucnost koja ce vam se sigurno dopasti.
Do sada su na raspolaganju bile (puni) kruz ic
i kriz ic. Podesiti s Postavke > Oblik tocke.
Vezivanje tocke za cvorove koordinatne
mrez e. Do sada ste mogli ukljuciti opciju

229

vezivanja tocke za cvorove koordinatne mrez e i kada bi tocku pribliz ili cvoru koordinatne
mrez e ona se zalijepila za cvor, ali je takva
tocka mogla poprimati i diskretne vrijednosti
izmedu cvorova koordinatne mrez e. Sada je
izmedu mogucnosti ukljuceno i iskljuceno dodan nov nacin vezivanja tocke za koordinatnu
mrez u po kojem tocka moz e samo skakati
po cvorovima koordinatne mrez e.

Matematika i rac unalo

Tipkovnicke kratice. Tipkom Escape prelazi se u nacin Pomicanje iz bilo kojeg aktivnog
nacina (modusa). Istovremeno drz anje tipke
Ctrl i okretanje kotacica na misu zumira crtacu plohu. Podsjetimo na kratice koje vrijede
od ranije. Istovremeno drz anje tipke Ctrl i
lijeva tipka misa pomicu crtacu plohu. Uobicajene kratice Ctrl + A, Ctrl + C, Ctrl +
V, odnosno oznaci sve, kopiraj i zalijepi
vrijede i za sve dijaloske okvire i za Polje za
unos.

230

Prilagodavanje alatne trake u apletu. Pogledajte sliku ovog apleta! Alatna traka u njemu je nepotpuna i ponesto drukcija. Ona je
prilagodena i osim tih alata na raspolaganju
nije niti jedan drugi gumb! To je vrlo korisna stvar ako s ucenicima z elimo napraviti neki
geometrijski postupak na tocno odreden nacin.
Recimo ako je u pitanju osna simetrija koju se
tek upoznaje, onda ce nam vise odgovarati da
taj postupak ide kao i s fizickim sestarom i ravnalom na papiru, a ne jednim klikom na gumb
Zrcaljenje objekta preko pravca. Osim toga,
ucenici se lako zagube u mnostvu ponudenih
nacina. Ovdje je ponudeno samo onoliko alata
koliko je potrebno za izvodenje osne simetrije na klasican nacin i redoslijedom kojim su
potrebni ti alati. Kako to napraviti? Potrebno je programsku datoteku prevesti u aplet na
nacin koji je opisan u 33. broju
-a. Nije
komplicirano! Potom jos u HTML kod dodati
sljedeca dva retka:
<param name="showToolBar"
value="true">
<param name="customToolBar"
value="0 j j 4 j 10 j 5 j j 16">

Prvi redak, poznat od ranije, prikazuje alatnu traku, a drugi je prilagodava to jest dodaje
samo one alate koje smo nabrojili njihovim
rednim brojem. Redni brojevi dani su na priloz enoj slici. Uspravna crta medu brojevima
znaci da se alati pojavljuju u nizu, a bez nje

bit ce prikazani u padajucem izborniku s malim trokuticem na prvom gumbu. Dvije crte
prikazuju separator u alatnoj traci.
Naredba IF. U sadasnjoj webstart inacici programa novina je naredba IF. Upisuje se u polje
za unos i moz e se koristiti na dva nacina:
If<uvjet>,<onda>] i
If<uvjet>,<onda>,<inae>].
Primjer. Konstruirajmo klizac i nazovimo ga
a. U polje za unos upisati:

Vjerujem da ce vrlo korisna biti potreba za uvjetnim pojavljivanjem teksta vezanog za neku
promjenljivu vrijednost u konstrukciji. To se
moz e uciniti na dva nacina. Ili da se tekst vez e za neku tocku koja se pojavljuje uvjetno ili
da prethodno napisemo tekst i sakrijemo ga.
U polje za unos unosi se naredba koja ce ga
pozvati u danom trenutku npr.:

Ifc > 0, T1].


Tekstovi na ove dvije slicice nestali su, odnosno pojavili se kada je tocka B presla u tocku
A.

godina VII., br. 35, 2006.

mravinjaka

Rijec je o virtualnom skladistu materijala i


clanaka. Kada kliknete na link GeoGebraWiki otvorit ce vam se stranica koja nalikuje na
planetarno poznatu Wikipediju, online enciklopediju koju i vi moz ete uredivati. Rijec je
o slicnom programskom paketu pomocu kojega i vi moz ete uredivati clanke i razmjenjivati
materijale izradene GeoGebrom. Naz alost jos
nemamo clanaka na hrvatskom jeziku, ali zato
cete naci nesto materijala. Medutim, jezik nije
nikakva prepreka u razumijevanju matematike kroz GeoGebrine uratke, stoga slobodno
preuzmite materijale bez obzira na kojem su
jeziku. Na glavnoj stranici su sljedeci linkovi:
Help for GeoGebraWiki uputa za rad
s programom MediaWiki za citanje, pisanje i
uredivanje clanaka; skladistenje i preuzimanje
datoteka.
GeoGebra Upload Manager link vas
vodi izravno na samo skladiste mnostva datoteka. Otvara se tablica u cijem su prvom
stupcu imena datoteka s kartim opisom. Vise
je vrsta datoteka, a najcesce su one s ekstenzijom ggb ili htm. Onu prvu izravno preuzimate na svoje racunalo dok drugu otvarate u
web pregledniku. Klikom na ikonu u drugom
stupcu i ovakvu datoteku moz ete preuzeti. Pored ikone nalazi se broj koji govori koliko je
puta nesto preuzeto. Nakon registracije i sami
moz ete vrlo jednostavno dodavati datoteke.

Matematika i rac unalo

Ifa >= 0, (0,1), (1,0)].


Pomicanjem klizaca pojavljuje se tocka na
dvije razlicite pozicije zavisno o vrijednosti
parametra a. Mogli smo unijeti i dvije odvojene naredbe bez dodatka inace.
Ifa >= 0, (0,1)]
Ifa < 0, (1,0)].
Ovo nam daje mogucnost da razlicitim oblikovanjem uredimo dvije tocke koje se naizmjence pojavljuju. Umjesto crtanja tocaka moguce
je i uvjetno crtanje funkcija i drugih objekata,
npr.:
Ifa ? 0, x, 1/x].

3. GeoGebraWiki filozofija

Image Upload link daje uputu i mogucnost dodavanja slika koje kanite koristi-

231

Matematika i rac unalo

ti u clanku. Matematicari to obicno koriste


za dodavanje formula i posebne matematicke
znakove koje se u web stranice obicno umecu kao slike. Medutim postoji i jednostavniji
nacin u wiki tehnologiji. Upute cete naci na

Total Hits

2 077 227

http://meta.wikimedia.org/wiki/
Help:Formula. Svakako ce vam to biti od

Total Files

1 782 744

koristi i za pisanje LATEX naredbi u GeoGebri.

Total Pages

708 080

Total Visits

85 296

GeoGebra User Forum rijec je o visejezicnom i vrlo aktivnom forumu na kojem


moz ete naci odgovore na mnoga pitanja.
German GeoGebraWiki - Posebno se isplati
posjetiti njemacko skladiste materijala jer je
bogato clancima i datotekama.

4. Statistika posjeta
Na URL adresi http://www.geogebra.at
/stats moz ete se sami uvjeriti u dnevnu,
mjesecnu i godisnju posjecenost GeoGebrinim stranicama. U priloz enoj tablici vidimo
sumarni prikaz za svibanj mjesec. Hits bi
znacio svaki zahtjev koje posjetiteljev preglednik postavi prema serveru.

232

Monthly Statistics for May 2006

Total KBytes

229 156 766

A, ovako je izgledala razdioba po domenama na kraju dana 4. lipnja kada je zabiljez eno
2 111 hitsa korisnika s domenom hr, kroz
prva cetiri dana mjeseca. Vidljivo je iz dijagrama da neki korisnici skrivaju podatke sa
svog racunala.

5. Poseban prilog

6. Osobne stranice s GeoGebrom u


prvom planu

Ljeto nije toliko dugacko nama koji u skoli


radimo, koliko to izgleda onima koji na skolu
gledaju povrsno i s nerazumijevanjem. Ipak
moz da se nade poneki dan koji cete izdvojiti za
osobno usavrsavanje svladavajuci Geogebru.
Za takve trenutke evo malog popisa osobnih
stranica fakultetskih profesora i nasih kolega
s osnovnih i srednjih skola.
1. Manuel Sada Allo, S panjolska, Bogata
zbirka interaktivnih primjera raznih podrucja matematike
godina VII., br. 35, 2006.

2. Prof. Mike May, Saint Luis University


SAD, Math Applets for Calculus
http:www.slu.edu/classes/maymk/
GeoGebra.

Opaska. Rijec je o vrsnom poznavatelju


Sketchpada i naci cete aplete izradene s
oba alata.
3. Prof. Jose Martnez Hernandez, Universidad Politecnica De Cartagena, S panjolska,
Geometrija trokuta

http://www.dmae.upct.es/ pepemar

4. Andreas Lindner, Njemacka, Matematika i


vise... za srednje skole
http://teacher.eduhi.at/alindner

5. Andreas Meier, Njemacka: Osnovnoskolska matematika,


http://www.realmath.
de. Naglas eno dinamicno i interaktivno,

kao niz igrica a bodove koje ucenici ostvare mogu usporedivati s drugima iz cijelog
svijeta!

Matematika i rac unalo

Opticke iluzije. Jesu li paralelni pravci koji


horizontalno razdvajaju crno-bijele kvadratice na donjim slicicama? Naravno da jesu i to
na sve tri slicice! S GeoGebrom cete i poznate iluzije uspjesno demistificirati jer su takve
slike dinamicne. Jednostavno pomicete z utu
tocku i dobivate nove i nove slicice. Kako
konstruirati tu iluziju? I nije neki problem s
obzirom na jednostavan nacin kojim se u programu rabe geometrijske transformacije. Ali
iz Opisa konstrukcije vidljivo je da je ova konstrukcija izradena u cak 344 koraka! Pa tko je
izradio tu konstrukciju? S kot koji se potpisuje
sa Zen Biker. Datoteku cete naci u mapi Home/english/zen biker/test na GeoGebraWiki skladistu. Istom autoru zahvaljujemo
i za numerirane ikone prikazane u ovom clanku. GeoGebraWiki je zaista primjer filozofije
mravinjaka u nesebicnom stvaralastvu.

http://recursos.pnte.cfnavarra.
es/ msadaall/geogebra/index.htm

6. Noel Lambert, Francuska: Noel tice maths


http://www.ac-nancy-metz.fr/
pres-etab/claudegellee/ntm.htm.
Stranice kolege Lamberta nisu toliko upecatljive i bogate, ali pokazuju da je rijec o
poznavatelju raznovrsnog softvera pogodnog za nastavu matematike. Osim toga zasluz uje da ga se posebno spomene s obzirom
na to koliko problema rijesi na Geogebrinom korisnickom forumu i koliko materijala postavi na GeoGebraWiki skladiste.

233

Projektni zadatak

i rac unalo
uz uporabu GeoGebre
jednadz ba pravca

Zeljka
Bjelanovic Dijanic, Cazma

Matematika i rac unalo

1. Specificni uvjeti

Vrlo je malo nastavnika koji imaju mogucnost


istom razredu predavati dva predmeta poput
matematike i informatike. Jedna sam od tih,
jer radim u maloj provincijskoj srednjoj skoli u C azmi. Imamo dosta dobro opremljenu
racunalnu ucionicu koja nam je svakodnevno
dostupna. Sve su to velike prednosti o kojima
vecina drugih nastavnika moz e samo sanjati i
bilo bi steta ne iskoristiti ih.
Razred kojem predajem i matematiku i informatiku je prvi razred opce gimnazije. Broji
29 ucenika koji nisu niti puno bolji niti puno
losiji matematicari od svojih kolega u slicnim
skolama, ali su svi jako dobri u radu s racunalom. Ta cinjenica navela me na pomisao
da bih u nastavi informatike mogla naci prostora i za GeoGebru pa to kasnije iskoristiti
za matematiku. Tako sam jedan blok-sat informatike utrosila na upoznavanje GeoGebre
i privikavanje ucenika na samostalan rad.

2. Stvaranje ideje
Nakon toga krenula sam u traz enje sadrz aja
kojeg bi ucenici mogli usvojiti samostalnim
istraz ivanjem pomocu GeoGebre, uz uvjet da
prati gradivo kojeg trenutno radimo linearna
funkcija. Za oko mi je zapeo jedan zadatak iz
zbirke (zeleni Dakic, str. 150., zad. 7.):

16

Zadatak. Dokaz i da je jednadz bom y =


ax ; a ; 2 zadan skup svih pravaca koji prolaze
tockom (1 ;2) (osim okomice na os x ).
1. Izdvoji iz tog skupa pravac koji prolazi tockom A(3,3).
2. Izdvoji pravac paralelan s osi x.
3. Koji od pravaca iz tog skupa ima nultocku
;1?
4. Koji od pravaca iz toga skupa sijece os ordinata u tocki (0 ;3)?

Tipovi zadataka, gdje je potrebno ispitati ovisnost rjesenja o zadanom parametru, ucenicima
su jedni od najtez ih. Medutim, ako bi ucenici prije rjesavanja zadatka imali mogucnosti
istraz iti uz pomoc racunala sto taj parametar
uopce znaci, lakse bi razumjeli sto se od njih
traz i. Kako ovu ideju uklopiti u projektni zadatak koji ne bi sam sebi bio svrhom, vec bi
njime ucenici usvojili neka trajna znanja i sposobnosti? Pomoc sam potraz ila od oca GeoGebre u Hrvata S ime S uljica i za dan-dva
dobila do u detalje razraden projektni zadatak koji naprosto vapi za ucenicima koji ce ga
realizirati.

3. Projektni zadatak
Ciljevi.
 Razumjeti utjecaj koeficijenata u jednadz bi
pravca oblika y = ax + b na njegov graf.
 Znati odrediti koeficijente jednadz be iz postavljenog specificnog odredenja pravca.




Razumjeti sloz enije zadatke iz zbirke i vjez bati stvaranje zornih predodz bi.
Kreirati nove zadatke.

I. dio Istraz i zadanu jednadz bu!

Projektni zadatak sastoji se od dva dijela. U


prvom je dijelu zadatak ucenika da uz pomoc racunala te koristeci GeoGebru istraz e
onu jednadz bu iz udz benika y = ax ; a ; 2,
gdje je a realan broj. Za ucenike je pripremljen radni list sa zadatkom, skicom te koracima
konstrukcije, kako bi se sto lakse pripremili za
istraz ivanje i odgovaranje na pitanja.

godina VIII., br. 36, 2006.

Upute.
Postavi program u nacin Pomicanje tj. klikni
na alatku strelica, prvi gumb u alatnoj traci.
Broj a mijenja se vucemo li misem tocku na
klizacu ili kliknemo na broj pa tipkama + i ;
na tipkovnici. Za fine promjene broja a podesi na kartici Svojstva (desni klik na objekt)
Korak u manji broj.
Brisanje tragova: Ctrl + F ili iskljucenje traga
na skocnom izborniku ili kartici Svojstva.
Pitanja:
1. Svi pravci odredeni zadanom jednadz bom
prolaze jednom tockom koordinatnog sus.
tava. Kojom?
2. Kako glasi jednadz ba onog pravca koji prolazi tockom A(3 3)?
.
3. Kako glasi jednadz ba onog koji je paralelan s apscisom?
.
4. Koji pravac iz tog skupa ima nultocku ;1?
.
5. Koji pravac iz tog skupa sijece os ordinata u
tocki (0 ;3)?
.
6. Koji pravci iz tog skupa s koordinatnim osima zatvaraju trokut povrsine 4?
.
7. Koji je pravac od ishodista udaljen za 1?
.
8. Pravac koji prolazi tockom (0 ;1) zrcali se preko osi x. Kako glasi jednadz ba
.
zrcaljenog pravca?

Matematika i rac unalo

Izvedba konstrukcije u GeoGebri.


1. Ukljuci koordinatnu mrez u: Prikaz > Koordinatna mrez a;
2. U Polje za unos upisati a = 1 <Enter>;
desnim klikom misa na a u lijevom prozoru i ukljuci Pokaz i objekt;
3. U Polje za unos upisati y = a * x a 2
<Enter>;
4. Desnim klikom na pravac aktivirati skocni
izbornik: Ukljuci trag;
5. Za dobivanje sjecista s apscisom valja
upisati u Polje za unos Sjeciste[xOs, b]
<Enter>, odnosno Sjeciste[yOs, b] za sjeciste s ordinatom; b je oznaka pravca (je li
i na tvojoj konstrukciji?);
6. U Polje za unos upisati Mnogokut[A,B,(0,0)]
<Enter>; program crta trokut i dobiva se
iznos njegove povrsine u lijevom prozoru;
7. U Polje za unos upisati Udaljenost[b, (0,0)]
<Enter>; dobiva se udaljenost pravca od
ishodista u lijevom prozoru; po z elji se moz e i konstruirati pomocu alata u alatnoj traci;

8. Pravac se moz e i zrcaliti preko koordinatnih osi. Naredba Zrcaljenje[b, xOs].

II. dio - Kreiraj novi zadatak!

Nakon sto ucenici odgovore na sva pitanja,


prelaze na drugi, glavni dio projektnog zadatka po uzoru na prethodni primjer. Koristeci
GeoGebru ucenici trebaju osmisliti novi zadatak i nova potpitanja, te pripremiti i rjesenja.
Pri osmisljavanju potpitanja ne treba pretjerivati s originalnoscu i tez inom jer ce te zadatke
ucenici kasnije rjesavati na papiru bez pomoci
racunala. Osim uputa, S ime S uljic je pripremio i primjerak zadatka te primjerak rjesenja
kakvo bi ucenici trebali izraditi:

17

Projektni zadatak iz matematike uz uporabu GeoGebre


Ideja: ime ulji

Radni list za uenike

Graf linearne funkcije


Tema: Jednadba pravca.
Ciljevi
x
x
x
x

Razumjeti utjecaj koeficijenata u jednadbi pravca oblika y = ax + b na njegov graf .


Znati odrediti koeficijente jednadbe iz postavljenog specifinog odreenja pravca.
Razumjeti sloenije zadatke iz zbirke i vjebati stvaranje zornih predodbi.
Kreirati nove zadatke.

I. dio
Zadano

Matematika i rac unalo

Zadana je jednadba y = ax a 2, gdje je a realan broj.

Skica 1

Izvedba konstrukcije u GeoGebri


Raunalni program GeoGebra dostupan je na adresi www.geogebra.at kao besplatan softver.

1. Ukljui koordinatnu mreu: Prikaz > Koordinatna mrea


2. U Polje za unos upisati a = 1 <Enter>; desnim klikom mia na a u lijevom prozoru i
ukljui Pokai objekt
3. U Polje za unos upisati y = a*x a 2 <Enter>
4. Desnim klikom na pravac aktivirati skoni izbornik: Ukljui trag
5. Za dobivanje sjecita s apscisom valja upisati u Polje za unos Sjecite[xOs, b] <Enter>,
odnosno Sjecite[yOs, b] za sjecite s ordinatom; b je oznaka pravca (je li i na tvojoj
konstrukciji?)
6. U Polje za unos upisati Mnogokut[A, B, (0,0)] <Enter>; program crta trokut i dobiva se
iznos njegove povrine u lijevom prozoru
7. U Polje za unos upisati Udaljenost[b, (0,0)] <Enter>; dobiva se udaljenost pravca od
ishodita u lijevom prozoru; po elji se moe i konstruirati pomou alata u alatnoj traci.
8. Pravac se moe i zrcaliti preko koordinatnih osi. Naredba Zrcaljenje[b, xOs].

Promjene parametra
Postavi program u nain Pomicanje tj. klikni na alatku strelica, prvi gumb u alatnoj traci. Broj
a mijenja se vuemo li miem toku na klizau ili kliknemo li na broj pa tipkama + i na
tipkovnici. Za fine promjene broja a podesi na kartici Svojstva (desni klik na objekt) Korak u
manji broj.

18

Projektni zadatak iz matematike uz uporabu GeoGebre


Ideja: ime ulji

Radni list za uenike

Brisanje tragova: Ctrl + F ili iskljuenje traga na skonom izborniku ili kartici Svojstva.

Pitanja
1. Svi pravci odreeni zadanom jednadbom prolaze jednom tokom koordinatnog sustava.
Kojom? ___________________
2. Kako glasi jednadba onog pravca koji prolazi tokom A(3,3)? _______________
3. Kako glasi jednadba onog koji je paralelan s apscisom? __________________________
4. Koji pravac iz tog skupa ima nultoku -1? _____________________________________
5. Koji pravac iz tog skupa sijee os ordinata u toki (0,-3)? _________________________

________________________________________________________________________
7. Koji je pravac od ishodita udaljen za 1? _______________________________________
8. Pravac koji prolazi tokom (0,-1) zrcali se preko osi x. Kako glasi jednadba zrcaljenog
pravca? _______________________________________

Matematika i rac unalo

6. Koji pravci iz tog skupa zatvaraju s koordinatnim osima trokut povrine 4?

II. dio
Kreiraj novi zadatak!
Desnim klikom mia na pravac i naredbom Redefiniranje promijeni njegovu jednadbu u
poneto drukiji oblik npr. y = - a x + 4a. Mijenjaj parametar a i pokuaj sam(a) postaviti pet
razliitih potpitanja nalik ovima koje si dobio/la.
Napomena: ne treba pretjeravati s originalnou i teinom jer se kasnije zahtijeva da se taj
zadatak rijei bez pomoi raunala.

Ispis novog zadatka


Novi zadatak treba biti ispisan pregledno na stranici formata A4, a iza svakog potpitanja
ostavi dovoljno prostora za rjeavanje. Umetni u taj dokument sliku praznog koordinatnog
sustava s koordinatnom mreom koji e sluiti za skiciranje. Smanji GeoGebrin prozor na
odgovarajuu veliinu i otvori izbornik Datoteka > Prijenos > Crtaa ploha u meuspremnik.
Otvori Word dokument i zalijepi sliku u test.

Rjeenja postavljenog zadatka


Na jednoj stranici pregledno ispii grafika rjeenja svih postavljenih pitanja. U tu svrhu treba
koristiti GeoGebrinu crtau plohu. Potrebno je prikazati jednadbe, koordinate, duljine ili
povrinu pored objekta na crtaoj plohi. U dijalokom okviru Svojstva pojedinog objekta
ukljui opciju Vrijednost, umjesto Ime, pod stavkom Pokai oznaku. Vodi rauna o veliini,
rasporedu i preglednosti umetnutih slika.
godina VIII., br. 36, 2006.

19

Upute.
Desnim klikom misa na pravac i naredbom
Redefiniranje promijeni njegovu jednadz bu u
ponesto drukciji oblik npr. y = a x + 4 a. Mijenjaj parametar a i pokusaj sam(a) postaviti
pet razlicitih potpitanja nalik ovima koje si
dobio/la.

Matematika i rac unalo

Ispis novog zadatka.


Novi zadatak treba biti ispisan pregledno na
stranici formata A4, a iza svakog potpitanja ostavite dovoljno prostora za rjesavanje.
Umetnite u taj dokument sliku praznog koordinatnog sustava s koordinatnom mrez om koji
ce sluz iti za skiciranje. Smanjite GeoGebrin
prozor na odgovarajucu velicinu i otvorite izbornik Datoteka > Prijenos > Crtaca ploha
u meduspremnik. Otvorite Word dokument i
zalijepite sliku u test.
Rjesenja postavljenog zadatka.
Na jednoj stranici pregledno ispisite graficka rjesenja svih postavljenih pitanja. U tu
je svrhu potrebno koristiti GeoGebrinu crtacu
plohu. Potrebno je prikazati jednadz be, koordinate, duljine ili povrsinu pored objekta na
crtacoj plohi. U dijaloskom okviru Svojstva
pojedinog objekta ukljucite opciju Vrijednost,
umjesto Ime, pod stavkom Pokaz i oznaku. Vodite racuna o velicini, rasporedu i preglednosti
umetnutih slika.

4. Realizacija
Realizacija ovog projektnog zadatka sastoji se
od 3 etape:
1. uvoda rjesavanje zadatka za domacu zadacu (pjesice na papiru);
2. istraz ivanja u funkciji obrade koristenjem GeoGebre uz upute na radnom listu;
3. ponavljanja i utvrdivanja rjesavanje odabranog zadatka kojeg su osmislili ucenici
(ponovno pjes ice).

20

Domacu zadacu rijesilo je samo dvoje od 29


ucenika. Ostali ili su zapoceli pa odustali ili
uopce nisu razumjeli sto se od njih traz i. Moja
pretpostavka je bila da ce im projektni zadatak pomoci da shvate o cemu je rijec te da ce
slicne zadatke ubuduce i pjesice na papiru
rjesavati s manje poteskoca.
Za rjesavanje projektnog zadatka na racunalu
predvidjela sam blok sat te po dvoje ucenika
za jednim racunalom. Ucenici su sami mogli
birati s kim z ele raditi. Prilikom rada doslo
je i do nekih poteskoca koje smo usput nastojali razjasniti ili ih ukloniti. Zanimljivo je
da koristenje programa i racunala ucenicima
nije stvaralo nikakav problem (ocito je da su
upute bile dovoljno jasne). Poteskoce su bile
vise matematicke prirode ucenicima nije bilo jasno sto moraju gledati. Neki nisu shvatili
da trebaju samo ustimati rjesenje te ga ocitati.
Zbog toga je prvi dio zadatka potrajao dulje
nego sam planirala tako da su u drugom dijelu
ucenici stigli napraviti dokument sa zadacima,
ali ne i s rjesenjima (to su zapisali olovkom na
papir). Medutim, jedan par stigao je napraviti cak i rjesenja. Bila sam zadovoljna jer cu
na iducem satu imati sto ponuditi za nastavak.
Na kraju sata ponovno sam zadala domacu zadacu rijesiti pjesice staru domacu zadacu
do kraja (zad. 1. 5.) te rijesiti jos zadatke 6.
8. s radnog lista.
Na iducem nastavnom satu ucenici su pjesice samostalno rjesavali zadatak kojeg je osmislila i pripremila jedna od skupina. Jos uvijek je bilo dosta ucenika koji zadani zadatak
nisu znali rijesiti pjesice, ali zbog nekolicine koja je pokazala napredak u odnosu na prvu
domacu zadacu, mislim da se isplatilo raditi
na ovakav nacin.

5. Pracenje i ocjenjivanje
Kako bi ucenici ozbiljnije shvatili rad na projektnom zadatku, prije pocetka sam najavila
da cu pratiti svaki korak u provedbi projekta
te na kraju izvesti konacnu ocjenu. Tako sam
za svakog ucenika pratila:

Na kraju smo dobili 13 gotovih radova zapisanih u Wordu. Kriteriji i nacin ocjenjivanja
prikazani su u donjoj tablici.
I tako, pracenjem izrade domacih zadaca, odgovaranjem na pitanja, istraz ivanjem uz pomoc GeoGebre, izradom novog zadatka, te
rjesavanjem tog novog zadatka pjesice izvedena je konacna ocjena za svakog ucenika.
DISTRIBUCIJA KONANIH OCJENA

Moz da je najzanimljivije istaknuti da su losijim ocjenama ocijenjeni oni elementi gdje se


zahtijevalo rjesavanje pjesice, dok su ucenici iz samog rada na racunalu dobivali bolje
ocjene. U prvom dijelu projektnog zadatka
samo su dvije skupine djelomicno odgovorile
na pitanja 1. 8. dok su svi ostali ili dali sve
tocne odgovore ili imali pokoju gresku. Pri
ocjena

kriterij

pet pitanja precizno i smisleno formulirana, postoji koordinatni sustav za skiciranje, po mogucnosti navedena i rjesenja

nedostaje koordinatni sustav za skiciranje ili nedostaju 12 pitanja ili je


postavljeno pitanje koje nema smisla

14

15
9

10
5

ne
do
vo
lja
n

do
vo
lja
n

vr
lo

do
ba
r

broj
radova

zapaz anja

ucenici u potpunosti shvatili zadatak i


smisao zadane jednadz be, izvrsno shvatili nacin istraz ivanja u GeoGebri

i ovi ucenici su shvatili smisao jednadz be, ali nisu stigli zavrsiti zadatak; tu
je bilo dosta ucenika s inace slabijim
ocjenama iz matematike

samo 2 smislena pitanja, postavljeno vise


pitanja koja nemaju smisla

jedan je rad od inace boljih ucenika koji


su htjeli biti originalni pa su dali cak
vise pitanja koja nemaju smisla, to znaci da nisu koristili istraz ivanje pomocu
GeoGebre na pravi nacin

pocetna jednadz ba dobro osmisljena, ali


jedva da koje pitanje ima smisla

ucenici nisu shvatili sto znaci jednadz ba


koju su sami zadali

godina VIII., br. 36, 2006.

Matematika i rac unalo

Na prvi pogled cini se jako puno posla oko


ovog pracenja. Da bi olaksala taj dio posla,
unaprijed sam si pripremila tablicu s popisom
ucenika te koracima provedbe projektnog zadatka u koju sam zatim biljez ila primjedbe,
bodove, ocjene za svakog ucenika.

sastavljanju novog zadatka bilo je vise poteskoca. Neki se ucenici nisu snasli pa su izbrisali
cijelu konstrukciju pocetnog zadatka umjesto
da su koristili naredbu Redefiniranje (mada je
cak i to navedeno u uputama). Vecini ucenika
bila je potrebna pomoc oko ubacivanja praznog koordinatnog sustava u Word dokument.
Pojedine skupine nisu shvatile da jednadz ba,
koju su osmislili, nije jednadz ba jednog pravca vec to predstavlja pramen pravaca, odnosno
da bi iz pramena izdvojili jedan pravac, bilo je
potrebno postaviti neki uvjet na njega.

do
ba
r

 da li je rijesio/la domacu zadacu koja je


prethodila radu na projektnom zadatku te
koliko potpitanja je rijesio/la;
 kako se snasao/la pri istraz ivanju zadanog
pravca iz prvog dijela projektnog zadatka
te na koliko pitanja je tocno odgovorio/la;
 kako se snasao/la pri kreiranju novog zadatka, istraz ivanju i sastavljanju novih pitanja te ocitavanju odgovora;
 da li je dovrsio/la staru domacu zadacu te
rijesio/la jos zadatke 6. 8. s radnog lista
pjesice;
 kako je pjeske rijesio/la ucenicki primjerak zadatka.

21

Matematika i rac unalo

6. Iduci put
Obzirom da je ovo bio prvi pokusaj uvodenja
projektnog zadatka ovog tipa u nastavu matematike, mislim da bi iduci put mogla dobiti
jos bolje rezultate uz neke izmjene:
1. Za pripremu i realizaciju projekta utrosila sam 2 sata informatike za upoznavanje
s programom GeoGebra, 2 sata matematike za rad u informatickoj ucionici + 1 sat
za rjesavanje zadataka kojeg su ucenici osmislili te raspravu o razlicitim pristupima
rjesavanju. Mislim da bi bilo korisnije ona
dva sata informatike podijeliti na 1 sat upoznavanja s GeoGebrom te jos jedan sat za
dovrsenje projektnog zadatka kako bi sve
skupine stigle pripremiti 5 dobrih pitanja,
te rjesenja prikazanih slikom.
2. Bez obzira koliko nam se upute cinile jasnima, ucenicima moz da nece biti. Zbog
toga treba obavezno na raspolaganju imati
projektor i problem na kojeg nailazi vecina
ucenika razjasniti frontalno, umjesto da se
previse vremena gubi obilazeci skupinu po
skupinu.
3. Rjesavanje ucenickog primjera zadatka treba organizirati u paru ili skupinama, a ne
individualno jer zajednicki ce moz da brz e
i lakse doci do rjesenja.

7. Zadatak koji su osmislili ucenici


Graf linearne funkcije
Zadan je skup pravaca odreden jednadz bom
y = ax ; 4 + a, gdje je a realni broj.
1. Odredi tocku kojom prolaze svi pravci
odredeni zadanom jednadz bom.
2. Kako glasi jednadz ba onog pravca koji prolazi tockom A(2 5)?
3. Koji pravac iz tog skupa ima nultocku ;3?
4. Kako glasi jednadz ba onog pravca koji je
paralelan s osi apscisa?

22

5. Pravac koji prolazi tockom (0 ;3) zrcali se preko osi x. Kako glasi jednadz ba
zrcaljenog pravca?
Rjesenja.
1. Traz ena tocka je T (;1 ;4)

2. y

3x ; 1
y

3. y

;2x ; 6

= ;4

4. y

2. Ako je tvoj odgovor DA, kako si to


uspio/la?

Odmah sam razumio/jela sto se 1 ucenik


u zadatku traz i.
Dosta sam se mucio/la i na kraju
0
uspio/jela.
Uz pomoc neke druge osobe.

1 ucenik

Uz pomoc GeoGebre.

Odmah sam razumio/la to se u zadatku trai.


Dosta sam se muio/la i na kraju uspio/la.

= ;x + 3

5. y

Uz pomo neke druge osobe.


U pomo Geogebre.

1,5

1
0,5

Nisam dalje znao/la.

6 ucenika

Nije mi se dalo dublje razmi1 ucenik


sljati da rijesim sve.

Zadatke osmislile i rjesenja pripremile: Mia


Gredelj, Mateja Majetic, Kristina Z ganjer, 1c
razred, Srednja skola C azma

Nisam imao/la vremena za vise


2 ucenika
razmisljanja.

Matematika i rac unalo

3. Ako je tvoj odgovor DJELOMIC NO, zbog


cega nisi rijesio/la sve zadatke?

Poceo/la sam rjesavati samo da


2 ucenika
nesto imam u biljez nici.

8. Rezultati ankete o rjesavanju

Nisam dalje znao/la.


