Sie sind auf Seite 1von 5

OSNOVE ZATITE MUZEJSKIH ZBIRKI

- PREVENTIVNO KONZERVIRANJE - indirektna aktivnost stabiliziranja materijala od


kojeg je napravljeno kulturno dobro, poduzima se osiguravanjem uvjeta optimalnih za
uvanje kul. dobra

- KONZERVIRANJE direktna aktivnost na kul. dobru s ciljem stabiliziranja materijala i


usporavanja njegovog daljnjeg propadanja (zadire se u materijal kul. dobra, najee
unoenjem konsolidanta)

- prostorije u kojima se pohranjuju zbirke depo, depozitorij i spremite

- uzroci propadanja kul. dobra:


a) nezgode i nepogode ljudskog i prirodnog podrijetla
huliganski napadi, nestruna manipulacija, ratna razaranja...
b) neodgovarajui mikroklimatski uvjeti uvanja
mikroklimatski uvjeti uvanja: temperatura, vlagazraka, svjetlost i dodir sa tetnim
materijalima i tvarima

1. TEMPERATURA
- nije toliko opasan utjecaj, ali je neraskidivo povezana s relativnom vlanou zraka (RV)
- visoke temp. ubrzavaju termokemijske reakcije
- porastom temp. za 10C udvostruuje se intenzitet kemijskih promjena
- promjene temp. rezultiraju promjenom RV to moe rezultirati oteenjem
- materijale djelimo u 2. grupe -
1. materijali koji se mogu uvati na sobnim temp.
2. materijali koji bi se trebali uvati na hladnom (-20C) ivotinjske koe i krzna,
pergament, preparirane ptice i sisavci, foto i video materijal

- optimalna sobna temp. 15-22C


- na -20C termokemijski procesi starenja su relativno zaustavljeni, a na 0K su apsolutno
zaustavljeni
- pri niskim temp. mnogi su materijali krhkiji nego inae (podloniji pucanju prilikom
manipulacije), to naroito vrijedi za materijale od plastinih masa (ljepila, konsolidanti...)
- promjene temp. izazivaju zanemarive promjene dimenzija osjetljivih organskih materijala
ukoliko RV ostaje stabilna

2. RELATIVNA VLANOST ZRAKA


- apsolutna vlanost zraka masa vode po volumenu/masi zraka (91 m3/91 kg)
- RV odnos mase vlage u odreenom m3 zraka (P) i mase vlage (P) u m3 zraka zasienog
vlagom - RV=(P/Px100)%
- hladni zrak moe nositi manju masu vlage nego topli zrak
- izvor problema s vlagom u zbirkama su promjene temp. u prostoriji, plavljenja, curenja,
promjene vanjskih vremenskih uvjeta i kapilarno vlaenje (kapilarni uzgon) iz
neodgovarajue hidroizoliranih zidova i podova
- utjecaj RV na materijale
1) moe omoguiti i protpomoi bioloku aktivnost
2) moe ubrzati odreene kemijske reakcije
3) moe izazvati fizikalne promjene dimenzija materijala

- vlanost vea od 70% - razvoj plijesni i gljivica (uz toplinu, mrak i ustajali zrak)
- visoka RV eljezo, bakar i njihove legure korodiraju

-1-
OSNOVE ZATITE MUZEJSKIH ZBIRKI

- higroskopni materijali kao drvo, papir tekstil, koa, kost, neka ljepila i veziva za pigmente
prilagouju svoj sadraj vlage u okolini kada primaju vodu ire se, a kada je otputaju
skupljaju se
- najopasnije su nagle promjene RV, vee od 5% u jednom satu

a) dugotrajno visoka RV (iznad 90%) uzrokuje razvoj


plijesni i drugih gljivica, koroziju metala, promjenu napetosti i dimenzija organskih
materijala (bubrenje), moe dolaziti do kondenzacija vode, na RV blizu 100% dolazi
do razvoja bakterija i enzimskog raspadanja higroskosnih organskih materijala
b) dugotrajno niska RV (ispod 40%) uzrokuje krhkost
org. materijala, promjenu dimenzija org.mat. (stiskanje, sukanje), pucanje,
razdvajanje, podbukline, poputanje veziva i ljepila
c) velike i/ili nagle oscilacije RV uzrokuju oscilacije
dimenzija org. materijala, uzrokuju razdvajanja, pucanja, krivljenja, podbukline,
moe dolaziti do kondenziranja vode koje mogu rezultirati ispiranjima ili mrljama;
najvei uzronik teta u zbirkama slika, polikromirane drvene skulpture i na
ukrasnim okvirima

- adaptabilnost higroskopskih materijala


- svi higroskopni materijali imaju odreen stupanj adaptabilnosti
- umjetnine se aklimatiziraju na uvjete u kojima su
- ako su klimatske osobine izmeu sadanjeg i budueg lokaliteta razliite, neophodno
je namjestiti mikroklimatske uvjete novog lokaliteta na one vrijednosti na koje se
umjetnina navikla
- to mijenjanje treba ii postupno

