Kralj Bosne[uredi | uredi izvor]

Stjepan Tomaevi je doao na vlast u Bosni nakon oeve smrti 10. jula 1461. godine. Svjestan
opasnosti koja mu je prijetila Tomaevi je ve 1461. godine u poslanici papi predvidio tursku
najezdu velikih razmjera i zamolio ga za pomo.
Budui da su Osmanlije sve vie nadirali, novi se kralj pomirio s hercegom Stjepanom i pismeno
molio evropske vladare da mu pomognu u odbrani Bosne. Kao znak podrke papa Pio II poslao
mu je krunu kojom je u Crkvi svete Marije u Jajcu u novembru 1461. godine okrunjen za
bosanskog kralja od strane papinog delegata. [1]
Stjepan Tomaevi je priznavao prevlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, nadajui se
obeanoj pomoi. Stoga je 3. juna 1462. otkazao sultanu plaanje danka. Na poetku 1463.
godine obratio se opet Mlecima upozoravajui ih da Osmanlije smjeraju tog ljeta zauzeti svu
Bosnu, a da e nakon toga zaprijetiti i mletakim posjedima u Dalmaciji.

Kraljevska utvrda Bobovac

Pad Bosne[uredi | uredi izvor]

Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II okupila se u proljee 1463. u Adrianopolu
(Edirnu) i krenula na Bosnu. Kralj je pobjegao iz kraljevskoga grada Bobovca, koji je bez otpora
predao zapovjednik Radak 20. maja 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvreni
grad Klju na Sani. Tu se Mehmet-paa Anelkovi pismeno i pod zakletvom obvezao da e mu
potedjeti ivot i pustiti da slobodno ide kamo hoe ako preda grad. Kad se nakon pregovora
predao, zarobio ga je i odveo sultanu Mehmedu u Jajce, koji ga je natjerao da potpie naredbu
svim zapovjednicima da predaju gradove Turcima. Ujedno je sultan Mehmedovu zakletvu
proglasio nevaljanom i u svom taboru pred Jajcem 25. maja dao pogubiti kralja, njegovog
strica Radivoja i mnogo bosanske vlastele. Tako je smru posljednjega bosanskog kralja Bosna
izgubila svoju samostalnost i postala turski Bosanski sandak.
Posmrtni ostaci kralja Stjepana pohranjeni su u Franjevakom samostanu u Jajcu, a uspomena
na njega i danas je u narodu iva i mnogi hodoaste na Kraljev grob na brdu iznad Jajca.

Reference[uredi | uredi izvor]

1. ^ Vrati se na:a b Mitja Velikonja, Religious separation and political intolerance in BosniaHerzegovina, Texas A&M University Press, 2003, 39. strana
2. Vrati se na vrh^ Dominik Mandi, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandia : Bosna i Hercegovina :
Sv. 1. Dravna i vjerska pripadnost sredovjene Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978, 323. strana
3. Vrati se na vrh^ Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, Mehmed the Conqueror
and His Time, Princeton University Press, 1992. godine, stranica 383.
4. Vrati se na vrh^ Klai, Vjekoslav: Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svretka XIX stoljea,
Nakladni zavod Matic hrvatske, 1972.

Vladarske titule
Prethodnik:
Stjepan Toma

Kralj Bosne
1461-1463

Prethodnik:
Lazar

Despot Srbije
1459

Nasljednik:
/