Nije mi se dalo "dublje" razmiljati da rijeim sve.

zadataka za domacu zadacu

Nisam imao/la vremena za vie razmiljanja.


Poeo/la sam rjeavati samo da neto imam u biljenici.

1. Jesi li napisao/la domacu zadacu?


Da.

2 ucenika

10
5

6
1

Djelomicno. 11 ucenika
Ne.

Da.

Djelomino.

20

Ne.

16

15

Pogledao/la sam zadatak i odus7 ucenika


tao/la jer nisam razumio.
Nisam zadatak niti pogledao/la.

5 ucenika

Ne razumijem ovo gradivo.

3 ucenika

11

10
5

4. Ako je tvoj odgovor NE, zasto?

16 ucenika

Ni inace ne pisem domace zadace. 1 ucenik


Nastavak na str. 26.

godina VIII., br. 36, 2006.

23

Nastavak sa str. 23.


Pogledao/la sam zadatak i odustao/la jer nisam razumio.
Nisam zadatak niti pogledao/la.
Ne razumijem ovo gradivo.
Ni inae ne piem domae zadae.
10

7
5

3
1

Matematika i rac unalo

9. Zakljucci
Ucenici vrlo cesto ne znaju s razumijevanjem
procitati sto se od njih traz i, odnosno odustaju
kad god treba uloz iti neki dodatni napor. Zadatke u kojima uoce rijeci parametar ili dokaz i
ne trude se razumjeti (primjer domace zadace). Takoder nisu navikli na citanje uputa za
rad racunalom (primjer redefiniranja).
Unatoc rjesavanju projektnog zadatka te koristenju racunala i GeoGebre, veci se dio ucenika i dalje nije snasao u rjesavanju zadataka
pjesice. To sam ocito krivo pretpostavila i
mislim da bi rezultat bio bolji da su ucenici
imali priliku odraditi taj dio u paru ili skupini
umjesto samostalnog rada. Takoder smatram
da bi rad na ovakvim projektnim zadacima bio
uspjesniji kada bi ucenici u svim predmetima
bili naviknuti na citanje, razumijevanje, usporedivanje, rjesavanje problema umjesto sto su
naviknuti na stjecanje enciklopedijskog znanja.
Ovaj projekt baca novo svjetlo na nacin razmisljanja ucenika te mi ukazuje na dva bitno
razlicita metodicka pristupa gradivu analiticke
geometrije. Vrlo je interesantan nacin kojim
su pojedini ucenici nakon projektnog zadatka
u GeoGebri rijesili zadatke pjesice. Najbolje cu to prikazati na jednom konkretnom
primjeru. Zadatak je bio da iz skupa pravaca
y = ax ; 4 + a odrede onaj koji ima nultocku
;3. Ocekivala sam da ce oni to rijesiti onako
kako bih ja to rijesila tocku (;3 0) uvrstiti
i rijesiti jednadz bu po a. Medutim, pod utjecajem zornog prikaza u GeoGebri ucenici su

26

prvo nasli tocku kroz koju prolaze svi pravci


zadanog pramena i to tako da su odabrali dva
pravca iz tog skupa i graficki odredili sjeciste, a zatim su ustimali i nacrtali traz eni pravac
kroz sjeciste i nultocku, te njegovu jednadz bu
ocitali sa skice pomocu odsjecka i koeficijenta
smjera.
Dakle, ucenici su ovom problemu pristupili
geometrijski, dok mi profesori razmisljamo
analiticki. Smatram da je ova spoznaja kljucno otkrice nakon provedenog projektnog zadatka. Tako se na satu stvorila idealna situacija
za raspravu o razlicitim pristupima rjesavanja
ovakvih problema. Prvo smo svim ucenicima u razredu prezentirali rjesenja do kojih su
dosli njihovi kolege iz razreda, a zatim sam
im prezentirala moj nacin razmisljanja i moje
rjesenje. Zajednicki smo usporedili rjesenja,
nacin razmisljanja i zapisivanja postupaka rjesavanja. Zakljucili smo da im je geometrijsko
rjesenje jasnije, ali zahtijeva vise koraka pa je
i vise pisanja, skiciranja i sl., dok je analiticko rjesenje puno brz e i elegantnije, no nekima tez e za shvatiti jer zahtijeva visi stupanj
apstrakcije. Tako su ucenici uvidjeli prednosti analitickog nacina razmisljanja, a uz pomoc
geometrije shvatili su o cemu se doista radi.
Tko zna, da nije bilo ovakvog pristupa, moz da bi cijela prica ostala na pukom strebetanju
algoritama i glumljenju znanja.
Za kraj jedno razmisljanje Sonje Banic nakon
sto sam svoja iskustva podijelila s kolegama na
diskusijskoj listi http://groups.yahoo.com
/group/nastava-matematike: Ova prica
dobro opisuje ono sto sam ocekivala da cu
nauciti na metodici nastave matematike na fakultetu. Ili sto ocekujem od (nepostojeceg)
poslijediplomskog. Ali toga na mojoj metodici uopce nije bilo. Polako dolazim do slicnih
spoznaja, ali stalno imam osjecaj da otkrivam
toplu vodu polako uceci na greskama i slucajnostima dolazim do spoznaja do kojih je
netko vec dosao i koje bi zapravo trebala nauciti iz nekih knjiga koje ja nemam i za koje ne
znam. I stalno mi nedostaju takve stvari.

Izradimo analogni sat

Racunalo
projektni zadatak za ucenike

Matematika i racunalo

c, Pazin
Sime
Sulji

Koliki kut zatvaraju velika i mala kazaljka sata kada su tocno tri sata? Koliki kut zatvaraju
kazaljke sata kada je sedam sati i dvanaest
minuta? Koliki kut opise velika kazaljka za
tri sata i cetrdeset minuta? Ovakve zadatke
nalazimo u zbirkama, a ponekad srecemo na
natjecanjima ili cak prijamnima. Rijec je o jako zgodnim i zabavnim zadacima ali moramo
primijetiti da je analogni sat danasnjim ucenicima vec pomalo muzejski predmet. Mnogi
- ucenici na satu s kazaljkama jednostamladi
vno ne znaju ocitati vrijeme. No, u predmetnoj nastavi uzimamo zdravo za gotovo da
ucenici znaju dobro ocitati vrijeme na analognom satu i smatramo da ne bi trebali u
ucionicu nositi uru i objasnjavati kako citaju vrijeme na njoj. Pa, mozda je i bolje da ne
pristupamo tom problemu instruktivno, vec da
omogucimo ucenicima da sami izrade virtualni sat s kazaljkama. Zagovornici konstruktivizma u obrazovanju kazu da c e ucenici puno
bolje nauciti radeci nego s to c e nauciti samo
slusanjem i gledanjem. Kako se u posljednje
vrijeme u nasoj osnovnoj s koli poticu raznorazne radionice ili mali projekti u nastavi, evo
zgodnog sadrzaja za takav oblik nastave.
Najbolje je nasu virtualnu uru izraditi u nekom od racunalnih programa dinamicke geometrije s kojim smo vicni raditi. Prezentirat c emo izradu u programu GeoGebra, kojeg mozete preuzeti na Internetu na adresi
www.geogebra.org. Cilj ovog clanka je pokazati kako taj naoko zahtjevan zadatak, ucenici uz vasu pomoc mogu sami izraditi. Uje-

86

dno c emo prikazati neke mogucnosti programa koje ranije nismo koristili. Potrebno je
poznavanje sljedecih matematickih pojmova:
kut, mjera kuta i rotacija.

1. Opis konstrukcije
1. Pocetni koraci

Pokrenimo GeoGebru i u geometrijskom prozoru smjestimo tri tocke na zamisljenom vertikalnom pravcu. Moze se koristiti i koordinatni sustav. Tako srediste vrtnje kazaljki na
satu moze biti ishodiste koordinatnog sustava, pocetna pozicija vrha velike kazaljke sata
neka bude tocka B s koordinatama (0, 4), a
pocetna pozicija vrha male kazaljke sata neka
onda bude tocka C(0, 3). Sve tri tocke mogu
se nacrtati alatkom Nova tocka.

2. Postavljanje granica okretanja kazaljki


Temeljni period vrtnji kazaljki je 12 sati. U
to vrijeme mala kazaljka napravi puni okret,
a velika kazaljka napravi 12 punih okreta po
60 minuta. Velika kazaljka otkuca ukupno
720 minuta. Nacrtajmo klizac istoimenom
alatkom i oznacimo ga s t. Neka donja granicu bude 0 i gornja 720, korak povecanja
postavimo na 1, s to zapravo predstavlja jednu
minutu.

c emo dobiti tocku D. Mala kazaljka se zakrece 12 puta sporije pa c e kut rotacije biti
t 0.5 . Rotacijom tocke C za taj kut dobiva
se tocka E.
4. Crtanje kazaljki
Potrebno je spojiti srediste rotacije s dobivenim tockama da bismo dobili kazaljke sata.
To mozemo alatom za crtanje duzine ili jos
- dviju tocaka.
zgodnije alatom Vektor izmedu
Klikne se na pocetnu pa na zavrsnu tocku. Pomicanjem klizaca mozemo se uvjeriti u funkcionalnost naseg sata. Klizac se moze pomicati pomocu misa ili preciznije tipkama + i
ili strelicama na tipkovnici.

Kazaljke c e biti zavisne o klizacu t jer c emo


pomocu njega odrediti kut rotacije. Podijelimo li mjeru punog kuta, odnosno 360, s
brojem minuta u satu dobivamo 6 . Zbog toga c emo tocku B zarotirati za t 6 alatom
Rotacija objekta oko tocke za kut. Potrebno
je najprije kliknuti na objekt koji z elimo rotirati, a potom na srediste rotacije. Otvara se
dijaloski okvir, u koji upisemo kut i odaberemo smjer kazaljke na satu (vidi sliku). Tako

5. Dodavanje oznaka punih sati

Matematika i racunalo

3. Pokretanje kazaljki

Nasa c e ura izgledati efektnije ako naznacimo


mjesta punih sati. Za to je dovoljno postaviti
tocke na odgovarajuca mjesta. Moze se poceti
od tocke s koordinatama (0, 5), a onda rotirati
tu tocku za 30 , pa onu koju dobijemo ponovo
za isti kut itd.
6. Uredivanje
konstrukcije
Otvaranjem izbornika Uredivanje
> Svojstva
svi se elementi nalaze u lijevom stupcu dijaloskog okvira i moguce je oblikovati njihov
izgled, a neke po potrebi skriti ili skriti njihovu oznaku.

godina VIII., br. 37, 2006.

87

7. Objavljivanja uratka na Internetu


Vjerojatno bi ucenici svoj rad rado objavili na
s kolskim web stranicama, a s GeoGebrom to
nije nikakav problem. U izborniku Datoteka
> Izvoz odaberite Dinamicki crtez kao web
stranica (html) i u posebnu mapu spremite
dokument. Kada otvorite mapu naci c ete pet
dokumenata i svih pet je potrebno prenijeti na
posluzitelja.

Matematika i racunalo

8. Animacija za one koji z ele vise


Nasa se urica pokrece rucno, a bilo bi zgodnije da je navijemo i da dalje sama radi. S apletom to je moguce napraviti na
nekoliko nacina. Ucinimo to s dodatnim
apletom, kojeg je izradio norveski kolega
Hans Petter Ulven. Sa stranice http://www
.adolfoien.vgs.no/larere/hanpetz/
java/vektor/help.html potrebno je preuzeti dvije datoteke Animator.class i Animator panel.class. Njih treba smjestiti u mapu u
kojoj su i ostale datoteke, a onda je potrebno
jos dodati u HTML kodu same web stranice
podebljani izraz:
<applet name="Animated" code
="geogebra.GeoGebraApplet" ...>
Na mjestu gdje z elimo da se pojavi Animator
treba jos umetnuti sljedeci kod:
<applet code="Animator.class"
width=426 height=97 codebase="./"
archive="geogebra.jar" language=
"en">
<param name="var" value="t">
<param name="start" value="0">
<param name="step" value="1">
<param name="stop" value="720">
<param name="delay" value="1000">
<param name="repeat"
value="false">
<param name="simple"
value="false">
<param name="language"
value="hr">
<param name="debug"
value="false"></applet>
88

Dobiveni aplet je zapravo obrazac za unos novih vrijednosti s gumbima za pokretanje i zaustavljanje sata. I evo prilike za eksperimentiranje posjetitelju stranice (slika web stranice).
Sat je namjesten da se krece brzinom 60 puta vecom od stvarnog protoka vremena, jer je
vrijeme zadrske velike kazaljke postavljeno
na 1 000 milisekundi.

Zelimo
li jednostavan pokretac samo s gumbima za pokretanje i zaustavljanje, onda kod
parametra simple treba upisati vrijednost
true. Ukoliko vam se sve ovo cini previse
slozeno ili puno redaka za rucni unos, slobodno preuzmite gotovu stranicu s Geogebrinog
virtualnog skladista:
http://www.geogebra.org/en/upload

9. Rjesenje pocetnih zadataka


Na pocetku smo postavili neke zadatke. Sada ih mozemo jednostavno rijesiti ako izmedu
kazaljki ugradimo kut. Upisite u polje za unos
na dnu programskog prozora naredbu:
Kut [D, A, B]
- kazaljkama. Tom nai dobit c ete kut medu
redbom lako provjerimo svoje odgovore na
postavljena pitanja. Na web stranici se moz e dodati mogucnost skrivanja i pokazivanja
kuta. Potrebno je upisati u HTML kod:
<input type="button"
value="Pokai kut"
onclick="document.Animated
.setVisible(\u03b1, true);">
<input type="button"
value="Sakrij kut"
onclick="document.Animated
.setVisible(\u03b1, false);">
Za naziv kuta koristi se unikodni ekvivalent
\u03b1.

10. Ucilica za najmlade


Nas uradak moze biti veoma koristan alat za
svladavanje ocitavanja vremena na analognom satu, s to je problem, kako smo vec spomenuli na pocetku clanka, danasnjoj djeci posvuda okruzenoj digitalnim satovima. Tu bi
mozda dobro dosao i digitalni prikaz vremena radi kontrole ocitavanja. Potrebno je samo
dodati dinamicki tekst. Jedno od mogucih rjes enja je u dijaloski okvir za umetanje teksta
upisati:
floor(t/60) + ":" + Kut[D, A, B]/(6 )
Ovdje je koristena funkcija najvece cijelo
floor( ) za dobivanje sata. Ukoliko mislimo
da nije primjereno u toj dobi ici s novim matematickim pojmom, problem se moze rijesiti
geometrijskim pristupom kao s to su rijesene
minute. I ovdje mozemo dodati gumbe za
skrivanje i pokazivanje digitalnog zapisa vremena kao i za kut. Postupak je jednak, samo
treba navesti oznaku teksta, recimo T1.

2. Zakljucak

Radionice i izrada manjih projektnih zadataka


postaju stvarnost u nasim s kolama. Ako se poveze nekoliko predmeta u jedan takav projekt
od matematike se ocekuje samo goli izracun,
odnosno matematiku se stavlja u jedan po- polozaj. Rezultatom rada obicno se
dredeni
dice drugi. U ovom se zadatku traze prava
matematicka promisljanja i rjesenja, a proizvod moze biti takav da se ucenici imaju cime
pohvaliti.
Literatura
[1] Papert, Seymore, 1980, Constructionism vs. Instructionism, http://www.papert.org/articles
/const inst/const inst1.html.
[2] Kemp, Andy, 2006, Making Time,
http://www.geogebra.org/en/upload/files
/english/andykemp/clocks/Making Time
- Final.doc

Matematika i racunalo

godina VIII., br. 37, 2006.

89

Poseban prilog: CD-ROM

Racunalo
Matematika i racunalo

c, Pazin
Sime
Sulji

122

Evo nam prvog broja Matematike i s kole s


digitalnim prilogom. Tiskana izdanja s CDima ili DVD-ima nisu danas nikakva rijetkost.
Medutim,
nasa namjera nije bila slijediti moderni trend u izdavastvu nego ponuditi citateljima sadrzaje koji jednostavno zahtijevaju
drukciji medij za prezentaciju, odnosno koje
mogu izravno upotrijebiti u nastavi. Vjerujemo da c e vam se sadrzaji CD-a svidjeti i da
c ete bar neke od njih imati prilike isprobati
u ucionici ili na neki drugi nacin pripremiti za svoje ucenike. Danas se puno govori
o uporabi racunala u nastavi matematike pa
se to odrazava i na stranicama ovog casopisa.
Pretjeruje li se time? Sigurno je da postoji mnogo vaznijih pitanja koja ne zahtijevaju
nikakvu pomoc tehnologije. Moze nam se ciniti da je nazocnost racunala u nastavi tek neka

ako tome i jest tako


vrst dobrog zacina. Cak
sjetimo se povijesne pouke o zacinima zbog
kojih se kretalo na putovanja kojima su se otkrivale nove zemlje. Naravno, ne ocekujemo
otkrica jos nepoznatih matematickih istina, ali
opce poznate cinjenice moguce je prikazati i
otkrivati u sasvim novim okolnostima.
Najednom je s raznih strana nahrupilo vise iskazanih zahtjeva zbog kojih je postalo ocito
da jedini zadovoljavajuci odgovor moze biti
samo ovakav prilog. Sve se vrtjelo oko GeoGebre, racunalnog programa o kojem smo pisali u svakom od zadnjih deset brojeva
a. Sadrzaj CD-a organiziran je u s est cjelina.
Pokretanjem CD-a otvara se jednostavna web
stranica koja omogucuje intuitivnu navigaciju
kroz materijal.

Instalacija

Prezentacije

Vjerujemo da mnogi od vas vec imaju instaliranu GeoGebru na svom racunalu. U tom
slucaju mozete preskociti ovaj dio. Ipak, pokrenite vec instaliran program na svom racunalu i u izborniku Pomoc > O programu pogledajte o kojoj je inacici rijec. Ako je to broj
manji od 2.7.1 preporucamo instalaciju najnovije inacice programa dvoklikom na datoteku
GeoGebra-2.7.1.0.exe na CD-u. U istoj mapi
naci c ete i trenutno najnoviju inacicu Jave za
one koji je nemaju instaliranu na svom racunalu. Jos je u pdf formatu dana uputa za insta
laciju. Cetvtra
ikona u mapi predstavlja samo
kraticu do GeoGebrinog web mjesta. Svakako valja bar povremeno posjetiti tu adresu i
provjeriti najnovije vijesti u vezi programa.

Prezentacije su prvenstveno namijenjene svima koji su iskazali interes za prikaz GeoGebre na strucnim vijecima. Medutim,
one mogu
posluziti i kao vrstan materijal za svladavanje
programa. Posebno su u tom smislu pogodne Algebarska radionica i Geometrijska radionica. Sve ove prezentacije obiluju velikim
brojem gotovih primjera. Kroz prezentacije
na hrvatskom jeziku za osnovne i za srednje
s kole mozete vidjeti mogucnosti programa i
prije nego s to ga instalirate na svoje racunalo,
- u web stranice kao
jer su svi primjeri ugradeni
apleti.

Tekstovi i clanci

Primijetili smo da se dosta traze stari brojevi


-a u kojima se nalazi niz clanaka o uporabi
programa. Tih osam clanaka sada je dostupno i na CD-u u pdf formatu. Kliknite na link
Tecaj GeoGebre. Osim clanaka prilozeni su
opisani primjeri kao GeoGebrine datoteke ili
kao web stranice.
Napomena. Primijetite cvjetic pored linka
Tecaj GeoGebre. Naci c ete ga na svim stranicama pored sadrzaja koji vam preporucamo.
Motiv cvjetica potjece od gumba za umetanje
slike iz GeoGebrine alatne trake.
godina VIII., br. 38, 2007.

U ranijim clancima o GeoGebri u vise smo navrata spominjali virtualno skladiste obrazovnih materijala (http://www.geogebra.org
/en/wiki) na kojem mnogi clanovi brojne
web zajednice razmjenjuju svoje uratke. Zaista je rijec o obilju materijala koje zahtijeva
puno vremena za pregled. Na CD-u je izbor iz toga obilja ali opet prilicno opsezan
materijal s velikim brojem primjera. U sve
te mape i datoteke nije imalo smisla ici strogim i povezanim slijedom. Od glavne stranice
s primjerima dovodimo vas do GeoGebrinih
datoteka, web stranica s apletima, pdf dokumenata i mnogih mapa, koje otvarajte prema
vlastitom interesu.

Matematika i racunalo

GeoGebra je program kojeg nastavnik matematike u velikoj mjeri moze svladati sam, bez
posebno organiziranih tecajeva. Ipak c e vam
neki tekstovi, dokumenti i vec objavljeni clanci i te kako dobro doci:

Primjeri

Posebno preporucamo radove za osnovnu s kolu koje je izradio kolega Niko Grgic iz Nustra. Kada otvorite stranicu s primjerima i za
osnovnu i srednju s kolu koju je izradio s panjolski kolega Manuel Sada Allo, neka vas ne
smeta s panjolski jezik. Kada se udubite u ove
primjere jezik vam nece biti nikakva prepreka.
Matematika je ipak univerzalna, a GeoGebra
visejezicna!
Tehnicka uputa. Da biste uopce mogli vidjeti aplete, umetnute na mnogim prilozenim
web stranicama, potrebno je osim instalacije tzv. Java Runtime Environment podesiti i
web preglednik. Uputa se nalazi na svakom
prilogu u Nastavnim cjelinama. Datoteke s
123

ekstenzijom jar nisu za otvaranje vec samo


sluze za pokretanje apleta.

Linkovi
Niposto ne bi trebalo ostati samo na primjerima s CD-a, stoga u prilogu imate kratku listu
probranih linkova koji vas vode izravno na
internet. Ugodno surfanje!

Matematika i racunalo

Nastavne cjeline
Kada je rijec o obradi matematickih sadrzaja
uz pomoc racunala, obicno se od nastavnika ocekuje da sam izradi potrebne didakticke
materijale. Takva ocekivanja nisu nerealna,
jer je sa specijaliziranim racunalnim programima moguce prilicno jednostavno i brzo oblikovati dinamicne prikaze slicne onima koje
crtamo ili pisemo po s kolskoj ploci. S druge strane uopce ne moramo krenuti potpuno
od pocetka u kreiranje takvih materijala posto
su se mnogi kolege diljem svijeta vec okusali
u oblikovanju opce poznatih tema iz nastave matematike i svoje uratke putem interneta
stavili na raspolaganje svima. Za demonstraciju takvih materijala u ucionici od nastavnika
se ocekuje samo rutinsko vladanje osnovnim
funkcijama programa u kojem su takvi uradci
izradeni.
Ponekad cak ni to ukoliko je uradak
spremljen u nekom formatu koji se otvara web
preglednikom.
Pravi problem nastupa tek onda kada z elimo
odstupiti od frontalnog nacina rada i c ari tako
oblikovanih matematickih sadrzaja prepustiti
uceniku u individualnom radu na racunalu. U
tom slucaju treba ucenika vrlo precizno navoditi popratnim tekstom i dobro osmisljenim
124

interaktivnim elementima na z eljeni zakljucak ili na usvajanje neke cinjenice, izvrsavanje


nekih postupaka i radnji ili jednostavno rjesavanje zadatka. Tu racunalo ima daleko vece
prednosti od udzbenika jer moze generirati vrlo razlicite i slucajne situacije, a ujedno valorizirati ucenikove odgovore ili postupke. Ali
nazalost ima i nekih mana kojih moramo biti
svjesni. Suvremen ucenik, naviknut na racunalne igrice, sjeda za racunalo s adrenalinskim
nabojem, umjesto sa smirenosc u nuznom za
rad na matematickom sadrzaju. Nestrpljivost
i ucenje metodom pokusaja i pogreske svojstveno je i za odrasle koji rade na racunalu,
stoga nije za ocekivati da c e djeca procitati
veci staticni tekst koji bi se odjednom nasao
u obrazovnim materijalima. Srecom takozvani HyperText Markup Language, osnovni je- web stranica osigurava
zik kojim se izraduje
nam da se pred ucenikom nalazi uvijek malo teksta na stranici. Kad ucenik svlada taj
tekst linkovi ga vode dalje, vracaju natrag ili
po potrebi otvaraju pomoc za razumijevanje
postojeceg teksta. U samu se stranicu moz e ugraditi dinamicni i interaktivni element
na kojem se bazira heuristicki pristup matematickim sadrzajima. Java aplet se pokazao
posebno pogodnim za oblikovanje matematickih obrazovnih sadrzaja. S jedne strane je veoma jednostavan za koristenje, a s druge strane pravi je mali poligon za preciznu provjeru
matematickih ideja ili slutnji, odnosno omogucuje svojevrsni matematicki eksperiment.
Na gotovo svim velikim matematickim web
portalima nailazimo na takve aplete. Neki su
izravno programirani u Javi, dok su drugi izra- nekim od specijaliziranih matematickih
deni
programa. GeoGebra je izuzetno podatan alat
za izradu efektnih apleta lijepog dizajna, koji
se moze povezati s HTML elementima same
stranice.
Specijalno je za ovu prigodu izlaska CD-a izradena
nastavna cjelina Trokut. Vec se duze
vrijeme na internetu nalazi nastavna cjelina
Graf kvadratne funkcije. Neki su razredni odjeli diljem Hrvatske cak izvodili nastavu s tim
materijalom. Uvijek se javljao problem sporosti internetske veze kada se ukljuce sva racu-

nala u informatickoj ucionici. S ovim CD-om


moci c ete instalirati materijal na lokalni disk
s kolskih racunala. Tu je jos dodana Analogna
urica iz proslog broja
-a.

- kljucnim pojmovima i toga


ne spominju medu
moramo biti svjesni pri obradi novih sadrzaja, ali i kod postavljanja zadataka iz drugih
cjelina koje dolaze prije cjeline Sukladnost.

Trokut

Dio po dio ovaj materijal mogu koristiti i ucenici osnovne skole uz nastavnikovo vodenje
i ogradu da virtualni s estar i ravnalo ipak ne
bi trebali istisnuti stvarni geometrijski pribor.
Materijal moze posluziti za obradu novog gradiva ali i za ponavljanje. Njime se moze izvesti prosirenje obveznih programskih sadrzaja
koristeci neki oblik projektne nastave ili izvesti rekapitualacija ovih toliko vaznih pojmova i
cinjenica na kraju obrazovnog razdoblja. Ma- tako da ucenici usputno, malo
terijal je izraden
po malo i bez icije pomoci svladavaju GeoGebru. Na mnogim je apletima ostavljena traka
s izbornicima da bi ucenici, ako to z ele, mogli
spremiti ili ispisati svoju konstrukciju. Satovi provedeni za ovim materijalom mogli bi
obogatiti pano vase ucionice!

Interaktivna nastavna cjelina

Sadrzaj

Namjena

Ovaj materijal prvenstveno je namijenjen ucenicima prvog razreda srednje skole zbog
nastavne cjeline Sukladnost i slicnost. Prije toga ucenici su sustavno obradivali
trokut
u s estom razredu osnovne s kole. Ako pazljivo procitate prilozeni program matematike za
-a, vidjet
peti i s esti razred u ovom broju
c ete da se neki pojmovi vezani uz trokut ni
godina VIII., br. 38, 2007.

Metodicki
pristup

U osnovnoj su s koli ucenici kroz ove sadrzaje


prosli polako i sustavno uz crtanje i konstruiranje ravnalom i s estarom. Zbog nedostatka vremena, ali i nesto starijim ucenicima
kojima klasican geometrijski pribor vise nije
izazov, namece se potreba za drukcijim rjesenjem. Ako izaberemo demonstracijski pristup
u ponavljanju ovih sadrzaja, pa makar i prezentacije uz pomoc racunala, potrebna znanja
se nece dublje urezati u svijest i pamcenje c e
biti kratkorocno. Zbog toga je u ovom materijalu izabran slican nacin kroz kakav su ucenici
prosli u osnovnoj s koli, samo s to sada geometrijsku biljeznicu zamjenjuje monitor racunala,
a geometrijski pribor alatna traka racunalnog
programa.

Matematika i racunalo

Vrsni i susjedni kutovi; kutovi uz presjecnicu; kutovi s paralelnim i okomitim krakovima


Pojam trokuta; odnos stranica i kutova; nejednakost trokuta; vrste; zbroj kutova u
trokutu; vanjski kutovi trokuta
Pojam sukladnosti; poucci o sukladnosti;
cetiri osnovne konstrukcije trokuta
Definicija, svojstva i konstrukcija simetrale stranice; trokutu opisana kruznica
Definicija, svojstva i konstrukcija simetrale kuta; trokutu upisana kruznica; konstrukcija nekih kutova
Definicija tezisnice; pojam tezista i njegova konstrukcija; konstrukcije nekih kutova
Definicija visine; ortocentar; povrsina trokuta
Osobite tocke trokuta

Materijal ne prati uobicajenu shemu obrade


matematickih sadrzaja: pojam, tvrdnja s dokazom i na kraju zadaci. Osim kod povrsine
trokuta, uobicajenih matematickih zadataka i
nema. Oni su ostavljeni za naknadni klasicni
rad u ucionici. Nema ni strogih dokaza koji
bi zahtijevali vise vremena i paznje. Naglasak je stavljen na usvajanje pojmova i tvrdnji
125

kroz aktivan rad s apletima ili na konstrukcije koje treba izvesti. Pritom, ucenik na neki
nacin moze vrednovati uspjesnost svoje konstrukcije. Primjerice kod konstrukcija trokuta
konstruirani trokut mora biti sukladan skici,
koja je dinamicna i svaka se promjena na skici mora odraziti i na konstruiranom trokutu.
Ucenici mogu kroz materijal proci i sami ali
je preporuka da se nastava matematike izvodi
u informatickom kabinetu organizirano s razrednim odjelom. Iskustva pokazuju da je rad
u paru za racunalom najefikasniji.

Matematika i racunalo

Tehnicke
upute

Uputu za podesavanje racunala, da bi na


njemu uopce mogli vidjeti aplete, naci c ete pod linkom Uvod > Upoznaj aplet.
Materijal je oblikovan za monitore razlucivosti 1024 768 piksela, koji su na s kolama najvjerojatnije najcesc i, kako bi se
svaka stranica vidjela u cijelosti.
Na dnu svake stranice nalazi se link za sljedecu stranicu u nizu. Ukoliko ne pratimo
linearni slijed stranica ili nam je cilj obraditi samo dio materijala, posluzimo se
linkovima u lijevom navigacijskom stupcu.
Ukoliko z elite izvesti sat u informatickom
kabinetu, onda svakako prethodno instalirajte materijal na sva racunala. Dovoljno je kopirati mapu trokut na lokalni disk.
Obvezno na svakom racunalu provjerite
razlucivost ekrana i vidljivost apleta. Ovo
moze odnijeti podosta vremena ali je za
mirni tijek nastave nuzan preduvjet.
Ukoliko iz nekog razloga z elite sadrzaj
apleta otvoriti s programom GeoGebra,
datoteke c ete naci na CD-u slijedeci putanju trokut\sadrzaj.
Za rad kod kuce ucenika se moze uputiti na internetsku adresu na kojoj se nalazi
ovaj materijal. Naci c ete je na CD-u pod
Linkovi.
Uloga nastavnika

Osim rutinskog sluzenja racunalom nastavnik


ne bi trebao znati nista posebno, pa ni poznavati GeoGebru. Materijal je namijenjen
126

ucenicima i dovoljne su samo kratke upute


kako da se pokrene pocetna stranica i koji
se tice razuopseg stranica treba proci. Sto
mijevanja uputa i izvrsenja trazenih zadataka
na stranicama, potrebno je kloniti se velikog
pomaganja. Ucenike z elimo osposobiti za samostalno cjelozivotno ucenje, zar ne? Unatoc
tome nastavnik c e imati pune ruke posla. Zvuci nevjerojatno, ali moze se pokazati da svi
ucenici nisu spretni s tipkovnicom i misem i
tu c e trebati pomoci. Na nekim racunalima
moze doci do blokade apleta i u tom slucaju
je potrebno osvjeziti stranicu. Kada uceniku
pobjegne crtez ili je previse koraka napravio
u pogresnom smjeru, moze se klikom na ikonu u gornjem desnom kutu apleta resetirati
sam aplet.
Pri ovakvom radu dolaze do izrazaja individualne razlike ucenika. Neki kroz materijal prolaze ozbiljno, glatko i brzo. Njih se
moze, kada zavrse svoj rad uputiti na dodatne sadrzaje ili iskoristiti kao pomoc sporijim
ucenicima. Ucenike treba uputiti da pazljivo citaju tekst ne preskacuci nista. Opasnost
postoji kod ucenika koji su vjesti u racunalnim igricama i skloni brzanju kroz sadrzaje
trazeci zabavu. Ako ucenici rade u parovima,
vazno je da rade uz raspravu. Bolje je cak
prepustiti racunalni mis uceniku koji je manje
vjest s racunalom, jer tada nema opasnosti od
protrcavanja kroz materijal, a ujedno ucenik
stjece vjestine rada s racunalom i podize samopouzdanje. Nastavnik treba stalno obilaziti
ucenike i kontrolirati koliko savjesno prolaze
kroz sadrzaje.
Naviknuti smo da ucenici ono s to rade zapisuju u biljeznicu. Ovdje bi to bilo krajnje
neprakticno, cak i ometajuce. Mozda je bolje ostaviti nesto vremena na kraju sata i kroz
opcu razrednu raspravu rezimirati i zapisati
vazne zakljucke.
Preporuka za kraj

Ovaj bi se materijal moglo opisivati u mnogim


njegovim detaljima ali radije vam preporucamo da ga isprobate u ulozi ucenika. Svaka
sugestija je dobrodosla.

Graf kvadratne funkcije


Interaktivna nastavna cjelina

upotrijebiti onu poznatu narodnu kako doslo,


tako proslo. Klasicni, polagani pristup crtanja grafa je nuzan izbor, ali zbog frontalnog
nacina rada s istovremenim prikazom na ploci
opet neki ucenici ostaju tek prepisivaci. Kao
- je prvi radni
reakcija na ovaj problem, izraden
zadatak u ovom materijalu.