- mjerenje RV zraka mjerenje higrometrima, idealno na mjestu na kojem se nalazi muzejski


predmet
1) psihrometri slue za badarenje (korigiranje) higrometra, to je ureaj s 2 termometra
- neaspirirani psihometri samo pri pozitivnim temp.
- aspirirani psihrometri najei, najjeftiniji, (runo-vrtei psihrometri),
neprecizan rezultat
2) NIR (Near InfraRed) mjerai vlage precizna i brza metoda
3) mjerai koji mjere temperaturu oroavanja, higrometar s hladnim zrakom, precizno
4) higrometri i higrografi potrebno ih je badariti povremeno pomou psihrometara
- papirni indikatori mijenjaju boju (kobaltove soli)
- higrometri depnog formata koji imaju senzor s 2 razliita papira
- higrometri i higrografi koji imaju senzor od vlasi (najee sintetike)
precizniji
- (termo)higrograf skupoa
- difuzijski higrograf mjeri razliku zraka zasienog vlagom i sobnog zraka
- elektronski higrometri imaju soli kao indikator RV zraka
- data loggeri digitalni termohigrografi praktinost, pouzdanost
5) humidistati oni ukljuuju ili iskljuuju ureaj pomou kojeg se regulira RV u prostoriji

- optimalne vrijednosti RV i temperature zraka =


- muzejska klima za predmete odgovarajua, kontrolirana i stabilizirana klima
RV=45-65%, temp.=15-22C
- i unutar RV 45-65% nastaju oteenja, ako dolazi do naglih oscilacija

-2-
OSNOVE ZATITE MUZEJSKIH ZBIRKI

- metode utjecaja na RV:


- klimatizacijsko postrojenje neispravan moe i tetiti, moe imati odstupanja
RV do +/- 15%
- ovlaivai zraka -oni koji izbacuju toplu vodenu paru izazivaju oscilacije
-oni koji zrak ovlauju vlagom sobne temp.
(automatizirajui; hladno evaparirajui)
- odvlaivai zraka pomou grijanja, soli koje upijaju vlagu, rashladni plin

- utjecanje na RV pomou reguliranja grijanja


1. po hladnom vremenu moe se smanjiti grijanje zbirkama
a) zatvaranje muzeja tijekom zbirke
b) reduciranje grijanja zimi uz programiranje posjeta
2. grijanje (hlaenje) regulirano humidistatom

- imbenici koji utjeu na klimatske prilike u prostorijama


- klimatski uvjeti podneblja, klimatske osobine lokaliteta (izolacija, debljina zidova,
veliina prozora...)

- imbenici i zahvati koji usporavaju i umanjuju promjene uvjeta


- higroskopni materijali poleinska zatita slikama, pufer u vitrinama
- distanceri (odbojnici) za distanciranje slike od zida
- svjetlosni izvori ne smiju biti u vitrini

- koritenje higroskopnih pufera pomau u osiguravanju eljene, stabilne vlanosti


- predmetima izloenim u vitrinama moe se lake osigurati stabilna klima ako se u
konstrukciji hermetiki zatvorene vitrine koristi obilje nelakiranog drva, papira, pamune
tkanine ili ako se kao higroskopni pufer koristi silica gel
- silica gel ploa izmeu slike i poleinske zatite

3. SVJETLOST
3.1. Vidljiva svjetlost i srodna zraenja
- spektar elektromagnetskog zraenja radijsko, radarsko, infracrveno (IR), vidljiva svjetlost,
ultraljubiasto (UV), X zraenje i gama zraenje

3.2. Fotokemijske promjene materijala


- IR zraenje izaziva zagrijavanje (dehidraciju) ili hlaenje predmeta
- grijanje rasvjetnih tijela i njegova emisija IR zraenja izaziva suenje zraka
- UV i vidljiva svjetlost izazivaju izbljeivanje boja, diskoloraciju veine materijala,
krhkost...

3.3. Mjerenje jakosti svjetlosti i UV zraenja


- UV UV monitor ili UV radiometar
- vidljiva svjetlost iluminometar, luksometar

3.4. Pristupi rasvjeti kulturnih dobara


- dizajnerski pristup, psiholoki, funkcionalni pristup s obzirom na prostor, funkcionalni
pristup s obzirom na eksponate, konzervatorski pristup

3.5. Zatita od fotokemijskih promjena

-3-
OSNOVE ZATITE MUZEJSKIH ZBIRKI

- mrak je idealna zatita


- ekspozicija od 10 sati na 100 luksa izaziva stupanj promjena kao 1 sat na 1000 luksa
- kumulativne godinje izloenosti muzejskih predmeta svj. zraenju (jaina svj.Xvrijeme
izloenosti)
- najjae konzervatorski prihvatljivo osvjetljenje je od 50-100 luksa (najosjetljiviji predmeti)
- UV spektar treba eliminirati pomou UV filtar-folija
- bijeli premazi za zidove djeluju UV apsorbirajue
- izravna suneva svjetlost mora se eliminirati iz prostorija
- eliminiranje svjetlosnih izvora iz vidokruga gledatelja sakrivanjem svjetlosnih izvora u
sputeni strop ili ugradnjom produljenog sjenila na rasvjetno tijelo

