Sie sind auf Seite 1von 55

1. ZADACI ESTETSKOG ODGOJA ?

- Razvijanje sposobnosti opaanja i doivljavanja ljepote u prirodi i


ljudskom stvaralatvu(knjievnost, muzika, pozorite, slikovnice)
-Razvijanje djeje mate i stvaralatva putem djejeg izraavanja u
crtanju, pjevanju, pjesmi i pokretu.
Osnova estetskog dgoja je buenje djejih emocija.
2. PRINCIPI ESTETSKOG ODGOJA ?

- Princip integracije jedinstva vaspitanih sadraja i poticaja iz prirode,


drutvene sredine i umjetnosti. Zahtijeva usklaivanje svih odgojnih
poticaja i sadraja, te njihovo povezivanje.
- Princip estetske vrijednosti ili kvaliteta sadraja umjetnost visokog
kvaliteta, koji ulazi u okvir djejihintelektualnih i estetskih snaga i
mogunosti.
- Princip doivljaja vano je pobuditi djeje emocije, koje su na ovom
uzrastu ne samo dio ukupnog reagiranja na lijepo, ve i osnova za
razvijanje estetskog odnosa. Pria, pjesma i muzika treba da izazovu kod
djece doivljaj.

3. BAJKA ? ( U ESTETSKOM ODGOJU)


Najpodesniji literarni sadraj za estetsko vaspitanje. Bliska je djeci i
razumljiva. Predstavlja bogat izvor estetskih percepcija, emocija i poticaja
djejeg stvaralatva. Djeluje na razvitak jezikog izraavanja, bogaenje
rjenika. Umjetnikom vrijednou djeluje na intelektualni i moralni razvoj
predkolske djece. Identifikacija sa likovima pozitivnih moralnih osobina
omoguava djeci doivljavanje najvrednijih ljudskih emocija; to znai da
je estetsko u bajkama najee povezano sa etikim.

4. RADOZNALOST ?

Potie djecu da postavljaju pitanja o predmetima i svojoj okolini. Razvija


se odgojno obrazovnim radom putem igre i drugih oblika uenja.
Zadatak intele. odgoja je da formira kod djece ope predstave o svijetu,
prirodi, drutvu i ovjeku, te tako u njemu pobudi zanimanje i radoznalost
za svijet koji ga okruuje. Znaajan je uticaj motivacije, te utjecaj i
vrijednost usmjerenih aktivn.
5. UTICAJ FAKTORA NA RAZVOJ DJEJEG GOVORA ( INT. ODGOJ) ?

Ima sredina u kojoj dijete ivi, a najvie roditelji i vrti. Na razvoj utjeu i
razne igre, sluanje radija i televizije.
6. TRI VIDA DOSADANJE SURADNJE RODITELJA I PREDKOLSKE
USTANOVE?
- obostrano informiranje

- sticanje znanja potrebnih za odgoj djece


- zajedniko ivljenje djece, roditelja i odgajatelja
7. KOMPLEKSNOST INTEGRALNE METODE ?

Integralna metoda u sebi integrira nekoliko razliitih teorijskih


utemeljenja, kao i nekoliko cjelovitih ili djeliminih metoda i tehnika rada s
ljudima.
8.OTVORENOST INTEGRALNE METODE ?

Iako ova metoda predstavlja relativno zaokruenu cjelinu, ipak je


otvorena za mogunost selektivne ugradnje novih teorijskih spoznaja i
operacionaliziranih postupaka u radu s ljudima. Ova karakt. Tumai se

kao zahtjev koji proizlazi iz multiteorijske utemelenosti, takoer i iz


potreba budue znanstvene evaluacije.
9. SUTINSKE KARAKTERISTIKE INTEGRALNE METODE ?

1. RAZVOJNA - jer se na ovjeka gleda kao bie koje se neprestano


mijenja i razvija u skladu sa svojim osobnim potencijalima i
potencijalima okruenja u kome se nalazi.
2. KONTEKSTUALNA to se oituje u pristupu ponaanja;
ponaanje se vidi kao unutarnje motivirano ( nezadovoljenim
potrebama ) , pri emu u razliitim kontekstima moe biti razliito
oitovano. Metoda je usmjerena na ureenje okoline na nain da je
u njoj mogue optimalno zadovoljiti potrebe.
3. FENOMENOLOKA jer je u fokusu svih postupaka integriranih u
ovu metodu sadanje ponaanje, na koje se gleda kao na
kompleksan fenomen koi ukljuuje i misaonu i aktivnu i
emocionalnu komponentu.
4. ODNOSNA humanistiki okvir sugerira ovu komponentu metode.
Ovdje je odnos sinonim za topao, prijatelski, pozitivan meuljudski
odnos. Takav se stvara vanim elementom atmosfere u kojoj se
odvija socijalno uenje. Stvaranje takvog odnosa je jedan od ciljeva
pri primjeni ove metode u radu sa djecom.
5. GRUPNA ljudi uope. Pa tako i djeca svo razvoj najlake i
optimalno ostvaruju kroz pripadnost specifinim grupama.
Pripadnost grupi osigurava mogunost javljanja grupnih iskustava,
gdje krucijalnu ulogu igraju odnosi sa lanovima grupe. Gotovo u
potpunosti integralna metoda se realizira preko grupnih oblika rada;
gdje se kao specifine grupe koriste obiteljske grupe ( posredno) i
vrtike ( neposredno).
10. KARAKTERISTIKE DJEJIH EMOCIJA ?

- djeje emocije su jednostavne i spontane i odmah nalaze odgovarajui


izraz
- este su i kratkotrajne

- snane se i nestabilne
- dijete se ne zna suzdrati i pokazuje svoje emocije, to omoguuje laki
uvid u njegov emocionalni svijet.
11. EMOCIJE I OPA UZBUENOST?

Afektivno stanje po roenju, prema Bridges se moe okarakterizirati


jednom neizdiferenciranom emocijom - opom uzbuenou.
Iz te dvije emocije vremenom se razvijaju druge, u pozitivnom i
negativnom smjeru; dezintegrativne ( strah, uznemirenost, gaenje.
Ljubomora, gnjev) i integrativne ( radost, zadovoljstvo, oduevljenje,
naklonjenost prema drugima). Emocionalni razvoj djeteta diktiran je
njegovim potrebama, koje su u ovoj dobi posebno naglaene kroz
fizioloke, psiholoke, socijalne.
12. USMJERENE AKTIVNOSTI ?

Oraganizirani su i planirani oblici koji se ostvaruju odreenim programom i pod


rukovodstvom odgajatelja. Odvijaju se prema odreenom planu svakog dana,
u odreeno vrijeme, prema odreenoj temi.
Imaju odreeno mjesto u rasporedu( najee izmeu 9:30 i 11:30) i traju 10
min za najmlau grupu, 20 za srednu, 35 za stariju. Broj aktivnosti planira se
prema grupi, poveava se za srednju istariju grupu.
U ovim aktivnostima deca stheu znanja iz oblasti drutva, prirode, maternjeg
jezika, muzike, matematike. Metode odreuje vaspita u zavisnosti od grupe,
forme i sadraja.
13. PO EMU SE RAZLIKUJU USMJERENE AKTIVNOSTI?

Razlikuju se u sadraju, formi i odgojno obrazovnim zadacima, to


predstavla i osnovu za njihovu klasifikaciju.

14. USMJERENE AKTIVNOSTI PREMA SADRAJU ?


- aktivnost fizikog odgoja

- aktivnost sticanja znanja i razvoja govora

- aktiv. sticanja matematikih predstava


- muzike aktivnosti
- aktivnosti crtanja i modeliranja
- aktivnosti primjene steenih znanja u radu
Sadraj je predvien programom za cio uzrast i za pojedine grupe.
15. OBRAZOVNI ZADACI KOJI SE OSTVARUJU PUTEM USMJERENIH
AKTIVNOSTI

- Djeca dobijaju nova znanja, razvijaju im se sposobnosti i vjetine


vaspitaica upoznaje djecu s injenicama koje se odnose na predmete,
pojave ili radnje.
- Znanja se uvruju i dalje razvijaju ponavljanjem u raznim formama:
didaktikim igrama, prepriavanjem, pamenjem.
- Znanja se provjeravaju, sistematiziraju i usavravaju u odreenom
intervalu vremena, poslije zavrene jedne cjeline.
- Poticanje slobodnog i samostalnog rada realiziranje odabranih tema u
obliku pria, crtea, modela; daje im se mogunost da izraze steeno
znanje u orginalnoj formi i da time razvijaju svoje stvaralake
sposobnosti.
16. USMJERENE AKTIVNOSTI PO FORMI ?

Svaka se moe realizirati u raznim formama. Aktivnosti sticanja znanja


mogu imati forme posmatranja, rada u vrtu, itanja pomou slikovnice,
prianja, prepriavanja, pamenja, razgovora, didaktikih igara.
Aktivnost matematikog sadraja ostvaruju se u praksi u obliku vjebanja
s odreenim materijalima i u didaktikoj igri.
Muzike aktivnosti se ostvaruju pjesmom, muzikom igrom, sluanjem
muzike. Crtanje, modeliranje, konstruiranje imaju formu aktivnosti prema
temi koju daje vaspitaica. Forme fizike aktivnosti javljaju se kao fizike
vjebe, motorne igre ili forme narodnih igara.

17.PLAN ( USMJERENIH) AKTIVNOSTI PODRAZUMIJEVA ?