Sadrzaj

Namjena

Ova cjelina namijenjena je svim ucenicima


drugog razreda srednje skole, ali i svim
onim ucenicima visih razreda koji trebaju ponoviti svojstva grafa kvadratne funkcije zadane jednadzbom
f (x) = a(x x0 )2 + y0 .
Metodicki
pristup

Nakon linearne funkcije, ciji je graf pravac, u


matematickom se obrazovanju prelazi na kvadratnu funkciju ciji je graf parabola. Idemo
li uobicajenim nacinom izracunavanja vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti varijable, susrecemo se s problemom izbora veceg
broja pogodnih vrijednosti. Nastavnici srednjih strucnih s kola imaju iskustva da ucenici grijese vec u odabiru povoljnih vrijednosti varijable, u izracunu vrijednosti funkcije,
u smjestaju dobivenih parova u koordinatni
sustav i na kraju u spajanju dobivenih tocaka. Ovdje se mogucnost prezentacije grafova
uz pomoc racunala moze ciniti kao spas iz
teske situacije. Medutim,
bila bi to potpuna
pasivizacija ucenika i slobodno bi se moglo
godina VIII., br. 38, 2007.

S apletom je povezana interaktivna tablica u


koju ucenik mora unijeti vrijednosti funkcije koje c e izracunati. Ukoliko ima pogresnih
vrijednosti, javlja se prozor upozorenja (vidi sliku) i trazi ispravljanje nekih vrijednosti.
Tek kada su sve vrijednosti izracunate, tocke
u koordinatnom sustavu skacu na izracunate pozicije i javlja se jedna nova tocka u boji
koja pusta trag pri povlacenju to jest sluzi za
crtanje grafa, pa se prelazi na novi zadatak.
Pet razlicitih jednadzbi oblika f (x) = ax2 nastaju na istom apletu i to je vec dovoljno da
se moze uociti utjecaj koeficijenta a. Medutim, radi tocnih konstatacija dana je sljedeca
stranica, koju opet slijedi vjezba odredivanja
koeficijenta slucajno generiranog grafa.

Matematika i racunalo

pojam kvadratne funkcije; izracunavanje


vrijednosti funkcije; crtanje grafa
utjecaj vodeceg koeficijenta
horizontalni i vertikalni pomak grafa

U klasicnom pristupu se istrazuje utjecaj jednadzbe na pomak graf. Racunalo nam omogucuje obrnut postupak: da pomicemo graf i
ocitamo promjene na jednadzbi. Tako eksperimentalnim putem dolazimo do jednadzbe
pomaknute parabole. Takav pristup opet slijedi neumoljiva vjezba. Za pogresne se odgovore u vjezbi dodjeljuju negativni bodovi,
iz razloga da ucenici ne izbjegavaju neke slucajeve.
127

- je blok sat.
Za ovu nastavnu cjelinu predviden
Ovoj nastavnoj cjelini prilozen je radni list za
ucenike koji je najbolje rijesiti na kraju blok
sata. Ukoliko ga ucenici ne stignu rijesiti na
satu, na radnom listu im se nalazi internetska
adresa pa mogu sadrzajima pristupiti kod kuc e. Posljednja stranica ove cjeline je pomoc
za rjesavanje radnog lista ali i buducih zadaca.
Treba imati na umu da nakon jednog blok sata ovakve obrade ucenici nisu sasvim svladali
gradivo. Potrebno je sustavno proci kroz zadatke koji se nalaze u zbirkama, kako bismo
to napravili i klasicnim nacinom obrade ovog
sadrzaja.

Matematika i racunalo

Dodatne napomene

O ulozi nastavnika tijekom obrade ove cjeline


moze se reci isto ono s to i u cjelini Trokut.
Ovaj materijal je malo slozeniji s nesto vise
teksta, ali je namijenjen starijim ucenicima.
Disciplina i ozbiljan rad su preduvjet uspjeha.
Ne moze se dozvoliti uceniku da ima otvoren
bilo koji drugi prozor na racunalu osim onog
na kojem se radi! Ucenici se u informatickom
kabinetu mogu osjecati do te mjere opusteno
da im se ne da razbijati glavu postavljenim
zadacima. U odgojnom smislu nasa je uloga
pouciti ih da racunalo moze sluziti za ozbiljan
i naporan rad.
Iste tehnicke napomene kod prethodne cjeline
vrijede i ovdje. Link na stranici s vjezbom ne
dozvoljava prolazak dalje ukoliko nije posti- broj bodova. Ukoliko neki ucegnut odreden
nici previse zaostaju, moze se iskoristiti link
u navigacijskom stupcu za prelazak na sljedec u stranicu. S druge strane te linkove za brz
pregled stranica ne bi trebalo olako koristiti
za preskakanje vjezbi.
U praksi

Kroz ovu je nastavnu cjelinu proslo vise razrednih odijela diljem Hrvatske. Neki su dali
svoje sugestije prema kojima je ovaj materijal i doradivan.
Iskustva su razlicita, a ovdje
prenosimo jedno izuzetno pozitivno iskustvo.
Zadatke tipa: Tjeme parabole je tocka T a
parabola sijece os ordinata u tocki A. Odredi jednadzbu parabole, ucenici su tijekom
prijasnjih godina htjeli silom rjesavati uvrsatavajuci vrijednosti u jednadzbu te se mucili sa
128

sustavom od tri jednadzbe s trima nepoznanicama. Kao nastavnik sam prihvatila da im je


tako "lakse" te im dozvolila da rade po svome.
Ove su godine bez mog utjecaja ucenici vrijednosti poceli direktno uvrstavati u kanonski
zapis i jednostavno i u dva poteza nasli rjesenje. Nakon toga smo presli na nultocke pa je
zadatak imao dvostruku nultocku. Oni su to
opet povezali s tjemenom i uvrstili u kanonski
su i u slucazapis u kojem je y0 = 0. Cak
ju kada su imali tjeme i jednu nultocku vrlo
brzo nasli i drugu bez mog utjecaja koristec i simetriju parabole. Postalo mi je jasno da
im je to bilo lako napraviti jer su si radeci s
ovako oblikovanim materijalom stvorili zorni
prikaz parabole, smjestaja tjemena u koordinatnoj ravnini, vaznosti vodeceg koeficijenta,
a sve to zato jer su zahvaljujuci GeoGebri povezali zorni graficki prikaz s algebarskim zapisom parabole. Ta me je spoznaja ove godine
odusevila. (E. R. 7.12.2006.)
Odgojna uloga

Vazna je i odgojna uloga ovakvih materijala.


Ucenik postaje svjestan da je ovisan samo o
sebi, da mora raditi i pratiti materijal ako ga
z eli usvojiti bez pomoci nastavnika. Pouzdaje
se u svoje sposobnosti i vjestine jer moze pratiti i razumijevati bez pomoci izvana. Ucenik
razvija radne navike, sigurnost i prilagodljivost prema razlicitim vrstama problema. Postaje svjestan da se do znanja najbolje dolazi
vlastitim trudom i aktivnim naporom.

O uvjetima koristenja

CD-a
Pod kojim uvjetima mozete koristiti materijale s CD-a? GeoGebra je slobodan softver koji
podlijeze GNU licenci istaknutoj u programu. Ostali materijali podlozni su tzv. Cretive
Commons licenci. Slobodno ih smijete umnoz avati, distribuirati i javnosti priopcavati djelo
uz uvjete:
morate priznati i oznaciti autorstvo djela
ne smijete ih koristiti u komercijalne svrhe
ne smijete mijenjati, preoblikovati ili preradivati
materijale.
Pozivamo vas da svoje dojmove i sugestije o
bilo kojem dijelu CD-a uputite na adresu:
sime.suljic@pu.htnet.hr

Simulacija utjecaja vjetra

Racunalo
na kretanje aviona

c, Pazin
Sime
Sulji

GeoGebra je doista lijepa, jednostavna, intuitivna za uporabu i moze biti velika pomoc u
s koli, kaze profesor mancesterskog sveucilista
Alexandre Borovik u svom blogu Matematika pod mikroskopom (http://www.maths.
manchester.ac.uk/avb). S druge strane GeoGebra, sama po sebi, bez matematike,
prilicno je siromasan alat i onoga koji matematiku ne zna nece previse oduseviti. U ovom
clanku c emo na dva primjera pokazati kako se
s malo matematike postizu dojmljivi efekti.

3. JedinicniVektor[u] daje vektor duljine 1, koji ima smjer i orijentaciju kao i


vektor u.
4. OkomitiVektor[u] daje vektor jednake duljine kao i vektor u, zakrenut za 90
u pozitivnom geometrijskom smjeru u odnosu na vektor u.
5. JedinicniOkomitiVektor[u] daje vektor duljine 1 okomit na vektor u.

Nastavna cjelina Vektori bilo ona srednjoskolska ili osnovnoskolska naprosto vapi za demonstracijom uz pomoc racunala. Za crtanje
vektora u GeoGebri stoje na raspolaganju dva
gumba alatne trake:
- dviju tocaka. TreVektor izmedu
ba kliknuti na jednu, a zatim na drugu tocku. Moze se kliknuti i bilo
gdje na crtacu plohu da se dobiju
nove tocke.
Vektor iz tocke. Potrebno je kliknuti na vec postojeci vektor u pa na
neku tocku. Dobije se vektor v, jednak vektoru u, s hvatistem u odabranoj tocki.
Naredbe iz polja za unos

- toca1. Vektor[A, B] daje vektor izmedu


ka A i B.
2. Vektor[A] daje vektor polozaja tocke
A, vektor s hvatistem u ishodistu koordinatnog sustava.
godina VIII., br. 39, 2007.

I operacije s vektorima idu iz polja za unos.


Ako su zadani vektori u i v, jednostavno se
upise u + v, u v ili 2u + 3v itd.

Matematika i racunalo

Alati

Zorni primjer zbroja

U stvarnosti postoje tijela cije se gibanje odvija po putanji koja je rezultanta djelovanja
dviju sila. Recimo brod ili avion. Umetnite u GeoGebrinu crtacu plohu slicicu aviona.
Ovdje su vazne relativne dimenzije slicice u
odnosu na jedinicnu duzinu koordinatnog sustava. Njih bi se moglo izracunati iz dimenzija
slicice izrazenih u tockicama, ali i jednostavnim umetanjem i oznacavanjem slicice u GeoGebrinom koordinatnom sustavu, kako je to
175

prikazano na slici. To je potrebno stoga s to


z elimo da nam polozaj aviona prati smjer i
orijentaciju vektora koji predstavljaju brzinu
aviona. Nacrtajte dva vektora. Recimo da
vektor u predstavlja brzinu aviona, a vektor v
brzinu vjetra. Neka P bude tocka od koje c e
polaziti avion.
Upravljanje slicicom

2. ugao slike (desni donji). Potrebno je upisati:


T 3.8 JedinicniOkomitVektor[u],
s to daje odmak udesno za s irinu slike s obzirom na orijentaciju vektora u.
4. ugao slike (lijevi gornji). Upisite:
T + 3.7 JedinicniVektor[u],
s to znaci da se radi o pomaku za visinu slike
za vektor u. Mijenjajte sada smjer vektora u i
to se mora odraziti na smjer glavne osi aviona.
Animacija

Definirajte klizac koji c e sluziti za pokretanje


aviona. Nazovite ga animacija. Avion bi se
morao gibati po rezultanti koju daju vektori
u i v. Definirani klizac animacija je zapravo
broj (skalar) i moze ga se mnoziti s vektorom
u + v. Polozaj tocke T moze se vezati na taj
umnozak. Redefinirajte tocku T:
T = P + 1.9 JedinicniOkomitVektor[u]

Matematika i racunalo

+ animacija (u + v).

Umetnuta se slicica moze pomicati, ali ne i


zakretati. Njezino zakretanje regulira se kroz
polja za uglove slike na kartici svojstva. Potrebno je vezati tri ugla slike za vektor v, ali
tako da se slicica ne izoblicuje, odnosna da
cuva svoje dimenzije. Ovaj c emo problem rijesiti bas vektorski. Kliknite desnom tipkom
misa na umetnutu slicicu da biste otvorili karticu svojstva.

Pomicanjem klizaca avion c e se kretati. Jos


ako pri repu aviona konstruiramo tocku, koja
c e pustati trag, eto nam mlaznjaka! Izradenu
datoteku i slicicu mozete preuzeti na GeoGebrinom skladistu datoteka
(http://www.geogebra.org/en/upload)
u mapi hrvatski/ vektori. Ugodnu zabavu vas im ucenicima!

1. ugao slike (lijevi donji) mozete vezati na


tocku P, ali c e biti puno bolje ako se samo po- tocno na sredini donje stranice
laziste P nade
slicice, to jest ispod samog repa aviona. Da
bismo to postigli potrebno je napraviti odmak
za ulijevo pola s irine slicice. Definirajte tocku
T kroz polje za unos na dnu prozora programa
ovako:
T = P + 1.9 JedinicniOkomitVektor[u],
gdje je 1.9 polovina s irine slicice. Zatim u
kartici svojstva slike u prvo polje upisite T.
176

sime.suljic@pu.htnet.hr

matematika i ra unalo

GeoGebra 3.0
Novine koje donosi nova ina ica programa
ime ulji, Pazin

Ilustracija 1: Pogled na novu ina icu programa

Pored imena ra unalnog programa stoji broj s decimalnom to kom ili ak vie njih. Kako se
program nadogra uje tako mu i popratni broj raste. Sve popularniji program GeoGebra, koji je u
me uvremenu preveden na vie od trideset svjetskih jezika, sko io je s broja 2.7.1 na 3.0. Kada se
taj prvi broj ispred to ke povea za jedan rije je o zna ajnijoj nadogradnji programa i/ili dodavanju veeg broja novih mogunosti. Na radost korisnika ovog programa ovdje je rije o jednom i
drugom.

Alati
U traci izbornika uo ljiv je novi izbornik Alati s tri
podizbornika:
Izrada novog alata,
Upravljanje alatima,
Prilagodba alatne trake.
U alatnoj traci tako er ima promjena. Aktivan alat
istaknut je plavim okvirom, a statusne trake u dnu
prozora vie nema. Naziv aktualnog alata s krat-

40

kim tekstom upute za njegovu uporabu smjeten


je u desni kraj alatne trake. Za po etnike i povremene korisnike to je koristan podsjetnik.

Izrada novog alata


Sada je mogue na temelju neke konstrukcije definirati svoj korisni ki alat i koristiti ga iz alatne trake kad god vam zatreba. Rije je o svojevrsnom
definiranju makro naredbe. GeoGebra zaista obiluje gotovim alatima i naredbama i puno je toga

broj 41 / godina 9. / 2007.

to bi vam moglo ustrebati ve pokriveno. Iako je


izrada novog alata jednostavna, prije kreiranja nove naredbe valja razmisliti je li racionalno ii u to s
obzirom na sloenost konstrukcije i u estalost koritenja.
Za ilustraciju izaberimo neto jednostavno, poput
konstrukcije trokutu upisane krunice. Na uobi ajeni na in trokutu konstruirajmo upisanu krunicu,
a potom slijedimo niz koraka potrebnih za kreiranje novog alata.
1. Klikom na izbornik Izrada novog alata, otvara
se dijaloki okvir.

4. Kartica Ime i ikona. Potrebno je upisati naziv


alata, dok se naziv naredbe popunjava automatski kopirajui ono to upisujemo u prvo
polje samo bez razmaka. Naredbe koje se
nalaze u donjem desnom kutu programskog
prozora ne smiju imati razmak u nazivu.
Uobi ajeno je za lake itanje koristiti tzv. wiki
rije (UpisanaKrunica). Upiimo tekst kratke
pomoi npr. Kliknite na tri to ke ili samo Tri
to ke.
5. Naem novom alatu moemo pridruiti i
ikonu, koju nije potrebno traiti po Internetu,
jer e je za nas izraditi GeoGebra. Najprije
izvezimo nau konstrukciju kao crte: Izvoz
> Crtaa ploha kao crte. Kada kliknemo na
gumb Ikona navedimo putanju do te datoteke
s nastavkom png i GeoGebra e sama smanjiti crte na potrebne dimenzije.
Savjet. Bolju kvalitetu slike dobit ete ako
prije izvoza sami smanjite veli inu konstrukcije vrtei kota i mia. Podru je konstrukcije
koje elite izvesti sada jednostavno odaberete
drei lijevu tipku i povla ei mi po crtaoj
plohi, odnosno crtanjem sivog prozirnog
pravokutnika. Osim za izvoz crtea ili apleta,
taj selekcijski pravokutnik moe se iskoristiti
za ispis i brisanje odabranih objekata.

Ilustracija 2: Izrada novog alata

2. Na kartici Izlazni objekti u padajuem izborniku izaberite me u ponu enim zavisnim


objektima one koje elite vidjeti u zavrnoj
konstrukciji nakon uporabe alata. Recimo
trokut sa stranicama, krunicu i sredite.
Objekte koji su nuni za konstrukciju (kao
to su simetrale, okomica i to ka na stranici)
ali ne elimo da budu vidljivi, jednostavno
izostavimo.
3. Ulazne objekte e program automatski sam
izabrati na temelju naeg izbora izlaznih
objekata. U ovom slu aju to su vrhovi trokuta,
odnosno nezavisni objekti konstrukcija. Korisnici ovdje mogu dodatno intervenirati ali mi
nemamo potrebe.

Ilustracija 3: Imenovanje korisni kog alata

41

matematika i ra unalo

6. Naposljetku kliknimo na gumb Kraj i alat


e se smjestiti u alatnu traku, a naredba u
popis naredbi. Nakon spremanja datoteke s
njom e biti spremljen i na alat, koji e se
ponovo pojaviti u alatnoj traci s otvaranjem te
datoteke.

Prilagodba alatne trake

Upravljanje alatima
elimo li upotrijebiti taj alat u nekoj novoj ili drugoj
ve postojeoj datoteci, potrebno je otvoriti izbornik Upravljanje alatima. U dijalokom okviru otvara nam se mogunost revidiranja imena alata ili
naredbe i ikone, a zatim kliknuti na gumb Spremi kao... i alat e biti spremljen s dodatkom .ggt.
Otvaranje takve datoteke mogue je u svakom trenutku rada na nekoj ggb datoteci. Otvaranje ggt
datoteke ne mijenja nita u postojeoj konstrukciji,
ve samo eljeni alat dodaje alatnoj traci.

Ilustracija 5: Primjer zadatka s prilago enom alatnom trakom

Izbornikom Prilagodba alatne trake mogue je u


alatnoj traci ostaviti samo neke alate, a sve druge moemo ukloniti. Njihov redoslijed u nizu i raspored u skupini padajuih izbornika moe se potpuno podesiti po vlastitom ukusu. I to u samom
programu, a ne samo u apletu. Spremanjem datoteke pohranjuje se tako prilago ena alatna traka, a ak i veli ina prozora. Ovo nam moe biti
korisna mogunost radi lake uporabe, ali jo korisnija u enicima za rad u GeoGebri. Osim prilagodbe alatne trake, moe se, na primjer, ve izvesti dio konstrukcije, sakriti algebarski prozor i traku
za unos s pripadajuim naredbama. Sada je daleko bezbolnije dati u enicima u osnovnoj koli mogunost izvo enja geometrijskih konstrukcija u
programu u kojemu se u enik moe:
izgubiti u mnotvu raspoloivih alata,
u popisu naredbi susretati se s matemati kim
pojmovima koje jo godinama nee u iti,

itati jednadbe u algebarskom prozoru koje


ne razumije.

Novi gotovi alati


Ilustracija 4: Upravljanje alatima

42

Nova GeoGebra donosi i etiri nova gotova alata u


alatnoj traci.

broj 41 / godina 9. / 2007.

Pravilni mnogokut e se mnogima dopasti


jer ako netko zaeli, u tren e oka nacrtati stokut. Potrebno je samo dvaput kliknuti za dva vrha i u dijaloko polje upisati broj stranica.
Povrina je na in koji daje povrinu mnogokuta,
krunice ili elipse kao
dinami an tekst u geometrijskom prozoru.

Dijaloki okvir svojstva


GeoGebrini crtei znaju biti prelijepi ako ih se dotjera u pogledu oblika, boje, debljine crta, veli ine to aka, prozirnosti ispune i sli no. Sve se to
radi kroz dijaloki okvir Svojstva u kojem je mogu-

Nagib je na in koji daje nagib


pravca kao dinamian tekst u geometrijskom prozoru.
Kontrolni okvir za prikaz i
skrivanje objekata.
Klikom na crtau plohu kreira se kontrolni
ili potvrdni okvir (engl.
check box) za izbor ili skrivanje
jednog ili vie objekata. U algebarskom mu je prozoru dodijeljena oznaka i logi ka vrijednost to no/
neto no (eng. true/false). U prozoru koji se pojavi moete specificirati na koje objekte elite utjecati iz kontrolnog okvira. I ve kreirane kontrolne
okvire moemo odabrati kao objekte koje e prikazati ili skriti novi potvrdni okvir. Ovo moe biti vrlo koristan prezentacijski alat kod pretrpanih konstrukcija.

Ilustracija 7: Dijaloki okvir Svojstva

e ure ivati i druge vane odrednice kao to su


oblik jednadbe, vidljivost objekta i oznake, prikaz
vrijednosti, putanje traga itd. Kod sloenijih se
konstrukcija u prethodnoj ina ici bilo tee snalaziti makar su objekti bili razvrstani po vrstama i po
abecednom redoslijedu. Sada je preglednost potpuna. Objekti su svrstani u mape po vrstama, a
unutar mape po abecednom redu. I same odrednice pojedinog objekta raspore ene su po karticama koje olakavaju rad.
Kartica Dodatno

Ilustracija 6: Kontrolni okvir za prikaz objekata

Novina koju treba istai je kartica Dodatno s poljem za upis Uvjet za prikaz objekta. Ukoliko smo
ve prethodno definirali Kontrolni okvir za prikaz
objekta, njegova e se oznaka automatski nai
u ovom polju, ali se u ovo polje moe i naknadno upisati oznaka ve definirane logi ke vrijednosti (kontrolni okvir). Ovdje se moe upisati i bilo
koji sloeni algebarski prora un koji ovisi o dinami kim vrijednostima povezanim s konstrukcijom.
Pritom je mogue koristiti i logi ke operatore koji
se sada nalaze u padajuem izborniku pored polja za uvjet.

43

matematika i ra unalo

Ilustracija 8: Uvjet za prikaz kvadratne funkcije koja


poprima samo pozitivne vrijednosti

Pritom je mogue upotrijebiti i vrlo jednostavne trikove za efektan prikaz. Moemo tako graf kvadratne funkcije prikazati u razli itim bojama, ovisno o
njegovom vodeem koeficijentu. Za to je potrebno nacrtati dva ista grafa i kod jednoga umetnuti
uvjet prikaza a > 0, a kod drugog a < 0.

Dijaloki prozor za izradu


apleta
Svaka se GeoGebrina konstrukcija moe izvesti
kao aplet u stranici weba. I moe izgledati kao goli dinami ni crte ili kao potpuni programski prozor sa svim trakama. Moe i vie od toga jer se u
desni gornji kut moe umetnuti i ikona za osvjeenje apleta. U prethodnoj ina ici programa sve ove

mogunosti podeavale su se izravno u HTML kodu, a sada ih samo uklju imo na kartici Dodatno.
Novost predstavlja o(ne)moguavanje desnog klika miem, odnosno prikaza sko nog izbornika.
Zato je vano onemoguiti desni klik u nekom
apletu? Recimo, na stranici weba je postavljen
zadatak da se razmiljanjem odredi jednadba
pravca. Bez razmiljanja, uz par klika, aplet moe dati odgovor ako je omoguen desni klik na
pravac. S druge strane upute za koritenje nekog
apleta mogu se ba oslanjati na sko ni izbornik i
njegove naredbe. U tom slu aju treba omoguiti
desni klik. Sam sko ni izbornik sada je neto skromniji naredbama, a bogatiji ikonama.

Jo neke mogunosti
Naglaavanje, odnosno ukraavanje, sukladnih
duina ili kutova jednom ili vie poprijekih crtica
mogue je postii kroz dijaloki okvir
Svojstva > Ukras.
Novu to ku je mogue sada pozicionirati na jo
dvije vrste objekata: mnogokute i krivulje lokusa.
Kod mnogokuta je takvu to ku mogue animirati po njegovim stranicama. Smjetaj to ke (kojoj
moemo promatrati promjene koordinata) na dobivenu krivulju naredbom lokus otvara nove uzbudljive mogunosti onima koji vole otkrivati jednadbe udnovatih krivulja. GeoGebra sada crta
krivulje zadane parametarski, ali o tome itajte u
narednom broju Mi-a.
Mogue je prikazati funkciju definiranu na intervalima uvjetnom naredbom. Primjer:
Ako[ x<0, sin(x), x^2 ].

Pregrt sitnica za olakanje


rada
1. Tipka Esc slui za povratak u na in Pomicanje iz bilo kojeg drugog alata.

Ilustracija 9: Na kartici Dodatno odre uje se to e sve aplet imati

44

2. Dranjem tipke Shift dok se miem povla i


po ekranu pomi e se crtaa ploha. Ako se
klikne i povla i na koordinatnu os onda joj se
mijenja skala.

broj 41 / godina 9. / 2007.

3. U dijalokom okviru Svojstva crtae plohe


mogue je uklju iti prikaz samo jedne koordinatne osi, mogue ih je podebljati, maknuti
sitnije ili sve podjele.
4. U Postavkama > Ozna avanje moe se
podesiti da bude:
automatsko,
svih novih objekata,
isklju eno,
samo novih to aka.
5. Brzo preimenovanje. Kada se izradi novi objekt ili kada ga se odabere, dovoljno je po eti
tipkati novo ime i automatski e se otvoriti
dijaloki okvir Preimenovanje.

A jo?
Jo nam preostaje opis velikog broja naredbi.
Njih je poprili an broj, a neke poput naredbi
Niz[ <izraz>, <varijabla>, <od>,
<do>, <korak> ],
osim turog opisa zahtijevaju i navo enje nekoliko
matovitih primjera. Stoga ovaj opis nastavljamo
u sljedeem broju Mi-a. Dotad vam preporu am
da upoznate nove mogunosti ovog izvanrednog,
a besplatnog programa. Skloni smo se prema
dobrima odnositi kao u onoj narodnoj koliko para toliko muzike, ali usprkos tome GeoGebra prerasta u simfoniju.

Preporu eni link


Instituto de Educacin Secundaria (IES) de Pravia, panjolska
www.iespravia.com

Vie je autora iz GeoGebrine web-zajednice koje bismo mogli izabrati za ilustraciju mogunosti nove
ina ice programa. Posebno su dojmljivi radovi Rafaela Losade Liste, profesora matematike na Institutu za srednjokolsko obrazovanje u gradu Pravia u panjolskoj. U Institutu su GeoGebru ozbiljno shvatili kao veliku pomo u pou avanju matematike, pa su cijele e-te ajeve matematike temeljili na GeoGebrinim apletima. Moda sve to neete stii pogledati, ali nemojte presko iti El Omnipoliedro me u
poliedrima.

45

Kud plovi ova GeoGebra?


Jo prije godinu i pol Greg Bland, potpredsjednik strukovne udruge Queensland Association of Mathematics Teachers u svojoj poruci na forumu GeoGebrinih korisnika pie:
Kakav izvrstan program! Ja sam vii u itelj matematike u Australiji, a GeoGebra nadmauje druge komercijalne programe te vrste koje sam imao prilike upoznati. Program se po inje naglo izlagati na konferencijama
i seminarima ovdje dolje, te se broj korisnika nasreu poveava. (Napisano 23. kolovoza 2006., na www.
geogebra.org/forum u podforumu Using GeoGebra, tema Exporting Coordinates).
A to moemo rei danas? Da GeoGebra zaista grabi ogromnim koracima naprijed ne samo u kvaliteti programa, nego i u globalnoj rasprostranjenosti. Prevedena je na 35 svjetskih jezika, a web portal mjese no
biljei vie od 250 tisua posjeta iz 182 zemlje. Procjenjuje se da je koristi vie od 100 tisua u itelja matematike diljem svijeta. Je li to samo zato jer je besplatna? Svakako je izvrsno to to je besplatna, ali ima jo
pregrt besplatnih matemati kih programa dostupnih putem interneta koji nisu doivjeli ni priblian uspjeh.
Tajna GeoGebrina uspjeha je neosporna kvaliteta. A postoje i najave zna ajnih inovacija. Dr. Markus Hohenwarter, autor programa, u sklopu predavanja odranog 17. studenog ove godine na godinjoj konferenciji udruge British Society for Research into Learning Mathematics (www.bsrlm.org.uk) najavio je dva
nova programska prozora u sklopu GeoGebre: prozor za tabli ni prora un i prozor za simboli ko ra unanje.
Dva dana ranije na Cambridgeu, zajedno sa Zsoltom Laviczom (University of Cambridge, http://cus.
cam.ac.uk/~zl221/Maths-Technology-Seminars.pdf), eminentnim stru njakom za primjenu ra unala u nastavi matematike, najavio je pokretanje Me unarodnog GeoGebrina instituta.
Zbog svega toga nije nikakvo udo to institucije, koje brinu o obrazovanju, i katedre za matematiku zasnivaju svoje aktivnosti ba na GeoGebri. U prolom smo broju tako spomenuli panjolsku agenciju za
srednje obrazovanje i profesora Rafaela Losadu. Ovaj puta moemo zaviriti preko plota i uo iti kako je
pod stru nim vodstvom profesora Prirodno-matemati kog fakulteta iz Novog Sada GeoGebra uvrtena u
katalog stru nih skupova tamonjeg zavoda za stru no usavravanje nastavnika (www.im.ns.ac.yu/
events/2008/rpimatoss).
Mogli bismo nizati jo takvih primjera jer sada inicijative ni u na sve strane. Eno u sklopu jednog brazilskog
fakulteta nastaje G3 Study Group of Geogebra (http://estudo-de-software.googlegroups.
com/web/pagina.html). Gledam njihove radove i zaklju ujem da su zanimljivi i kvalitetni, a kako je
velik broj ljudi uklju en u projekt, bit e to bogato skladite ideja. Usudim se usporediti te i sli ne radove s
radovima jedne nae neformalne skupine polaznika e-te aja GeoGebre (http://pedagogija.net/
geogebra). Mogu s ponosom utvrditi da radovi naih polaznika ni po emu ne zaostaju, dapa e i prednja e po kvaliteti. Jedina slaba strana naih geogebri ara jest izostanak podrke obrazovnog sustava. Meutim, vjerujemo da e institucije, koje brinu o stru nom usavravanju nastavnika i unaprje enju nastave
matematike, prepoznati kvalitetu koju donosi ovaj neprofitan projekt i uvrstiti te ajeve i radionice GeoGebre
u svoje kataloge stru nog usavravanja. A do tada, pozivamo vas, dragi itatelji, da ne ekate da GeoGebra do e do vas, nego vi do ite do nje. Pozivamo vas na online promociju interaktivnog obrazovnog materijala O elipsi (https://public.carnet.hr/~ssuljic/cjeline/elipsa), koji su timski izradili
Ela Rac Marini Kragi iz Zagreba, Sanja Grabusin iz Poege i ime ulji iz Pazina.

ime ulji, Pazin

69

matematika i ra unalo

GeoGebra 3.0 (2)


Matemati ke naredbe
ime ulji, Pazin

U prolom broju Mi-a upoznali smo vas s novinama koje donosi nova ina ica programa, a koje
su lako uo ljive u izborni koj i alatnoj traci. U donjem desnom kutu programskog prozora nalazi se
padajui izbornik Naredbe s pregrtom novih naredbi. U ovom broju pozabavit emo se tim jednostavnim naredbama koje ovaj program ine vrlo monim. Neke od tih naredbi podrobnije emo
na primjerima objasniti, a neke samo navesti. To ne zna i da su neke od naredbi manje vane ili
manje korisne. Gotovo svaka se moe upotrijebiti na kreativan na in u raznim situacijama. Slobodno se moe rei da se granice ovog programa poklapaju s granicama korisnikove matemati ke
mate.

Niz

Niz[izraz e, varijabla i, broj a, broj b, broj s]


Lista objekata kreiranih koritenjem izraza e

Niz[izraz e, varijabla i, broj a, broj b] Lista


objekata kreiranih koritenjem izraza e i indeksa i koji se mijenja na intervalu od a do b.

74

i indeksa i koji se mijenja na intervalu od a do

b s korakom poveanja s.
Primjer: L = Niz[(2, i), i, 1, 5, 0.5] kreira

Primjer: L = Niz[(2, i), i, 1, 5] kreira listu

listu to aka ije su koordinate na y-osi od 1

to aka ije su koordinate na y-osi od 1 do 5.

do 5 s korakom poveanja 0.5.

broj 42 / godina 9. / 2007.

Napomena. Da bi parametri a i b bili dinami ni,


moete koristiti kliza za promjenu varijabli. Ono
to zadajemo naredbom Niz ne mora nuno biti
prikazano u geometrijskom prozoru. Mogue je nizove i vrijednosti funkcija istraivati isto numeri -

ki. elimo li, na primjer, dobiti vrijednosti 1 +

izraza za neki proizvoljni niz prirodnih brojeva, dovoljno je u Polje za unos upisati:

Niz[(1 + 1 / n)^n, n, 100, 1000, 200].


Rezultat e biti prikazan u algebarskom prozoru
kao niz vrijednosti:

Pratee naredbe uz naredbu Niz

Element[lista L, broj n] daje n-ti element liste L.


Duljina[lista L] daje duljinu liste L, odnosno
broj njezinih elemenata.

