Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Filozofski fakultet
Studijski program: Predkolsko vaspitanje
Diplomski rad
Sadraj:
1.
Uvod:................................................................................................................ 3
2.
3.
ZAKLJUAK........................................................................................................... 25
1. Uvod:
Televizijske reportae o institucijama za djecu bez roditeljskog staranja nastaju
najee za vrijeme praznika, a povod nisu sama djeca nego dolazak donatora s poklonima.
Djeca su na snimcima razigrana i vesela, donatori i osoblje institucija imaju priliku da
ispriaju svoje prie, a o svakodnevnom ivotu tienika, kako ih se esto naziva, na kraju
opet ne saznamo nita.
Dijete bez roditeljskog staranja moe biti dijete bez oba roditelja, dijete nepoznatih
roditelja, naputeno dijete, dijete roditelja lienih roditeljskih prava ili roditelja sprijeenih da
vre roditeljsku dunost (Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i
3
zatite porodice sa djecom, Slubene novine FBiH broj 36/99). U ovu kategoriju spadaju i
djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama, npr. nesreenim odnosima ili siromatvom
(Selimovi J., Sofovi J.: 2010,13). S obzirom da neodgovarajua briga o djeci moe
rezultirati ometanjem njihovog razvoja, ali i ugroavanjem djeijih prava, Konvencija o
pravima djeteta prepoznaje da djeca imaju najbolju ansu za pravilan razvoj unutar porodice
iji odrasli lanovi, roditelji, iskazuju drutveno prihvatljivo ponaanje.
Djeca bez roditeljskog staranja se kod nas, meutim, najee smjetaju u ustanove
koje se nazivaju domovima, to moe zvuati i kao vrlo gorak cinizam imajui u vidu da
ustanove po definiciji nemaju svojstva doma.
Djeca u ustanovama odrastaju bitno drugaije nego djeca u porodici. Prije svega su
uskraena za porodicu, i samim tim u nepovoljnijem poloaju. U toku odrastanja se sva djeca
suoavaju sa mnogobrojnim problemima, a jedan od najbitnijih s vremenom postaje pitanje
osamostaljenja. Za djecu bez roditeljskog staranja to pitanje ima posebnu teinu u trenutku
kada postaju punoljetna, a ne mogu raunati na podrku porodice. Ovoj skupini je na samom
poetku oduzeto pravo na jednak tretman, nemaju zagarantovanu pomo te se oslanjaju samo
na vlastite kapacitete. Stoga su neophodni posebni programi institucijske podrke za mlade
koji naputaju ustanove spomenutog tipa.
Ovdje se ne radi o nekakvim posebnim zahtjevima mladih iz ustanova za djecu bez
roditeljskog staranja. Oigledno je da danas u BiH ni mnoge porodice nisu u stanju na pravi
nain podrati osamostaljenje svojih lanova. injenica je, meutim, da u najveem broju
sluajeva tienici institucija za djecu bez roditeljskog staranja bivaju preputeni sami sebi
kada navre 18 godina, i potpuno sami moraju rjeavati pitanja od ivotne vanosti. Teko da
ih je boravak u ustanovama na pravi nain pripremio za to, i nerijetko se deava da prave
pogrene izbore koji ih vraaju meu korisnike socijalne pomoi.
Zatita djece bez roditeljskog staranja regulisana je Konvencijom o Pravima djeteta
ije su odredbe ratifikovane i u nae zakonodavstvo. Djetetu koje je privremeno ili stalno
lieno porodine sredine ili kojem, u njegovom najboljem interesu, ne moe biti doputeno da
u takvoj sredini ostane, ima pravo na posebnu zatitu i pomo drave. Prema Konvenciji
strane ugovornice moraju u skladu sa svojim nacionalnim zakonima obezbjediti alternativnu
4
brigu za takvo dijete, koja moe da ukljui, izmeu ostalog, smjetaj u drugu porodicu,
kafalah prema islamskom pravu, usvojenje ili, ako je neophodno, smjetaj u odgovarajue
ustanove za brigu o djeci . Pri razmatranju rjeenja za ovakvu djecu posebna panja treba da
bude posveena potrebi uspostavljanja kontinuiteta u podizanju djeteta kao i etnikom,
religioznom, kulturnom i jezikom porijeklu djeteta.