Broj aktivnosti, teme, cilj, didaktiki materijal, organizaciju, proces aktivnosti.

18. SLOBODNE AKTIVNOSTI ?


Ono to je specifino za ovaj oblik rada je sloboda prisutna ne samo pri izboru, nego i
u procesu aktivnosti. Djeca ih biraju prema individualnim interesima, to je osnova i
bitni uslov za bavljenjem ovih aktivnosti. Pruaju mogunost svakom djetetu posebno
da odabere igru i zanimanje koji ga interesiraju u tom momentu, kao i drugove sa
kojima e se igrati.
19. SADRAJ SLOBODNIH AKTIVNOSTI ?
Je veoma bogat i raznovrstan. U okviru njih djeca crtaju, modeliraju izmiljaju prie,
njeguju biljke, uzvode radove u specijalnim ateljeima.
20. HUMANISTIKA PARADIGMA ?
Porijeklo je Atina. Drugi nativ je transformacijsko- translacijski; fenomenoloki;
procesno razvojni.
Filozofska osnova je razvoj sveobuhvatne, humanizirane linosti. Posmatra dijete u
cjelini, za razvoj nije toliko vano ponaanje, nego svijest. Polazi od ovjekove
potencijalnosti; to on moe postii da je svaki drugaiji i poseban i da svaki ivi u
svom vrlo subjektivnom svijetu.
Karakteristike ovjeka po ovom modelu su nepredvidljivost, iracionalnost,
nespoznatljivost. Ovaj model ovjeka opisuje neto relativnijim, mekanijim terminima i
opis se dogaa kroz unutarnji svijet ovjeka.
Odgojne postupke biramo na temelju osebujne prirode djeteta i naglasak je na
razvoju i procesima a ne na produktivnost. Poloaj djeteta je aktivan treba mu
stvoriti uvjete.
Uloga odgajatelja je planiranje konkretnih postupaka sa konkretnim djetetom, da vodi
ivu interakciju djeteta i sredine, obejbjeuje uvjete za unutranju motiviranost djece,
cilj je kvalitetan razvoj i samoaktualizacija postati najbolji to moe.
21.MODELI ILI PROGRAMI ?

Funkcionalni pristup: bihevioristiki model i informatiki


Humanistiki: naturacijsko-socijalizacijski, kognitivno-razvojni
Bihevioristiki modeli: Odgajatelji u vrtiima se ne bave ciljevima
odgoja jer njih odreuju centri moi. Bave se detaljima oko planiranja
konkretnih oblika metoda, zadataka da bi se utjecalo na ponaanje
djeteta. Evaluacija vrtia se temelji na vrednovanju postignutih izmjena u
ponaanju djeteta.
Naturacijsko-socijalizacijski: Naglaava unutarnju inicijativu djeteta, a
uloga vrtia je da obezbijedi uvjete i interaktivan socijalizacijski ambijent
da bi se razvile djetetove sposobnosti, posebno kreativnost. Cilj je
razvoje cjelovite linosti bez fokusiranja na pojedinosti.
Kognitivno-razvojni: Inzistira prvenstveno na uvjetima z arazvoj
kognitivnog aspekta. Varijanta je akademsko-kognitivni model gdje se
forsira razvoj djeteta u akademskom smislu. Vrti i kurikulumi se kreu na
liniji

otvorenost-zatvorenost.

Otvorene

kurikulume

karakterizira

nestruktuiranost, tj. Nefunkcionalnost u skladu sa unaprijed koncipiranim


kurikulumom. (Reggio vrtii primjer su).

22. EVALUACIJA VRTIA ?

Dok se ranije vrti vrednovao prema tome koliko su djeca usvojila neki
sadraj,danas evaluacija poinje iz sasvim drugog ishodita. Vaspitaice,
kreatori i ostali organizatori odgojnog rada u vrtiu evaluaciju provode iz
pitanja koja bi dijete moglo hipotetiki postaviti :

1. Da li zna ko sam ja ? ( da li se poznaje i uvaava djetetov


egzistencijalni kontekst, da li se dijete osjea i uvaava kao osoba
u vrtiu)
2. Da li stvarno zna ta ja elim da radim ? ( da li se dijete veinom
opredjeljuje za ponuene aktivnosti ili ima mogunost da predlae
aktivnosti )
3. Da li me / da li se razumijemo ? ( da li dijete i odgajatelj konstruiraju
zajedniku diskusiju).
4. Da li me odgaja?
5. Da li me potuje ?

23. ZADACI SUVREMENE PED. RANOG ODGOJA ?

- stalno povezivanje teorije i prakse ranog odgoja


- razvoj metodologije znanstvenih istraivanja
- unapreenje prakse ranog odgoja
- usvajanje kritikog transformacionog diskursa u ovoj znanstvenoj
disciplini

24. SOCIJALNA RELEVANTNOST ?


Predstavlja prepoznavanje problema, kao i rjeavanje istih. Nije dovoljno samo
ispitivati, potrebno je i djelovati.

25. NORMATIVNO APLIKATIVNI DISKURS ?


Dosta prisutan u ped. ranog odgoja, znai da se pribjegava normiranju ili govorenju
kako neto treba raditi, pa se to esto s vrlo povrnim uvidima nastoji primijeniti u
praksi.

26. KRITIKO TRANSFORMACIONI DISKURS ?


U znanosti predstavlja pristup kojem je cilj propitati osnovne pojmove i kategorije
ugraene u kategoriju ranog odgoja.

27. OSNOVNE AKTIVNOSTI I OBLICI ODGONO- OBRAZ. PROCESA ?


Igra, usmjerene aktivnosti, slobodne aktivnosti.
28. IGRE PO BILERU ?

Razlikuje 5 grupa igara,


S gledita senzomotornog, intelektualnog i emocionalnog razvoja djeteta:
1. funkcionalne ili senzomotorne igre
2. receptivne igre
3. igra iluzije i fikcije
4. konstruktivna igre
5. grupne igre
29. IGRE PO PIJAEU ?

Osnova Pijaeove klasifikacije su vjebanje, simbol i pravilo. Daje


klasifikaciju na osnovu mentalnih struktura koje uestvuju u igri,
primjenjuje mentalne kompleksnosti igre:
1. igre vjebanja ili senzomotorine
2. simbolike igre

3. igre reda
30. IGRE PO ARKINU ?
Klasificira igre na osnovu tematike :
1. Igre u kojima se vjebaju neke psiho fizike funkcije i sposobnosti
( senzorne, motorike, intelektualne, estetske)
2. Igre proizvodnje ( tehnike, industrijske, seoske, zanatlijske)
3. Vojnike igre ( igre rata, vojnika)
4. Igre dramatizacije
31.KOMPARATIVNI KURIKULUMI ? ( ZEMLJE)

BELGIJA: do 3 g. Jaslice ali je interesantno da su one pod okriljem socijalnog,


a ne obrazovnog sektora, dok je vrti pod okriljem ministarstva obrazovanja.
Razvijena je osjetljivost za zatitu majke i djeteta.
NORVEKA: jedno od podruja u norvekim vrtiima je drutvo, etika i religija.
Podruje pokriva razvo djetetovog identiteta i kulturne pripadnosti to znai da
je vrti zajedno sa lokalnom zajednicom prostor za transmisiju, prijenos normi i
vrijednosti s gener. na gener.

FRANCUSKA : ( isto kao i Belgija) Podruja aktivnosti su :


ivjeti zajedno
Uenje govora, gradnja vlastitog jezika i uvoenje u pisani jezik
Djelovanje u svijetu
Otkrivanje svijeta
Mata, zapaanje, kreativnost
NOVI ZELAND : Podruja aktivnosti
Pripadnost i to graduacijski porodici, narodu, svijetu, ime se kod
djece odggaja osjeaj da negdje pripada
Doprinos
Komunikacija panja se usmjerava na simbole djetetove kulture i
drutvene kulture.
Razvijanje sposobnosti verbalne komunikacije i razvijanje razliitih
puteva izraavanja.
SAD- sutina njihovog kurikuluma je u tome to kod djeteta podupire
nezavisno miljenje, incijativu i kreativnost. Podruja :
Kreativna reprezentacija
Jezik i literatura

Incijativa i socijalni odnosi predstavlja razvijanje sposobnosti


odluivanja, izbora, planiranja, rjeavanja problema, briga za
drugog, izraavanja emocija rijeima.
Ovo podruje govori o konceptualnom razumijevanju procesa
socijalizacije u amerikoj kulturi i daje nam mogunost da to uporedo
sagledamo sa naom kulturom. Amerika kultura socijalizaciju
razumijeva kao bidirekcioni proces djelovanja kulture na pojedinca ali i
pojedinca na kulturu. Praksa naih vrtia govori nam da se
socijalizacija jo uveliko shvaa kao prenoenje gotovih kulturnih
obrazaca na pojedinca bez inzistiranja na njegovom protagonizmu.
Pokret, muzika
Klasifikacija i serijacija
Broj prostor i vrijeme

32. INTEGRALNA METODA ?

U osnovi ove metode nalaze se primarne preventivne aktivnosti koje od


samog poetka djetetov razvoj usmjeravaju u pravilan razvoj. Pri tome se
posebno usmjerava na podupiranje socijalnog i emocionalnog razvoja,
premda se ne zanemaruju ni spoznajni ni psihomotorni razvoj.
Pod primarnom prevencijom treba podrazumijevati one mjere koje se
preduzimaju prema svojoj djeci, bez obzira iskazuju li probleme u
ponaanju.
Te mjere znae ujednaavanje i unapreivanje uvjeta u socijalnom i
emocionalnom razvoju u kojima mogu kvalitetno zadovoljiti raznovrsne

potrebe koje se ogledaju u komunikaciji sa vrnjacima i sa ostalim


osobama.