Minimum[lista L] daje najmanji element


liste L.
Maksimum[lista L] daje najvei element
liste L.
Primjer. Nacrtati vrhove i sve dijagonale proizvoljnog pravilnog mnogokuta.
U geometrijskom prozoru nacrtajte to ku S koja
e predstavljati sredite mnogokuta i to ku A koja
je jedan njegov vrh. Zadajte kliza n: donja granica 3 i gornja 20, a korak poveanja 1. Za po etak
potrebno je to ku A n-puta zarotirati oko sredita
S za kut 360/n naredbom:

lista1 = Niz[Rotacija[A, i 360/n, S], i, 0, n1].


Tako se dobiju vrhovi mnogokuta. Jednom naredbom mogue je sada dobiti sve stranice i dijagonale:

lista2=Niz[Niz[Duina[Element[lista1,k],
Element[lista1, i]], i, 2, n], k, 1, n].

Ovdje se radi o ugnije enim naredbama. Naredba Duina povezuje dva vrha. Vrhovi su elementi liste lista1 pa ih se poziva naredbom
Element[lista1, k] i Element[lista1, i], gdje k
zna i k-ti vrh, a i i-ti vrh. Sve mora biti smjeteno
unutar dvostruke naredbe Niz koja i mijenja od 2
do n, a k od 1 do n.
Napomena: Nije mogue ure ivati svojstva pojedina nog objekta neke liste kao to su debljina
crte ili to ke, stil i boja. ak ih nije mogue pojedina no ozna iti. Ako neki element elite istai,
morate najprije posebno nacrtati taj objekt koristei naredbu Element. Kada je u pitanju ugnijeena naredba, onda i naredba Element mora ii
ugnije eno. Probajte naredbu

Element[Element[lista2, 3], 10],


koja iz tree skupine spojnica izdvaja desetu duinu.

Nove naredbe za funkciju


Funkcija na intervalu

Funkcija[funkcija f, broj a, broj b] crta


funkciju jednaku funkciji f na intervalu [a, b] i
koja nije definirana izvan [a, b]. Granice intervala mogu biti odre eni brojevi ali ih moete

75

matematika i ra unalo

zadati kao parametre pa ih dinami no moete


mijenjati pomou kliza a ili tipkama + i .
Iz padajueg izbornika pored polja za unos
mogue je unijeti i simbol za beskona no.
Uvjetna funkcija
Moete koristiti uvjetnu naredbu Ako kako biste
kreirali uvjetnu funkciju. Podsjetimo:

Ako[uvjet, a, b] dat e kopiju objekta a ako


je uvjet ispunjen, odnosno logi ka mu je
vrijednost true, a kopiju objekta b ako je ta
vrijednost false.

Ako[uvjet, a] dat e kopiju objekta a ako je


uvjet ispunjen, odnosno logi ka mu je vrijednost true, odnosno nedefinirani objekt, ako je
ta vrijednost false.
Primjer. f(x)= Ako[x < 3, sin(x), x^2] dat e
funkciju koja je jednaka sin(x) za x < 3 i x2 za
x 3.
Napomena: Moete koristiti derivacije i integrale
takvih funkcija, kao i njihova sjecita, na isti na in
kao i kod obi nih funkcija.
Duljina grafa funkcije

Duljina[funkcija f, broj x1, broj x2] daje


duljinu grafa funkcije f na intervalu x1 i x2.
Duljina[funkcija f, to ka A, to ka B] daje
duljinu grafa funkcije f izme u dviju to aka A i
B koje lee na grafu.

Primjer: Nakon definiranja funkcije f(x) = x2


naredba L = IteracijskaLista[ f, 3, 2] daje
listu L = {3, 32 , (32)2} = {3, 9, 81}.
Primjer. U jednom od ranijih brojeva Mi-a pisali smo o logisti koj funkciji. Rije je o funkciji koja
opisuje promjene u populaciji neke biljne ili ivotinjske vrste u danom ekosustavu. Biolozi smatraju da promjene kroz vremenska razdoblja vrlo dobro opisuje jednostavna iteracijska jednadba:

xi +1 = k xi (1 xi ),
gdje je konstanta k specifi na za odre enu vrstu.
Ra unalni program Excel je jako pogodan za ispitivanje takvih jednadbi, ali se s novim naredbama i GeoGebra moe vrlo spretno nositi s tim
problemom. Ukoliko se elite bolje upoznati s problemom logisti ke funkcije, preporu amo vam da
potraite spomenuti lanak, a ovdje samo razmotrimo kako prikazati iteracije u tehni kom smislu.
Da bismo u GeoGebri to kama prikazali iteracijske vrijednosti pojedinih vremenskih razdoblja,
potrebno je:
1. zadati varijabilan broj (kliza ) k, 0 < k < 4;
korak poveanja 0.01;
2. definirati funkciju: f(x) = k x (1 x);
3. zadati varijabilan broj n, 0 < n < 100; korak
poveanja 1;
4. na intervalu zadati po etnu vrijednost x0 i
omoguiti promjene te vrijednosti pomakom
mia, recimo to kom A na apscisi:

x_0 = x(A);
5. zadati niz to aka naredbom:

Niz[(i, Iteracija[ f, x_0, i]), i, 0, n, 1].


Iteracija funkcije

Iteracija[funkcija f, broj x0, broj n] izvodi


n-iteraciju funkcije f koristei kao po etnu
vrijednost x0. Recimo, ako je zadana funkcija
f(x) = x2, naredba Iteracija [ f, 3, 2] dat e
2
rezultat (32) = 81.
IteracijskaLista[funkcija f, broj x0, broj n]
daje listu L duljine n+1 iji elementi su
iteracije funkcije f s po etnom vrijednou x0.

76

Ukoliko te to ke elimo spojiti duinama, onda je u


polje za unos potrebno upisati ovakvu naredbu:

Niz[Duina[(i, Iteracija[ f, x_0, i]), (i + 1,


Iteracija[ f, x_0, i + 1])], i, 0, n 1, 1].
elite li vidjeti cijeli niz to aka koji se na apscisi
protee do 100, a da pri zumiranju proporcionalno
ne smanjite raspon me u ordinatama, odaberite
gumb
i miem povla ite po osi x.

broj 42 / godina 9. / 2007.

Priloena slika s leptirom rad je


kolege Antonia Ribeira iz Portugala i ovdje je prenesena bez izmjena, zbog umjetni kog dojma. Izgledom grafike i zapisom
matemati kih formula GeoGebrini uraci zaista znaju izgledati veoma lijepo. Ina e, taj rad dostupan
je na internetskoj stranici

www.geogebra.org/en/
upload.
Odaberite mape portugus / AntonioRibeiro / Funes i datoteku
caos.ggb. Svakako ga pogledajte jer se na ovom uratku moe puno nau iti. Uklju ite sve kontrolne okvire da vidite to se sve jo
moe vidjeti na ovom uratku. Najbolje ete razumjeti korake konstrukcije ukoliko otvorite prozor
Opis konstrukcije u izborniku Pogled. Uo ite da u
GeoGebri jezik nije prepreka, jer kao to vidite na
slici Opis konstrukcije, svi nazivi i sve naredbe su
na hrvatskom. I to bez ikakve intervencije! GeoGebra se uvijek prilagodi jeziku korisnika. Preporuam vam i druge radove kolege Ribeira. Zasigurno e vas zadiviti.

Parametarske krivulje
Krivulja[izraz e1, izraz e2, parametar t, broj
a, broj b] crta krivulju u kartezijevom
koordinatnom sustavu, ija je komponenta
x zadana izrazom e1 i y s izrazom e2 koji
ovise o parametru t, unutar zadanog intervala [a, b].

Derivacija[krivulja c] daje derivaciju


krivulje c.
Duljina[krivulja c, broj t1, broj t2] daje
duljinu krivulje c izme u brojeva t1 i t 2.
Duljina[krivulja c, to ka A, to ka B]
daje duljinu krivulje c izme u dviju
to aka A i B na krivulji.
Napomena: Parametarske krivulje moete koristiti poput funkcija u aritmeti kim izrazima.
Primjer: Unos c(3) daje to ku za parametar t
= 3 na krivulji c. Koritenjem mia tako er moete zadati to ku na krivulji uz pomo na ina
Nova to ka.

77

matematika i ra unalo

Primjer. Za eksperimentiranje s raznim oblicima


krivulja vjerojatno je najzahvalnija Lissajousova
krivulja. U polje za unos upiite naredbu: Krivulja
[a sin(b t), c cos(d t), t, -g, g], a prethodno naravno zadajte brojeve a, b, c, d i g. Kada dobijete krivulju varirajte svaki broj posebno. Rezultat te
igre bit e nevjerojatno velik broj zanimljivih figura. Jedna od njih je i ova srcolika krivulja na slici.

Krunica zakrivljenosti

KrunicaZakrivljenosti[to ka A, funkcija f]
krunica zakrivljenosti funkcije f u to ki A.
KrunicaZakrivljenosti[to ka A, krivulja c]
krunica zakrivljenosti krivulje c u to ki A.
Napomena: Zakrivljenost je recipro na duljini polumjera krunice zakrivljenosti, pa
je tako i duljina vektora zakrivljenosti recipro na duljini polumjera
krunice zakrivljenosti!

Nekoliko opih
naredbi
Modulo funkcija

OstatakDijeljenja[broj a, broj
b] ostatak pri dijeljenju broja
a brojem b.
Cjelobrojno dijeljenje

CjelobrojnoDijeljenje [broj
a, broj b] daje cjelobrojni
koli nik pri dijeljenju broja a brojem b.

Poneto iz analize
Zakrivljenost

Zakrivljenost[to ka A, funkcija f]
daje zakrivljenost funkcije f u to ki A.
Zakrivljenost[to ka A, krivulja c]
daje zakrivljenost krivulje c u to ki A.
Vektor zakrivljenosti

VektorZakrivljenosti[to ka A, funkcija f]
crta vektor zakrivljenosti funkcije f u to ki A.
VektorZakrivljenosti[to ka A, krivulja c]
crta vektor zakrivljenosti krivulje c u to ki A.

78

Povrina mnogokuta odre enog vrhovima

Povrina[to ka A, to ka B, to ka C, ...]
povrina mnogokuta zadanog to kama A,
B, C,
Opseg

Opseg[konika c] daje opseg konike c


(krunica ili elipsa).

Opseg[Mnogokut poly] opseg mnogokuta


poly; GeoGebra po svojim postavkama dodjeljuje ime mnogokutu poly1, poly2, Uvijek
moete druk ije imenovati ili preimenovati
mnogokut. Za preimenovanje je dovoljno
kliknuti na objekt i zapo eti tipkati, a dijaloki
okvir se automatski otvori.

broj 42 / godina 9. / 2007.

Afini omjer

AfiniOmjer[to ka A, to ka B, to ka C] daje
afini omjer triju kolinearnih to aka A, B, i C,
gdje je C = A + AB.
Dvostruki omjer

DvostrukiOmjer [to ka A, to ka B, to ka C,
to ka D] dvostruki omjer etiriju kolinearnih to aka A, B, C, i D, gdje je
=AfiniOmjer[B,C,D]/AfiniOmjer[A,C,D].
Ime[objekt] tekst koji pokazuje ime danog
objekta. Ova naredba je ponekad potrebna
kod dinami nog teksta za objekte koje bismo
mogli preimenovati.

Tablica aritmeti kih operacija i


funkcija
Vjerujem da ste stekli dojam da polje za unos ima
jo naglaeniju ulogu. Stoga e sigurno biti korisno izdvojiti tablicu s raspoloivim operacijama
i funkcijama, me u kojima ima i novih. Posebno
skreem pozornost na funkciju random( ), koja
daje slu ajan broj izme u 0 i 1. Tako dobiveni broj
moe se ugraditi u definiranje drugih objekata. Sa
svakim ponovnim otvaranjem datoteke on e mijenjati vrijednost. To moe biti posebno korisno pri
kreiranju apleta ugra enih u internetsku stranicu.
Sa svakim u itavanjem ili osvjeenjem stranice
korisnik e dobiti druk iji objekt. elite li na slu ajan na in dobivati samo cjelobrojne vrijednosti 1,
2 i 3, upiite u polje za unos: ceil(3 random( )).

Operacija

Unos

Operacija

Unos

zbrajanje

logaritam po 2

ld( )

oduzimanje

logaritam po 10

lg( )

mnoenje

* ili razmaknica

kosinus

cos( )

skalarni produkt

* ili w

sinus

sin( )

dijeljenje

tangens

tan( )

potenciranje

^ ili 2

arkus kosinus

acos( )

faktorijela

arkus sinus

asin( )

gamma funkcija

gamma( )

arkus tangens

atan( )

zagrade

()

kosinus hiperbolni

cosh( )

koordinata na x-osi

x( )

sinus hiperbolni

sinh( )

koordinata na y-osi

y( )

tangens

tanh( )

apsolutna vrijednost

abs( )

area kosinus hiperbolni

acosh( )

predznak

sgn( )

area sinus hiperbolni

asinh( )

kvadratni korijen

sqrt( )

area tangens hiperbolni

atanh( )

kubni korijen

cbrt( )

najvee cijelo manje od ili jednako floor( )

slu ajan broj izme u 0 i 1

random( )

najmanje cijelo vee od ili jednako ceil( )

eksponencijalna funkcija

exp( ) ili ex

zaokrueno

logaritam (prirodni po e)

ln( ) ili log( )

round( )

79

matematika i ra unalo

Logi ki operatori
U padajuem izborniku, odmah pored polja za unos, nalaze se funkcije, ali i logi ki operatori. Osim u uvjetnoj naredbi moete ih koristiti u dijalokom prozoru svojstva na kartici Dodatno u uvjetu za prikaz objekta.
Raspoloivi logi ki operatori:
Operacija
jednako

Tipovi

brojevi, to ke, pravci, konike a, b

ili !=

a b ili a != b

brojevi, to ke, pravci, konike a, b

manje od

<

a<b

brojevi a, b

vee od

>

a>b

brojevi a, b

manje ili jednako

ili <=

a b ili a <= b

brojevi a, b

vee ili jednako

ili >=

a b ili a >= b

brojevi a, b

>

>

b ili a = = b

nije jednako

logi ki a, b

>

logi ki a, b

i
ili

>

80

ili = =

Primjer

ne

ili !

a ili !a

logi ki a

usporedan

||

a || b

pravci a, b

okomit

ab

pravci a, b

broj 42 / godina 9. / 2007.

matematika i ra unalo

Igra u kompleksnoj ravnini


ime ulji, Pazin

Digitalni uro enici


Ovog je sije nja na dravnom seminaru za u itelje i nastavnike matematike bilo vie zanimljivih
predavanja koja su analizirala suvremeni trenutak
u kojima funkcionira kola pa samim time i nastava matematike. Tu svako treba izdvojiti prezentaciju Nove generacije u enika i studenata (www.

130

zbog kojeg su u enici toliko duboko uronili u te


svoje svjetove svakako jest zabava koju im tehnologija prua. U ovom sam lanku posegnuo za
matemati kim sadrajima koji nam u GeoGebri
prije svega mogu biti zabavni, pa kada se s tehnologijom zbliimo rutinski je kasnije moemo koristiti u nastavi.

azoo.hr/tekst/drzavni-seminari-zaucitelje-i-nastavnike-matematike/444)

Kompleksna ravnina

prof. dr. sc. Pera Lu ina. Rije je o tome da nai


u enici pripadaju generaciji koja se toliko intenzivno i iroko koristi mobitelima i ra unalima da moemo govoriti o digitalnim uro enicima. Izme u
nas i njih je jaz mi smo u tom svijetu tek pridolice. Dok mi u taj svijet ulazimo linearno, postupno i
pou avani te ajevima, oni ulaze kaoti no, napreskokce i otkrivajui ga sami.

Kompleksne brojeve moemo predo iti to kama


koordinatnog sustava, to zna i da ih na isti nain moemo tretirati i na GeoGebrinoj crtaoj plohi. Tako to ka T(x, y) predstavlja kompleksni broj
z = x + yi. elimo li to ki T dodijeliti dinami ni zapis tog oblika, tada je potrebno odabrati alat
za umetanje teksta i kliknuti na to ku. U dijalokom okviru valja upisati:

Ali osim jaza izme u nas i u enika postoji jo jedan, ne toliko dubok, procijep izme u nastavnika
matematike koji su doivjeli uzbu enje uzrokovano matemati kim sadrajima u okruju informacijsko komunikacijske tehnologije i onih koji se nikada nisu susreli sa ivim matemati kim objektima
na veli anstvenom web-mjestu http://mathworld.wolfram.com. Jedan od razloga

z= + (x(T)) + + + (y(T)) + i.
Zbroj dvaju brojeva koje prezentiraju dvije to ke A
i B bit e nova to ka C kojoj koordinate kroz polje za unos definiramo ovako: (x(A) + x(B), y(A) +
y(B)). Umnoak dvaju kompleksnih brojeva z1 =
a + bi i z2 = c + di je z1 z2 = (ac bd) + (ad
+ bc)i. To zna i da je u polje za unos potrebno
upisati:

broj 43 / godina 9. / 2008.

C = (x(A) * x(B) y(A) * y(B),


x(A) * y(B) + y(A) * x(B)),
uz napomenu da za mnoenje varijabilnih elemenata umjesto zvjezdice moemo koristiti i prazno
mjesto tj. razmaknicu na tipkovnici. Dodamo li tome da mnoenje kompleksnog broja kojeg prezentira to ka T s realnim brojem a moemo izvesti vrlo jednostavno upisom (a x(M), a y(M)), ve
moemo izvesti vrlo efektan eksperiment dinami nog prikaza.

8. Na kraju zbrojite brojeve P i Q naredbom


R = (x(P) + x(Q), y(P) + y(Q)).
Napomena: na priloenoj slici moe se uo iti
da se zbrajanje kompleksnih brojeva zapravo
svodi na zbrajanje radijvektora.

Metamorfoze krunice
Promotrimo jedno neobi no preslikavanje krunice u kompleksnoj ravnini. Pravilo po kojem se
to ka A krunice preslikava u neku drugu to ku
ravnine razabrat ete iz priloene slike naredbenih redaka koje se kroz polje za unos zadaju GeoGebri.

1. Upiite a=3 i pritisnite [Enter] i potom


isto tako b=2. Kasnije kroz izbornik
Ureivanje>Svojstva moete odrediti granice
tim parametrima npr. od 0 do 4.
2. Nacrtajte krunicu sa sreditem u ishoditu
koordinatnog sustava polumjera 1. Naredba:
c = Krunica[(0, 0), 1].
3. Na krunici nacrtajte to ku naredbom:
A = Toka[c].
4. Njoj konjugirana to ka bit e to ka:
B = (x(A), y(A)).
5. Da bismo pomnoili kompleksni broj kojeg
predstavlja to ka A brojem a, potrebno je upisati naredbu:

A1 = (a x(A), a y(A)).
6. Isto u inite s to kom B i brojem b:
Q = (b x(B), b y(B)).
7. Sada valja pomnoiti broj koji predstavlja
to ka A s brojem koji predstavlja to ka A1,
naredbom:

P = (x(A_1) x(A) - y(A_1) y(A), x(A_1) y(A) +


y(A_1) x(A)).

Slika 1

Pomi ite sada to ku A po krunici i uo ite vrlo


udno gibanje to ke R. Moete desnim klikom
na to ku R uklju iti ostavljanje traga, ali pravi dojam stei ete konstrukcijom skupa svih to aka
koje opisuje to ka R. Zadajte naredbu Lokus[R,
A], a zatim pomi ite kliza e a i b. Dobiveni oblici
doista su zanimljivi. Pogledajte galeriju slika.

Jednadbe, jednadbe to je
matematika!
Prirodno nam se namee pitanje moe li sve te
oblike opisati jedna jedina jednadba. Vratimo se
slici 1. Za to nam je najpogodnije prikazati kompleksne brojeve u trigonometrijskom obliku, odnosno to ke ravnine prikazati polarnim koordinatama. Svaku to ku odre uje njezina udaljenost r od
ishodita, odnosno modul kompleksnog broja koji je pridruen toj to ki i kut kojeg odre uje radijvektor te to ke s pozitivnim dijelom osi apscise,
odnosno argument kompleksnog broja pridruenog to ki. Ako je to ka A udaljena od ishodita 1 i
ako kut koji njezin radijvektor odre uje s osi x nazovemo t, onda ona predstavlja kompleksni broj:

131

matematika i ra unalo

132

broj 43 / godina 9. / 2008.

zA = cos t + i sin t.
Napomenimo da u GeoGebri u svakom trenutku
koordinate to ke moemo prikazati u polarnim koordinatama desnim klikom na to ku i odabirom iz
sko nog izbornika. Kada se to ka zadaje u polarnim koordinatama, potrebno je umjesto zareza
koristiti to ku-zarez npr. (2;45).
Mnoenje kompleksnih brojeva u trigonometrijskom obliku svodi se na mnoenje njihovih modula i zbrajanje argumenata. Kako brojevi zA i zA
imaju jednake argumente t i module 1 i a, njihov
je umnoak:
1

zP = a(cos 2t + i sin 2t).


Konjugirano kompleksni broj broja zA je broj s argumentom 2 t, zbog ega je broj pridruen
to ki Q:

zQ = b(cos t i sin t).


Zbrojimo li brojeve zP i zQ, dobit emo rezultat:

zR = (a cos 2t + b cos t) + (a sin 2t b sin t)i.


Upravo takav zapis broja zR osnova je za parametarsku jednadbu dobivene krivulje. Jednadbu u GeoGebri kroz polje za unos zapisat emo
naredbom:

te krivulju dobivenu jednadbom promjenom boje


ili debljine i uo ite da s promjenom kliza a a i b ne
dolazi do nikakvog odstupanja dviju krivulja.

Kardioida
Kardioidu je u ra unalnim programima dinami ne geometrije mogue dobiti iz njezine geometrijske definicije. Ovdje emo je konstruirati kao skup
to aka kompleksne ravnine ali se neemo toliko
baviti algebrom kompleksnih brojeva, ve emo
u prvi plan staviti jednostavnost uporabe GeoGebre.
Kao u prethodnom primjeru, krenimo od krunice
polumjera 1 sa sreditem u ishoditu. Isto tako neka se na njoj nalazi to ka A. Potrebno je nacrtati
kompleksni broj koji odgovara kvadratu kompleksnog broja pridruenog to ki A. Kako je modul broja pridruenog to ki A jednak 1, to je i modul kvadrata tog broja 1 s tim da je argument kvadrata dva
puta vei od argumenta po etnog broja. Stoga je
u polje za unos dovoljno upisati ovakvu naredbu:

P = (1; 2 Kut[A]),
gdje znak to ka-zarez upuuje program da shvati
zapis kao polarne koordinate.

Krivulja[a cos(2 t) + b cos(t),


a sin(2 t) - b sin(t), t, 0, 2 ].
Napomena. Kada upisujete neku naredbu u polje
za unos, pritisnite tipku F1 za pomo. U ovom sluaju ona izgleda ovako:

Ako ste dobro upisali jednadbu, dobivenu krivulju prakti ki neete ni vidjeti jer je prekriva ranije dobivena krivulja naredbom Lokus. Naglasi-

To ka Q predstavlja kompleksni broj koji se dobije mnoenjem broja pridruenog to ki P s brojem


0.5. U GeoGebri to moemo postii vrlo jednostavno ovako: Q = P. To ku C treba konstruirati kao broj suprotan broju pridruenom to ki A.
I ovo je mogue vrlo jednostavno dobiti upisom
C = A. I na kraju to ka R, koju vidite na slici, do-

133

matematika i ra unalo

Q i C, a naredbom R = Q + C. Na kraju je kardioida dobivena naredbom Lokus[R, A].

korijeni kompleksnog broja predo eni to kama u


koordinatnom sustavu i niz algebarskih zapisa tih
brojeva.

Zadatak. Na ite parametarsku jednadbu


kardioide.

Kako to izraditi? U nekoliko koraka kroz polje za


unos:

Korijeni kompleksnog broja

1. A = (4, 2) ovako zadana to ka pomi na je

bivena je kao zbroj brojeva pridruenih to kama

Za razliku od prethodih dvaju primjera za ovaj bismo mogli pomisliti: evo ne eg korisnog. Doista,
ovaj se primjer nalazi u redovnom programu etvrtog razreda srednje kole, no ta injenica ne
utje e na vanost u opem matemati kom smislu.
Valjalo bi preispitati opravdanost obrade ove teme
u redovnom programu. Ako je nuna, moda bi se
bolje uklopila u trigonometriju treeg razreda. Kod
zadavanja zadataka va enja n-tog korijena kompleksnog broja moda ima mjesta i za ra unalo.
Dakle, trai se algoritam kojim bi se moglo izraunati sve n-te korijene iz proizvoljnog kompleksnog broja. Softverom dinami ne geometrije naravno emo uz ra unski algoritam dobiti i zornu
predodbu. Upravo to vidimo na slici. Ulazni parametri su to ka A, koju slobodno moemo povla iti po koordinatnom sustavu, i kliza n, stupanj korijena, koji se moe mijenjati. Izlazne vrijednosti su

to ka, a ovo je samo njezina po etna vrijednost.

2. n = 8 proizvoljna vrijednost stupnja korijena kojeg ima smisla ograni iti na najmanju
vrijednost 2 preko dijalokog okvira Svojstva.

3. Modul broja z pridruenog to ki A je a =


sqrt(x(A) + y(A)).
4. Modul n-tog korijena bit e: a^(1 / n).
5. Argument broja z je = Kut[A].
6. Prvi korijen u nizu dobije se naredbom
B = r (cos( / n), sin( / n)).
7. Prikaz svih korijena dat e naredba
Niz[Rotacija[B, 2 k / n], k, 0, n - 1].
Broj bi se koraka dao jo umanjiti ukoliko se koriste ugnije ene naredbe. Recimo koraci 3., 4., 5. i
6. mogu se zamijeniti jednom naredbom:

B = sqrt(x(A) + y(A))^(1 / n)
(cos( / n), sin( / n)).

Za kraj
Svakako vam preporu am
da u Geogebri pokuate
izraditi ove primjere. Nadam sam da e vam to biti ugodna zabava, a uvjeren sam da e mnogi od
vas neke detalje izvesti
elegantnije i/ili konstruirati
neke druk ije krivulje.

134

broj 43 / godina 9. / 2008.

Bzierove krivulje
ime ulji, Pazin

Me u crtaim priborom krivuljar svojim oblikom


posebno plijeni nau panju. Zgodna ali i veoma
korisna igra ka! Treba li dvije to ke na nekom nacrtu spojiti zakrivljenom crtom moe se to u initi
vrlo jednostavno rubnim dijelom krivuljara. Njime
je mogue dobiti razli ite krivulje. Trai se obi no
neto oku ugodno jer je oblikovanje postalo vrlo
vano. Istina je da danas mnogi crtaju ali malo tko
ru no, pa se ni krivuljari vie ne rabe tako esto.
Naj ee se crta na zaslonu ra unala. Programi
za crtanje raspolau alatima za crtanje raznih linija
i oblika. Svi, pa ak i oni najjednostavniji, kao to
je program Bojanje koji se nalazi me u Pomagalima na vaem ra unalu imaju alat koji se zove Krivulja. Te krivulje odre ene su dvjema krajnjim to kama i jednom ili vie kontrolnih to aka kojima se
regulira zakrivljenost njenih lukova. Tako dobivene krivulje zapravo se nazivaju Bzierove krivulje.
Godine 1962. za potrebe oblikovanja automobila u Renaultovim tvornicama, rairio ih je francuski inenjer Pierre Etienne Bzier (1910. 1999.).
Bzier je jedan od utemeljitelja CAD/CAM sustava
(Computer-Aided Design/ Computer-Aided Manufacturing). Krivulje je zapravo nekoliko godina ra-

nije uveo Paul de Casteljau, fizi ar i matemati ar


zaposlen u Citronu. On je otkrio numeri ki algoritam za izra un krivulja.

173

matematika i ra unalo

Geometrijska konstrukcija
Postavimo sada zadatak konstrukcije jednog zakrivljenog luka u GeoGebrinom geometrijskom
prozoru. Pokuajmo najprije opisati tangentama jednostavnu krivulju. Potrebne su tri to ke, A i
B kao rubne to ke ___
i to ka
___C kao kontrolna to ka.
Podijelimo duine AC i BC to kama na deset jednakih dijelova.

U GeoGebri dijeljenje duine u zadanom omjeru


moemo izvesti naredbom:

A + t(B A),
gdje je t broj izme u 0 i 1. Kako bismo dobili sve
to ke odjednom, koristimo naredbu Niz:

N1 = Niz[A + k (C A), k, 0, 1, 0.1],


odnosno

N2 = Niz[C + k (B C), k, 0, 1, 0.1],


gdje se k mijenja od 0 do 1 s korakom
poveanja
___
0.1. Isto napravimo
___za duinu BC. Spojimo sada
to ke na duini AC___
po evi od to ke A redom s
to kama na duini CB naredbom:

Niz[Duina[Element[N1, k],
Element[N2, k]], k, 1, Duljina[N1]].
Ova ugnije ena naredba zna i da e program
nacrtati niz duina ija je prva rubna to ka k-ti element niza N1, a druga rubna to ka k-ti element niza N2. Taj niz po inje s prvim elementom jednog
niza i zavrava s posljednjim elementom drugog
niza. Redni broj posljednjeg broja u nizu je odreen naredbom Duljina[N1].

174

Umjesto veeg broja duina, odnosno


___tangenti
krivulja, bit e dovoljna jedna duina DE
___koja
___ e
se rubnim to kama gibati po duinama AC i CB. U
tu svrhu potrebno je definirati kliza t u granicama
od 0 do 1, a potom zadajmo naredbe:

D = A + t (C A) (1)
E = C + t (B C ) (2)
Duina[D, E],
F = D + t (E D) (3)

Ovdje je to ka F diralite. Uklju imo li mogunost


ostavljanja traga te to ke pri promjeni vrijednosti
parametra t, to ka F e pisati krivulju. Istu krivulju mogue je dobiti kao Lokus. Za funkcioniranje
naredbe Lokus potrebne su dvije zavisne to ke.
Zato je umjesto parametra t definiranog preko kliza a, potrebno redefinirati parametar t preko to___ke koja pripada nekoj duini. Zadajmo duinu PQ
i na njoj to ku R i definirajmo parametar t naredbom:

t = AfiniOmjer[P, Q, R].
Krivulju kao lokus dobivamo naredbom Lokus[F,
R], pritom je vaan redoslijed to aka. Zavisna to ka ide na prvo mjesto. Dobivena krivulja naziva se
Bzierova krivulja drugog reda. Bzierova krivulja
drugog reda zapravo je luk parabole.
Zadatak.
Konstruirajte parabolu kojoj pripada dana Bzierova krivulja.
Pomo: polovite teinice iz vrha C trokuta ABC
pripada Bzierovoj krivulji (Zato?), pa se konstrukcija svodi na konstrukciju parabole kroz tri
to ke. Probajte rijeiti ovaj izazovan zadatak!

broj 44 / godina 9. / 2008.

Cijelo smo vrijeme koristili jednadbe koje se


oslanjaju na radijvektor to aka s jedne strane, a
s druge strane koristili smo geometrijsku naredbu Lokus. Zadajmo sada krivulju isto algebarski.
Parametarskom jednadbom izrazimo koordinate
to aka Bzierove krivulje. Prethodno zadajmo tri
to ke A, B i C, te parametar t koji sada moe biti
zadan kao broj ili kliza . U polje za unos treba upisati naredbu za dobivanje krivulje:

Krivulja[(1 t)2x(A) + 2t(1 t)x(C) + t2x(B),


(1 t)2y(A) + 2t(1 t)y(C) + t2y(B), t, 0, 1].
Dodamo li konstrukciji jo jednu kontrolnu to ku,
a princip konstrukcije proirimo kao na slici 4, dobit emo Bzierovu krivulju treeg reda, s kojom
je ve mogue oblikovati petlju. Po istom na elu konstrukciju moemo dalje uslonjavati na vie redove.

Jednadba Bzierove krivulje


Uzmimo sada naredbu (3), odnosno jednadbu
kojom smo dobili to ku F. Ona glasi:

F = D + t (E D).

Zaklju ak
Uporaba matematike danas je sve ea u tzv.
virtualnom svijetu, a to je ono to u enike moe
vie zaintrigirati. Ovdje je dan jedan pomalo eksperimentalni uvod u temu. Konstrukcijama u GeoGebri i prou avanjem nekih internetskih sadraja
moete zai dublje u problem. Evo nekoliko linkova sa sadrajima i s GeoGebrinim datotekama:
1. Bzier curve,

http://en.wikipedia.org

Zamijenimo li to ke D i E formulama (1) i (2), nakon sre ivanja dobit emo njezinu parametarsku
jednadbu:

2. Whats a Bzier Curve?,

F(t) = (1 t)2A + 2t(1 t) C + t2B, t [0, 1].

3. GeoGebrino skladite,

Upisom izraza (1 t) A + 2t(1 t)C + t B u GeoGebrino polje za unos, uz uvjet da su prethodno


definirane to ke i parametar t, mogue je izravno, bez konstrukcije pomonih to aka, dobiti to ku koja kao trag ili kao Lokus crta krivulju.
2

http://www.moshplant.com/
direct-or/bezier
http://www.geogebra.org/en/
upload-Home/english/zbirad
4. GeoGebraWiki,

http://www.geogebra.org/de/
wiki/index.php/Bezier-CA2008

Zagonetka uz kavu na pauzi


Sjedei u kafiu na polusatnoj pauzi, proli nam je petak konobar Darko servirao uz kavu i sljedeu zagonektu:
U deset ba vi nalaze se zlatnici, svaki pravi zlatnik teak je 10 grama. Jedna od ba vi puna je lanih
zlatnika koji se od pravih razlikuju po tome to su 1 gram laki. Ako pri ruci imate samo obi nu kuhinjsku vagu, kako ete jednim jedinim vaganjem pogoditi u kojoj su ba vi lanjaci?
Hajde matemati arke, da vas sad ujem, smijao se Darko. Razmiljali smo i razmiljali,... a
rjeenje je odli no. Pokuajte ga pronai!