4. BIOLOKA ZATITA
4.1. Plijesni i gljivice
- razmnoavaju se pomou mikroskopski sitnih spora koje su otporne na razne vrste
suzbijanja
- spone ostaju neaktivne dok se ne zadovolje uvjeti za njihovo aktiviranje i razvoj
- razvoj potpomau ustajali zrak, mrak (odsustvo UV zraenja) i kisela atmosfera
- uvjeti su odgovarajua vlanost (70-90%), odgovarajua temp., hrana i kisik
- bakterije postaju aktivne i razvijaju se kada se aktivnost vode priblii 100%
- temp. pogodna za razvoj gljivica 15-40C
- niske temp. djeluju fungistatski, visoke fungicidno
- suzbijanje plijesni i gljivica smanjenjem vlage, visokom ili niskom temp., fungicidima,
inertnim plinovima, gama zraenjem, UV zraenjem
- freeze drying (metoda suenja) zaleivanje materijala (na -20C) i postavljanje u vakuum-
komoru

4.2. Drvna crvotoina


- temp. do 15C reducira aktivnost i razmnoavanje insekata
- od lipnja do rujna insekti su aktivni, ostali dio godine su u latentnom stanju
- suzbijanje
o sredstva za dezinsekciju negativne posljedice na materijale
o niskom temp., visokom temp., gama zraenjem
o inertnim plinovima, insekticidima
o dry kill metoda prostorije u kojima se uvaju predmeti tretiraju se sa silicijevim
oksidom, insekt se kretanjem po tim esticama ozljedi i ugiba
o feromonske klopke feromoni koji insekti izluuju, proizvedu se sintetiki koji
privlae insekte pa se oni zalijepe u klopku

5. KONTAKT SA TETNIM MATERIJALIMA ILI TVARIMA


5.1. Kemijsko tetno okruenje
- izaziva krhkost platna ili papira, diskoloraciju papira i boja, koroziju metala
- u suhim uvjetima (RV ispod 40%) kemijska aktivnost tetnih tvari je minimalizirana

5.2. Uokviravanje slika pod staklo


- zatita slika staklom produljuje ivot slici
- distancer odvaja sliku od stakla, vano zbog povrne vlanosti na hladnom staklu
- slike prislonjene na staklo podlone su kemijskom i biolokom propadanju

5.3. Uokviravanje slika na papiru


- papir je osjetljiviji od slika na platnu

-4-
OSNOVE ZATITE MUZEJSKIH ZBIRKI

- bolji papir napravljen od tekstilne celuloze (od krpa) nego onaj od drvne celuloze

Sustavi slaganja slika u uvaonicama


- mobilni paravani na izvlaenje
- paravani nemaju kotae ni tranice kao mobilni
- police ili ormar s razdjeljcima
- naini privremenog skladitenja uza zid slike oslonjene jedna na drugu, izmeu karton
- privremena racionalizacija prostora pomou uspravnih preki
- vodoravno uvanje oteenih slika podloak od krutog kartona

Dokumentiranje stanja slika i konzervatorsko-restauratorsko dokumentiranje


- praenje stanja zbirke sastoji se od fotografskog i pisanog biljeenja promjena
- konzervatorsko-restauratorska dokumentacija znai biljeenje na stabilan format onih
informacija koje su dobivene kon.-rest. aktivnostima
- povijest kon.-rest. dokumentiranja tek poinje 30tih godina 20.st
- prije 1835. osnovana Carska kraljevska centralna komisija o pronalasku i
evidentiranju oteenog ili ugroenog kulturnog dobra, u Beu
- 1916. Zagreb, Ferdo Goglia biljeio je restauratorske postupke za svaku sliku
- 1964. Venecijanska povelja reguliranje obveze kon.-rest. dokumentiranja
- oblici konzervatorsko-restauratorske dokumentacije
a) arhivska dokumentacija pisana, crtana, foto-zapisi, materijalna, kompjuterska baza
podataka
b) biljeke koje ostaju na kulturnom dobru pisana i tehnoloka dokumentacija
- dokumentacijski obrasci ili sheme sadre
- istranu dokumentaciju kulturnog dobra
- izradu prijedloga (ili plana) radova
- dokumentiranje kon.-rest. radova
- upute za nain uvanja i odravanja kul. dobra
- treba se dokumentirati to se radilo, gdje se radilo i sve materijale kojima se radilo
- minimum prihvatljive dokumentacije sadri osnovne identifikacijske i inventarizacijske
podatke (vlasnik/skrbnik, naziv djela, dimenzije, autor, datacija), foto-zapis stanja prije
radova, opis materijala i stanja, opis kon.-rest. radova i upotrebljenih materijala i foto-zapis
izgleda djela nakon radova
- ta dokumentacija postaje dio kulturnog dobra i mora biti dostupna
- tu dokumentaciju treba uvati na hladnom (ispod 10C), suhom (RV ispod 40%) i tamnom
mjestu (u mraku) kako bi se osigurala njena srednjorona trajnost (50-100 godina)

-5-