33. PSIHOANALITIKI ASPEKT ( PRISTUP ) ?

Utemeljio je Freud; ovjekovo se psiholoko funkcioniranje objanjava


kroz nekoliko temeljnih odrednica :
1. ovjek je unutarnje motiviran naglaava se da predudni utjecaj
na ovjekovo ponaanje imaju unutranji podraaji. Ova shema
doputa da se ovjekovo psiholoko funkcioniranje tumai na
temelju vanjskih i unutarnjih podraaja.
2. ovjek sadanjosti rezultat je iskustva svog prijanjeg ivota
ponaanje u sadanjosti u mnogome je uvjetovano
psihoseksualnim razvojem i uope iskustvima proteklih ivotnih
razdoblja. Ovo je ujedno i temelj psihoanalitikog terapeutskog
pristupa.
Osnovni temelj ove odrednice je nemogue razumjeti osobu i njeno
ponaanje , ako nam nije poznat prijanji razvoj, te da ponaanje u
sadanjosti ne moemo shvatiti bez saznanja o prolim iskustvima.
3. ovjek je uglavnom nesvjestan podraaja na koje reagira ovo
naelo nesvjesnosti psihikih procesa ima veliku ulogu u formiranju
ponaanja tijekom ovjekova ivota. Odreuje se postojanje
aktivnog duevnog ivota kojeg ovjek nije svjestan, a koje u
mnogom utjee na iskazana ponaanja.

34. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U PREDK. PEDAGOGOJI ?

Metode koje se koriste u predk. pedagogiji :


1. Historijska metoda
2. Deskriptivno analitika
3. Eksperimentalna metoda

35. DESKRIPTIVNO ANALITIKA METODA ?

Ima izuzetno veliki znaaj za prouavanje ideja, ustanova i


organizacije predkolskog odgoja u raznim povijesnim etapama.
Omoguuje da se teorija i praksa ovog odgoja prouavaju u vezi sa
drutvenom organizacijom ekonomskim, moralnim i dr. potrebama u
drutvu.
Otkriva genezu pojedinih problema predkolskog vaspitanja i onog
to je postalo progresivno pedagoko naslijee.
Bez poznavanja teorije i prakse predkolskog odgoja u prolosti
nema uspjenog rjeavanja problema koi se postavljaju u sadanjosti.

Podrazumijeva 3 etape :
1. Prikupljanje izvora
2. Kritiki pregled podataka
3. Pedagoka interpretacija

36. ANALIZA DJEJIH CRTEA?


Djetetov crte najbolji je odraz djetetovog emocionalnog ivota, prozor kroz koi
moemo posmatrati u djetetov unutranji svijet.

37. VRSTE DJEJIH CRTEA KOJE SE KORISTE U DIAGNOSTIKE ILI TERAPIJSKE


SVRHE

Slobodan crte

Crtanje osobe

Crtanje osobe na kii

Crte kua drvo osoba

Crte porodice

Kinetiki crte porodice koja radi neto

38. PRI INTERPRETACIJI CRTEA, PANJU TREBA OBRATITI NA SLJEDEE ?

Koritenje figura

Sadrina figura
Pritisak i kvalitet linija
Detalji

39. JEDNAINA INTERPRETACIJE DJEJIH CRTEA ?

SIMBOL JE MODA JEDNAK ZNAENJU, a to znai da svako tumaenje


zavisi od cjelokupne linosti djeteta i moe biti usko vezano za trenutna
opaanja i osjeanja malog umjetnika.
40. FAZE RAZVOJA LIKOVNOG STVARALATVA KOD DJECE ?

1. FAZA ARANJA ( do 4.g.) aranje je dezorganizovano,


longitudinalno i cirkularno, sadri primarne simbole ( taka, linije,
krunice, kvadrate). Iako nisu u obliku slikovne reprezentacije, krabotine
su poetak djeijeg shvatanja da linijama i oblicima moe doarati ono
to registruje u okolini.
2. PREDSHEMATSKA FAZA ( 4-7)
Kroz slobodan likovni izraz dijete upoznaje stvarnost oko sebe. To je
doba ranog razvoja reprezentacijskih simbola, posebno oblika koji
predstavljaju ljude.
4. SHEMATSKA FAZA ( 7-9) tokom ove faze nastavlja se razvoj

ema za figure, predmete, kompoziciju i boju.


5. FAZA RANOG REALIZMA ( 9-11) dijete usvaja vjetinu prikaza
prostorne dubine.

6. FAZA PSEUDOREALIZMA (11- 13 ) dijete razvija kritiniju


svijest o ljudskim figurama i okolini, uz veu panju posveenu
detaljima.
7. FAZA ODLUKE- (period adolescencije) razvija se shvatanje
o likovnim vrijednostima, crtanje postaje puno detaljnije i
sofisticiranije.

41. KAKO OMETAMO DJEJE STVARALATVO ?


Ispravljanjem djejih odluka
Vrednovanjem i procjenjivanjem djejeg crtea pred njima samima
Crtanjem djeci
Inzistiranjem na urednosti i preciznosti rada
Pretjeranim pohvalama

42. FUNKCIONALNA PARADIGMA ?

Porijeklo Sparta. Drugi naziv je kulturno- transmisioni.


Filozofska osnova je odgoj u funkciji drutva. U fokusu su spoljanji
utjecaji na dijete, interesira se za ponaanje. Model ovjeka je ovjek kao
realnost koji ivi u objektivnom svijetu, i polazi od toga da postoji slinost
meu ljudima. Karakteristike ovjeka su : spoznatljivost, predvidljivost,
racionalnost.

Ovaj model je antropoloki, prema njegovom istraivakom pristupu


postoji mogunost opisivanja ovjeka u apsolutnim terminima, opisujui i
njegovo ponaanje.
Poloaj djeteta je pasivan, treba ga oblikovati, poboljati, usmjeriti.
Uloga odgajatelja je da kontrolira sredinu, primjenjuje ve planirano,
obezbijedi kvantitativni razvoj, te da primjenjuje spoljanje motivacije
( nagrada, kazna).
43 .BJELANEVINE ?

Razvijanje nervnog sistema i mmozga mnogo zavisi od bjelanevina.


Vane su za razvoj cjelokupnog organizma.
Posljedica nedostatka bjelanevina ogledase u smanjenoj otpornosti
djejeg organizma prema bolestima, u pospanosti ili u potrebi za duim
spavanjem, slabo panji, smanjenom interesiranju za igru i uenje, u
sporijem ritmu fizikog rasta i opem razvoju.

44. OSNOVNE HRANJIVE TVARI I BITNI ELEMENTI ?


Bjelanevine, masti, ugljikohidrati, kao osnovne;
Znaajni elementi su : voda, mineralne soli.

45. UGLJIKOHIDRATI ?
Vana hrana, slue kao izvor energije, pravilne razmjene materija u
organizmu, iskoritavanju hrane.
Nalaze se u istom eeru, skrobu, kruhz, kukuruzu, povru, vou.
Odnos bjelanevina i masti ( idealan) 1:1:3 ; 1:1:4.

46. SREDSTVA TELESNOG ODGOJA?


Igra, manuelni radovi, fizike vjebe

47. METODE FIZIKOG ODGOJA?


1. Prirodna ili Demeni - Eberova
2. Metoda vedske gimnastike ili Lingova metoda
3. Rizmika metoda ili ak Dalkrozova metoda

48. POSEBNE MJERE ZA OBEZBJEIVANJE ZDRAVOG I PRAVILNOG RASTA


DJEJEG ORGANIZMA?
Higijena svakodnevnog linog ivota
Ishrana
Koritenje svjeeg vazduha i sunca
Aktivnosti i odmor
Kontrola zdravlja

49. ZADACI TJELESNOG ODGOJA?

Potpomaganje pravilnog rasta i unapreenje zdravlja,razvijanje motorike,


percepcije prostora, vremena i osjeaja za ritam, razvijanje osnovnih navika

line higijene kao i osnovnih oblika komunikacije djeteta sa sredinom u kojoj


ivi.
50. KARAKTERISTIKE PRIRODNE METODE ?

Ima globalan karakter, doprinosi fiziolokom usavravanju putem


koordiniranog rada svih miia. Aktivira cio organizam. Djeluje na razvoj
svih dijelova tijela, doputa maksimum slobode.
Djeca je prihvaaju sa zadovoljstvom i radou.
Ostvaruje tijesnu vezu fizikog sa opim vaspitanjem. To postie
sistemom prirodnih vjebi :
1. Hodanje, tranje, skakanje
2. Puzanje, plivanje
3. Dizanje, bacanje, odbrana

51. ODGOJNI ZNAAJ I VRIJEDNOST SLOBODNIH AKTIVNOSTI ?

Znaaj slobodnih aktivnosti je u tome to obogauju i razvijaju


iskustvo i znanje. Upotpunjavaju djeja znanja, otkrivaju nove aspekte
predmeta i poava koji spontano izazivaju njihovu panju i interesiranje.
Otkrivaju estetski dio prirode te ih time intelektualno i emocionalno
obogauje.
Posebna odgojna vrijednost je u tome to omoguuje razvoj
individualnih sposobnosti, odgajatelj moe potpunije da upozna svako

dijete, njegove pozitivne osobine, a isto tako nedostatke u govoru o


odnosu prema drugima.
Znaajno doprinose razvoju voljnih osobina, smislu za zajedniki
rad i odgovornost za individualan rad, budui da se kombinira
samostalno sa zajednikim radom.