175

GeoGebro, rijei mi
zadatak!
ime ulji, Pazin

Svi vi, dragi itatelji, koji pratite ovu seriju lanaka svjesni ste da smo s GeoGebrom proli kroz
mnogoto. Sugerira li sada karta crikveni kog akvatorija da nas GeoGebra vodi na more? Ipak
ne! Rije je tek o terenskom zadatku koji su voditelji upanijskih vijea dobili na travanjskom
seminaru u Crikvenici.

Napredni u enici na
terenskom zadatku
Djelatnici Agencije u suradnji s kolegicom Ljubicom Dun erovi organizirali su nam pravu terensku nastavu s geodetskim mjerenjem i raznovrsnim i zanimljivim prakti nim zadatcima. Osim
teodolita na obali i uslunih ekipa u enika uz njih,
na raspolaganju su bila i ra unala u sali za predavanja. Ono to me je ugodno iznenadilo je da su
gotovo svi timovi posegnuli za prikazom problema i rezultata u Geogebri koja ih je na ra unalima

do ekala (blagodati slobodnog softvera). Radili su to rutinski jer se o ito redovito slue GeoGebrom. U ovom lanku, kroz nekoliko raznovrsnih
primjera pokazat emo kako se GeoGebra moe
upotrijebiti za rjeavanje matemati kih zadataka s
posebnim osvrtom na numeri ke metode rjeavanja jednadbi.

Konstrukcijski zadatak
Jedan od zadataka bio je odrediti rutu ljetnog pliva kog maratona (slika karte). Karta koju smo
imali na raspolaganju posluila je da se s GeoGe-

229

matematika i ra unalo

odnosno odre ivanjem nulto aka funkcije, odreivanjem sjecita dvaju grafova i odre ivanjem
ekstrema. U GeoGebri besprijekorno funkcioniraju sljedee naredbe:

1. Nultoka[ f ]
2. Sjecite[ f1, f2]
3. Ekstrem[ f ],
ali samo nad polinomima. Ukoliko je vaa funkcija racionalna, trigonometrijska ili s apsolutnom
vrijednou nita se zadavanjem naredbe nee
dogoditi. Me utim, na raspolaganju su proirene
naredbe koje koriste Newtonovu metodu ili metodu regula falsi za odre ivanje nulto aka funkcije:

1. Nultoka[funkcija f, broj a] daje nulto ku


funkcije f sa po etnom vrijednou a
brom prezentiramo problem, a onda smo namjeravali pristupiti klasi nom trigonometrijskom izra unu. Ali emu da se kao profesori zamaramo dobro
znanim postupkom kada je tu GeoGebra. Konstruiramo trokut kojem je zadana jedna stranica i dva
kuta na njoj. U sjecitu krakova dobivamo trei vrh
i potom zadajemo naredbu Udaljenost[A,
C]. Moe nas iznenaditi realno prikazan izgled toga trokuta ali to je ba tako kada je jedna stranica
trokuta ezdesetak puta vea od druge. Me utim
i u takvom, na pogreke osjetljivom izra unu, GeoGebra daje to an rezultat.

Algebarski alat
Vjerujem da ste i sami oslonili na GeoGebru u
konstruktivnim geometrijskim zadacima. Isto tako GeoGebra je vrlo pouzdan alat za rjeavanje
algebarskih zadataka. Naravno, ona nema snagu jedne Mathematice ili specijaliziranih CAS alata ali u svojoj kategoriji odli no se nosi s rjeavanjem algebarsko-analiti kih zadataka. Naj ee
se pokazuje potreba za rjeavanjem jednadbi,

230

(Newtonova metoda)

2. Nultoka[funkcija f, broj a, broj b] daje


nulto ku funkcije f na intervalu [a, b] (regula
falsi).

Na slici vidimo graf trigonometrijske funkcije


f(x)=cos 2x+sin x. To ka A dobivena je naredbom: Nultoka[f, x(T)], gdje je x(T) apscisa pomi ne to ke na osi x. Pomicanjem to ke
T, to ka A "skakutat" e s jedne na drugu poziciju nulto ke. I to ne nuno po redu zbog prirode Newtonove metode kojom emo se kasnije detaljnije pozabaviti. To ka B dobivena je metodom
regula falsi, odnosno naredbom: Nultoka[f,
3 /2, 2 ] i ona je kao takva stati na.
I sjecite dvaju grafova mogue je dobiti Newtonovom metodom. Naredba je:

broj 45 / godina 9. / 2008.

______

Sjecite[funkcija f, funkcija g, toka A],

v = s2 r2 ,

gdje je A po etna vrijednost na apscisi. Pomicanjem to ke A dobivat emo nova sjecita.

onda obujam stoca moemo izraziti kao funkciju polumjera:


______

Geometrijska simulacija s
dinami nim izra unom
Na ve spomenutom seminaru u Crikvenici svaka
je grupa dobila i po jedan dodatni, "neterenski" zadatak. Evo jednog takvog:

V (r) = __31 r2 s2 r2 .
Derivacijom te funkcije doi emo do stacionarnih
to aka i maksimuma funkcije i bez uporabe ra unala, ali ovdje je jako zgodno prikazati virtualnu simulaciju u geometrijskom prozoru GeoGebre. Ako
tome dodamo dinami ni tekst, odnosno izra un:

Od krunog kartona polumjera 7.6 cm trebala izradi stoastu aicu najveeg mogueg obujma.

"V = "+ 1/3 r * pi * sqrt(s - r),

Zadatak spada u primjenu diferencijalnog ra una.


Uzmemo li da je polumjer kartona zapravo izvodnica s stoca i da su izvodnica, polumjer baze i visina stoca povezani formulom

A potom mijenjamo vrijednost polumjera r preko


kliza a lako emo se pribliiti rjeenju. Jo se moe u koordinatnom sustavu preko traga ili lokusa
to ke (r, V ) nacrtati sam graf funkcije V (r).

231

matematika i ra unalo

Odre ivanje ekstrema


Ono to nas ovdje vie zanima jest zatraiti od
GeoGebre da nam izra una maksimum funkcije
V (r) prikazane grafom bez pomicanja kliza a r. U
polje za unos valja upisati formulu za obujam zamijenivi varijablu r s varijablom x, odnosno:

f(x) = 1/3 x

stavno, a toliko zorno nee ispasti kao u programima dinami ne geometrije. Na slici vidimo metodu
sekante. Kako je to izvedeno vidi se iz priloene
tablice koju je GeoGebra automatski producirala
(Izbornik Pogled > Opis konstrukcije).

sqrt(s - x).

Kako funkcija nije polinom do ekstrema neemo doi izravnom naredbom, ve preko derivacije. Da bismo dobili derivaciju upiimo naredbu
Derivacija[ f ] ili jednostavno f'(x). Odabirom alata za upis teksta, klikom na crtau plohu i upisom
izraza "f '(x) = " + f'(x), te uklju enjem LaTeX formule moemo dobiti zapis kakav je na priloenoj
slici. Nulto ku prve derivacije dobije se naredbom
B = Nultoka [ f'(x), 6], gdje je broj 6 po etna vrijednost za Newtonovu metodu. Ekstrem funkcije f
je jednostavno (x(B), f (x(B))).

Demonstracija numeri kih


metoda
Numeri ke metode odre ivanja nulto ke funkcije, iako esto jednostavne po ideji, mogu izgledati
nepristupa ne zbog silnih uzastopnih izra unavanja. Uz to lako se potkrade greka, a i cijeli postupak moe biti uzaludan ukoliko se izabere nepovoljna po etna vrijednost. Vjerujem da mnogi koji
su te metode u ili teoretski zapravo ih prakti no
nisu koristili. To je sada ansa za ra unala. Izravno programiranje ili programi poput Excela mogu
nam tu itekako pomoi. No, s ni im tako jedno-

232

broj 45 / godina 9. / 2008.

Sve odjednom u po volji


mnogo koraka

sti, odnosno niz svih aproksimacija do broja n:

Konstrukcija kakvu smo izveli u prethodnom zadatku je jednostavna jer se ide korak po korak.
Programi dinami ne geometrije mogu izvesti proizvoljan broj koraka odjednom. U GeoGebri se za
to koristi naredba:

Za prikaz tih aproksimacija kao to aka na apscisi


potrebno je zadati ugnije enu naredbu:

NA = IteracijskaLista[x f(x) / f(x), x_0, n].

TnA = Niz[(Element[NA, k], 0), k, 1,


Duljina[NA]].
Tuma enje:

Niz[izraz, varijabla, od, do].


Uporabom te naredbe konstruirat emo Newtonovu metodu. Krenimo od neke funkcije f, zadajmo
parametar n kao kliza u granicama od 1 do 20 s
korakom poveanja 1. Nacrtajmo neku to ku A na
apscisi i odredimo broj x1 = x(A). Metoda se zasniva na ideji da se u to ki (x0, f (x0)) povu e tangenta i u to ki x1 u kojoj ona sije e apscisu nova
je aproksimacija, odnosno nastavlja se postupak
povla enja tangente u to ki (x1, f (x1)). Jednadba tangente u to ki (xn, f (xn)) glasi:

y f (xn) = f '(xn)(x xn).

Element[NA, k] daje k-ti element liste NA


Duljina[NA] broj elemenata liste NA, koji
je ovdje gornja granica naredbe Niz;
(Element[NA, k], 0) crta to ke.
Da bi nacrtali niz to aka na grafu najprije odredimo skup vrijednosti:

SV = Niz[ f(Element[NA, k]), k, 1, n + 1].


To ke na grafu dobit emo naredbom:

TnG = Niz[(Element[NA, k], Element[SV, k]),


k, 1, n + 1],
a tangente:

Stavimo li da je y = 0 dobivamo novu aproksimaciju:


f (xn)
____
xn+1 = xn f '(x ) .
n
Tu formulu uklju it emo u naredbu IteracijskaLista koja daje niz iterativnih funkcijskih vrijedno-

Ta = Niz[Tangenta[Element[TnG, k], f ], k, 1, n].


Dinami ni tekstualni ispis niza aproksimacija dobije se naredbom:

"Niz aproksimacija: x_i = " + NA.

233

matematika i ra unalo

To nost preko granica prikaza


GeoGebra prikazuje rezultate s to nou na petu
decimalu. Pojavi li se primjerice na nekom mjestu
u nizu SV (skup vrijednosti) iz prethodnog primjera 0 opravdano je postaviti pitanje je li doista rije
o nuli. Na jedan okolian na in to moemo saznati, odnosno privoljeti GeoGebru na veu preciznost u prikazu. Program zna je li mu ono to je
prikazano kao 0 to i stvarno, pa je dovoljno zadati
niz uvjetnom naredbom:

Provjera = Niz[Ako[100000 Element[SV, i] ==


0, 0, i], i, 1, n + 1]
Ovdje program uspore uje redom lanove niza
SV uveane 100 000 puta s nulom. Ukoliko se razlikuju pie redni broj elementa, a ako je jednak
daje 0. Na taj na in emo dobiti jednostavan niz
brojeva, na primjer:

{1, 2, 3, 4, 5, 6, 0, 0, 0, 0}.
To nam govori da se prva vrijednost manja od
10-10 u skupu vrijednosti SV nalazi tek na sedmom
mjestu dok je u samom skupu SV bila prikazana i
ranije. To nu poziciju ovako definirane prve nule u
dinami nom okruju moemo odrediti naredbom:

pn = Maksimum[Provjera] + 1.
Na kraju je mogue dobiti i vrijednost te nove
aproksimacije s to nou na deset decimalnih
mjesta kroz naredbu za dinami ni tekst:

+ pn + . aproksimacija je + Element[NA,
pn]*100000 + /100000.
GeoGebra se pokazuje kao vrlo precizan i pouzdan alat u rjeavanju jednadbi i drugih matemati kih zadataka ali e pritom zahtijevati malo matemati ke mate i kriti ke provjere onoga to dobijemo.
A nije li upravo to ono to se od nas o ekuje pri
uporabi strojeva?!

Nekoliko linkova za dugo


toplo ljeto
1. Za bolje razumijevanje numeri kih metoda
toplo vam preporu ujem Numeri ke metode i
praktikum Aleksandra Maksimovia s Instituta
Ru era Bokovia: www.irb.hr/users/
maks/numericke.html. U prezentacijskom pdf formatu opisani su i primjeri kobnih
pogreaka u izra unima.

2. Dragoslav i or e
Herceg (Sveu ilite u
Novom Sadu): GeoGebra Tools for Numerical
Mathematics www.
im.ns.ac.yu/personal/hercegd/
CADGME2007.
3. Na interaktivnom
online laboratoriju
Grafovi, funkcije i krivulje

http://graf.normala.hr uskoro e se
nai GeoGebrine datoteke opisane u ovom
lanku.

4. Judith Preiner i Markus Hohenwarter: Uvod


u GeoGebru, http://
www.geogebra.org/
book/intro-en.

234

broj 45 / godina 9. / 2008.

matematika i raunalo

Mijenja li uporaba raunala


nuno nastavu?
ime ulji, Pazin

Iskustva iz razreda pokazuju da ak i oni uitelji koji koriste raunalo u nastavi matematike, koriste
ga na tradicionalan nain, tj. kao pomagalo kod kojeg se nastava nije bitno izmijenila.
(Schneider, 1999.).

ak i kada se na taj nain koristi raunalo, moe


se dogoditi dobrodolo osvjeenje nastave. Moglo bi se rei da je glavno samo da se ne dogodi
teta u smislu da raunalo omete spoznajni proces ili da je utroak vremena i puno vei nego kod
tradicionalnog pristupa.

Univerzalni kurikulum Young


Digital Planet
Zapravo nije ni toliko vano hoe li nastavnik eksperimentirati razliitim pristupima dok ne nae

88

optimalni. Pravi problem nastupa s organiziranim


uvoenjem digitalnih obrazovnih materijala u nastavni proces, a koji nisu nimalo odstupili od tradicionalistike predavake nastave. U internetskoj
ponudi takvih se materijala moe nai podosta.
Bojim se da od tog koncepta ne odskae ni profesionalan materijal nabavljen za nae srednje kole. Materijal nosi naslov Matematika za srednju
kolu univerzalni kurikulum YDP i moete
ga pregledati na adresi http://lms.carnet.
hr. Te nastavne materijale moete online koristiti i
u uionici. Postoje dva modula:

broj 47 / godina 10. / 2008.

nastavniki, namijenjen prezentaciji i


ueniki, za vjebu na satu ili za samostalno
uenje od kue.
Materijal je u potpunosti preveden na hrvatski jezik, tekst izgovaraju profesionalni spikeri, prati na
program, opiran je, pregledan, jednostavan za
uporabu s prepoznatljivim ikonama, a izraen je
u flash tehnologiji.
Uzmimo za primjer lekciju Kvadratne nejednadbe, jer je to ba sadraj gdje bi mnogi rado posegnuli za raunalom. Na uenikom modulu nalazimo ak dvanaest stranica od kojih neke imaju i
vie od jednog zadatka. Uputa koju nalazimo na
jednoj od stranica glasi ovako:

Dakle pogledaj i posluaj pa rijei neki malo drukiji primjer. Upravo kao na klasinoj nastavi. Istina, na sljedeoj se slici vidi da je stranica lijepo
organizirana, da je na raspolaganju uputa, da su
pojmovnik, podsjetnik i kalkulator tu i da se moe
animaciju pokrenuti i zaustaviti i ponovo pokrenuti ako treba. Ali ono to je najvanije, same matematike objekte nije mogue pomaknuti, promijeniti, ispitati, ogroman potencijal raunala u tom
pogledu nije iskoriten. Dananja mona raunala s monitorima visoke rezolucije mogu uspostaviti
interakciju izmeu grafikog prikaza matematikih
objekata i njihovih simbolikih zapisa ili njihovih
geometrijskih i numerikih svojstava. Mogua je
interakcija izmeu korisnika i matematikih objekata te izmeu teksta na stranici i matematikih
objekata. Svega toga ovom materijalu nedostaje.
Bez toga ovo previe slii na videomaterijal. Moglo bi se rei da je televizian, a znamo kako su videu i televiziji najavljivali veliku budunost u obrazovnom procesu, a da stvarno nisu ostavili traga
spomena vrijednog.

89

matematika i raunalo

ExploreLearning.com
Na stranicama www.explorelearning.com
nalazi se materijal isto oprean prethodno opisanom, makar je raen u istoj flash tehnologiji. Pri
lekciji pod nazivom Quadratic Inequalities nai
ete svega jedan jedini interaktivni okvir, oko kojeg je smjeten sav sadraj. Taj je materijal do te
mjere podatan da uenik ne samo da moe rijeiti zadane primjere na stranici, odnosno u priloenom radnom materijalu koji se moe ispisati, nego
i mnogoto drugo to mu padne na pamet. ak i
zadatke koje dobije za zadau iz neke nove zbirke! Pritom ne postoji opasnost da e se uenik naviknuti toliko na taj mali alat da nita nee znati rijeiti bez raunala i otvaranja te stranice. Naprotiv,
kada uenik jednom usvoji bit problema svejedno je hoe li dalje skicirati na papiru ili na zaslonu raunala.
Na ovim stranicama skoro da i nema zvuka, nema
diktata spikera, nema pravila, pogotovo ne njih
mnogo, nema animacija ni prevelikog objanjavanja. Ali zato ima pitanja, jednostavnih i jasnih, a
na svako od njih dobije se odgovor uz pomo interakcije s grafom i tekstom unutar interaktivnog
okviria koje vidite na slici. Da je ovo prava istrai-

90

vaka nastava, lako se svatko moe uvjeriti sam.


Ove se stranice svakako isplati posjetiti i otkriti aroban svijet matematike na zaslonu raunala.
Na ovom ete materijalu brzo uvidjeti smisao reenice:
Stoga je kljuna toka to to uenici mogu ponavljati svoja istraivanja uvijek iznova s gotovo beskonano mnogo primjera kako bi provjerili svoje hipoteze sve dok vie ne stavljaju u pitanje tonost
svojih pretpostavki, a zatim ih verificiraju kao matematike injenice.
(Schneider, 1999.)

Pitanje za kraj
Zato je za potrebe hrvatskih kola kupljen ba
onakav materijal, a ne ovakav? To objanjenje na
internetu nisam uspio nai, kao ni to tko je o tome
odluivao i kojim se kriterijima vodio. Za pretpostaviti je da je u odabiru digitalnih obrazovnih materijala konzultirana struka. Ali zato to nije ilo javno i transparentno ba putem te tehnologije? Zna
se da u primjeni tehnologije u nastavi esto prednjae inovativni nastavnici matematike, kojima internet nije nimalo
stran. Vrijeme je da
se otvori prostor za
raspravu pri velikim
projektima u obliku
foruma ili neeg drugog. Nikako ne epota koja zavrava
u smeu, a ne bi odgovarao ni Facebook. Dovoljno e biti
uvaavanje faca bez
ijeg ukljuivanja nije mogua nikakva
promjena nastavnog
procesa.

broj 47 / godina 10. / 2008.

matematika i raunalo

GeoGebra 3.2
otvara irom vrata statistici i vjerojatnosti
ime ulji, Pazin

Za razne internetske servise prije bi se moglo rei da su odmo u uenju nego pomo. Zarazno su
zabavni, a esto isprazni. Zbog njih uenici esto budu neispavani na nastavi, a obrazovni sadraji
njima najee ne krue. Jedan od izuzetaka su web forumi na kojima se rjeavaju i matematiki
zadaci. Jedan takav zove se Matematika pomo. Ba neki dan je odgovor na postavljeno pitanje
sadravao skicu izraenu GeoGebrom. Zahvalni uenik iz Vinkovaca tada je zapitao: Vidim da
dobro barata GeoGebrom. Postoje li kakvi tutorijali za taj program jer ja ni ne kuim?. Zanimljiv mi
je bio odgovor vrlo aktivnog forumaa iz Rijeke, vrsnog matematikog znalca koji nije kolarac, a koji
oito nije ni nastavnik. On pie: Ja sam nauio raditi u GeoGebri bez ikakvih tutorijala i prirunika.
Mora imati malo volje, mate i znanja matematike i shvatit e jer je GeoGebra jednostavan
program. itatelji ovog lanka sigurno imaju volje i matematikog znanja. Kada pokrenete program
GeoGebra, njegov je prozor poput tabule rase. Oekuje vae ideje, eka vau kreativnost da
raspoloivim alatima pristupite matematikim sadrajima na jedan nov nain.
U istoj sam situaciji i ja kao autor ovog lanka. Nemam nekog gotovog uzora to tono iz matematikih sadraja izabrati i kako tome pristupiti ovim
izvrsnim programom. Postoji opasnost da voen
matom ne opiem sve novosti koje donosi nova
verzija programa. Novosti je toliko da ih ionako ne
moemo opisati u ovom broju. Zato je korisnije na

134

nekom primjeru matovito ih upotrijebiti nego samo taksativno opisati. Najvea novost u novoj verziji GeoGebre je trei prozor s proraunskom tablicom nalik onoj u Excelu i itav niz statistikih
funkcija. Stoga emo se u ovom lanku pozabaviti s nekoliko primjera iz vjerojatnosti i statistikim
obradom i prikazom podataka. Moe vam se ui-

broj 48 / godina 10. / 2009.

niti kako onda to nije sadraj za vas jer se u srednjoj koli vie skoro nigdje ne ui vjerojatnost, a
statistika jo i manje. Sjetimo se Matematiareve
jadikovke iz prolog broja Mi-a i pouke da matematiku radimo prije svega jer nam je lijepa i zabavna ta vrsta umjetnosti. Kad-tad e se i sadanji
program matematike morati mijenjati. U osnovnoj
je koli, dodue, od prije nekoliko godina uvedena cjelina Vjerojatnost i statistika. Odabrani primjeri mogu vam svojim naslovom izgledati neprimjereni za osnovnu kolu ali vjerujem da ete se
uvjeriti kako pristup kroz Geogebru stvari prilino
pojednostavnjuje.

Interaktivnost GeoGebrinih
prikaza
Od ranije vam je poznato da svaku promjenu
objekta ili promjenu njegovog poloaja u desnom
grafikom prikazu prati promjena u algebarskom
zapisu tog objekta u lijevom prozoru. Pomakom
toke u koordinatnom sustavu mijenjaju se njene
dijagonale. Promijeni li krunica poloaj ili povea li se njen polumjer, to se odrazi na jednadbu

krunice. I obratno, ako u algebarskom prikazu interveniramo, to se odrazi na grafiki prikaz. Sada s novim prozorom, koji emo zvati grafiki prikaz, ta se dinamina interaktivnost nastavlja i to
u oba smjera izmeu bilo koja dva prikaza. Veini korisnika raznih proraunskih tablica poznato je
da iz tablinih podataka moe nastati graf. U GeoGebri takoer ali i obratno, iz vae se konstrukcije mogu podacima dinamino puniti elije proraunske tablice.
Primjer 1. Pogledajte sliku s poznatim zadatkom
traenja pravokutnika maksimalne povrine upisanog u trokut. Desni klik na toku, ija ordinata predstavlja povrinu pravokutnika, omoguuje
dinamino zapisivanje koordinata te toke dok u
konstrukciji izvodimo animaciju. Sada je opet mogue desnim klikom na stupac u proraunskoj tablici izraditi takozvanu listu objekata prikazanu u
algebarskom prikazu:

L1 = {0, 0.31, 0.61, 0.9, 1.18, 1.44, 1.68, 1.92, 2.14,


2.34, 2.54, 2.72, 2.88, 3.04, 3.18, 3.3, 3.42, 3.52, 3.6,
3.68, 3.74, 3.78, 3.81, 3.83, 3.84, 3.83, 3.81, 3.78, 3.73,
3.67, 3.6, 3.51, 3.41, 3.29, 3.17, 3.02, 2.87, 2.7, 2.52}.

135

matematika i raunalo

Nad listom je opet mogue izvravati naredbe kakva je na primjer Maksimum[L_1] = 3.84.
Primjer 2. Neke objekte GeoGebra izravno crta
im ih upisujete u elije proraunske tablice. Tako su nastale toke A1 i A2 na slici. Uobiajenim razvlaenjem plavog pravokutnika nastale su
crvene toke u nizu. Naknadnim promjenama koordinata dviju nezavisnih toaka u tablinom
prikazu, mijenjat e se izgled cijelog niza u
koordinatnom sustavu. Pomicanjem nezavisnih toaka u grafikom prikazu doi e do
promjena koordinata u tablinom prikazu.

4. U eliju B2 upiite 1, a u eliju B3 broj 2.


Oznaite obje elije pa razvucite do B7
da dobijete vrijednosti svih strana kocke.
Oznaite sada elije u rasponu od B2 do
B7 i kopirajte ih na eliju B8. Koristite kratice
Ctrl + C i Ctrl + V ili desnom tipkom mia na
oznaene elije otvorite skoni izbornik.

Bacanje dviju kocki


Zadatak. Pri bacanju dviju kocki kolika je
vjerojatnost da e pasti zbroj 2, 3, 4, , 12?
Iskoristit emo novi GeoGebrin prozor za tablini prikaz kako bismo sustavno i to jednostavnije rijeili ovaj zadatak s ciljem da
osim numerikog prikaza izradimo i zorni
grafiki prikaz razdiobe.
1. Otvorite izbornik Pogled > Tablini
prikaz (kratica Ctrl + Shift + S).
2. U prvi redak upiite nazive stupaca.
3. U eliju A2 upiite 1 i kopirajte do A7
razvlaenjem vrha plavog pravokutnika.
Zatim nastavite s brojem 2 u A8 i sve
tako redom do broja 6 u posljednjoj
eliji A37.

136

broj 48 / godina 10. / 2009.

5. Zbroj na dvije kocke dobit emo upisom


formule u eliju C2. Formula poinje znakom
jednakosti. Upiite = A2 + B2. Oznaite dobivenu vrijednost i razvucite plavi pravokutnik
sve do elije C37.
6. U stupcu D navedite niz
moguih ishoda. U eliju D2
upiite 2, a u D3 unesite 3.
Oznaite obje i razvucite do
vrijednosti 12.

11. Grafikom prikazu moete pridruiti vrijednosti relativnih frekvencija. To se postie


naredbom TekstKaoTablica[D2:D12,
F2:F12, c]. Ovdje c znai centrirano a
mogue su jo vrijednost r i l za desno i
lijevo poravnanje.

7. Svaki stupac ili redak tablice


moe se prikazati kao lista
podataka u algebarskom prikazu. Oznaite raspon elija
C2 : C37 i desnim klikom
otvorite skoni izbornik.
Odaberite naredbu Izradi
listu ime ete dobiti objekt
lista1.
8. Potrebno je utvrditi frekvenciju pojavljivanja pojedinog
zbroja u listi1. Za to
koristite naredbu za uvjetno
prebrajanje preko trake za
unos na dnu programskog
prozora. Upiite: E2 =
UvjetnoPrebrajanje[x =?
D2, lista1]. Pritisnite tipku Enter, a zatim
razvucite plavi pravokutnik s elije E2 sve
do E12. Simbol =? nai ete u padajuem izborniku pored trake za unos. Moete umjesto
njega koristiti dva znaka jednakosti (= =).
9. U narednom stupcu prikaite relativnu frekvenciju izraenu postotkom. Dovoljno je u
eliju F2 upisati 100 E2 / 36. Kopirajte eliju
sve do F12. Time je numeriki zadatak rijeen!
10. Za grafiki prikaz relativnih frekvencija potrebna je tek jedna naredba
koju se upisuje u traku za unos:
StupastiDijagram[D2:D12, F2:F12,
0.8] i pritisnite tipku Enter. Prvi raspon elija
u naredbi odreuje vrijednosti koje se nanose
na apscisu, drugi raspon su vrijednosti koje
se prikazuju kao ordinate i broj 0.8 je irina
stupca.

Kada jednom steknete rutinu rada s GeoGebrinim tablinim prikazom, cijeli ovaj postupak moete izvesti veoma brzo. Daleko bre, ugodnije i
s veom sigurnou u pogledu tonosti nego se
to moe napraviti kalkulatorom. Naravno, dodatno estetsko ureenje trai i dodatno vrijeme. Napomenimo samo da stupce ili retke tablice moete bojiti klikom na slovo na vrhu stupca ili broj na
poetku retka, a zatim otvorite dijaloki okvir Svojstva preko izbornika Ureivanje.

Virtualni eksperiment bacanja


kocki
U prolom smo primjeru doli do numerikog i
grafikog prikaza distribucije vjerojatnosti pojedinih ishoda, a koja se zasniva na teoretskom pristupu. Oekujemo da bi se priblino takva distribuci-

137

matematika i raunalo

ja i dogodila ako izvedemo eksperiment s velikim


brojem bacanja kocki. Iz povijesti vjerojatnosti je
poznato da su takvi pokusi fiziki i izvoeni. Ve
dugo raunalo omoguuje simulaciju. Vjerojatno
ste takve eksperimente i vidjeli. No, da bi funkcioniralo numeriki i bilo oku ugodno grafiki, trebalo bi prilino umijea i vremena. Ali ne i u novoj
GeoGebri. U ovoj vjebi vie emo se osloniti na
naredbu Niz[ ] i definiranje listi podataka. Konstrukciju izvedite na prethodno izraenoj datoteci
tako da moete usporeivati eksperimentalnu dis-

u traku za unos: Bacanja = Niz[ceil(6


random()) + ceil(6 random()) + 0
i, i, 1, N]. Objanjenje:
a. Bacanja je proizvoljni naziv liste podataka,
b. funkcija random() generira sluajan broj
izmeu 0 i 1,
c. faktor 6 je potreban zbog proirenja skupa
vrijednosti funkcije random() od 0 do 6
d. funkcija ceil() daje najmanje cijelo vee od
ili jednako, dakle cijele brojeve od 1
do 6,
e. i je indeks koji omoguuje
izvrenje naredbe Niz n puta. Izrazu
koji generira zbroj potrebno je dodati
umnoak broja nule i indeksa i, jer
u suprotnom bi se ponavljao prvi
generirani zbroj s.
3. Sada je potrebno prebrojiti
pojedine ishode u dobivenim bacanjima. Koristite se ugnijeenom
naredbom: FrekPokusa =
Niz[UvjetnoPrebrajanje[x =?
Element[D2:D12, i], Bacanja], i, 1, 11]. FrekPokusa
je proizvoljan naziv liste. Naredba
Element[D2:D12, i] daje i-ti element
stupca D iz tablice za usporedbu s
elementima liste Bacanja.

tribuciju s onom teoretskom. Krenimo redom:


1. Odaberite alat Kliza iz pretposljednje skupine
alata pa kliknite miem negdje na grafiki
prikaz, a u otvorenom dijalokom okviru
definirajte broj N. Minimalna vrijednost i korak
poveanja su prirodne vrijednosti 1, a maksimalnu slobodno stavite na 2 000. Ukoliko je
vae raunalo snano, moe i puno vie.
2. Sada je potrebno generirati niz sluajnih
parova prirodnih brojeva od 1 do 6. Upiite

138

4. Izraun relativnih frekvencija


(izraeno u postocima) takoer se
postie ugnijeenom naredbom,
tako da se elemente liste frekvencija mnoi
sa 100 i dijeli s N: RelFrekPokusa =
Niz[100 Element[FrekPokusa, i]/N,
i,1,11].
5. Grafiki prikaz postie se naredbom:
StupastiDijagram[D2:D12, RelFrekPokusa, 0.4].
6. Svakom promjenom vrijednosti klizaa,
ali i svakim pomakom klizaa po zaslonu,
izvodi se novi virtualni pokus, odnosno
preraunavaju se vrijednosti bacanja kocki.

broj 48 / godina 10. / 2009.

Isto moete postii izbornikom Pogled >


Preraunaj sve objekte ili najjednostavnije
funkcijskom tipkom F9 na tipkovnici.

Kockarske muke ponavljajuih


pokusa
esto se ispituju vjerojatnosti pojavljivanja dogaaja u pokusima koji se ponavljaju. Primjerice, povijesno je poznati zadatak:
Je li vea vjerojatnost da se u 4 bacanja jedne kocke pojavi barem jedna jedinica ili da se u 24 bacanja dviju kocki pojavi barem jednom par jedinica.
Chevalier de Mr je bio uvjeren da su jednako vjerojatni dogaaji:

A = {u 4 bacanja jedne kocke pojavila se barem


jedna jedinica},

B = {u 24 bacanja dviju kocki pojavi barem jednom par jedinica}.


Naravno, vjerojatnosti se ne izraunavaju teko.
Izraunamo suprotne vjerojatnost tj.
__

A = {u 4 bacanja jedne kocke jedinica se nije pojavila niti jednom}

__

B = {u 24 bacanja dviju
kocki niti jednom se nije pojavio par jedinica}
Vjerojatnosti dobivanja
jedinice u bacanju jed__
ne kocke je 1 , a pojav6
ljivanja para jedinica
kod bacanja dviju koc__
ki je 1 . Prema Berno__
36
ullijevoj shemi je p( A )

Br. Naziv
1. broj p
2. broj n

3.