Djeca bez roditeljskog staranja uivaju posebnu drutvenu zatitu. Centar za socijalni
rad, kao organ starateljstva, je dio mree ustanova i institucija socijalne zatite koje pruaju
podrku djeci bez roditeljskog staranja i razvijaju sistem drutvene brige od djeci, posveujui
posebnu panju pravu djeteta da odrasta u porodinom okruenju kao osnovi za pravilan
psiho-socijalni razvoj djeteta.
NAD
VRENJEM
RODITELJSKOG PRAVA
porodicu,
do zavretka redovnog kolovanja odnosno osposobljavanja za samostalan ivot.
roditeljima, i hraniteljima. Profesionalci tada rade sa tri razliita doivljaja iste situacije djetetovim, hraniteljevim i roditeljskim. esto osjeaju i vlastitu tjeskobu kod izdvajanja
djeteta iz porodice i smjetaja u drugu porodicu.
Niko ko ima roditelje ne moe razumjeti dubinu osjeaja usamljenosti i tuge djece bez
roditeljskog staranja. Dok su ivi roditelji su tu negdje prisutni, ako ne uz nas, onda
svakako u nama, i uvijek postoji nada da se mogu promijeniti. To nam ne mogu oduzeti ma
kako loi, okrutni, zanemarujui ili zlostavljajui bili. Kada ih nema, kada se ne mogu vratiti
ili promijeniti, nedostaje onaj osjeaj nade koji daje sigurnost da e jednom biti dobro ma
kako loe trenutno bilo. Taj osjeaj nosi svaki korak pri ulasku djeteta koje nema roditelje u
hraniteljsku porodicu.
Porodini zakon ureuje pravo i obavezu oba roditelja da ive sa svojom djecom i
zajedniki, sporazumno i ravnopravno se staraju o njima. Ukoliko oba roditelja nisu u stanju
da se staraju o svom djetetu, sud e odluitio smjetaju djeteta kod druge osobe ili u ustanovu.
Jedan roditelj koji se stara o djetetu, ili oba roditelja, moguprivremeno povjeriti na uvanje i
odgoj svoje dijete ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staratelja, ali za tomoraju imati
prethodnu saglasnost organa starateljstva. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih
rtavarata i zatite porodice sa djecom, osim to ureuje smjetaj djeteta bez roditeljskog
9
strane vjerskih zajednica i NVO-a itd.), ije tane brojke nisu utvrene, pa su podaci
nepotpuni i nepouzdani. Takoer, nedostaju i podaci o razlozima odvajanja djece od roditelja.
Takoer, odreene nejasnoe u statistikama uzrokovane su neusklaenim pravnim odredbama.
Definicija djece bez roditeljskog staranja data je u odredbama entitetskih Zakona o socijalnoj
zatiti: dijete bez roditeljskog staranja je dijete bez oba roditelja; iji su roditelji nepoznati;
naputeno od strane roditelja; ijim roditeljima su oduzeta ili sprijeena roditeljska prava.