52. SADRAJ I MOTORIKA SLOBODNIH AKTIVNOSTI PREMA GRUPAMA ?


Ovise od uzrasta grupe.

Najmlaa grupa : prema raspoloenju djece vaspita zapoinje rad


sastavljajui materijal i potrebne igrake. Nekad predlae igre i igra se sa
djecom. Daje upute detaljno i sistematski, postepeno razvija njhovu
aktivnost, koncentrira ih na rad i potie da ga zavre.
Srednja grupa: daje se raznovrsniji materijal s obzirom na
izraenija interesovanja za odreene aktivnosti. Intervenira se kada se
djeca susretnu s tekoama oko raspodjele i izbora materijala potrebnog
za realizaciju aktivnosti, stimulira ih i jaa poverenje u sopstvene snage,
te zahtijeva istrajnost u radu i zavretak rada.
Najstarija grupa : pokazuje vei stepen incijative i vii nivo
samostalnosti prilikom zapoinjanja aktivnosti, kao i u cjelokupnom
procesu. I pored toga je potrebno prisustvo i sudjelovanje vaspitaa, jer
su ove aktivnosti i sloenije i raznovrsnije.
53. SADRAJ VASPITNO OBRAZOVNE DJELATNOSTI U PERIODU OD ROENJA OD 3
GODINE ?

Sadraj ini hranjenje, njega, poticanje aktivnosti s ciljem razvoja


motorike i govora. Odgojni sadraji su specifini za svaku godinu. Za

prvu godinu predvia se stvaranje osnovnih higijenskih uvjeta


neophodnih za rast i jaanje zdravlja, organizirana sredina koja
podrazumijeva prisustvo odrasle osobe koja na sistematski nain dovodi
dijete u kontakt s predmetima i raznim igrakama.
U drugoj godini sadraj postaje sloeniji, jer dijete poinje da hoda
i govori. Skree se panja na predmete i pojava koje ga okruuju, govor
odraslih i razgovor djeluje na intelektualni i moralni razvoj.
Vani poticaji su prianje pria, pjevanje pjesama, slikovnice,
sluanjemuzike.
54. SADRAJ AKTIVNOSTI OD 3- 7 GODINE ?

Sadraji predstavljaju osnovu za kontinuirano vaspitanje i obrazovanje


koje se nastavlja u koli. Program predvia osnovni skup pojmova o
prirodi, drutvenoj sredini i ovjeku, kao temelj budueg uenja.
Sadraji su diferencirani po uzrasnim grupama, struktuirani u skladu sa
temeljnim odgonim podrujima. Respektira se potreba za igrom.
Usmjerene aktivnosti prepliu se sa igrom i slobodnim, s time to
usmjerene aktivnosti dobijaju sve veu i znaajniju ulogu. Osnovni
zahtjev je ostvariti skladan odnos izmeu aktivnosti, odmjeriti udio
spontanog i usmjerenog s obzirom na uzrast.
Mlaoj grupi spontana aktivnost je dominantna, dok od srednje pa
do starije raste znaaj usmjerene aktivnosti. Glavni izvori sadraja od 3
godine do polaska u kolu su :
1. Jezik: potpomae se razvoju miljenja i procesu socijalizacije,
pomou govora doprinosi se sposobnosti verbalnog izraavanja,
imenovanja predmeta, postaju svjesni objektivnog svijeta, proiruje
se fond rijei, stvara osnova za usvajanja itanja i pisanja.

Jezik je sredstvo organiziranja i struktuiranja podataka prema


slinosti, razlici, prostoru, vremenu, uzroku i posljedici. Sistematski
se djeluje na interesovanje za itanje i pisanje.

2. Pojmovi (nauka): odnose se na biljni i ivotinjski svijet sredine u


kojoj dijete ivi, zatim geografski pojmovi, pojmovi o prirodnim
pojavama, pojmovi koji uvode dijete u ivot i ljudski rad. Pojmovi
koji pruaju saznanje o vlastitom organizmu, te pojmovi o
kvantitativnim odnosima.

3. Umjetnost : izvor estetskih sadraja neophodnih za razvoj

estetske percepcije, estetskih osjeanja, stvaralakih sposobnosti.


Likovna umjetnost, muzika i literatura imaju znaajno mjesto.
Literatura bogati rjenik, razvija matu. Likova umjetnost je potie
na likovno izraavanje odreenih sadraja, bogati matu, razvija
smisao za oblik, prostor , boju. Muziko vaspitanje razvija
interesiranje za muziku, razvija muzike sposobnosti, te
sposobnosti muzikog izraavanja.

55. OSNOVNE FORME PLANIRANJA ?

Planiranjem sadraji programa dobijaju svoju dalju konkretizaciju.


Osnovne forme su :
1. Godinje planiranje- sastavlja ga kolektiv vaspitaa. Polazi se
od analize rada prethodne godine i zadataka koje odreuje
program, ima vie globalni karakter.

2. Tromjeseno planiranje stvara se tromjeseni plan odgojno obrazovnog rada, sastavlja ga svaku vaspita za svoju grupu, s
tim da o toom planu diskutira cio pedagoki kolektiv.
3. Tjedno planiranje nastaje na osnovu tromjesenog plana.
Ovom vrstom planiranja utvruju se ne samo sadraji. Ve i
njihov raspored u toku dana; u njemu moraju biti zastupljeni svi
oblici vaspitno obrazovnog rada ( igre, usmjerene i slobodne
aktivnosti) koje treba da se smjenjuju i u toku jednog tijedna i u
toku dana.
56. VASPITNI ZNAAJ IGRE?
Do izraaja dolaze svi procesi funkcioniranja ljudske svijesti, igra pomae
svestranom razvitku djeteta. Izraavaju se radoznalost, osjetljivost,
saznajnai fizika aktivnost, potreba za suradnjom i drutvom.
Dolazi se do saznanja o sebi, drugim ljudima i predmetima koji
slue za igru. Dijete putem igre poinje da komunicira sa svojom
sredinomi usvaja drutvene oblike ponaanja, stjee predstave o sebi i
svom odnosu prema drugima. Ui da surauje sa drugima, to ima
utjecaj na socijalizaciju i drutveno- moralni razvoj.
Slobodno bira i donosi odluku, to utjee na razvijanje
samostalnosti. Emotivni stav i motovacija djeteta za igru najee su
izvor radosti, to djeluje pozitivno na mentalno zdravlje. Igra moe da
poslui i kao zatita od neuroza koje se mogu javiti usled previe
optereenosti ozbiljnim radom.
Interorizacija- psihika djelatnost je rezultat preneene materijalne
djelatnosti, pretvaranje spoljanjih radnji u unutarnji govor. Igra stvara
mogunost za manipuliranje predmetima koje dijete pretvara u govorne
simbole i unutranji govor, iz kojih nastaje smisao. Omoguava djetetu da

pone shvaati odnose meu stvarima.


57. BIHEVIORISTIKI ASPEKT ( PRISTUP)?

Skupni je izraz za vie teorija iji autori ( Pavlov, Watson, Hull,


Skinner) manje ili vie uvaavaju neke zajednike odrednice psihikog
funkcioniranja ovjeka :
1. ovjek je reaktivno bie to znai da je ljudsko ponaanje
uvjetovano vanjskim podraajima, nije unutarnje motivirano.
Temeljna postavka biheviorizma je da organizam reagira na
okolinske podraaje te da se ta reakcija izraava kroz
ponaanje; S R formulom.
2. ovjek je rezultat svoje osobne historije poticanja sve to
ovjek je, odreeno je time jesu li njegova ponaanja bila
nagraivana ili guena izostatkom nagrade. ovjek se modelira
ktoz sustav potucanja. Neki oblici reagiranja jesu naslijeeni, no
veina se stjee tijekom ivota. Stoga je proces uenja jedna od
kljunih pojava bihevioralnog pristupa, unutar kojeg se stoga
javljaju brojne teorije uenja.

58. HUMANISTIKI ASPEKT ?

Humanistiki pristup naglaava nastojanja za poveanje postojeih


potencijala kroz slijedee odrednice:

1. ovjek je proaktivno bie kao takav ima sposobnost odnosa


prema svojoj okolini i reagiranja na poticaje iz okoline. ovjek moe
mijenjati sebe i okolinu, u skladu sa vlastitim potrebama, eljama,
izborima, odlukama.
2. U svojoj sutini ovjek je dobar Na sve razvojne potencijale
gleda se kao na dobre,a sputavanje njih smatra se nepoeljnim.
3. ovjekovo psihiko funkcioniranje je mnogostruko uvjetovano
naglaava se aktivna uloga ovjeka u modeliranju osobnog
ivota. Ovaj pristup bavi se vrijednostima, smislom, potrebama,
meuljudskim odnosima.
4. Selektivnost percepcije ovjek ima sposobnost odabira.
59. TOLMANOVA TEORIJA UENJA ?