Niz[BinomniKoeficijent[n, k] p^k
(1 - p)^(n - k), k, 0, n].
Ova e naredba stvoriti listu od n + 1 brojeva koji predstavljaju vjerojatnosti pojavljivanja traenog
dogaaja k puta (k = 0, 1, 2, , n). Naravno, prije
ove naredbe moraju biti definirani brojevi p i n, bilo kao klizai ili samo brojevi u algebarskom prikazu. Upis nove vrijednosti za neki broj moete unijeti dvostrukim klikom mia na pripadno polje u
algebarskom prikazu. Naredbu za crtanje dijagrama sada moete zadati drugaijim argumentima:

StupastiDijagram[0, n + 1,
lista1].
Ovdje 0 ima znaenje poetne vrijednosti na osi x,
n + 1 zavrne vrijednosti, a lista1 odreuje visine
stupaca. Bilo bi dobro podsjetiti se da za bilo koju
konstrukciju GeoGebra izrauje opis koraka konstrukcije, koji se nalazi u izborniku Pogled. Rije je
o tablici ovakvog izgleda:

Algebra
p = 0.16667
n=4
lista Niz[BinomniKoeficijent[n, k] lista1 = {0.48225, 0.3858,
lista1 p^k (1 p)^(n k), k, 0, n] 0.11574, 0.01543, 0.00077}

4. broj a

Definicija

StupastiDijagram[0, n + 1,
lista1]

( 0 ) ( __65 ) ( __61 ) __0.482253. Traena je vjerojatnost

=4

mu? Naravno ne. U GeoGebri, nakon prethodna


dva primjera to bi mogao biti zadatak za vjebu.
Za bilo koji broj n ponavljanja pokusa i zadanu vjerojatnost p izraunavat emo vjerojatnosti pojavljivanja dogaaja k puta (0 k n) u samo jednoj naredbi:

a=1

p( A ) = 1 p( A ) 0.517747. Kod bacanja dviju


__
__
35 4 __
1 0
kocki je p( B ) = 24 36 36
0.508596,
0__
pa je p( B ) = 1 p( B ) 0.491404. Znai da

( )( ) ( )

je vjerojatnost prvog dogaaja ipak vea.


Ovdje se namee pitanje moramo li svaki puta
iznova izraunavati vjerojatnosti, makar uz pomo
depnog raunala, ako ve imamo zadanu she-

Preuzmite opisane primjere


Primjere opisane u ovom lanku, kao ggb datoteke, moete slobodno preuzeti na Geogebrinom
meunarodnom skladitu (http://www.geogebra.org/en/upload). Otvorite mape hrvatski >
MiS. Tamo ete u mapi Dokumenti nai i prijevod
najnovijeg slubenog prirunika GeoGebra pomo 3.2 na hrvatski jezik.

139

matematika i raunalo

GeoGebra 3.2 vie algebre


Matrice i determinante
ime ulji, Pazin

U prolom smo broju Mi-a opisali mogunosti proraunske tablice i na primjerima opisali neke
statistike naredbe nove verzije programa. Tim je primjerima obuhvaen tek manji broj raspoloivih
naredbi. Za potpuni pregled svih raspoloivih naredbi slobodno preuzmite upravo zgotovljeni
slubeni prirunik u PDF formatu, a koji ete nai na adresi http://www.geogebra.org/help/
docuhr.pdf. Ili pokrenite najnoviju verziju programa izravno s web stranice www.geogebra.
org pod linkom Nova verzija, pa kliknite na izbornik Pomo i otvorit e vam se online prirunik.

Nove naredbe za funkcije

Naredba Pojednostavni dat e neke


jednadbe u jednostavnijem obliku. Tako e:

Nekoliko novih naredbi koje se odnose na funkcije mogu olakati rad s funkcijama, a osobito s polinomima. Naredba Proiri pomnoit e izraze
u zagradama. Primjeri:

Pojednostavni[x + x + x] dati funkciju

f(x) = 3x,
Pojednostavni[sin(x) / cos(x)] dati funkciju g(x) = tan(x),

Proiri[cos(x)*(1 tan(x))] daje jednadbu


i crta graf funkcije f(x) = cos(x) sin(x),
Proiri[(x 2)(x2 + x + 1)(x + 3)] daje
jednadbu i graf funkcije g(x) = x4 + 2x3 4x2
5x 6.

178

Pojednostavni[(x4 + 2x3 4x2 5x 6) /

(x + 3)] dati funkciju h(x) = x3 x2 x 2.


Naredba Faktoriziraj odnosi se samo na
polinome. Tako e na primjer:

broj 49 / godina 10. / 2009.

Faktoriziraj[x4 + 2x3 4x2 5x 6] prikazati u obliku (x + x2 + 1) (x 2) (x + 3).


Funkcija zadana po dijelovima nije najnovija
mogunost, ali kako je to pomalo skrivena mogunost koristim priliku da jo jednom naglasim
da se graf takvih funkcija crta uvjetnom naredbom. Primjeri:
Ako[x < 1, x + 2, x2] crta pravac za x < 1 i
parabolu za x > 1,
Naredba Ako[x < 1, x + 2, Ako[x > 1, x
+ 2, x2]] je ugnijeena uvjetna naredba koja
daje graf prikazan na slici 1.

odreivanja koeficijenata a, b i c nakon uvrtenja


koordinata toaka u jednadbu f(x) = ax2 + bx + c
kvadratne funkcije. Potekoa u izradi takvog alata sastojala se samo u predugakom izrazu za koeficijente koji su bili rjeenja sustava triju linearnih
jednadbi. Sada, kada nam je u GeoGebri na raspolaganju zapisivanje i raunanje s matricama,
problem odreivanja polinoma drugog stupnja
na temelju triju zadanih toaka moe nam odlino posluiti za upoznavanje s GeoGebrinim matrinim raunom.

Matrice i determinante
Matrica:

[ ]
1 2 3
4 5 6
7 8 9

u GeoGebrinu algebarskom prikazu prezentirana


je na ovaj nain:

{{1, 2, 3}, {4, 5, 6}, {7, 8, 9}}.


Dakle, kao lista iji su elementi liste koje predstavljaju retke matrice. Liste su u GeoGebri skupovi
objekata.
Operacije s matricama
Slika 1

Primjeri zbrajanja i oduzimanja:


Ako elite prikazati graf funkcije samo na jednom ogranienom intervalu, uinite to naredbom:
Funkcija[x2, 1, 2] i dobit ete parabolu na intervalu [1, 2].
Polinom odre en to kama. Mogunost da vam
GeoGebra odredi i nacrta polinom n-tog stupnja
na temelju n + 1 zadane toke postoji jo od prethodne verzije programa, ali u slubenom priruniku pomoi ta naredba nije bila dokumentirana.
Primjer. Zadane su toke A(0, 3), B(3, 0) i C(5, 8).
Odredite graf polinoma drugog stupnja koji prolazi tim tokama.
Jednostavna naredba Polinom[A, B, C] dat e
jednadbu i graf funkcije f(x) = x2 4 x + 3.
Neki korisnici izradili su ovu naredbu kao alat i
prije nego je u GeoGebru slubeno ugraena ta
naredba. Rije je zapravo o kolskom zadatku

matrica1 + matrica2: zbraja odgovarajue elemente dviju usklaenih matrica,


matrica1 - matrica2: oduzima odgovarajue elemente dviju usklaenih matrica.
Primjeri mnoenja:
matrica * broj: mnoi svaki element matrice danim brojem,
matrica1 * matrica2: koristi matrino
mnoenje za izraunavanje matrice koja je rezultat mnoenja.
Napomena: Redci prve i stupci druge matrice moraju imati jednak broj elemenata.
Primjer: {{1, 2}, {3, 4}, {5, 6}} * {{1,
2, 3}, {4, 5, 6}} dat e matricu {{9, 12,
15}, {19, 26, 33}, {29, 40, 51}}.

179

matematika i raunalo

Matri ne naredbe

Krae se moe zapisati:


MK=Y.

Determinanta[matrica]: izraunava
determinantu dane matrice,
InverznaMatrica[matrica]: daje
inverznu matricu zadane matrice,
TransponiranaMatrica[matrica]:
daje transponiranu matricu zadane matrice.

Ako je D determinanta matrice M, a Da, Db i Dc


diskriminante matrica u kojima je redom odgovarajui stupac zamijenjen vrijednou matrice Y,
onda su rjeenja tog sustava:
a=

Problem odreivanja
polinoma drugog stupnja
Ako su zadane toke A, B i C, problem odreivanja funkcije oblika f(x) = ax2 + bx + c iji graf prolazi tim tokama svodi se na problem rjeavanja sustava, odnosno odreivanja nepoznanica a, b i c.
Sustav moemo prikazati i matrino:

[ ]

[]

[]

x2A xA 1
yA
a
x2B xB 1 b = yB .
c
yC
x2C xC 1

Da
___
D

,b=

Db
___
D

ic=

Dc
__
D

Vano je imati na umu da u GeoGebrinu dinaminom okruju problem rjeavamo na opoj razini
ak i kada polazimo od konkretnog sluaja, jer na
taj nain dobijemo alat koji rjeava sve sline zadatke. Recimo ako su zadane toke A(0, 3), B(3,
0) i C(5, 8), matricu M treba zadati kroz traku za
unos na sljedei nain:

M = {{x(A), x(A), 1}, {x(B), x(B),


1}, {x(C), x(C), 1}}.
U algebarskom prozoru bit e prikazane njezinebrojane vrijednosti:

{{0, 0, 1}, {9, 3, 1}, {25, 5, 1}}.

Slika 2.

180

broj 49 / godina 10. / 2009.

Te se vrijednosti mijenjaju kakogod pomiemo


toke u grafikom prikazu.
Alternativno, do iste se matrice moe doi i kroz
tablini prikaz (Ctrl + Shift + S). Tablicu popunimo kao na slici 3.

Slika 3

Zatim, oznaimo sve elije od A1 do C3 i desnim


klikom aktiviramo skoni izbornik s naredbom Izradi matricu. Ovaj nain upisa matrice na prvi pogled nije nita bri. Meutim, potrebno je jo dodati matrice Ka, Kb i Kc, a koje nastaju zamjenom
jednog stupca matrice M vrijednostima ordinata zadanih toaka. U tom sluaju moe se jednostavno koristiti naredbe Kopiraj Zalijepi iz skonog izbornika, to znaajno ubrzava postupak.
Kroz traku za unos definiramo koeficijente kvadratne jednadbe:

1. a = Determinanta[Ka] /
Determinanta[M],
2.
b
=
Determinanta[Kb]
Determinanta[M],

3. c = Determinanta[Kc] /
Determinanta[M].
Potrebno je jo zadati funkciju upisom jednadbe
f(x) = ax2 + bx + c u traku za unos. Obvezno napravite test povlaenja. Graf dobivene krivulje mora uvijek prolaziti zadanim tokama i nakon bilo
kojeg pomaka tih toaka po koordinatnom sustavu (zaslonu raunala).

Slika 4

Matrine transformacije
ravnine
U GeoGebri moemo mnoiti matricu dimenzije 2
x 2 s tokom ili vektorom i dobit emo toku kao
rezultat. Primjer: {{1, 2}, {3, 4}} * (3, 4)
daje toku A = (11, 25).
Linearne transformacije ravnine su takva preslikavanja koja toki s koordinatama (x, y) pridruuju
toku s koordinatama (ax + by, cx + dy). Prikaite koeficijente linearnog preslikavanja kao klizae
i definirajte matricu M = {{a, b}, {c, d}}.
Konstruirajte kvadrat ABCD, a zatim sve vrhove
preslikajte pomnoivi ih matricom M:

E = M*A, F = M*B, G = M*C, H = M*H.

181

matematika i raunalo

Slika 5

Sada je pomicanjem klizaa mogue istraivati


utjecaj svakog pojedinog koeficijenta na preslikavanje. Mogue je tako otkriti kada dolazi do identinog preslikavanja, kada do rastezanja ili saimanja u smjeru pojedine osi i kada do rotacije.
To e biti zornije ako u grafikom prikazu ispiete matricu M pomou alata za Umetanje teksta.
Odaberite alat i kliknite na crtau plohu, a u dijaloki okvir ukljuite LaTeX formulu i upiite:

M = \left[\begin {array}{cc} +
a + & + b + \\ + c + & + d
+ \end{array} \right].
Afino preslikavanje ravnine je takvo preslikavanje koje toki s koordinatama (x, y) pridruuje toku s koordinatama (ax + by + c, dx + ey + f ). Za
afino preslikavanje u GeoGebri se koristi matrica
dimenzija 3 x 3:

[ ]
a b c
d e f

0 0 1

Takvu je matricu mogue mnoiti s tokom za koju se podrazumijeva da ima homogene koordinate (x, y, 1).

182

Trokut Sierpinskog
Fraktalna paprat, trokut Sierpinskog i jo neki drugi fraktali nastaju sustavom iteriranih afinih funkcija. Trokut Sierpinskog se dodue moe i isto
geometrijski konstruirati, ali mi ga neemo konstruirati na taj nain. Ako vas ipak zanima geometrijski pristup, preporuujem vam osobnu stranicu E. Petersona (http://elishapeterson.
wikidot.com), mladog profesora na katedri za
matematiku pri glasovitoj amerikoj vojnoj akademiji West Point. Ondje ete nai datoteku Sierpinski-1.ggb (slika 6.) s korisniki definiranim alatima
za crtanje ovog fraktala i jo mnoge vrlo zanimljive uratke u GeoGebri. Mi ipak krenimo putem doaravanja uzastopnih preslikavanja toaka svjesni
da u GeoGebri ne moemo izvesti nekoliko tisua iteracija, koliko ih treba za kvalitetnu sliku. Na
cilj nije fraktal kao proizvod, za to postoji mnotvo dobrih i besplatnih programa, nego razumijevanje matematikog postupka koji dovodi do njega. Nije nam cilj ni napraviti raunalni program u
jednom od programskih jezika ime bi se sreli s
problemima drukije naravi, ve elimo osjetiti po-

broj 49 / godina 10. / 2009.

Slika 6

naanje matematike ideje unutar malog "matematikog laboratorija".


Trokut Sierpinskog sastoji se od svoje tri upola
manje kopije. Radi jednostavnosti postavimo trokut u koordinatni sustav tako da mu vrhovi budu
(0, 0), (1, 0) i (0, 1). Prvo preslikavanje smanjuje trokut na pola. Njega moemo opisati simboliki kao (x, y)
(0.5x, 0.5y). Drugo preslikavanje
smanjuje trokut na pola i pomie ga za pola gore.
Simboliki: (x, y)
(0.5x, 0.5y + 0.5). I tree preslikavanje smanjuje trokut na pola i pomie ga za
pola desno. Simboliki: (x, y)
(0.5x + 0.5, 0.5y).
GeoGebrine matrice koje opisuju ta preslikavanja
zapisujemo ovako:

M1 = {{0.5, 0, 0}, {0, 0.5, 0},


{0, 0, 1}},
M2 = {{0.5, 0, 0}, {0, 0.5, 0.5},
{0, 0, 1}},
M3 = {{0.5, 0, 0.5}, {0, 0.5, 0},
{0, 0, 1}}.

Neka toka A pripada ranije definiranom trokutu.


Nju emo preslikati po sluajno odabranom preslikavanju u toku A1. Nju opet po istom naelu u
toku A2 i tako dalje. Za grube obrise slike bit e
dovoljno est ili sedam iteracija. Radi sluajnog
odabira preslikavanja formirat emo listu matrica:

M = {M1, M2, M3}.


Niz iterativnih toaka dobije se naredbama:

A1 = Element[M, 1 + floor(3
random())] A,
A2 = Element[M, 1 + floor(3
random())] A1,

A7 = Element[M, 1 + floor(3
random())] A6.
Ovdje je s 1 + floor(3 random()) definirana sluajna funkcija koja daje vrijednosti {1, 2, 3}, pa naredba Element uzima prvu, drugu ili treu matri-

183

matematika i raunalo

Slika 7

cu liste M i mnoi je s danom tokom. Posljednju


toku u nizu uredimo posebnom bojom i ukljuimo putanje traga. Sve to je potrebno sada initi jest drati pritisnutu funkcijsku tipku F9, da
program stalno preraunava nove sluajne vrijednosti, i pomicati unutar trokuta toku A. Na slici 7
vidi se rezultat nakon nekoliko minuta.

Online dodatak
Ovaj lanak, osim svoje tiskane inaice, ima i svoj
online dodatak. Na GeoGebrinu meunarodnom
skladitu obrazovnih materijala (http://www.
geogebra.org/en/upload mape hrvatski / MiS / broj49) nai ete i njegovu PDF
inaicu s aktivnim linkovima tako da se ne morate muiti s poduim linkovima. Uz lanak su i opisane GeoGebrine datoteke koje moete slobodno preuzeti i koristiti, promijeniti i doraditi, pa ak i

184

na tom istom skladitu podijeliti s ostalim korisnicima. Ako ste vi osobno zadovoljni svojim uradcima, registrirajte se na Skladitu i podignite svoje radove.
Ako vam neto u radu s GeoGebrom ne ide, odsad
moete postaviti i pitanje na GeoGebrinu forumu (http://www.geogebra.org/forum),
podforum Croatian. Molim, bez ustruavanja. Nama je svako pitanje dobrodolo i budite uvjereni
da e jo nekom osim vas biti korisno.
Dananja nam tehnologija omoguuje da iz svog
doma pratite audio-vizualnu uputu za rad s GeoGebrom. Slijedite link http://www.screencast.com/t/DnpG2tKY i nauite kako napraviti tablicu otplate kredita, bilo da vam to treba za
nastavu, osobne potrebe ili zato to volite doivljaj
matematike u GeoGebri.

broj 49 / godina 10. / 2009.

  

 

  
 


 
 

   

      
 

 

   
 

 
    

 
      

    !   



"   !      

  
#

#    !  
6 #  

! 
 
  
  



#  
4! 
  ! 
    z

# 
#    ! 
 
  
  
  A

  

i     

 
    ! 
  
   
 B C %   ! 

#  
A

#  
#   #  
 '#  

#  

  

  #   
  ! 
   

   
!    
    !  # 

  
 *   

  #  
  ' 


! 
 4 
%    


 

 
  ! #

!     
 

4 i

0  !  % A

  %   ! 
  

 %   !  %  

 
   
    


1 = -4 (4, 1)  %  

      

  


i  *!  (0, 1)'      ! 


  
 
  0 + 1i    
! 
  ' %
 




%    
 ! 
 
 !






  ! 
      
 

 
 ' 
  #   
 
 #    
 

 
!  
    ! 
  
   
 

$

         
%
 

       





  %    
7  
      #   
 
    

  ? 
 
 
 ' #   

   ! 
 

%   ! 
   ! 
  %    C  
 

 
#   
    #    
 +?  ! 

  ,
 !   % 
 
 +? 
 ,
 



3 + (4 + 5i)     ! 
   7 + 5i
3 (4 + 5i)     ! 
   1 5i

% 
  
  


(2 + 1i)(1 2i) 

(2 + 1i) (1 2i)  
  ! 
   4 3i
(2 + 1i)/(1 2i)     ! 
   0 + 1i
3/(0 + 1i)     ! 
   0 3i
3 (1 + 2i)     ! 
   3 6i


 4  #    # (2, 1)(1, 2)

    
  #   
  #      

%
 

  

(1 + 2i)2     ! 
   3 + 4i
i100     1 + 0i
(sqrt(2)/2 + sqrt(2)/2 i)4    
1 + 0i

% 
 


 

   

  !    
 
 
 
    ! 
%  ! 
  
    # 
 
  

 ! 
  
   ? 

 
 ! D #   D *  
    )
 #   #  
#     !

 
  

2
2
+i
  0 ! 
 '   ! 
  
2
2
 #    ! 

  
   (1; /4)


(1; 45 )'     ! 
  sqrt(2)/2
+ sqrt(2)/2 i 0  

 
 
#  %
 
  !   !  
 ! 
  
 
  #     ! 
  

 
  
   5 
 
6   ! 
  %    
abs( )
abs(sqrt(2)/2 + sqrt(2)/2 i)   

  

 
  

6

 @ #   z

+ |z| + i111
'% E
|z2 | + i111

3 1
z=
+ i
2
2

       
% 
     
(2 + 1i) + (1 2i)     ! 
   3 1i
(2 + 1i) (1 2i)     ! 
   1 + 3i
 
  
 
 ! !    
   ! 


    

&



# 
4! 
       E z = -sqrt(3)/2 +
1/2 !   E (z6 + abs(z) +
i(-111)) / ((abs(z))2 + i111)
 
   
 E 0.5 + 0.5i
 
5
5  42
3
@ #  
2 cos
+ i sin

12
12
# 
4! 
E (cbrt(2)(cos(5 /12) +
i sin(5 /12)))42
8 
    z = 0 16384i

"2& )  11

       
  
 


    # 
   !   
      


     !  %  !  


#     # 
2
   #  
 
 
     
 '    

   ! 
  
   ' 



      *


  !    . 

    
   
  * 
=       

# !      
 

#  
  
 F  5   


   
 ' # 
 

 #  
     #  *
   
 
   

C   !  
   ! 
  
   

*
   

#  

# 
 
 

#  %   
!  %    
  



z z1
Re
= 0
z z2

# 
4

     !  
%   !  ! % 
 

'
   
 
  
 

'  
! 

%  +A


#  
 A

, 
 % !  %    #   

 
    

%  # 
0 ! 

#    


'
   % !  %     % !  
 

   ' 


  

 
#  %

#        
= !  !    
A

   #  

(0, 1)

  


 # !  %  

       
 
        ! 
  
   <  
'     
 
  
# 

 

E

' 
  



 z = x + yi' z1 = x1 + y1 i'
z2 = x2 + y2 i'     #    
 E
4   


z z1
(x x1 )(x x2 ) + (y y1 )(y y2 )
=
z z2
(x x2 )2 + (y y2 )2
(x x2 )(y y1 ) (x x1 )(y y2 )
i.
+
(x x2 )2 + (y y2 )2
?  

z = z2 ' 


E

(x x1 )(x x2 ) + (y y1 )(y y2 ) = 0.
C      #  ! 
 

 

 E


x1 + x2 2 
y1 + y2 2
x
+ y
2
2
 x x 2  y y 2
1
2
1
2
=
+
.
2
2



# 
! 


!  
  

<           !      ! 




  
  z1 z2  )  #   !  #  
# 
 # 
  

 !  

  #  
E

x1 + x2
y1 + y2
z0 =
+
i,
2
2
 
   
   z1 z2 '

)
 

z1

  
 

   



# 
0 
 
 
    ! 
  
  z2 



3 



!   
   !

 
  

    
 !      !

%

    
   
    
  
 C   
 !  




 

#      5     

  !   


  E

Re

 #   z2 

(


 

=      ! 
   

 #  '     #       
   # 

z z1
z z2

   



@ 

z z1
z z2

# 
!
      
 

 !     

z3 7 

  


    # 
 ! % #  
!  
  



 %     

'       ! 

 % 
 !   % 
%    % #  '  % 


     
  #  
 %
    !

)

  
    
 


  %               
  E z 3 = Tocka[yOs]




z z1

 
 z      
z z2
           z = (z 2
z 3 - z 1)/(z 3 - 1)

@ 

 z3 =

 

# 
 
   #  z3 !   
 #   # 
  #  z 
 #  %
 
3
   
%
    
# # 

      Lokus[z, z 3]   
  
!   !  
   ! 
 
  
    
  !   
    

@  
 %  
    
# # 

'
# 
 !    # 
  
  #   z1 ' z2 
#   
#   # 
0 
 ! 

 < 
 #   # 
  #      k =
Kru
znica[z, z 1, z 2]'   
   
#     S = Srediste[k]


< 
    
 

 
 

 %
 

      ! !  
2 

!  
!  *
 
        
< 

   ! 
     
 #  ! 
       #  
 

 
 
 
  

     
   
  
 

0  !   A%'   
 #   #  ! 
 
  
# 
 %
   #    



   
 #   '   ! 
   
 #   

     
   5  
   ) 
    
 !  

  # 
 ! 

1 2
   ! 5  
 z + z4  
  # 
2
 # 
!  

  !   5  

' !    

 
   %

 
    
  

 
C   

 !   !  " # $
 http://apleti.normala.hr ' !   

 
    
 
  #  
 #  !  

  ! 
  %   ' !  #  %  

 %   
%   
    ! 
    

* + 


4     

   6
/#  !   
 
     

  #   
   E
Krivulja[a cos(2t) + b cos(t), a
sin(2t) - b sin(t), t, 0, 2. ]

 
  !    a b )   
 

 


 #  !  
   ! 
   

0   z
 #   # 
z  %
    z
<A
    z1 = az2 + bz '%   a b  

 A
 !    
 
  (  G0 
  Lokus[z 1, z]  
 

   

,-

"2& )  11



   

  % 

      
 

  !     

.        
%
   

 D
 
D

!
  6 #  
  
 
!   
  

!  B < ' # '  
   
    ! 
   


 
   
 
 


 # 

 

#     
 
 A 
   # 

!  
C  
 
 !   !  #    

   #  

!     5  
  ! 5  

E z =
20z
. "  ! 
 

    
  * ! 
|z2 |

 
% 6  8 H www.apmep.asso.fr 
4 %    I

 

!"  # $  %  $ & '  ' &

 (   '

   !"#" /       %   


# 
 !  ! 

   
   
 
 

 
!$%&'  <  #    !         !   
  
!  

      %      
  

 
# !  
    
E   

    '  %
   

 

 !  
   '    


 
 !  
   I  VIII'# 
 
    ! 
  
 
 a  d  # 
 
   !  

 
 A  D
!$%&'  @ #   ! #  O(q) !   %    
ABCD 
  

q   
    %    @ #  
! # 
    



    
E !  
   1(q) 
I(q)   !  
 
 
 a(q) A(q)

    & "




  

 

    

  
 

 

 



    
     
    
   

       
 
 
 
  



  







 

'(    )*  
  




 
 

 
    
    

      

 

 


 








 
      




 

 
 
  



  

  
 



       




     
 

   

  




    


 


    






 
  






  
 

 
 

   


 

  





 

 
 
 



 




  



 

 

 "

  
   

!
 


 


  

 

 

 

 

 
#
  
   
 




 


 
 
 



  
 
 



 

 
 

 
 



 
 





  


 


 

!
 


    


   

  

 

   
 


 

 


 

 


 

 

  
     

 
 
 

 & 

 
'

 

   

  +

  


 
 

 






 




   

  

 




    




 
  

' 


& 

 

    

       
  

  
   



 



 




 

 #
  
 



$ 


 




     

 
  

     * 
 
 
 


   
  ,

 

 
 
 








 


 
 


 
 


   


 

    

 

 


 
 



 
 



 
 






 




  


   



  



 

 

   

 



  





 


 


 

 







  * 
   
 

 

 





 &  
 


 

 
 '  
 
 

 


  





 

 




 $


  


 



   

 




  

 

 
 
  



 
 % &


 
 



 

 




 



   

 

  


         


              
                 
         






 




 


 

 
 
   

  


 







 





 

 
 


 

 



   

   
      





  
  

 

*     
  

  
 


 


   

 


 



  
 * 

 

 

 
 

  



 

   


 

 

   

  *   
  


 
 
 

 



 




 






 

 

 
  




 


   





      





  

   

 

  

  * 

 



 

  







   
  

 


 
 

( 

  

  

 

   




 




 

  
 
 
 

 


  

 *






 
  

    




 

 






 

 




   
 



  

  )

 

  

 

         

  

 
 

 

 


 
    
 


 






 

 

 


  /) 

 *


 




 


 

 *


 


 


 

 

 



 
 



    

      


 



 
 
 

   





 
 
  
   



 
 
 


 




 
 
 
 


 
 
 
 



   

  





  


 



   
     



 


  )



  
 



    



 

 
  *

 

*




 

 

 

  +

  
 
 




 
     



  

  
 




   

 

  

  
 

 
 


  


 




   


 



    

 



 

 
 0 

  
/ 


 

     

  
 
 



.

  
 
 
 
 

 
 


     

 

 
+

  
 
 



   



 

#



 




  






 
 
 

 ,



  

 

 


  % 

  
 

*  

 


 




 
 
 

  

   

 


  

 

   



  
 






 
 
#



  
 

   


 

 

 
 

   "



 
 

 
 


 :



 



 
 




    

 *   


   

 

 
 






 
 
 


 




 




 

 


 

 
 

   



 
  






 



 



 

 


*

 
 

     

  

 




 
;    

  









 

  

 




     
  



 


 

 



 
   
 


!


 



 

 
 
 

 
 

     
+ 



  

$  

 





 


 
 




  
 

 #


  







* 4 
    

 

5 

 
  

 




 


 
 
*
 


 

  


 

 




 

 


#



  

   

$ * 

   
 
*
      
  * 

 




  


 

  
6   
  

 


 
 

 
  
 

 

 
 




*






 

 









  
 ,   




1 2 3



 


 



   


 

 



  


 )  




   
 
 %     


 *    
  





 
 

 
/
*




 


 



 

  


 









7 


  



  







   

 




 



   
 



 




 

 





 

 


 


 





 



 

<     



 
 

 
=
0 



 



 



     





    
 




 

*    


 


 
 


 
 

  
  


  
 



 
+




  
  

!
 

   


  
 

 




 




 


 

  


 


 

   
 



  
 



   


 
 

 

 

  )



 

 
 

    
 " 
 

  


 






      )

   



  

 


 
 




  
 


 

  

 






*   
     
 

  
 
 



 

 






 




 










  
  




    

#
 )


$%

8 


www.geogebra.org/en/wiki
http://apleti.normala.hr
      
www.normala.hr/interaktivna
matematika

#


$ 
9 





 
 


 



(    )* 

   

 


$


 



  


 #

$ 

    
 

  





 






     

  




 

 



 
 
 







 


 

 * 


 

    )
 


 



   

   
 




   

 




 
      


     

  

 


 
    
 



 
 



  

 



  
 



 
  

 
 

 
+ 

 

      
 


!#

"

 


 

 





  

 



  

 
 

 

 
 

 +




 








   
   




  


 

 

3    > 
   



    
   
 






 
   



 


  

 

  




 






 


    
 
* 
 
     
    
  
       %
=   
 
 

 5         
 

    
  

?
0   
   5   
 
  ?
@   

 
 5  

 
 
*
 

  
   
 
 ?
>   
  
 )
 5 
 )
    *


 *  )
 
 ?
A   
    
 
  
 ?
B   
    * 
  
  


   *    
"
      
  
      

            
  *
  
  
     
 
 
  * 
   

 

         

       )   
& '* 




   
 
   
      

  

  
 
  

   






  


 


7   "
C  #=DDE5 =DA$ 
   
   
 
    
   


 
 / )   3  
 


  
 *       
    
*  
 
    
 
       
 
 

   
  
   
  

  
 
 
       

 6  
 

     
       
 * 
 


 


   
  

   
   
  

   ; 



 

 

    
        #
   !  $ 


     



 

    
 0@

  

   


 =>A 

*    
  


 

 
 
 +
    
 
  
 
 =BB ==  
  
    
 
    

  
 

  
            



  $  %& 
' ( )    
  *





 

 

"
C       

  
  


    

 
        
  
 *
  
 
 
,       

*
 *
        
,       
           
     

         
   
  
 *
  *     

  
  


 
    


 
    
 
  

    


 
 
 

    
     
  
)  
 
 
    
  
    
 
           

 
 
 


   
   
  *      




   
   
 
     
 
 
"
 
     
 "
C  
      
  
 *  


 

 
  
  
  
*
 
   
* 

   
3 
   

    
 
     
    
       *   
   
   



   
 

  

 

           


 



 *

  

   

   

       
 
     

  
 
   *  



   
           
    
 
!
*  
       


     


 
 
 
   
       


 
   (    
     

 
 
 *   
 
   
3  
*       
     

  
 
+  
    
  


     %
  
*      
     

      
 

  % !      ! 
           "    # 
     "         
    ,     *    

 
    

 !
 "#
          

   *    




  
   
     +
  
   
 

   
      
 
 
   

       

 
(     
  


*!
 * 
 (          
   
 
 


  

" 
    
   
   &

 


 '* 
       
*   
 

   )   

 +  
 

 
 


     
 
        

   

     



 * 
     
      
 

  % "  #       
   $         %   
   & %             
             & " 
       "        
'          # 

$ %&  "#


F    

  

     ! 
  
       


 

   
  "
  
   
   

    *        


     
    
 
 
 


 ' 

"


!  
     

     


/  
 
 
 

   +  


 
    
 

 % '     
      '             
   '             
      
(  )*
 

      


    

     

    
   
   

 
          
  
    
   
 
  
 
  
  
    

   


      
  +  

        
 
 % '        
              

 






  
   


<      
       



    
 
   
  
   
 
*  

    


 

   
    
    
 7
   
 7  
A    
 
 
  
#   - 
$  


    (     (    #      
              (
              
          F    
    


(





"
C




  
 




         
 







 
 


   


 
 "



 





   
 


 

*
     

 
 


 

*  





 








 
  )

 
 
  


 













  








  
 
 


    






 

 




 

 

%



 
 
  

  

   



 
 

 

 

 


     

 


 
 


 
  


 








)    

 
  *



  
 

 

 


 
 


 
  






  *

3  
*





 

 


   


 
 


   


  


 


    


  





 


"
C
 

 

  

 



  

 %

-


     

  



 




/ 3 



 


 

 #
(  



 
 


  







=
$





  
  




 
" 
C



 

  




  



 

  

-


 


  



 
 

  

  
 





  
 



) *        


   +#
      
www.normala.hr/interaktivna
matematika





 + ,  

  
     
%& 
'

4   
 

 

   

  


 #

$ 

    
 

  





 




 
   

 




    

 * 




)   



 


 

  

 



D  

*   

  
 



    

 


       

 " 
C


 





/ 3 

  








 

 * 
  


  

   

  
       


 

 


  


  


 





 



 

 


 




 
 


  
  



  


 



 


 



 



 




 
 
 
 
 


 )

  



 






  

   




  
 



  

 




 -   


 










  




 


 


 
 


     


 


 













 

* 


 
 

 


  

   
  

 








 

 

  
 

 

 
  




 
    -  
  



 

 

   

  
 



      
 


 

     
  

  


   


  

-


    

 
  

     

  


  .  

 






  



 
 

    .
 

 
 -


 

 


    





 
  

    

 
  .  

.   

 


   


 

 /
  

 


 

  
   
 
   -   


. 

 




 

 

 


  

 

0      

      - 


 


   

 
 

 

 


0    

 

 
 

  

 
 

 
    

   


    - 

 

    

 

  


       

   1 

 


 

 

  
  
  
 -  


 


   
   1  

 

 




 

 
- 



  
 


    
  -   



  

(  



,





 




 



 
 
     
 

 

  


 


   





    
  



   

 

 
 

 

 #



$  



    



=


 

 


   
 



   
 


 

, 
  


 


 







 


    

   

 





 


   


 

 
 


    

 

     
!