Porodini zakoni nemaju posebnu definiciju djece bez roditeljskog staranja. Meutim, ona je
implicirana odredbama o razlozima za stavljanje djece pod starateljstvo: roditelji koji su
umrli, nestali ili nepoznati; roditelji kojima su roditeljska prava oduzeta; roditelji bez pravnog
svojstva; roditelji koji su zanemarivali dijete; roditelji su odsutni ili nisu u mogunosti da
vode redovno brigu o svojoj djeci. Dakle, ne postoji jedinstvena definicija u zakonskoj
regulativi. U ovu kategoriju spadaju i djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama
(roditelji, zbog nesreenih porodinih odnosa ili finansijskih problema, nisu u mogunosti da
obezbijede djetetu normalne uslove za odgovarajue odrastanje, te fiziki i mentalni razvoj),
te oni koji bi mogli biti privremeno odvojeni, mada ne postoji jasna razlika izmeu ove dvije
kategorije. Naime, djeca iz obje kategorije mogu biti smjetena u institucije ili u hraniteljske
porodice. Statistiki izvjetaj o socijalnoj zatiti u BiH navodi broj od oko 4 000 djece pod
starateljstvom, ali ih ne razlikuje prema vrsti starateljstva (da li od strane Centara za socijalni
rad ili fizikih lica), niti prema vrsti smjetaja. Najvei broj djece bez roditeljskog staranja
ine djeca bez oba roditelja, zatim djeca iz jednoroditeljskih porodica, veina njih su stariji po
godinama, jer su najee u ratu 1992 - 1995. godine ostala bez roditelja. Sljedea velika
kategorija su djeca naputena od svojih roditelja, i djeca koja imaju roditelje, ali su njihova
roditeljska prava ograniena iz razliitih razloga (bolest, zatvorska kazna, nedostatak
poslovne sposobnosti, rad u inostranstvu, zlostavljanje i zanemarivanje i dr.). Od posljednje
dvije kategorije, veinu ine djeca samohranih majki (koje su najee mlade ili maloljetne).
Stoga, najvei broj djece bez roditeljskog staranja su djeca iz socijalno ugroenih porodica
koja su trenutno bez roditeljskog staranja, a iji je gubitak roditeljskog staranja uzrokovan
socioekonomskim razlozima. U Federaciji BiH, oko 90% djece bez roditeljskog staranja ivi
u pet kantona: Tuzlanskom kantonu, Zeniko-dobojskom, Unsko-sanskom, Sarajevskom i
Srednjebosanskom kantonu (u ovim kantonima ukupna djeija populacija je takoer najvea).
Ne postoje indikacije o znaajnim odstupanjima brojki u odnosu na spol. Neto vie od 882
djece u BiH smjeteno je u 15 institucija za djecu bez roditeljskog staranja (14 institucija u
FBiH i jedna u RS). Za dvije institucije u Federaciji ne postoje podaci, te samim tim se
namee zakljuak da je broj djece na institucionalnom smjetaju mnogo vei. U ovom
11
izvjetaju nisu navedeni podaci o djeci smjetenoj u institucijama za djecu ometenu u razvoju
(po dvije u oba entiteta), kao ni o djeci smjetenoj u Prihvatni centar Duje, u koje se takoer u
posljednje vrijeme smjetaju djeca bez roditeljskog staranja zajedno sa odraslim (koji su tu
zbog duevnih oboljenja, loeg materijalnog stanja, zatim stara i iznemogla lica koja ne mogu
da ive sama, osobe sa invaliditetom i dr.).4 Sredinom 2008. godine transformisan je Djeiji
centar Most u Zenici, a u ovoj godini zatvoren je i Dom za djecu bez roditeljskog staranja u
Kiseljaku kod Zvornika, prije svega to nije imao adekvatne uslove za zbrinjavanje djece.