Prepoznatljiva su 4 osnovna naela :


1. Ponaanje je svrhovito ili usmjereno prema cilju
2. Znanje o vanjskom svijetu organizirano je kroz unutarnje kognitivne
mape
3. Skolonost selektivnosti ogleda seu nastojanju organizma da cilj postigne
na najjednostavniji mogui nain( tolmanovo uene najmanjeg napora)

4. Sloena ponaanja polona su uenju, fleksibilna su (ponaanje koje se


moe promijeniti kako bi se uskladilo sa situacijom naueno je
ponaanje).
Tolman stvara teoriju koja se nalazi na prijelazu biheviorizma u kognitivni
pristup. Nalazi rjeenje u kognitivnim mapama i oekivanjima. Definirao je
svoju teoriju kao initelja koji odreuje ponaanje na toki izbora.
Opi oblik torije odreen je kao niz nezavisnih varijabli koje su odreenim
funkcijama vezane za ponaanja kao nezavisne varijable.

60. GETALTISTIKE TEORIJE UENJA ?

Prema getaltistima ponaanje se ne moe razumjeti kao jednostavni


zbroj njegovih komponenti. Bitna im je cjelina, odnosno cjelovitost pojave.
Percepcija se razumije kao aktivan proces u skladu s im svaki pojedinac
ima iskustvo o svijetu primjereno osobnom tipu aktivnosti. Pamenje ja
takoer aktivan proces, pri emu se vanjski svijet na pamti objektivno.
Oznaka getaltistikog pristupa je vezana uz potrebu prouavanja
ovjeka da bi se razumjelo. Naglaava se da uinci uenja ovise o
aktivnostima tijekom procesa.
LEWIN svojoj teoriji polja obrazlae da se stvarne sile nalaze u
psiholokom polju pojedinca. I jedino pod uvjetom da nam je poznato
pojedinevo cjelokupno polje, onako kako ono postoji za njega u

odreenom trenutku, moemo stvoriti preduvjete za predikciju njegova


ponaanja.
Psiholoko iskustvo pojedinca zapravo ine meusobno zavisne
injenice od kojih je sainjeno njegovo polje, a nih se poima kao ivotni
prostor ( psiholoko polje) tog pojedinca.
SUSTAV TENZIJE u Lewinovu modelu predstavlja bilo koje polje u
kojem postoji cilju usmjerno ponaanje. Tenzija oznaava zapravo
spremnost za aktivnost, a moe se pojaviti kao rezultat unutarnjih
potreba pojedinca i nekih znaajki okoline ili najee kao rezultat
njihova zajednikog djelovanja.
LEWIN PREPOZNAJE 4 OSNOVNE MOGUNOSTI ILI TIPA
UENJA :
1. Prvi tip ukljuuje promjene u osnovnim strukturama ivotnog
prostora. Ovaj tip moe podrazumijevati kognitivno prestrukturiranje
kojim se ivotni prostor ini kompleksnijim, ili prekonstruriranje ve
nauenih stuktura.
2. Drugi tip se odnosi na promjene u motivaciji to se odraava u
promjeni vanosti cilja.
3. Trei tip uenja odnosi se na promjene unutar vanih podruja
ivotnog prostora.
4. Ukljuuje ovladavanje novim motirnim vjetinama.

61. PIAGETOVA TEORIJA UENJA ?

Specifinost Piagetove teorije intelektualnog razvoja ogleda se u


razlikovanju uenja i razvoja. On razlikuje ponaanje i uenje.
Ponaanje vidi kao in, aktivnost, miljenje, asimliaciju i
akomodaciju.
Uenje je ogranien proces za koji je bitna aktivnost koju izvana
provociraju situacije ili druge osobe, najee je usmjereno na
jednostavne probleme i strukture; to je usvajanje znanja iz vanjskih
izvora.
Razvoj je u sutini postupno i neprestano uravnoteivanje koje ide
u 2 smjera s jedne strane naslijeeni potencijali realiziraju se pod
utjecajem okoline.
A s druge strane ti potencijali se primjenjuju na sadrajima koji
postoje zahvaljujui postojanju sredine.
Objanjavajui razvoj djeteta pojmom i pojavom uravnoteivanja, Piaget
definira ovjeka i sve ive organizme kao samoregulirajue sustave.
Bitne odrednice psihikog razvoja su stabilne i promjenjive strukture.
Promjenjive strukture ( oblici organizacije mentalne aktivnosti,
afektiviteta, individualna i socijalna dimenzija) posluile su za
razlikovanje 6 razvojnih stupnjeva, od kojih svaki ini specifian oblik
uravnoteenosti organizma upravo kroz promjenjive stukture.

62. FAZE PO PIAGETU ?

1. Stupanj refleksa ili nasljednih sklopova, kao prvi instiktivnih


tenji ( hranjenje ) i prvih emocija
2. Stupanj motornih navika i organiziranja opaanja, kao i prvih
diferenciranih osjeaja.
3. Stupanj senzorno motorne ili pratine inteligencije ona
koja prethodi govoru, elementarnih afektivnih regulacija i prvih
uvrivanja afektivnih veza s vanjskim svijetom. Prva 3 stupnja ine
razdoblje od roenja do oko 1,5 2 g: tj. Razdoblje koje prethodi razvoju
govora i miljenja.
4. Stupanj intuitivne inteligencije spontanih, individualnih
osjeaja i socijalnih odnosa potinjenosti odraslima ( 2-7 g. )
5. Stupanj konkretnih intelektualnih operacija ( poetak logike )
moralnih i socijalnih osjeaja ( suradnja) ( 7-11/12g. )
6. Stupanj apstraktnih intelektualnih operacija, obrazovanja
linosti i intelektualnog ukljuivanja u svijet odraslih ( adolescencija)

63. ETVRTI STUPANJ RAZVOA PO PIAGETU ?

Stupanj intuitivne inteligencije- na ovom stupnju, na socijalnom


planu dolazi do preobraaja aktivnosti u smislu vee socijaliziranosti,
uglavnom kroz funkciju govora, to znatno obogauje djetetove odnose
sa drugim ljudima. Socijalno je dijete podreeno odraslima, dok na
emocionalno intelektualno razini koristi spontani govor, te razvija
samogovorenje kao prethodnicu unutarnjem govoru.

NA INTELEKTUALNOM PLANU javljaju se orginalne strukture za


obaj stupanj razvoja. Prvi oblik miljenja vaan za razvoj jeste
egocentrino miljenje ( asimilacija ) koje se najbolje manifestira kroz
simboline igre. Javlja se verbalno miljenje ( bujica pitanja), te intuitivno
miljenje intuicijom se nadomjeta nedostatak logike.
NA EMOCIONALNOM PLANU javljaju se tri nova sadraja :
Javljaju se osjeaji prema skupini, vezani uz razliite
socijalne aktivnosti
Intuitivna moralna osjeanja rezultat odnosa djeteta sa
odraslim
Reguliraju se interesi i vrijednosti koji ukoliko su vezani uz
djetetovu aktivnost, dovode do samovrednovanja.

64. UENJE PO MASLOWU ?

Za Maslowa ovjek je aktivan, slobodan, neovisan u izboru, sjedite


vlastitog ivota.
Razlikuje 2 vrste uenja:
PROMATRAKO prikladno za stjecanje znanja i vjetina, objektivno,
nepristrano i prikladno za znanost.
DOIVLJAJNO- koje je nemogue bez osobne aktivnosti, ak i onda
kada mu se pasivno preputa, bez osobnog iskustva.
Maslow govori i o umjetnosti doivljavanja. Ova vjetina u procese
uenja sugerira osobi da se :

Ukljui i izgubi u pojavi koju promatra


ivi ovdje i sada
Zaboravi na sebe
Opusti i postane dio doivljajnog fenomena
Njeguje nekritian odnos
Suzdrava od kritikog odnosa i intelektualiziranja
Bude prijemivo
Za Maslowa uenje nije neutralan proces, ve je vrijednosno i
emocionalno obojen, to je posebno razumljivo u kontekstu njegove
teorije potreba, za koju on sama konstatira da je teorija o krajnjim
ciljevima i vrijednostima. Ti ciljevi su intrizini, dragocjeni sami po sebi za
pojedinca koji e stoga uiniti sve to je nuno da bi do njih doao.
U svom pristupu Maslow daje mjesto analizi svrsishodnosti navika,
koje su i korisne i tetne. Ve su oformljeni odgovori na probleme i
situacije. Mogu biti tetne u situacijama kada se organizam susree sa
novim aspektima promjenjljiva svijeta.