 

   
 
 



 
 

 

 
  *


  


   )
 


   *  *     

) * 



 


   

 

  
 



    
   


    
 

  
  


"
C


 




 

  )

 

  



 

 


 

 3

 


 
   

  
 






 


 
 



 

    

 





 



  


  
 




 

 




 



 


 

 
 



 






 

 $

    


 

   )


    


  




  
      


 

 



 



 

 *   
 
      
   



  
 




 *


 
 

 
 





 !



    
 

 






 

 
+



 
 :

f (x)




  


 
   





  

 

(    )*


 !

 
 
  




 




    

 
 

 
 
 

   

   -  




 !

 




 

 

 

 

 




 

  
 

  



   %
!

 







 





  
  

 
    



 


 




 

  




  

 

 




 



 ) 

 

4   
 




 
 #



 
#
 
  



 *


 


!

 

 
 


      
 
 





 
 

    3  


 
 +



3 




 

   


   * 




  * G

  

 9  / 



- 

 7    

* /

 

 




 

 $ =
    
   




 
 *    

( 

      
 



 


   



  
    " 

  


  




 








-


>





  
    

 
  




*

 




 



 



 





 +



 

 




 

 


 


!      
  
 




 %

*

  






 

 


 






 


   

F   *    



  




 


   



 

  













    

* 
 


  


)
 





  %

A A      
(        
  ,   A(x, y)( 
 A (x, y),
A
;  
 





 



 

 





 2

 3 4       


x 
 
#

 
 

  


 







 



 
 

   

!
 


 
 






  
 
 





*

  



    


    
 

 

 
 

 


 


 






 
 
$

"    

 

   



 







#



  



 



 
   



 


 
+



 



  
 
     


        *
*           * *   f (x)
  x
  





     %

   


  

 !

 

  +




   

 





   
   ! !

 






 
  

   



 

 

!

 

 - 


 !



 



   


 
 
 

 

%

    *   *   g(x)    *   
   *   *   f (x)  
x
g(x) = f (x)
   


    
 





   %

; 



 



 


 

 
  
  

  

   
  



 
 



     

 
      





 







    3 
 

 

  



 



 




    

 



 
  
 !

 

 #



 
  $ *  



 

 





 


  

 



  

  

 

 

 



 


 


  )

   












!

 

 -
 




-





 * *   g(x) = f (x) ;  
  
 * 
       

 #
 $ 
      
 + 


 
 
       



 
 
 #  *
  )
  * 


 A$*        

  

 
   


 !  


  x



 5 0
3 4 
    
x    

 
#

 
      
 

  
    *  
 


 * !  

   
 

 
* !  




 

  !  

 
     

  
     

 

+  
    
 

  A     
  
 


 


   

 
     

 

 


         

     
 
 
  



 
 
%     

     


  
  
 
       

  
  
  *      
 
 )


 * 


 
  

    
 
  

        


 
  
 
     
 
   
     

 


    ) *    *  * 
    * 

 
    
 




   
 /
-  A= E (  )  

   * 


 
 * 

 4    

           

 





   
  
   


    
 
*  
 

 "
C =H% -  
              

6 ,7 8 97 : 8 9
4 ;


& <

& -=#-

   
     
       -%   -

 !-

http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/03/31/mathlet-interaktivni-digitalni-materijalnamijenjen-samostalnom-ucenju/
6 ; -55 



& -#-   - 


   

 -4  
+>  -5


 

 1    -www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/pedagogijkonstr.html


2,<  4 -#-

     

  
 - 

 

 -4  

<$ 
 

& $ 

-?#-         


        
 -5  


 
- 
@ - 2!-  1 

!, A

'1   6  

-http://www.worksheetlibrary.com/teachingtips/inquiry.html

5)

& -=#-
 
  
    
 -5  


 
- @ ,-   - +?322
?4 )  -<5 <  

-=#-  


 
       -5 B 8

>   

  -=-  -

http://mathstore.ac.uk/headocs/9213 karadag z and mcdougall d polya.pdf


=4 ) 

-?#- 
!    -5  


 
- @ -  2- 3=
$ %& 
' -+#-

  
 -C 5<-4 

$ %& 
' - =!!#-"  
   !  - 
   

 -4  

 D   -!#-#   


  -http://web.math.hr/nastava/mnm1/ucenje.doc     ???#

(.



 

 


 


 

    

   
 


 
    
      


          
 
        
      
  
        
 

      
  
 
      
 
  



 
 




  



 





 
         


 





    



   

  

   


   


  

        
 

      


  



     
 
  

www.normala.hr   
 

 





    

   



 
  



    



  
         

 
 

   


 

 
  
  

 
     




      


  



 


       


  
 

 

    
  !    

   
 
    
"
   
  "

   
 
 
  
 






  
  


#       

 
$

  



  
 

    

 

%  
   
   
 



f (x) = A sin( x + ) 
  

&



  

       
 

  
   




 




  

 
 

   

 
 

   
    



  

     

   '    

 
     


   
 

  


    

  ( )    

       

 
   

 


   


  

   
*    

  

 


" 

 
 

  

  

 
   


 

   


   


  !   

     



   





 
 *    
   


   


   

 






 

 
    









 
 


 





 

 

   

 

  
 



 


    2
 

 
  
   
"     !     

 
  

 
 

  
  


   

  


   


     

  
 
      







 
   

3
4


  5 


" 



 

   
 


  + !  
 
     

  
   

 ,

 
  


     - 

 


  
 

    
   
 



 

  
        

 
 

 !    

   









  


 
     



 

  




     



 

  



"    
 
! 



 


   

 
  

  
 
  

 
  
 
  
 
    

 
  . 
/ 0 "
/ . 0

   
  
  
 
     .  / 1 

    


   



 

 
 

    
 ,
 



   

      

    




  

       

  
       

 

  
         

 
 

        ' 

    

 

 
     

  

    

  


  

 
 

 




   "
  

   
   
   0   


  
    


   

   







  

 
" 
   


    

  

    

"  

 
!    
     
 

 
 



    


  


  


 
 


6
7 !  

 
  
  

  
 




 

 

  
    

  

     

 



   
"  



 !    

 



   


  


  
   

 

  
2 

  
 
 



  


www.geogebra.org/forum 2 







:

  
 


  
 
 



  
 


   
  




  89

   

     


   


  


  
 - 
&     

  
          
  


   

  






 -  


 


  

 


 
  
 



   
" 

"


  





 
"  


, , , ... 
3 4 6


     

 

  

  





       

  

;
 
  
 
 
  

 
 
 

" 
 
  
 

<  
   $

#"   
#      
   $ 
 
 
 
 %



  #" 

 
  " 
     

2   2   


  



   




 . 
/ 0 "
/ 0  




 



      
   
    $

 

  

x2 + y2 = 1

  

  
 




 

   

 

 =  



    
 
 


0  

  

 

   
"  
   
"      < 

 
 

   

    


7 11 !   


   0 1 2 3  

 1 5
6
5 7
  


$


. . .  > 
6 6 6

 


 



 
 



    


  
 
 @  ! A




 

  



6 

 
 # 

 


  
 
   

 

 
 
 

  
 -
  
   

    
  

   
   


!   

 5  
    
$
     

&' "  

=A2 /2 

 

 8 

:  





 
 

 4 


=A6 /4  

 
 

 
   
 
   

  
 .  
   


 
 


  
 
    0   
 
 
 


 


 
 
   

 . 5 ? 

=(1; B2) 

  
  $  
 

    
   


   

 *  
  


   
  

 !

 
 


   > 
  * ;   
 $




\frac{ }{2}



 



 



 
 


 

 

     
   

   

 


   


 




  0    






   

      -
        

 
 




   

   
 

   
  

 


      ' 



 



"

 !     
 ! &   

    
  
  

  

 


 
 


 
  ?   

     & 


 


 - 


   

    
 
  


  

  

   

 

 
 

 

     
 
  &

 




 






 


 
 
   

http://tinyurl.com/misbroj58 

    
  
 

    

 
    

 

 >  

  
 
     



   

 

         %   


 


 = 5 $ * B   


 
 
 






=; 

  
   
 
  
 

  

 
 

      




  &  
 


 


 







  *  

 
  


    
   .




  
 









    
       

    


  
$ ) > * >
"  > #)+&         

   
      

        $

 


  
 #  
   

     
 ,

   


         


  &  


  

  >    


          
%  
 

#  0           
% 
 



&  " #        

  




     ) 20    
    
 ,

    

  
 

 

   


 "
 
     2 

      
) 20
 ,


" 

 
     

 ,

    

 


   
         * 5     #(
"        . 5    * ; 


 
       

 
> 
 
 ) 20
 ,

"      
  D5 



 
 . ; 


   
%  
    
    


  

  
 

    


  

 

  

  


    

," )-             


 
     !

>

 C    


  

    


 
  &  
     2* ?   

 
 


    

  
 
  


   
   


 

 

    

 "" .       - 

 




       
"
 ,
   
   
  

 
    

  

 


   E  C  

E 
      
0
 
     

 





 




    
(

 



 

  
          



 




        -
 

   
 
   
     

 
2  
 

   

   

* 

 

   
,

 


 
   
 



"
      
 
  
! 

   

 


    
 
 
     
  



      
 
 
 

  

    

  



  C     
         
          8

 :     

 
 
    


 
  

   
  

   
 
    
  






 



 

       


  #   



) > #"  



 
  
  



<            


 

 

   

       
 


 
   

     !    

 
 
 
F &?    = 

  



  
 
 



  
 E 
  
 


   #-
#     '        / 


    " http://apleti.normala
.hr  

 
 #"
  
   
 $(
  


       

   
        
 

    
 
  
 

   

= 
 G    2

 
  
"   
C
 ! A  


     
   


 


  
 
       
    
  


   




  B  !     

  


  

 





 

 &   & 


 ) > % -  (
*                
    * 

*+0  
  
 
    


    
   
        
    
     

   

   

 




  
 
 

  1 

 




 
     
 

   
 
 


  

 


 


 


    

  




 



 

     

 

       
C   

   

  

  ! A      0



  4      


 
 

  





      



 
  
               

  



*    F  ,    

2F ? 3
!
 

 
      


" 

  



   
 

 

 
 
"  
     


   @  ! A     !         

  


      


 


  2F ? 3
!
 '
 
       


    -

 


F  
 


 
     



"  '      
"           

     

 

http://dev.baywifi.com/latex &



 " 

   
   

  



 



 

!


    

  


  

      



   

!" ! 
# $   

 

  

 

      
  
       

   
 

     
+        $  

 

 
         
   
   
 
 
 !  
 
  
     
 
   

         

   


    

  
 

   ,    

  

    
   
   
 


 



   $  
        

 
  
    
 
 

 
 
      

      & 

  
   
      
 
          


  
   

          

 
      
     


  


    
      
 
 )


 

    

     
 
   
 


             -
  
    8   9
.   
 

  
         

        

 
 


  


   *  ! ,!        

 
   
 -  
 

      
    
     . 
        
,  ,!


      

 

 
"www.openoffice.org# ,   
       
  
      

 
 53    
         
 



 
  


     
  
 
      
   
      





   
 
   



  
       
   


 
 
  

   


  
   
 
- 
    

 
 
   
 / .  
     + -
  
   


     & 
   
      
 


        
   %  
  
    
     
 

  
      
  

      
       
 
   %   

  

      
 
 
    

    

   

  
 
      

     



 

 

   
  
 


   & 

     
 
       
    

  


 

          


      

  
   
 

   

        


  
    
      

www.geogebra.org  
-     

 
     " 

 2#  
 0   
123


 %



 

,
 

"
          

             

>
&   
    
  



"
 
  

 F


 A#   

 
  

  



          
 
    
 
 

     
   
 

 
         " 

 5#, 
   
     
 
 
   
  * %  /
+      &   
    
 
 4  
    
 
  
  
    

 
      * 
 
 

 
 
         !   
    




   

  

  
  
-    
  
 
 
 



 



        
   

  1 +  
 
          
       
 
    -
  
 
      

  
       
   

   


     
   
 
         
 
  

 
   
 
  
      


     
  

 






  


       
   ,  

  



  -      
 
 
            

  


   
         -

  



    (       
 

 

   

>

 
 0
 
  
 
 
  
  

  

  
   

   


 



  
 
 
  
   
   
 
   

   -
 
 
      
 
    

8    9  
 
       
 

    

  
     




 

  

            
    

 

   




      
,         
  
 
           

  
 


   
   

      
   

> .
  
         
  
    

   
   

 " 

 =#   


   
   
 . 
    
      
 


    




  
 (
  



 


 
 
 


     &   
  -
     
 

     
  

 


 
   
  

! 
    

   I<

      ><

 
  
 >F            
  


         






        

  

  

>0 

   

  %    

  

> 
           *


  
  /
  
  ! 
 I>*;>2 = 2>/
     (
 I>*;>2 = {2} F 
  
 
     0 

  
 
    
    

 



 
/
)
 I>* ;>2 = 2 F 
     

  =3L      

  
  =3L      
 



 
   
 

   
)    



 C    


 K A: 
  23>3

   
 
  
    

   
 

   
  4 



     
 1  

1   
    
    


     
 1
5 2     


 
      


 C    


0      >35

   
        )
  

  


    
 -     

 
 


 
  
 
    
-5 
  
 )
        
 
   
6  7 4  



 $

0    

   
 
    
 
 

    

       
 

 


(
    
 

 
 

$ 


   
       


   
   

  
     



 


   ;    
   
    

      " 


>#
4 
 I
>*;>2 = {3>2A5=} F  

    


 
      
 



          



/
B   I>* ;>2 = {K>A>?>5=A} F
 
   
   

  
    
   /
$  
B   
I>*;>2F   

  

     
  %   
 
   


   

>/

0      
         
 


@   
    


     


  


   



 
  

   
 
       
   

 




         )     
 2       
 
  

    



    ' 



 >2A
 

5  
)  

 - 
 *
% %(
$% $(
( %
 
, ,%
,, ,$

%( % % $% $ $(


$% $ $, $$ $, $(
 ,  , ( (
%  6 , % 6
,6 , , ,, , ,6
, , , ,, ,% ,%

$( $ $


$(  
(  6
,  ,
,, , ,
,( ,, ,

$

(
,%
,(
,

$
(
6
,6
,
,6



   
 
   


, 
  
  

 
     


 

 , 
 
 
   

     



   

  
        
 
   >5A    
23=        




        
  *
[140, 150 [150, 160     
   2>3



 

,    
    


 


  


    
    

  

   
 
 

 

       
    

K  
    

    
  
  
 

 
     
 

  
    
    


  
    


 I

 +       
 
  
*

)


I

 ) 

I


  
  ! 
 I


)
 I


!  I  
F     






 ,
,,,( ( ( (, ($ ( ( (, ( ( (( ((

C
         C
  
I  
 

  
  & 
 ! 

   

       
 
 

 
  

  
    
 

   
    
     




 
  
   &   
    

    
  
   

 -


     

       

 

 
     
   
 ! 
 
 
    

 ">A3 3# $      


 

 
   
 "   >"   

( (, ($ (( ( (, (( ( ( ( (6 ( 6%
6, 6% 6% 6( 6 6$ 6 6 6% 6 6% 66 6,
66 6( 6%  % (

     %  
     


 



    
  
  

  
  

,   
   
 

 
     


  
     



8  

 9 


K

 
  
        
     
   
  





 

  

    *(   +


+ 
      


   
   
  
     


             

 
   


       


        


  
    
    2=L 
 
 K=L       <    

 

    

   
      



      
    

        
    
  

        


    
 
.    



          
     
 *
  
  = {x(A), x(B), . . . }


 6

.     
     

 I2>   
 &      2        
 
      y      > 



    


           

 


 (
    ,        &&%
 
       
       
  
 

 
  

   
  
"www.dzs.hr# $     

  
-    
    
      
    8 

9   
 
 
  
 

 
 

 
     
  
 


 

    

   
 
 



 
  
  
       

   
    
  

 
    

  

      

    

,          

    
         
     
     
  
     


  
     

 
   
 
  
 
.       
     




 

 
   

 

     

 


  

       &  
      
 
  
 

 
 


 
  

 
        
  


 

   
    



   

 

 
   (
    


  
&    
  
   
        
 

  

   

 
         
 

%
 

      
   ) 
       www.geogebratube.org
0 
     

 
 8     


  
 
 
  
  -
   +
   
  
   *   
    
  


         



 




   
* http://tinyurl.com/mis61



   
 











 

 
 

    


      
   
       
 

        





         
 
   

     
  
  
  
   
         
          
  
  
 


 

 
     
    

    

            


 
  
       


 
        

 
 

   



  

 

   


 )    

 
    '

   
  


 
    


  
    
  

      
 

 



  
   
 

  

  !   
&
 '

       

 

 

     
 
   

  


     ( 

   

  
 

http://code.google.com/p/geogebra/
downloads/list?can=1&q=Portable-4-9


    

  
    

 

  

  !  
"



 



 *   

  


   
 

#  
%

 
  




$

      &     '

 



 
  

 

   '

www.geogebra.org/webstart/5.0/
geogebra-50.jnlp

(   

$

http://code.google.com/p/geogebra/
downloads/list?can=2&q=4-9+exe

!"

+    
     

  

  


   , 
 .
  

 

 



  



 

 

 -   
,      .  -  
 
 
      
 &  (

#   
   
1            
   2 .  -    
$



 

/     -   
     
 .  -    
      -  
 
       &  (+ 
 .  -   
       
    
    




  

  
   

 



 

/  

    .  '
-    
      
'
  &     (   )   xOy
# 
          
 .  -   
       
'
    
   
 0
  
  '
     
  
   
       '

$



       
   

 
 
 !   

"




#           '


  2   
.   
  .
     
  .  -  
 


!#

   
 


/      .     


            
  
+      .          '
  

0               '
  2  .  
$
%  
        $   '
  2      2 '
 7
%            
 
   $
   
  


 
 
 
   2   
8 5              '
    
   
    
 
 2         '
   2 

.  

  
 
  





 #  
$ 

      %   "

   


  %  "$   


     $ 




#   
   2  .  '
-    
3  2   4+   
             
             
    2  
+       
  5  '
   6    5 .  
!
$


!$



 

.

/   

       '
       2     '
  
 
        
        

#
0

0 
        $ '
   -   
.  

 
0  -    
     
 $
)      &     ( '
            
    
)          
     !  "    '
           
"
)      &  (    
   #         


0  -    
     /$  '

     -   

 
%    &$ 
  
'
 ()*
%  
 
,$ 

  $ -  ()*&* 
%    
,$ 

  $ 
,(,  *
,    .      & 
'
 / (
9     
    
   .  



 

 

1 #  
   
  .
" %        
,  
2 $
       
 & $
-  (3**-* 
    
 '

    .  
    :

           : (
0            
 '
     ,   + 
          
  
    
  2  -   .  '
-    
    
 
 +
         ,  
    
 $ 4
 
'   
,   & 
 ;(.  
.  -    
      

 
     2  
<     '
 =
.  
&        
 
(          
  
 0        '

          


 

#   
      .   '

        


 
  
 
  





       

. %  , ,$ 



   $ ,(,  *
# ,
    .      2
        5
0 9
     
    

   .  

#     
  .

1
" %      
  
$ 

   $ %
 ()*&*
 %        
  
$


!
$



 



 & 
       

/         



 -    .  
7      
/    
 
#    
  !     
 /5
+        )& &  '
   2 6 6 
   /65 
&6 5
+     6/5&6 5 /5 
 
          
     
      
  $
    6
      2

    

 ' 

 "  

 "
  

 

 


"


  

 
" 


 

   

 

!%

   
 


.


$ 
   $ 6
(7 ()* 
!." 8 * /* * * & 
  (
         
 
      
     
2'
 
 
   $ 6
('
 
(9, ( * */* * *  
  '
           
0 &   ( 
   2  

&        (  
    
 2
6   
 ' 
     '
      
     2   '
    
  $ 4
  '
  
. . . & 
   ;(
9    
      
   
 

  
 
 
 




!
$


!

$

.

0  -    
     
 $
)      &    
(  '
             
 
)      &  (    
   #         


0  -    
     /$  '

     -   
  '
   /
+     
       
 /$    
      '
    /        

 $
%  
 $ 
  
/
 ( *
%    $ 

  '
  2  .  
    
5
%       
 $ 


     
 .  


# %   /)5   )/5


0 +  
    
1 # 
   
        '

 

!!

   #         




0  -    
     /$  '

     -   
  '
   /
+     
       
 /$ 
   $ 
 (/*
 $
%  $ 
  
 ( *        
       
   !     "  
  $        %

    
  
 



0  -    
     
 $
)      &    
(  '
             
 
)      &  (    

 /    
    
  
   
    $  '

   $ /
 ( *
. %    $ 

  '
#

  2  .  


    
/  &  
(
%       
  $
 
     
 .   '

0 %   )/       


,    , /  /   
        
 ,*
          
    
1 # 
   
        '

 
3               '
    
    
   
  
             
      
6         
    '
      
   
    
       3      
'
              
    0           
   


 

 

  
    
  


 

     

 

  


    
   

 

   
     
 
 ! "# ! 

   
 
     



% 

-        

    







Niz[ <izraz>, <varijabla>,


<poetna vrijednost>, <krajnja
vrijednost>, <korak poveanja> ]



Derivacija Integral Stupanj Koeficijenti Proiri    
 
 


  

  
 
 
      
  
 
  
 
$



   
  









 
 



 . 


 
 






 

   

 


. . . "

  



   







 
 

 
    



 

 


    


 

   

 






 


   



 


    


 
 

  
 
 









 



.





   




   
 

 $


  


 
 
  




   





 


$

  


  





 

 






  

' /"  


  
   


 
  
  
 
 
   
 
  
 

 

 ' /"   
   
 
 
  


 
  
 



   


 




   
   
 

 
-
 

 
(2a - 3b)2 
 



  
 
 4a2 12ab + 9b2 

=   
  
 



:= 

 
  

 
  


 

   

$   %&' 





 



   


 


 

   
 


 
 


 
 
  
 
   



-
 
 sqrt(2) 
 , 


 


 

 


 


 
    
  
-
 

a + b  
 a + b
/  
 


 

 



 0  

     


 



 

 ) 0 
   
  






= 
  

 
  
1

 
        



   



 
  
a:=3;

(    





 
    
 
     


' /"       





 
2   

 

     -  





!  
 
2   

 
  
    
  

&  %&' 

(  !
4     ' /"  

     




 

" 

  
 

 
   
  






   

 
 
  

 
  

   
 

5
 
   


 

!
56
 
 


 

! 
    
6
4

 
  
 

   
   


    



    


   
 

7
 
   


76
 
 


    
6

) !!

$


 








    

 

    

     


 
   



 


 
 .





   


    
 

 

 
 






 


 
   




$
 


   




 
 




%    



 



  
 

 
 

  


% 



(!  !    


 





. 
  
   
 2 
    

    

  




  
 
 
  
 

  


&



 . 
 
  
 
  
' /"
 

   
      /  
2 

 b:=5 ' /"  

  

   

   /  

 . 


 
b  
f(x)=x2   
%     

 
 ' /"  

 

 

3
 
  

 
   
:=  b:= 5
a(n):= 2n + 3

 
  




 



 

 
  
 

 Izbrii[b] 



  b:=

8 
    
 
    



 
  3x + 5 = 7
9  




 
   


 

    (3x + 5 = 7) - 5  

6
 
  


 :   
  
   



 
LijevaStrana[3x + 5 = 7] 
 3x + 5

DesnaStrana[3x + 5 = 7] 
 7

(  %&'  !








    
 



    ;  

   



8     
     ' /"

 
   
  

 
  
 
' /"  

 $    
      




  
  
 



 

  


  
    
  


Djelitelji[ <broj>] 
ListaDjelitelja[ <broj> ]
Faktori[<polinom>] Faktori[<broj>]
ImplicitnoDeriviranje[ <f(x, y)> ]
ImplicitnoDeriviranje[ <izraz>, <zavisna varijabla>, <nezavisna varijabla> ]
InverznaMatrica[ <matrica> ] 
TransponiranaMatrica[ <matrica> ]
InverzniNiz[ <lista> ]
Iteracija[ <funkcija>, <poetna vrijednost>, <broj iteracija> ]
IteracijskaLista[ <funkcija>, <poetna vrijednost>, <broj iteracija> ]
JeLiProst[ <broj> ] 
ProstiFaktori[ <broj> ]
KompleksniKorijen[ <polinom> ]
Limes[ <izraz>, <vrijednost> ]
Limes[ <izraz>, <varijabla>, <vrijednost> ]
CjelobrojnoDijeljenje[ <broj djeljenik>, <broj djelitelj> ]
CjelobrojnoDijeljenje[ <polinom djeljenik>, <polinom djelitelj> ]
OstatakDijeljenja[ <broj djeljenik>,
<broj djelitelj> ]
OstatakDijeljenja[ <polinom djeljenik>, <polinom djelitelj> ]
ParcijalniRazlomci[ <funkcija> ]
ParcijalniRazlomci[ <funkcija>, <varijabla> ]
PotpuniKvadrat[<kvadratna funkcija>]
PrethodniProstBroj[ <broj> ] 
SljedeiProstiBroj[ <broj> ]
Pomijeaj[ <lista> ]
Racionaliziraj[ <broj> ]
SluajniPolinom[ <stupanj>, <minimum
za koeficijente>, <maksimum za koeficijente> ]
SluajniPolinom[ <varijabla>, <stupanj>, <minimum za koeficijente>,
<maksimum za koeficijente> ]
ZajednikiNazivnik[ <izraz>, <izraz>
]

TrigProiri[ <izraz> ]
TrigProiri[ <izraz>, <ciljna funkcija> ]
TrigProiri[ <izraz>, <ciljna funkcija>, <ciljna varijabla> ]
TrigProiri[ <izraz>, <ciljna funkcija>, <ciljna varijabla>, <ciljna
varijabla> ]



       
  

 
      
 

 



   

$


    

   
  


 








;    
 




  
     


 
 
x2 + x 1 = 0 ' /"   
  

 5 1 5 1
,
.
2
2
;
  
 
    

 


 
 


  4 
    




.
 


  
 





 9     <
; = 
 

\mathbf{ \left\{\frac{\sqrt{5}-1}{2},
\frac{-\sqrt{5}-1}{2}\right\} }.
-   





 



     
  
 


 
   


 
 $


# 

 
 
F  

   
 /  

 
  PrirodniZapis[F]
  
 
 






% 

 

   



% 



% 






   


   





  




 
 
/  

  


  
    
 




   
   
    



  
 
 
 
  



3
PrirodniZapis[0.86602540378] 

2
PrirodniZapis[5.382332347441762,
{sqrt(2),
sqrt(3), sqrt(5)}] 


5+ 3+ 2

PrirodniZapis[3.718281828459045,
{exp(1)}] 
 e + 1

   
 

    
8 
 

 

 
,# 

 
 

        

 /
    
 


   
      
   
  
      
 



. . 

 $


 



 



 
 

   
  $


+ 

  










 
 -   


  
 

    









 
  
>  


?
 

    


  


  




  


  

-       


. . 


        >
 ? f(x)
= prostoruno(x) 9% 
    


   
      
 


  . 

   


$


, 

   
  



  

 
 
 


  

 PrilagodbaSinusna[f]

      

  

      
  
 



   




  
  
   
 
    






    
  

 


 
 
    




   
 
    
 
   
9 


*

  
    
  


1 
  



 


 



6!

:  0    %



  
 2 



 


@ 
2  

 0 %  
2 
  




   0     
  
 



  
 




;  



       


  



   

   


 
   




 $   






 

  !  



4 
  0     

   
   



) 

  
 
 
   



  
    

   




A!
 


  ' 


   
   


   
  

;  
 

     


  
   



       
 
%  


 
  



% ,

   

      

  
 

  

 
 

   
   
 



 
 
 0
     

"

 

 
  
 





      



   
 

    

  
 8   
 



 
   

 
  



   
    

   



% 



 

   





       



  
 





   

 
 



 
 


 

   
 


 
    
 4   

  


 
     
  
  
 
 
 15 


   
  
   
 
/

   



   
 


  

       

  


    



 

 
  
 

   4 
 
   

 

   


   



   
4  
 

  
 
    

 
 
  
 
   
   



     
 15 

     
 



% -


   


!
#

     



   
 
    

/ 

   
 
 
 
  
  
 
   
     


 


  
 
!
      
1


    
 
 

 

  

   


  


 
 



 
   
 

"    
3
    
a b 

 
 


   

  




 % 



 
   
 ab
  


(    +, - 


3

    

  

 <
; =   

"

.


   

     





$

  


  
 

\



 \

( 

* \

 \



\( 

* \
 
 \

 
 \


 \

\


( \ 
\
 \

 \
 \


\ 
 \
 
( \ \ 

 \* 
 \

 
\
( \
  \
 
\(
\ \
  
\ B 
  \
 \

 \* \
B

! 

  
  
 





       
@ 
 " 

     " 
 / 
       "  



   
%

 
  

    
 
  




 % 
 
   


Lokus[ <toka koja odreuje crtu


lokusa>, <gibajua toka> ]
1
   
     
  %

   
 

 




 $%
 &
   
  


 
  



 



  
  9  


 



     



  
 


 JednadbaLokusa[ <lokus1> ]
$
 

 


 
,# 
   

 


      
 




 
 

  

 
 
  




 
  

 
 :     
 


9
" 


.



 
 


 


 

 





    
 
  
 
 



  
    
    
  
  
 

     
 



   

      



      



 $! 
    


    %   ! ! 




   
 

 


   

   
!
 

  ! "   

  # 
 $   
!  

 
 
 

# !    %


 
 

 
#  %



      

 $    %
! 
 
 
!      

     


  $

&           '  


$ %
  


"


&        





 ! $      



 

  ( 

&
!

& 




       

$


!    ! $      


  

   
 

 #       


p = 0.5)    

 

 $      




       
   

$  

&   
/
 


! 

    
%

 $

 

&
&  
  

#   
 
! 


 

 
  
 $
% 0 
   
$ " 

$  

 

 2  
&
 !

 1
  $ 


  
!  
!
   

  
  !   ! 
  % 
$% 
#  





&  (   



%    

 
# 


&
 34  
  
$    )  

  $ 

 


 
 
# $  
 

   

   !

  $ 
!    
! 0 ! ! 
  

   $   
!        

   
  
   
#

"  *  "  


$  $ 

 
$


$
 

  $
%    
  ! $ 
$ 
 
%


!

"
!  

!  )   $

 

  

&    


&  $! 

  

   

$  


 
! " 
!     



  


 
! $ 

& ! 
( 
$ 

 

 

        

    + %  


#    % %

& )  
& !   
    
  $!   



 
  

,
$

! 

!  


 ! 
%


$

%

 



    
 
!  

!  
   
 

  
 !  


     
    
# 

 

#  

$  
 


 
  -$  %  $%  %


$! "  
   
#5  
  %

!

  !

$
 
 
,
$


    
    
!  $
   ! $  
$

! 


  

$

$ 

! 

 .      !

!"

$  

      




!

     
   
!

 
!

$

$    

   !   !  ! 
$    




 

  

r = 3 

 

 
 ! # % !  &

 
 


.   

   


! 
  %         

 
   

&  %
y   
 


& (    




    $

 

  





!   
  
  

p = 20 6   

p )







& !   $ %




  
 

 %   
!


 

={{(1.5, 18), (0.5, 18), (0.5, 18), (1.5, 18)},


{(1, 19), (0, 19), (1, 19)},

&   




    
% 


$ 
!  

  !
  ,


" 
#   7

    
  

!  


     
 
  
 
 



{(0.5, 20), (0.5, 20)}}.

 



$ 

&  
&
* %   



%  
    
     
 


  

#  $

 .  


r %  

&    
   



   


$  !  %! 7

pretinci = Niz[i, i, -r / 2 + 0.5,


r / 2 - 0.5].
 
5    
 ! $ !   $  


    ! 7

pregrade = Niz[Duina[(i, 0),


(i, p - r)], i, -r / 2, r / 2].


 

&
6

  
     
! $ !  %

  !  
%




 
  
 
 
  
)  

m!

& !  
 
!

%  


   

     
   
    5 %    

Niz7

  
!  %

 
$ 

  

% 



$ 
! 


Niz[ <izraz>, <varijabla>, <poetna


vrijednost>, <krajnja vrijednost> ].

 n    
   
 !  10  1000'


$ 
 !
1  m 

$ 
&
 $ 
! 
     


 


&  
    '   


 

$




    !  
&

!    

8
    

Niz[(i, 17), i, -2, 2]

 % %
 %

   
'      
  
$
 

 
 

%

   


   


 
  

    $
       



p7

& 

! $  $ %


 

$  * %  "   


    
* %

$  


     
  #   $

  


 $     !  $

0.5
0.5

    

   %

$  $  !  $

&    
 

# 

     

  !  
  

  
# % %

  

! 


Niz[(i, 17), i, (17 - p) / 2 - 0.5,


1 + (p - 17) / 2]

 !   
!  
! $     &
  




+ ! 
 
!         
  
 8

M = Niz[Niz[SluajniBrojIzmeu[0, 1]
- 0.5, i, 1, r - 1], j, 1, m]


 %

!

j

5   

 
$ 

  %

Niz
p r + 1 $  ! p7

 !  
$ " !

%!

Niz7


$ !  !   
$
     %
  !
  

&

  

SluajniBrojIzmeu[0, 1]   
0


1     $!  0.5     

#
0.5 0.5(     %Niz     


& 
 

  r 1   
  


  
) %

!  % 

= Niz[Niz[(i, j), i, (j - p) / 2 0.5, 1 + (p - j) / 2], j, p - r + 1, p]

!#

 



 
 


 !       