65. ROGERSOV PRISTUP UENJU ?

Rogers govori o dva oblika uenja: kognitivnom i doivljajnom, koji su


ustvari krajnje take jednog kontiuma to se naziv uenje.
Kognitivno uenje je racionalno, uenje glavom, dok je doivljajno
iskustveno, unutarnje uenje u kom niisu zanemarene ni poruke iznutra

(srce, miii.. ), te je upravo iskustveno uenje tip uenja u sreditu


Rogersova pristupa.
Uenje doivljavanjem usmjereno je na promjene u ponaanju,
stavovima, ivotnoj filozofiji, linosti, te je primjenjivo u odgojno -obrazovnom procesu koji osim pukog znanja ta cileve postavlja
kreativnost, slobodu, pribliavanje uenika stvarnim ivotnim problemima.
Sam uenik je ukljuen u uoavanje problema i selekcioniranje onoga to
eli prouavati, a uloga odrasle osobe koja pouava svodi se na
stvaranje srdane i poticajne atmosfere.
Efekti koji se postiu doivlajnim uenjem :
Sagledavanje samog sebe
Cjelovitije shvaanje sebe i svojih emocija
Rast samopouzdanja
ovjek sam bira svoje ciljeve
Zrelije se ponaa
Bolje prihvaa druge ljude
Otvoreniji za zbivanja u sebi i oko sebe
Postaje fleksibilniji
Mijenja neprihvatljiva ponaanja

66. KLASIFIKACIJA POTREBA MASLOW ?

1. Fizioloke potrebe tvrdi da treba ivjeti na razini viih potreba( vie

zdravlja, manje bolesti). Te potrebe su : hrana, voda, zrak, i snanije su


od drugih potreba, te se uzimaju kao polazna taka motivacije. Tei se
najprije zadovoljenju njih, pa onda zadovoljenju ostalih potreba. Kada su
zadovoljene, prestaju biti dominantne, te se javljaju druge, vie potrebe.
2. Potrebe za sigurnou stabilnou, nezavisnou, zatitom,
slobodom, granicama.. javljaju se kada se prethodne dobrozadovoljene.
Najbolje se mogu promatrati kod djece. Jasno iskazuju reakciju kada su
ugroene. I ove potrebe mogu potpuno zavladati organizmom te postati
organizatori ponaanja.
3. Potrebe za pripadanjem i ljubavlju javljaju se kada su prethodne
zadovoljene. Posljedica nezadovoljenja ovih potreba je loa
prilagoenost osobe.
4. Potrebe za potovanjem
Potrebe za postignuem,kompetencijom,
samopouzdanjem,nezavisnou, slobodom
Potrebe za dobrim statusom, slavom, priznajem, panjom,
vanou
Nezadovoljenost ovih potreba rezultura osjeaj manje vrijednosti.
5. Potrebe za samoostvarenjem - samoaktualizacijom javlja se
kada su zadovoljene sve potrebe. Kroz ovu potrebu tei se razvoju
svih potencijala, da bi se postalo ono to se moe postati i biti.
Oblici u kojima se ova potreba javlja razlikuju se od ovjeka do
ovjeka, ovisno o potencijalima. Dobi, spolu. Meu ove potrebe
pripadaju kognitivne i estetske potrebe.

67. KLASIFIKACIJA POTREBA PO GLASSERU ?

1. Potreba za preivljavanjem i produivanjem vrste homeostatske


su potrebe. Za zadovoljenje potreba za preivljavanjem odgovoran je
stari mozak ( vrh kraljenice) koji inf. alje u novi mozak koji prepoznaje
strukturu potrebe, te se zadovoljenje tih potreba kao to su disanje,
znojenje, odvija bez nae svijesti. Sutina potreba svodi se na njeno
povremeno zadovoljenje, do trenutka kad se opet ne javi. Zadovoljava se
donekle automatizmom.
2. Psihike potrebe : potreba za pripadanjem, za moi, slobodom,
zabavom
U svim razdobljima ivota bitno nam je zadovoljiti potrebu za
pripadanjem i ljubavlju.Potreba za moi karakteristina je za sve uzraste i
spolove, samo su ciljevi i ponaanja razliiti.
Potrebu za slobodom Glaaser definira kao postizanje i zadravanja
vjerovanja da moemo raditi i misliti bez ograniavanja drugih ljudi.
Potreba za zabavom manifestira se u injenici da primjerice rad bez
zabave postaje muenje. Glaaser ovu potrebu definira kao postizanje i
zadravanje verovanja da se za zabavu moramo upustiti u neko
ponaanje koje kao glavni cilj ima uivanje, gdje su svi raspoloeni i
veseli.

68.Po emu se djeje emocije razlikuju od odraslih ?

(Djeije emocije se razlikuju od emocija odraslih, posebno po


nainu iskazivanja):

1. djeije emocije su jednostavne i spontane i odmah nalaze


odgovarajui izraz,
2. este su i kratkotrajne,
3. snane su i nestabilne,
Dijete se ne zna suzdrati i pokazuje svoje emocije, to omoguuje
laki uvid u njegov emocionalni svijet.
U maloga djeteta dominiraju emocije ugode i neugode, s time da dijete
tei naelu zadovoljstva, dok sve drugo izaziva neugodu i reakciju (pla,
grenje). esta pojava su pozitivne i negativne emocije. Emocije
obogauju osjeajnu ravnoteu duevnog ivota .

69. SAMOAKTUALIZACIJA ?

Kroz samoaktualizaciju tei se razvoju svih potencijala, da bi se


postalo ono to se moe postati i biti. Oblici u kojima se ova potreba
javlja razlikuje se od ovjeka do ovjeka ovisno o potencijalima dobi,
spolu.

70. SKRIVENI KURIKULUM ?

Kurikulumski pristup ukljuuje i polje tzv. Skrivenog kurikuluma. On


pak obuhvata mnoge elemente odgojnog utjecaja na dijete koji nisu
nigdje definirani, ali esto u obliku indirektnog odgoja imaju jai utjecaj od
zvaninih kurikulumskih aktivnosti.
To je program koji niko ne predaje, a svako ga naui. To je
simboliki okvir socijalnog reda. Ako elimi utvrditi koja sutinska

iskustva vrti prenosi na dijete, onda se osim kurikulumskih sadraja


moramo baviti i prikrivenim kurikulumom. U vrtiu ga prepoznajemo u tzv.
Dnevnoj strukturi, komunikaciji, normativama koje odrasli upotrebljavaju u
komunikaciji sa djecom, ( npr. Otrina)

71. DSM ILI POREMEAJI ?

Intelektualni poremeaji
1. Poremeaji ponaanja
Poremeaji panje sa ili bez hiperaktivnosti
Poremeaji ponaanja

2. Emocionalni poremeaji
Ankcioznost
Ostali poremeaji reaktivni, mutizam, suprostavljanje
autoritetu
3. Poremeaji koji se manifestiraju na tjelesnom planu
Poremeaji u prehrani
Stereotipni pokreti
Ostali poremeaji
4. Razvojni poremeaji

Sveobuhvatni poremeaji (npr, autizam)


Specifini poremeaji (poremeaji govora, artikulacije)

72. POREMEAJI U SOCIJALNOM RAZVOJU ?


Agresivnost
Nametljivost
Prkos
La
Lijenost
Povuenost
73. POREMEAJI U EMOCIONALNOM RAZVOJU ?

Strah

Plaljivost

Plaljivost

Depresija

Ljubomora

Ljutnja

74. POREMEAJI NAVIKA ?


Poremeaji eliminacije
Prehrane, govora
Spavanja, motorike

Stereotipne radnje
Neobina ponaanja
75. POREMEAJI MOTORIKE ?
Sisanje prsta
Grienje noktiju
upkanje kose
Tikovi

76. AGRESIVNOST ?

Predstavlja ponavljanu agresiju, to je vie ili manje izraena


tendencija nekog pojedinca da u odreenim situacijama reagira napadom
ili prijetnjom i traenjem sukoba i borbe. U osnovi je ona nagon, koji se,
ako je odgojem oplemenjen pretvara u hrabrost i borbenost, a ako nije
dovodi do nasilja bilo prema osoba bilo prema imovini.
O agresivnosti kod predkolskog djeteta govori se tek onda kada e
dijete barem djelimino sposobno ocijeniti svoje postupke, a opet
namjerno ini zlo, raduje se uinjenoj teti i uiva u tuem bolu.
Agresivno ponaanje za djecu od otprilike 3- 5 godine je uobiajeno
faza je razvoja, odrastanja i nain izraavanja i ovladavanja agresivnim
impulsima. No kada dijete dosegne odreenu intelektualnu i emocionalnu
sposobnost, mogue je ovladati agresivnou.
Agresivnost moe i da se podijeli u vie vrsta: direktna i indirektna,
prikrivena i otvorena, verbalna i tjelesna, autoagresija, kontrolirana i
nekontrolirana.

Takoer i u osnovi agresivnosti mogu biti razliiti uzroci : dijete se


identificira sa agresivnom osobom; tjelesno je kanjavano, eli se
osvetiti..Poslije 5 godine smanjuje se tjelesna a poveava verbalna
agres.
Na ovom poremeaju potrebno je raditi i zbog elemenata opasnosti
koje sadri, a i zato da ne bi dolo od fiksiranja i intenziviranja u kasnijoj
dobi.
Dijete treba uiti da na drutveno prihvatljiv nain doe do eljenog
cilja, da kontrolira svoje emocije u situacijama koje u njemu izazivaju
agresivno ponaanje, da uvaava tue potrebe i miljenja, ali mu treba
pokazati i da njega treba uvaavati, da razvija pozitivnu sliku o sebi kao
konstruktivnom lanu grupe.

77. LJUBOMORA ?

U ovoj dobi izraava se na buran nain, bez prikrivanja, a vrhunac


obino dosee izmeu 3-4 godine. Lako se dogaa da se ovaj oblik
ponaanja zadri, posebno kod maene i prezatiene djece, pa kasnije
utjee na odreeni stil ponaanja, to je znak emocionalne nezrelosti.
Moe se izraavati otvoreno i prikriveno; manifestni oblik se
izraava uvredama, durenjem, plaem, agresijom. Moe se pojaviti kao
reakcija na mogui ili stvarni gubitak ljubavi (esto nije rije o stvarnom
gubitku ljubavi, ve o strahu da se to dogodi, strahu od konkurencije).
Smatra se da su djeca koja pokazuju ljubomoru ee nego pstala djeca
sebina, razmaena, nesigurna u sebe.
Sloena je emocija, sastoji se od straha, srdbe, boli, potitenosti,
zabrinutosti.

U prevenciji je potrebno razvijati pozitivne emocije i osobine linosti


djeteta, samopouzdanje i slino, te izbjegavati situacije koje mogu biti
izravan povod takvom ponaanju.

78. LIJENOST ?

Elemente ovg poremeaja mogue je uoiti ve u predkolskoj


dobi, mada je o njoj u ovom periodu teko govoriti jer djeca nisu
ukljuena uglavnom u redovne svakodnevne obaveze. ee se
spominje nemarnost ime se misli na djecu bez incijative, koja u svemu
oekuju pomo, sve rade preko volje, povrno, nerado. Takvo dijete
nastoji izbjei obaveze koje mu se postavljaju. Problem je da ako se
takav razvo ne sprijei na vrijeme, polaskom djeteta u kolu, a i kasnije
nastaju posebne tekoe.
Uzroci ovakva ponaanja su razliiti : tjelesni ( oboljenja),
intelektualni, odgojni postupci.. Da bi se preventirao ovaj oblik ponaanja,
potrebno je razviati navike privikavanja na svakodnevne obaveze,
primjerene djejoj dobi, te ih treba dosljedno pratiti.

79. REGGIO VRTII ?

Reggio vrti polazi od djeteta, a uokviren je od odgajatelja. Ne


funkcioniraju ni prema kakvom unaprijed odreenom kurikulumu.
Koncept Reggio pedagogije jeste da se kod djeteta potie istraivalaka
djelatnost kako bi samostalno ili uz podrku druge djece dolazilo do
rjeenja problema, dok je uloga odgajatelja nenametljiva.

Namjera je omoguiti djetetu da samostalno doe do rjeenja


problema bez direktnog pouavanja, potiui aktivno uenje, kreativnost,
i samostalnost. Reggio vrti ima nekoliko tendencija :
Decentralizacija odg. obraz. Vaspitanja, planiranje je pomjereno
iz centra moi kao realizatorima.
Odgoj polazi od aktivnog djeteta, odgajatelj prati dijete
Razvojna kompatibilnost uvaavanje razliitosti
Uravnoteenost kognitivnih i socio- emocionalnih aspekata
Odgoj je usmjeren ka ishodima,a ne procesima

80. VIGOTSKI ( PRIBLINA ZONA RAZVOJA) ?

Razmak izmeu razine trenutnog , stvarnog razvoja i razine


mogueg razvoja djeteta tj. Znanje ime dijete ve vlada, i onoga ime
moe ovladati u najblioj budunosti uz neophodno poticanje.
81. STANDARDNI KVALITET RADA ?

1. Razumijevanje konstruktivistike filozofije odgoja i obrazovanja i


temeljnih principa predkolstva
2. Individualizacija i diferencijacija
3. Promatranje, praenje djce u skladu s ishodima razvoja i uenja
4. Partnerstvo sa porodicom i lokalnom zajednicom
5. Planiranje na principima integrisanog kurikuluma

6. Strategija i podrka razvoju i uenju kroz igru


7. Timski rad
8. Profesionalna etika i odgovornost

82. RAZVOJ PAMENJA KOD DJECE ?

3-4 nenamjerno
4-5- namjerno
6-7 logiko miljenje

83. TRI VIDA SURADNJE PORODICE I PREDKOLSKE USTANOVE ? (NAI I


OBJASNI SVAKI )

1. otvoren dan za roditelje, roditeljski sastanci


2. individualne i kolektivne manifestacije
3. posjeivanje vaspitaa

84. MARIA MONTESORI ( NAELA) ?

1. Vjebanje ula vaspitni materijal treba da predstavlja skup


sredstava namijenjenih vjebanju ula i motorike; imala je prostore

ponuene za igru, no ta igra nije davala djetetu pravu slobodu niti


polet, a samim tim nije djelovala na razvoj stvaralakih
sposobnosti.
2. Vaspitanje treba da bude inspirirano prirodom i zakonima
razvoja djeteta zalae se za slobodu koja ima granice: promatra
ju kao slobodu izbora meu ponuenim mogunostima i sredstava
koja su planski struktuirana za oslobaanje individualne energije.
3. Znaaj osjetljivih perioda - u svakom periodu potrebna je
vaspitna akcija, posebno u ranom djetinjstvu. Istie znaaj
vaspitanja u perodu od 7 godine, te u periodu adolescencije.
4. Princip rada ili aktivnosti - aktivnost djeteta, uz ozbiljnu
pripremu i odgovarajui materijal, treba usmjeriti prema njegovim
prirodnim potrebama i razvitku.

85. INTELEKTUALNI ODGOJ ( ZADACI) :


1. Razvijanje spoznajnih i izraajnih sposobnosti panja, opaanje, miljenje
2. Poticanje radoznalosti i razvijanje kulture intelektualnog rada, motivacija
3. Stvaranje usllova za poticanje elementarnih predstava o prirodi
Uvoenje djece u logike odnose koji omoguavaju sticanje pojmova ( broj, veliina )

86. PLATON BAJKA ?


. Zagovarao je vanost bajke za predkolski uzrast, jer ona razvija matu

i kreativno miljenje, jer se ispreplie stvarno i nestvarno, to prethodi


kreativnom miljenju

87. PRINCIP MOGUNOSTI IZBORA I RAZLIITOSTI ?

Roditelji mogu da biraju jedan od programa za dijete, na nivou


planiranja aktivnosti, na nivou organizacije prostora i vremena, omoguiti
djeci da izaberu svaku od razliitih aktivnosti s obzirom na djetetove
elje, pa ak i raspoloenje. Jako je vano da se radi o izboru jedne od
alternativnih aktivnosti, a ne o tome da dijete bira izmeu uestvovanja i
neuestvovanja.

88. INERTPRETACIJA DJEJIH RADOVA ?

Ova metoda zauzima znaajno mjesto u metodologiji predkolske


pedagogije,jer omoguava ispitivanje brojnih i vrlo raznovrsnih problema.
Spada u kategoriju deskriptivno analitikih metoda.
Analiza djeijih radova posebno je znaajna za utvrivanje
pojedinihpojedinih faktora koji djeluju na kvalitet i razvoj stvaralakih
sposobnosti.
Analiza djejih radova mora biti: objektivna( precizno definiranje
kategorija analize) ;
Sistematina ( vrenje analize prema odgovarajuim kategorijama
konkretnog problema ) ; Kvantitativna ( vaan je opseg i uestalost
nekih fenomena) .
Analiza djejih radova najee dobija u svojoj

objektivnosti

zahvaljujui ljestvicama ili skalama koje su izraene prema izvjesnim


naelima. Umjesto da se djeji crte kvalificira kao dobar, srednji, lo,
utvruju se norme koje vae za jedan uzrast. Podaci do kojih se doe se

mohu dovesti u vezu odgojnim utjecajima i psiholokim promjenama, te


moe i posluiti i kao osnova za donoenje zakljuaka o psiholokom
stanju djece.
Promatraju se mjere prostora i vremena, tema , boja, forma, to je
dijete izrazilo i kako je dijete to izrazilo. Interpretacija ide po principu da je
simbol moda jednak znaenju.

89. PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU U PREDKOLSKOJ DOBI ?


Emocionalni, socijalni, tjelesni, problemi ponaanja, razvojni

90. SINONIMI ZA PREDKOLSKU PEDAGOGIJU ?


Odgoj, obrazovanje, socijalizacija, iskustvo, znanje, uenje

91. FUNKCIJE DJEJEG CRTEA ?


1. koritenje u terapeutske svrhe
2. koritenje radi odreene procjene stanja djeteta

92. TRAJANJE USMJERENE AKTIVNOSTI ?

Imaju tano odreeno mjesto u rasporedu dnevnog rada, najee


se planiraju izmeu 9:30 i 11:30. Broj ovih aktivnosti planira se prema
grupi, odnosno poveava se za srednju i stariju grupu. Tema je
zajednika za cijelu grupu.

U najmlaoj grupi 10 minuta


U srednjoj 29 minuta
U starijoj 35 minuta

93. EKSPERIMENT ?

Predstavlja metodu prilikom koje se pedagoke pojave namjenro


izazivaju i pod odreenim uslovima promatraju, prouavaju, kontroliraju i
mjere.
Sutina metode je to se u neku situaciju uvode ili se iz nje
iskljuuju jedan ili vie dobro utvrenih faktora s ciljem da se kontrolira
rezultat djelovanja tih faktora. Prednost nad promatranjem je u tome to
se doputa da se uslovi mijenjaju. To mijenjanje ne znai stvaranje
vjetake sredine koja je karakteristina za laboratorijski aspekt
eksperimenta.
Nastoji se da pedagoki eksperiment bude to prirodniji, jer su tako
dobiveni rezultati daleko vrjedniji od onih dobivenih laboratorijskim
eksperimentom. Teko je razgraniiti ove dvije vrste eksperimenta, jer
prirodni ima izvjesne elemente laboratorijskog.
Prirodni element uva normalne uslove odgojno obrazovnog rada
u predkolskim institucijama. Omoguava provjerabanje praktine
efektivnosti istraivanja. Ukljuuje vaspitae u istraivaku djelatnost.
Podesan je za rjeavane konkretnih pitanja utjecaj pohvala i nagrada,
efektivnost novih metoda uvoenja djece u pismenost, matematiku idr.