    !  &
  
$%

r 1 "  %   
! 
'    
  $ 
 %

 j    
Niz  m   $  !   
!


%
%
$  

$  




 


   " %   ! 


  

p  
 ,



    $

  


  


5   $

    


  ! 
 
   

(0, p)

 

! 
 "        &
  



  ! 
 $
9   
!    

     
    


& 

 7


3  



 

+     $  %

$ 

$

$   $

  



 

$       ! $ !  $   ;  
! 
  
 ! 


 !   
!  
!

$    


!  &
  !  !



 

 
0$       ! 
 



 4

   

     


        ! 

0.5

  

 &
 $

0.5


   

0.5  
x   $%  !  7
0.5 0.5 + 0.5 + 0.5 + 0.5 = 1.5 


 : . 
 



    $
   

'   

 $



 
  


  %

  !

    $%   # 
#


# %
!   
$ " !

M

%! 7

ishodi = Niz[Zbroj[Element[M, i]],


i, 1, m]
5

%

 

    
  ! 





{1.5, 1.5, 1.5, 1.5, 1.5, 1.5,


0.5, 0.5, 1.5, 1.5}< %    %  


4   
  
7

#  "
=  
  
 
 #

 

        


   $ 
  %
   =  
 $ %

n  & !

   
 

!      
  ! 
+  #
$

! 
 
   
    


   

  


  !    


 ,

 !    7

%

$ 
!         $
!

pomak x = Niz[Zbroj[Element[M, n], i],


i, 1, r - 1].

frekvencije = Niz[UvjetnoPrebrajanje
[x == i, Podskup[ishodi, 1, n]], i,
-r / 2 + 0.5, r / 2 - 0.5]

Element[M, n]   n  
M 5   $     ! 
   $
n = 1 %
!  
  {0.5, 0, 0.5, 1, 1.5};

) % UvjetnoPrebrajanje[ <uvjet>,


<lista> ]  %  

!   " 


   

*  %
! 


    
       

%
 !  



 $
& !  


!  


 

pomak x  

  
   







!   &
 
7

putanja = Niz[(Element[pomak x, i],


p - i), i, 1, r - 1]

 
 7

 
$  

  "  

 > 
 
 

! 
 %

 %  $      

 
 

 
$ 

 !    
! 


!       
   

n   


5  

 !       


 

!$

  

$ 


 #5    $    $% 
  ! 


%!

 $     %

   $" !

Podskup[ishodi, 1, n]  !

  !



&
 



  %


 

 


 



! 



 

  

 
        

!  
!


   

 


   

   !  %
 


      

 !  $

& 
 






  !
.         ,


 
 $    !   


   
0     
   !

!  &
   
 

  
  


 ! ? -$ !    



    

  
      
 
 $ %

! 



  ! 




$%    
$ ! 
 
! 

=  
  
 
 #   !

  

#   
! 
   ! !    %! 7

StupastiDijagram[ <lista podataka>,


<lista frekvencija>, <irina stupaca> ]

TekstKaoTablica[ frekvencije ]
   


  7

StupastiDijagram[pretinci,
40/m frekvencije, 0.8]
*     !  



%! 7

40/m

     ! $ !  
! 
 
) $  
 
&   ! % 
   

  !  
% 

!


      *  % 

 


 

 
$ 

 =    

!  

 
   !    $% 


  %

 

     



  
 
 
    




7



 

  
  
 
 

.    !  !  #
$

 

$ 
$! " 


&        
  



! 
!

 
$%

 
&
 


     
!  &
  
 
#( %
& !   # 
$ 
  
   $ 
! %
! 
!
 ,

 
! <  

   .    !  ! 
   
  
  %


   
%$     
  !

  
! 
$%   ! $ !   


&    


%

    
! 7

1 4 6 4 1
,
,
,
,
16 16 16 16 16
 %



 

 
#  


  /     ! $  
$

  
&  6  

 

  !  


   #! / 

!%



 
 


 

&
   


 %
"    


     



0.5 (

  
   
$  
$

 
  


i  

 !

  


!

  %

 


$  

  ri  i1
1
1

P(i) =

2
2
  r1

1
r1

=
.
i1
2


r1
i1

$

 

    
  (

  !

 

 

  
$  %$  $
!     

! $   % 
  ! !

     # !

  
 

 

 
# 
    
#   


 !

   
 

!    
  


  
!

   !

    !   

= 

%  ! $    $ 


! 


  

  
 !

      
   $    



&
     

  


<

!     A       

%
 


 
      

     ,



   %  # 

 
    


  


 

   "  %

    

( 
 
$



 
   
  
 

   =! 



$ 
 =  

  !    7
 

Niz[BinomniKoeficijent[r - 1, i]
0.5 (r - 1) n, i, 0, r - 1]
  
 
  



   !

$  !  %! 7

StupastiDijagram[pretinci, 40 / m tfrek, 0.7]


0$    
 

    ! $  !
  
! $   !

  



  
    

 
 




 -" !   !           *


  

  http://www.
 
geogebratube.org   $ 

  
 1

 


     $
7

       


  
    
   
   
    

  
 
   
  
  
          
!           
 "  #  
   
   
      "  
 
  $
   
      
 % 

    
 
       
            
 
&
  '"       

  
      
 

$        


 "    !  



! 
; % 

       
$     $ 
!  
    %   !  ! 
&

  

   % $ ! 
&
!

...

   

  # 

 
! <
   %

 %
 # 

 


   #
& - ! 


 
  " 
!  = ! !  

& # 

 ! ! 
     =     !  

   2

 
 
   ! $    

   
    !
 
! 



  
  !      $ 
! 
  

 !


  
 
!   
! 




5    
   !

&  !


 !

  !

$ "
  ! !

  < !
 
 
 

 

   

   
 -$    

  
   


     


    

    
!

  
$% 


 


     @
$ 
@
 $

      

 !



  
 !  ) 
 

  



&
 
 

=! 

  
   

+  
 

     
!  

!
  
 
$ $   !

  

 

! $     

  
! 

$


   ! ! 
  
  !    $ 
& 
! 
&
 # 

 


-$ 

"       


 
      

 

#   

&'

 !     
 

! 



 

  

 



 
 


  
 

  
 



 




 
   
    
   
! "
# # #
 $% 
&  &  #
 
 

#'       

     


    
   

 
    
    

.         
 
  

 
    
 
  

 


  
 &    
   
  
 
 
 


      
  
 


 
 ! 
             

 
        


      


   

 
  
%     

%


  
   


         

 

 

 
$     
 
  
 
 
 
    

 0      
1



  
 &

      
#          


 
 
    


     
     
  

 
     






 

  
        


  
  
  
   
    
 " 

(

  ,2 
  
 

       

   

   
   

 
 3 

 
 
  

 
  

 

   



   

4   

   
  

     
  x 
  
 
 
    y
     
 
  .
  % 


 

    
 


  
 
 !    
-   
  
  
  
 

 7 
  
 
 885 6 
--5 6   
8 
  
 
 ,,5 6 # 
 

   


  
    
   
 

  & 


     
%   

 


(&
 

   

* f 1 : f 2 = f 3 : f 4 
   





* log f 1 log f 2 = log f 3 log f 4 1
 

-  ' "
 !&"  
  '(!)

 
    
  
      
   

    


  5  ,8'

  
  



 
 
  

@ 
%
 
   *
5 A
  

,A  
 

8- A   
 


77 A 


   


-5 A 



',A 



,5?A   



   

     &
      

 
 

     
 /$    
     

    $ $ #    

     



 

 
  
   

)*+*   
 
#
   

 %
  
  1 1 

  



  
" 
 Zvuk[ <nota>, <trajanje>, <ins
 ($! $  9
  : 

 

trument> ]  
;($! $   
  
  
  
  
  
 %

 &  %
        

 & 
          




%
 
 
 
  

%
 
%  




% 
&   
 &
       
 &

% 
&  ($! $ 
    
   


 


  

  
    
& 



 
  


 .     
 ($! $     
,<28

%       
  

  


 

=


   
*
,88 A  
   
  
,87 A 
 

,8- A 
  
,8?A %

 

,8 A  
 
 
,8'A     
 
.  
    
 
 
       
    
 

www.classicalmidiconnection.com

   ($! $ 
   
  & 5 ,8'
 
  
 
&
   
  


 
  >   

 5 
  
 

3













           
5

'

<

,5 ,,

" 
 Zvuk 

     

   
   
    
 



  
  '
  

     
 
$#    
  


 (  
 B


*

,8 ,7 ,- ,? , ,' ,2 ,< 85 8, 88 87
8- 8? 8 8' 82 8< 75 7, 78 77 7- 7?
7 7' 72 7< -5 -, -8 -7 -- -? - -'
-2 -< ?5 ?, ?, ?7 ?- ?? ? ?' ?2 ?<
5 , 8 7 - ?  ' 2 < '5 ',
'8 '7 '- '? ' '' '2 '< 25 2, 28 27
2- 2? 2 2' 22 2< <5 <, <8 <7 <- <?
< <' <2 << ,55 ,5, ,58 ,57 ,5- ,5? ,5 ,5'
,52 ,5< ,,5 ,,, ,,8 ,,7 ,,- ,,? ,, ,,',,2 ,,<
,85 ,8, ,88 ,87 ,8- ,8? ,8 ,8'



 '

" 
   
 

% 
 
      

% C

 
 

 
    
  





 






 
 


 

  &
$ $ #  
  

 )*  www.jfugue.

 
  

      
    
org  

     
  ($! $          
         
   

  
" 
 * Zvuk[C D E F G A B,

  
 
    (     

0]  
   
   

  



%








Zvuk[I[56] C5q D5q I[71] G5q


F5q, 0]
N 
 
 



 
 
 
  * 

? 


 ', 
Zvuk[V0 A3w B3w C3w B3w V1 A2h
C2h, 0]
N 
  %
 

 




  
 

*- # #  




    





 A1

$
     
  ? 

   
      
D  

E
D 
      
 

 

 -

F
G

>
     

   
 
 
 
  
$($! $    
 5 A ,8'

4      %
 
 
3 H @H 1 

9 

I %J


M

$F
G
B
+    

!    
  

  K 
& 
    

  
I L 

  
 

% L  

 


JL 

 
+ 

L   
 
 

 L     
 
 ,

 
!   

  
K 
& 
     
 


M,L 

  
 

M?L  

 


M8?L 

 
+ 

M8 L 
  

# 
& 
 
 
B  
  
 
  5  ,?
& ($! $  

>   ;B<=    
 ($! $    

   
$
%  
 
  

  

, #



.

Zvuk[C+E+G Rw Ai Bi Ci A4i B4i


C4i, 0]
N 
 
 3 @1  
   

K  
    
   

  
  
 O
 . 

3   
%
   
  

  

Zvuk[ <datoteka> ]
N 
($! $   P 
 

 

 PQ   
 )*
  
.   
 

 
          

korisnik/imemape/mojadatoteka.mid     

     1 1 

  
   
       
  ($! $


 
   !    
    
 
 

   

    
    + R 9

 
*
Zvuk[http://www.classicalmidiconnection.com/misc/mf/
midi/b2/albinoni.mid]
B

 
  
%   
  
     

  
 
www.classicalmidiconnection.
   $ $ #     
%
com!  
 

  
 
 

  
   

 


 -#% %
#
Zvuk[ <funkcija>, <najmanja vrijednost>,
<najvea vrijednost> ]
N 
 


  
    
  
  [1, 1]0 

 
      
 
     

     


 
 D     2

 

  



  2555 
    


-  ' "
 !&"  
  '(!)

, #




Zvuk[sin(440 2Pi x), 0, 1]


N 
 
  
  --5 6  
 
   
      
Zvuk[ <funkcija>, <najmanja vrijednost>, <najvea vrijednost>, <frekvencija uzorka>, <dubina uzorka> ]
N 
 


   
    

    F,,G 0 

 
     
    
     

 
    

 
 ( 
 
 
& ;
 
 
 = ;


 =
;S
 
 
 =  
 

 

     !     

  
2555,,58?, 555885?5 

-- ,55
;! 
 
 =      
  

 
!     

   2 ,

/ 0
 -#  1 Zvuk
! 
  
 
 

       





*

Zvuk [false] N        


  
 

 
Zvuk [true] N    
  
&  

2 -# # -%


!      

  $ $ # #   


  
     

%
   D  

  

     
 
 (

 3 %

 
   
 
    

 

 #
 
  

 &  

%     

%   
       1 
1 
 www.malinc.se 3
   

, 

  +     
  

    
 
3

    

   
 
 
   
 

 
 
 1 1 

 



 
4    
 
  

( - ( 
 
 - .      

 

*

PostaviVrijednost[n,-9]
Zvuk[C4, m]
#   n 
    

    3 - 
 


      
     m 


  

  
& 
 
  $  


    ;
 
 

=  

  
 

"  #
 
  
 
  
   
  

  * 
  
 #   

   

  $
      
 
    

n
 

* f = 2 12 440   n 


  9
 3 3 -  3 ? D 
      
 *
g(x) = A sin(f 2 x) 

 A  
 
 
   0  1 
&
     "  

7



 
        n = 0 
  
    9       
  

      



  

  *
Zvuk[g,0,15]



 )

3

 



 
 


*  # 
     

#        1 1 



 


 4     
 Zvuk      
 
 
      
 
    
    
  

 

    
  
 
4       
 


  
  
 



  
     ; = 

;  
=  
!  www.geogebratube.org $   

 
     


C

  



  

 

   
   
 

http://geogebrawiki.wikispaces.com

( !  (
! 

!"  . 

 /  .  0     #

http://jojmatis.wordpress.com
'"1 
 -  
 
 #http://hr.wikipedia.org
)"  
 2 
3
#http://wiki.geogebra.org

/hr/Zvuk naredba
4"/ 

* % 
    #www.malinc.se


 


!  "
    #  $   %&  


 '     
 
 

!
   
   
 
 (               

  

9
   
    
     
  D# # 

Udruga

     
  

icanje nastav
e

Normala
ww

e
matik
ate

  
     

om
pr

      


       
 
   
  

za

9    
 
 
 

r
w.normala.h

4     
 
  


     

      

3

      
 
          
     

     
 


 
  
 
   
 %
 
         
 

  
  
  

     
    



 
 
   
   
%  

%              

 
 

   
"       
 

  

 
   
 

    
    




 D# #
  


M   
    

# 
    
     
 
 
   


  
   


 

   
    
   
      

   M
 

  udruga@normala.hr    
  ,
  85,- 
(

   
    
 
 
 

  

  
    %
 
       
 
 9

      

  
  
  

%    

   M
 

  
 
 

    
  ,?

85,- 

4  
 

  
        
  
  
 
   
  " 
 
 www.normala.hr   


;4
 
 85,-= 

   
 www.bit.ly/slavonija2014

!

-  ' "
 !&"  
  '(!)




 
 

 


 




    
     
  
  7         
   
  
         
  ,  
  
   
  
        

   
 


 B
B
   

 
-
  
 
   
       


 

      

 ,    
   
   :    
   
   
     , 

      

   
 
  

              

   



 #  
 
      

   


 

  
 
-
   
    

 




      
     
  
   

 ,            
  
 


      


    ,


 

 
   
   
  

   
 ,             

       
   

    


  /2


      
  
 +2 $ 
   /2)) 
% 
         
 
 
      , 
    
  


     

    
  


 

    

 

 
 
    

  
 ++ $ 
  )  
 /2)1 
%
       
 

  # : 73   


           
 
 
  

  
  
  
      
     
    
     
 
     
  <C  - 12 


 
 .

    !"


#" $  #% $ % !& # "#
4
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/deed.hr

  .

&% D     
,
 

 
,    
     

#  D    
  

   
  
  
 .

#" 7  
       
    
 

 
     


www.geogebra.org $ 

  
   

  
   

 

  
 
    
%
 #%    
   


 

 
 
  
% !& # "# -
   

 
 
,  


 

    
,      


  
 
 

       

 

  
  

 

  



         

  


          
 

,     
     
 .
6  

  www.geogebratube.org       

-
      
 
  

   
  

,        

     
 

   


        
  
 
  



 
 
 
6 
 $        ! "
  #  %     
 www.geogebra.org
        , 


 

 ,    = 

     

 &   
 $  
  $
   
     %      
      "    
,  
  ,  
      
   
   
  
   

:      


 
    
  

   
    
   
  


    


 
 
 
   :   
        
       




       
  
 
   

 .



  0 #
 /  * '



2 

+
1
0 

"
$

& 

,
      
  





 
        

 

 


     
  
 

 
 
     ,   


  
 : 
 ,      
 
  
 
,

$  
    
 
    

 


       
 
 % 

   


 
6     
     
  
 
  
,   
 
,  
 $  
  
    



 

 %,
  
   
  
  

 

    

 

        
9


  


 
     
     
 
 .

"      
  
  
  





 
 
 , 
   
 
  
  
.
  , 

   B 
    , 
   
 
    
   
 ,    
 ,


  
 
  

 , 


   

 
     
 
 
  
   

  
     
 -  
 
   

             
 
   


: 
   



    
   
  


 
 
  
   
   , 

 
  

   
 

 




 
7    




      

      
$ % 


  


 
# : 73   
 $  
%  
 
  

  

    
      9 


    %
  

E    
  
   
      
, 7 
= 


, F     

7

         


 :       

     

  
  
  4         
   
  
          
 
,         

   
  
     

9


    &       



 

 
  
      
      @  
+ ,5   

,: = 
  

 
-
      
 

,    

    




   

,




 


'    
3

 


     
   
 
 
  

     
     
 

 


 

   
 
, 
        
 
 
             

  
  
     
9


    (          



  
  
 "       
  
 


 
    
      
  " 

     
  : 
   
  
  
 
   

  


 ?  ,   
# : 73 *# : 73 *     
    

 

   
     
 
 
    


  ,
     
  
  

  ?  



     
 
    

 
      , 
     
      
      
   ) 

  -
 
       
 , 
 

       
   -
   , 
 

          
 ) 
  
!         
        
  

 

      
      
  
    
     
  

 

   : 
  
      

    
 
      
     $5  
 
%, 
      
       


 

  
      
   
  

         6   
 
  


9     
 
,     7



 
 " * 
  
   
    

 
  
     ,    
,   

 
     


   

  9 


 
  (  
 *    
  B


  0 #
 /  * '



2 

+
1
0 

"
$


      
  
  
 
    
9     
 
  
  


 


 
  


 ,      
      
 
   
 

             

  

 


    
    9 

( 
    


   
    
   
    
 

 
    
  
  
  


    
   
  
    
   
   


  
  




    

, 
     
 
      


    

     
 $
 



 

  
 

 
 
 
       
        
 % 
 
     
 $
  

%7   


    
  
 
 
 G  HGI  H 3  : J  

 
4 

 
 
     
       
 


, 

  

,    
 


  


  
    

   
 

   

   
     

       
$   '   


  
 
   
 %
      !
       +  ,   

 
,      
(     
   
 
       
 
   
    
 

 

    

      



  # : 73 *   

     
   
  

 
 
 
       

    
 
    

 


  
 
 
 
 
   

    

 
 
 :    
   
    
    
   
, 
         
 K  
 
    

 


  
      
 
 

 
     
  



     
   
 , 

    
 

 

  
  
  
    



  

  
  
       
 4




 
 
       
  

  
     
 


  



  

      

      

 
           
  
  
  
  
 
    
 , 
   

    
    
  

 
 

  
    
   




    
    
 

!

         

  
      
(        
        
      9 


     ,    
  

 
     
 

 
 





-
       ,    
 

6
    

 

 
  


   
 .

9



%     
 
     

   
 

 &

     
    
         
     

   
    ,    

   
 


       
    
      
  
  
 

      
" 
 

 &

   
&   
   
    
      
      
   
   

 

      
6    
  
   
     ,
        
  


  
    
  



    
   

  
   
 
7  
 
      
 % +  
     





    &   


  
  
-
 
  

   

 

 
  
        

 9 


  
+ &  '&()*  
   

 
 
   

 

   
 
$
  

   
   

% 


 
     

         
 
   
  
,
 
 



 
 ,   
 

,

    
 
      

  
       
   





  0 #
 /  * '



2 

+
1
0 

"
$


     
   
 
   
 
  

  
 .  
  
  
 

 
  
 
 
 
     

 
  ,       
   
 
     
 
 
 
  !  

    
 
 ,        
     
 

    

   
       
 
 

           
 9 


          


  
 

 

 
     

 


  

     
     
  
 , 
   
 



  
    
 

! 

      

 ,     
    


 ;  
 
   
     


 
 
 
    

 

            

    

 3 
      

  
 
 ,

   





   
     
 6   
   
 
  
 

 



        
  
 
 

         

  
   
    

 

       
 
    
 

 :

       
   
L     M      

   
 
   :  
 
         
 ,  

 
    
      
  
   
   
   
  
   


   
  

        
- 

  
 
  7
F           
 
@
          

  .    !   - 
   
!    - 

9


    
 
          
   
 

 ,  
       
   
   
   
 

        
 
    

  

  



    

   
     



  0 #
 /  * '



2 

+
1
0 

"
$

  

   



  
     

,    


 
    
   
   
   3
   

   
        
  
 

    


+   
     
 





   
     





  ?@( 

 
     
    

    

   
? A

    
 



      








 
   


 




  


 

!     
   

    



   


  '  
 

   
     
    



    
   
   





!   


$
  
  
 
   

        
         

   
    32 
 +    

  

   
    
   

    

  
   

  '   

 



  

...

 
 


  
  


    

   
   
  
 

    
 

 

 


       
    

     8     
 
   
       "        
  
 

 
     
     
  
 


 

  

    



 <    


      
      

    


      

  


    %    
     
    
 



  
   
      
        
  
    

  





      

  
  ' 

   
  

   


     


      

 

 
 


 



#$   

 
 


  

  


      


  

 
  
   "  

  
     
  
 
 



 
 
 
 
       
 



  

@



 

0

  
    
  


   
  

  
 
  

     

'
    



 :. 

  

 
  

 


  

 
       

       
     


  


 




   
         


        



  
  B
   :6   
 
 

 

  

  

     
  
  
     
  /      
   


  
 
     


   

 

 
 

%  

 

 

    
6 

       
  
   
     
 
  
 



  



 

 
     
  

 
 

 

 3. 



 %
  

   

   



 


    

( "  





C.  
 



    

  
 


 
     

       
        



  
 


  
   




 


 

    
  
 




!   





  

        

    


 



   
  
   ,  
  

    
    

 

  

  
    

     
 
  

   







   





  



(       


(  
  

 



      

  


 
   

 
  
   '
 

  

  


   
 

 
   
 

  


        
 

"!&




    

   


   
 

0!



   

"


   

   


    
     < 
 
    







  
 

 

   



    

   


     '



!    
     
        

       '        


 

  


   





      


   

    


 
 
    %

n >
    
   

 


    
 



      
 


  
 
 
   

      
 
 
   
    
  '   
 
   

 
 
   

  
  '   
 
, 







"    


  
 

    
   
 


"    


   
 

  

    

  
   
    
       
 
         

 
  
   

 

%


   
   
  

  
   

  
   
 

  
 
  


 
  
   

 


   

   

       


  
   

 

    

   
    
    
    

 
     

     




 
 
    
 


        


    

 

 
 


/   
   

  

      
 

<  
   

   
 D

 



 
   

  

 

D

 

   


          
 
 
 

     


)  
  

.     
 
  

     
  



 
  
    
 
 

 

  
 
 
 
    ,      
  

  

  
 

 

   
             

 
  



   
 
 % "   


 
   




  
   
   


   

 


 

  


 

     
 
 
?

 
       


     
 
  
      



 

0"

  
    
  


"

 

   

  


 





 


 
    

 G 3


 

 
 

...


      
 
       
 
 
   

  
  

 G : G C

  %



      " 

   
     


  
 
   


 
 


 
 
 

   


  
     
 

  #


 

...?

 
  
  
 

   

 
      '   
 


  

   

 
 




   
   


     

  


  
     

 

  


   G 



 
  


   

   

   
 

. . . .

,    

 



 $ 

 


   
 
 

 


 

      


  

   


 
 


 

 
 #


   
    



  
 
 


 


  

  
            




  
 
 
 %

! 7 + E  * 7



    G 




  
 

       
 
  

   
 
  

   


 

" 
)  F  

  
     ! 

 


  
     
  !"#$ $ {%$

% . . .


           

 *      
 


     
 

             



 1

         


   
 
 

 
 
 


 
   + 
       


         

     0 



    
   

     
 




   

< 
     
  


      

  *     

  
  


     

 



   
 
 H
$
 /



 

...


   

 
"       

  
  

 



  

  

     


  

      

    
   (    
  
  
  
 0 


   
  
     
 

 

 %


  


  


 

    G 


 



     

3.
 

" &'($ &($ &)'( */

  
 

 
 '   
   

    

     
'  
 
   

 
%

"% &
$ $ "% & $ $

...

   


    
     
   

  
   
  
  
   
  
 

      
   
    
  


  
 

  


 
 
 


 

      
  

  
  <   
    

    
 
       

 

 

      

      



    
#


   
    
  

  +




  
 


      


"% & 
$ $ "% & $
$ ****

0#

   
 


 



 





 

 
        

             

        
       
      
      
                  
 
   
      
 
  
   !   
  
          "    #     
  
 
    
$mreza-skola.mzos.hr%

              &      
                      


  '
VoronoijevDijagram[A,B,C,D,E,F,. . . ]

  
      

  

(         


  
 
    
 
  
   
      
 





    

'




( 

  
 $

    


  


 



&  

 


   


 
& 

' 




 






'     
 
'
 

' 


  



 & 
 
 
  

% 
  
& 



@

A

 

 


& 


 

    
 

      



   

& $

(   






  

   








...

 

 6 :
,
,:
:
,
.

 

 


      
  






  & 
    &


       
  &  



  



  
 

tu.be/122526


 

& 

   
 
 

 

 


    

 


 

&  


 

    

  



 
  & 

 






  
$

ggb-

  

   




      A

 

&  

&  
  


$


 


 

        & 


 








&
   
 
 




 



  


$>   

  

 

 
 




  '
 



 
 

&  
 



   




  


 
   '
    A

  &   

 
 

   


 

 &  


 


  
 

 

  


      


      

 &

     


!
//$5 !
"#/$

  
 
 

 

    7   


  
    
  




 &



 #



 

      
  


  

 
  

  

&  







, $ -     

  
  

&

  

   
7

 

     

$



 (

 

 
    
 





' 
D  

 



'

'   




  
    

 
&  


 


 
   

 
   




 
 '
  


 
 
$

 
 
 


 

 

   
 
0  
 

 


  
&  


 
   



 
&  


 

 &  

%



   

  

'     
 

 


    

 $ 2 








 $



 



 

 

 


B  


!
"/)
$
 

   


    
$0  +


    
    

  



 

  
    



       
     

  







 
 

$B  

  

 
 

   
 

  



 

      
 $
       
 

A 

 
% 

  

     
        +


 
 
   
  

      




 


   &  


 $

'       


  


     

 


 


 
 

  

 

 

 


 






 '

   



 

'
   

   


 

 &  
  


 

 


 
   

  

% 



  


 


  


  



 
 
 
 










 
  





 

  

  


  
 
  


 
 
 


      



  



'
  


 







$ ;

  

. $

   






: $0 

    $


 


 

 
  


' 


 
   A 
 

'    
   
  '


  




 "


"# $

 #$

 %&

- 
 

 



 '
     
     


 

 & 

 

'  & 

  D  D  




 

  


    


 
 
 

 
 


 
 
 

 

 &  


 





 



 
 

   

      $ -  

 



' 
      

 E !

   

' 
 $ =  
 
 
 

   

    

 

   

 & 

 &  

 

  




 
 



 $


 
  

$D  D  

  



   

     
   

 
 
 


 &  


 

$-  



 

  

  
 &  





  $ *  


 


 




  



 



    

  
 
 
 & 

  

 

 
 

 


$ E  
  
 


  

  

 


&   
 '
 

    

 

 
   


  

 4$
3

r=5



 %



 )

r=0


 *
 

 
 
  



  
  
$*

  
   


 




 
 

  
' 


 ; !     

' 
   



 

'  D  D  



 
 

 
  

  



  


'



 

& 
 
    6

   


 &  

 



%
 

E    

AF
..G% 
 

E    

AF
::G

    




     

 

 




C 
  


  

   



 




 
 


  


 

 

 $

  





V + S B = 2.
' 
     
 
 

 

 $ (

  
 
 


- 

 

  


  

 


 
 &  +


    $ *

' 
8



 
 &  




 



    

 


 &  




  

 &  

 





 

 


 

 


 
 

' 
    




 
   

 


-  

 F; !
G


 

 

  

  

  

 

  $


 

   
 

  

     


  $ 0 
 
    



 


 


  

  +


 

 


$ 0

 
& 

' 
 
 
 

  
   

 
 
   



 

 


   
   

 



 >  
I
;!



  
   

 


   

6


&   

' 


 E !

0
  6

    6

 


8 
 6

 

  

H
;!
 ? 

 6
' 




&  



E 

  



 &    
  



 
   


 &  

  

   
  
  

 

 
       
 

    
 
 






 
 

  
 

 


    $ (   


 

!




&
 

(V + 1) + S B = 2.

  
    
  


- 
 

 


' 


!
 !
.     !
!



14 + 11 23 = 2

    
 
 





 '



 
* 



 


  

 

  

 

   

 


 

 
 




2B 3V
(V + 1) + S B = 2



 
  

$ ;

  
 


  
 '


 


 


  
 

 
   



  

 

 

  A 

      

  



 
 




    & 


 

    
 

B 3n 6
V 2n5



   

  

 
  
 &     
 
 

   





 &  
&  +


 +


 

 

 




...

   



 

  


 

 


 



  
&

 &  
&

  
 


 
 
 

  &  +


 
 




   

 
  

 

  






!
, $





 

 

  
      

 


 


      -

  J I 

%     

 


  

    


 


 
   




    




& 

 &  

 



 &

  
 






 




 
      
   

 
   
    
 
           !
           "
       
    
           #
     

 ?  &  




!
. $ ; 
 

   


   6

0   

!
: $

 



        & 
  
     
 



 

  

$
-    
  

 

?  &   

 
' 
 


  

  

$0  





  





 



 

 

vic.com

 

?  &

  





www.romanvlaho-




 
 A


   

   
%
 

+ ,- ./ 0- / 0


 
 


$1   2  

 + 
%3



    www.cs.uu.nl/docs/vakken

/ga/slides7.pdf




 

$ 4     
     

www.tcs.tifr.res.in/
workshop/
nitrkl igga/workshop.beamer.pdf
'$5 


 3 



  


 #


"# $

 #$

 %&

  
    




  


 

 

 

1  

 
  

 
  


1     
 
 

  
 
  2

  

 

 
   

  

 


  

   
  
 3 

 
   

4 

     
  $ )  $5+5(
  
$L=9 
  

  
 


  
    

 
6   

 

 
 A 

   

     
 
      $MLM( $+%+
6
 


       


  

 

 
   
 

     
    
   
&  
  
    
 
  
  

  
   
    
    

  
3        
 &  



   
 


  4   

 
A 
 A 
    
  
  

    &  




  !   
  

  


   
  
    
 



D   


  0 

   
 

  
 

  D

    


  
   
     &  


   
   



 
)
    
 

   



,       

  

 

 

    
  B  

   
        
 



    
   



  
 &   
  
    G 4     



     
   

&      
G !      
 
   
   
   
    

  

  

     

   



 

     
  
 
 80
  
     
n   
   

      
 

  




)  

  n  



   

     

 
    

  


)   

  

 
      
    
     
 

  
 


   &      

  
  
   

 
 



            
    

  

 

 
      


& 
 D  
 
 


   

   
 A
  
 
   
   
 
   


//












    


 



 
n + 1 3      

 
   
  
    

  

 n  
 

 n + 1 3    
  
    
    
 


  
   &  E
        
 
!  
 
 

 &  
  

     
 
 
 


 
  
 
 
  

   

 
 
  


  
 

 
  

   
 

   
     
   

     
 

  
 
   

4   
 
   
     A 
 
 


     
  
   






 

           
 ,       
 
   
 
  &
     
8
 

  -


  

 
,     
 

   

    )     
 
  
G *&   
 

    


  




  


!  

 &    &  
      
  


   -

    #      5n 23   3 


  
 n

D     

   

 
 

 
      
  

  

  
      
      0  
& 
n = 2 

  $%
 


 = )

      

    G 4    

  

 
  


  
 
    

 
  
   0

    
    

 $$
  

  


3 
      


 

 
 
    

 
  
 

 & 

 



        - + )9 9 )9 



 
   

  3 &   

 

   $$
   OstatakDijeljenja[B2,3])  



    

 7 4   

  n = 22 4    

 
 
 

  
      

 
    
  

  



 


 =)


    
     
 
+ 

     
  



 ? 

        
 2 
     
  



     

/0

            
    

    
   &

   

 www.wolframalpha.com  & 



  

     
  3  

   9=         

3        %

 
     
 

 
F&

 * 
     

 
   

   
  
 
 +    P(n) = n2 + n + 41 
  
 
 n,

/
  
   
    
  
 
   
           

01 2! 
 $12

   &/$3



 #   


      M$ 

   


  
  A !
 
&

 
M7 
     
  






     
3
 
         

  
          

    
8 !  
    


     


    ? 
   

  *-  
 * 


 

 0     
  4 )/# .

       
 

  



  
!   
   

  





   
     

  
  
      
$
$
 
 
   
   

 


 
      
 A

  Je 
   $$

LIProstBroj[<broj>]   

   


   
 



  2
  
 
     
    A   


 =L   

    
!
   

           
   



 2
     
    


     

  .


 
      
  
   
 

   
 

 2 
 
&    



   
 
  

  

  3   
 
  
 
 



     
       
  
 
 


  
 

 

0     

 
    

  
 

    

    
  2
  


     
        
    
   


 

 6