PRIMJER : Kada istraiva raspolae velikim brojem subjekata,


mogu je eksperiment sa paralelnim grupama. U tom sluaju primjenjuju
se testovi inteligencije i testovi znanja da bi se djeca grupirala u
homogene grupe. Kada su grupe formirane u jednoj

od njih

( eksperimentalnoj ) primjenjuje se odreen faktor.


Poslije

odreenog

vremena

grupe

se

ispituju

testom,

ustanovljene razlike se pripisuju djelujuem faktoru. Mjerenje se vri


pomou specijalno podeenih testova i skala, meu brojnim testovima su
podesni testovi inventara, kvaliteta, dijagnostiki, testovi inteligencije i dr.

94. KADA SE KOD DJECE RAZVIJA GOVORNI, A KAD FONALNI SLUH ?

Govorni - krajem prve, poetkom druge godine


Fonalni izmeu 4 i 5 godine

95. ULOGA VASPITAA MARIA MONTESORI ?

1. prati razvoj djeteta


2. spreman da prui pomo
3. u skladu s njihovim individualnim potrebama stvoriti povoljnu
sredinu za razvoj
4. samovaspitanje
96. ODGOJNI ZNAAJ SLOBODNIH AKTIVNOSTI ?

Slobodne aktivnosti pruaju mogunost svakom djetetu posebno da


odabere omiljenu igru i zanimanje koje ga u tom trenutku interesuje, te

da odabere drugove sa kojima e raditi. Sadraj im je bogat i


raznovrstan.
Njihov znaaj i odgojna vrijednost su u tome to obogauju i
razvijaju djeje iskustvo i znanje. Posebna odgojna vrijednost je u tome
to omoguavaju razvoj individualnih sposobnosti i to u tim aktivnostima
vaspita moe potpunije da upozna svako dijete, njegove pozitivne
osobine, a isto tako i nedostatke u govoru i odnosu sa drugima. Daju
znaajan doprinos razvoju voljnih osobina, smisla za zajedniki ivot i
smisla za odgovornost za individualan rad.

97. METODIKA I SADRAJ SLOBODNIH AKTIVNOSTI PO UZRASTU ?

Najmlaa grupa ( 3-4 g) vaspita prema raspoloenju djece


zapoinje rad sastavljajui djeci materijal i potrebne igrake. Ponekad im
predlae temu igre i igra se sa njima. Dajui upute detaljno i na
sistematski nain, postepeno razvija djeju aktivnost, koncentrie ih na
rad, potile ih da ga zavre.
Srednja grupa vaspita daje djeci raznovrsniji materijal s
obzirom na izraenija interesovanja djece. Intervenira samo onda kada
se djeca susretnu s tekoama oko raspodjele i izbora materijala
potrebnog za realizaciju aktivnosti, stimulira ih i jaa im povjerenje u
sopstvene snage, te zahtijeva istrajnost u radu i da se rad na vrijeme
zavri.
Najstarija grupa -

pokazuje vii nivo samostalnosti i incijative

prilikom zapoinjanja aktivnosti kao i u cjelokupnom procesu aktivnosti, i


pored toga potrebno je prisustvo i sudelovanje vaspitaa, jer su aktivnosti
sloenije i raznovrsnije.

98. GLAVNI ZADACI VASPITNO OBRAZOVNOG RADA U GOVORNOJ KULTURI ?

1. Poticanje djece da govore


2. Razvijanje sposobnosti pravilne artikulacije
3. Bogaenje rjenika
4. Formiranje gramatiki pravilnog govora
5. Razvijanje izraajnog, knjievnog govora

99. UTICAJ FAKTORA NA RAZVO DEJEG GOVORA ?

Ima sredina u kojoj dijete ivi, a najvie roditelji i vrti .


100. DVA GLEDITA U SUVREMENOJ PEDAGOGIJI NA DJEJE STVARALATVO
?

1. Djeje stvaralatvo tretira kao igru, spontano i esto nesvjesno


izraavanje djeteta
2. Objanjava djeje stvaralatvo kao oblik kultivisane igre, naglaava
znaaj organizivanih vaspitnih uticaja.

101. LINOST VASPITAA ?


1. Ljubav prema pedagokom pozivu
2. Inteligencija i kultura vaspitaa

3. Posmatrai dar i poznavanje psihologije djece, ciljeva i metoda


odgojno obrazovnog rada
4. Pedagoku takt
5. Emocionalna stabilnost

102. INTERPRETACIJA DJEJEG CRTEA ?


Prvo se posmatra crte u cjelini, opti utisak crzea, zatim se u obzir uzima
djetetova dob, zrelost prema starosnoj dobi, emotivni status, sociokulturni status,
historija djeteta, na kraju se pana usmjerava na detale srtea i na interpretaciju
njihovog znaenja.
Pri interpretaciji panja se usmjerava na koritenje prostora, veliinu figure,
pritisak i kvalitet linija, detalje.

103. ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA ?


1. Razvijanje saznajnih i izraajnih sposobnosti djece (opaanje, panja,
pamenje, mata, miljenje, govor)
2.poticanje prirodne radoznalosti i razvijanje motivacije za intelektualni rad i
uenje
3. stvaranje uslova za sticanje elementarnih predstava o prirodi i uvoenje u
matematiko-logike odnose koji omoguavaju sticanje osnovnih pojmova o
broju, veliini, prostoru.
104. USLOVI KOJI UTJEU NA SADRAJ I KVALITET OPAANJA ?
Vizualna osjetljivost, akustina osjetljivost, opaanje prostora

105. PANJA I USLOVI RAZVOJA PANJE PREDKOLSKOG DJETETA ?

U toku cijelog predkolskog razvoja, panja je nenamjerna i


spontana. Zavisi od osobine predmeta, privlanosti, novine.
Stimuliranjem postaje stalnija, ira, efikasnija. Na razvoj voljne
panje utjeu sloenije igre, prostorno radni zadaci, uloga govora. Obim
panje se poveava u toku predkolskog uzrasta, pod uslovom vjebi i uz
pomo instrukcije.

106. MATA I NJENE KARAKTERISTIKE ?

Oko tree godine avlja se poetak razvoja mate, zaeci


zamiljanja situacije. Oko 4 godine uporedo sa nenamjernom matom
javlja se i poinje da se formira namjerna, ili aktivna, stvaralaka mata.
To je proces koji se razvija pomou igre, likovnog dramskog
istraivanja. Naini vaspitanja mate su razliiti : crtanje, modeliranje,
igre gdje je najvanije mjesto dato fikciji. udesno i fantastino u
bajkama odvodi dijete ovog uzrasta u svijet neobinog, uteu na
intelektualni, moralni, estetski razvitak, posebno na razvitak mate. Djeca
su naklona fantastinom, eljom za slobodnim otkrivanjem svijeta i zbog
nesposobnosti da ga razumiju putem logikih iskaza i analiza .

107. RAZVOJ DJEJEG MILJENJA ?

PIAGET -

pravi jasnu granicu izmeu djejeg miljenja i miljenja

odraslih. Dijete nije sposobno za sintezu i analizu, djeca mimoilaze


generalizaciju te u svojim zakljucima idu od pojedinanog ka pojedinanom.
Smatra

da

se

njihove

misaone

operacije

odvijaju

nesvjesno,

egocentrino. Zasniva teoriju miljenja na konceptima adaptacije ( asimilacija i


akomodacija ) i akcije.
VIGOTSKI misaoni procesi se razvijaju pod utjecajem linog iskustva,
kao rezultat upoznavanja niza pojava predmetne stvarnosti koje okruuje
dijete. Najraniji oblik miljenja je opaajno praktino. Nakon njega prelazi na
opaajno predstavno i verbalno miljenje.

108. KARAKTERISTIKE PROCESA GOVORA I USVAJANJA MATERNJEG JEZIKA ?

Artikulacija i fonoloki sistem jezika ue se od roenja do 7 godine,


kada se glasovne navike potpuno automatiziraju. Pri tome je vodea
auditivna diferencijacija zahvaljujui ranom razvoju sluha. Sve osnovne
glasove jezika dijete usvaja oko 3 godine, kao i gramatike oblike.

109. ZADACI RAZVOJA GOVORNE KULTURE ?

1. poticanje djeteta na govor svi predmeti i zbivanja u porodici i


predkolskoj ustanovi, svakodnevni kontakti sa odraslima i
vrnjacima.

2. Razvijanje sposobnosti pravilne artikulacije glasova najprije


vjebati okluzive ( p b-, t- d, k g), zatim nazale, potom strujne
suglasnike ( s,z, , ) te afrikate.
3. Bogaenje rjenika mora ii uporedo sa bogaenjem djejeg
iskustva
4. Formiranje gramatiki pravilnog govora
5. razvijanje izraajnog i knjievnog jezika kroz govor odraslih, u
razgovoru s djecom, umjetnikim itanjem, djejih prianjem po
sjeanju i prianju na osnovu slika .

110. RAZVIJANJE MATEMATIKO LOGIKOG MILJENJA I


FORMIRANJE ELEMENTARNIH PREDSTAVA ?

1. sutina moderne matematike


2. priroda spoznajnih sposobnost pred djetetom
3. odnos izmeu uenja i razvijanja spoznajnih sposobnosti