Meutim, tokom 2009. godine u Vareu, Srednjebosanski kanton, otvorena je Ustanova za
prihvat i odgoj djece Mala kola, to je u suprotnosti sa procesom deinstitucionalizacije. Od
postojeih institucija, pet su vrlo velike, sa smjetajnim kapacitetima za 100 i vie djece, a tri
institucije imaju kapacitet za smjetaj od 50 do 100 djece. Oko 80% kapaciteta ustanova je
iskoriteno, a oko 50% djece boravi u ovim institucijama due od tri godine. Najmanje 20%
djece u institucijama ostaje do punoljetstva, a neka od djece posljednjih godina kroz razliite
projekte dobijaju smjetaj i podrku i nakon 18 godina kako bi nastavili sa kolovanjem
(projekti nevladinih organizacija, SOS Djeijih sela, kua na pola puta u Sarajevu i Tuzli,
podrka mladim nakon 18 godina u okviru programa zbrinjavanja djece u Djeijem selu Selo
mira Turija, i dr.). Analizom raspoloivih podataka dolo se do zakljuka da je u posljednje
dvije godine povean broj djece u institucijama, oko 30% djece u institucijama je u dobnoj
skupini od 15 do 18 godina, a 20% djece je u dobi od 0 do 5 godina. U pravilu, sva djeca u
institucionalnom smjetaju redovno pohaaju kolu, ali je veoma mali broj djece od 2 do 5
godina ukljuen u predkolsko obrazovanje ili projekte ranog razvoja. Podaci o broju djece u
hraniteljstvu su nepotpuni, ne postoje tane evidencije u centrima za socijalni rad niti u
nadlenim ministarstvima. Prema procjenama, u Republici Srpskoj oko 80% djece bez
roditeljskog staranja smjeteno u hraniteljske porodice. Veina djece u hraniteljstvu smjetena
je kod svoje ire porodice (85% - 90%). Uporedni podaci za period od 2006. do 2010. godine
ukazuju na neznatan pad broja djece koja su smjetena u hraniteljske porodice u BiH. To bi
mogao biti rezultat injenice da su djeca, koja su roditelje izgubila u ratu i koja su odrastala u
svojim irim porodicama, u najveem broju postala su punoljetna. Stopa pohaanja kole u
ovoj kategoriji je nia, to se posebno odnosi na djecu koja ive u irim porodicama i u
ruralnim sredinama, najee zbog nedostatka nadzora i pristupanosti kolama. Prema
podacima dostavljenim od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, djeca na
smjetaju u djeija sela (SOS Djeija sela5, Djeije selo Selo mira Turija) smatraju se
smjetenim u nevladine organizacije porodinog smjetaja, odnosno hraniteljske porodice. to
se tie usvajanja djece bez roditeljskog staranja, stopa je i dalje niska: u FBiH tokom 2008. i
12
2009. godine usvojeno je 71 dijete. Najvei broj usvajanja zabiljeen je u Kantonu Sarajevo
(24), Zeniko-Dobojskom kantonu (15), Unsko-sanskom kantonu (11), Srednjebosanskom
kantonu (11) i Tuzlanskom kantonu (10).
15
dodatna podrka, uz sav teret stigme koju nose sa sobom. Stigmatizacija i odbacivanje
novoroenadi esta je kod maloljetnih majki i vrlo mladih roditelja, posebno u ruralnim
podrujima, koji se odriu svoje djece odmah po roenju. Ta djeca najee budu smjetena u
institucije, gdje nerijetko ostaju dugi niz godina. esti su sluajevi da samohrane majke ne
ele dati pristanak da djeca idu na usvojenje nego godinama odravaju povremen i povran
kontakt s njima, krijui to od okoline. Na taj nain djeci se, s jedne strane, uskrauje pravo na
ivot u porodici, a sa druge strane nita znaajno se ne deava u cilju njihovog trajnog
zbrinjavanja. Trenutno, drutvo nije u mogunosti obezbijedi sve neophodne uslove za
samostalan ivot samohranih roditelja (zaposlenje, stambeno pitanje, ostele neophodne vidove
podrke). Najvei broj naputenih beba zabiljeen je u 2009. godini kada je u institucije za
djecu u Tuzli, Sarajevu, Banja Luci i Zenici smjeteno preko 70 male djece, od ega je 50%
naputenih beba.
Diskriminacija u instucionalnom smjetaju
Djeca smjetena u institucijama ne uivaju podjednaku zatitu drave, prije svega jer
ne postoje standardi institucionalnog zbrinjavanja. Evidentirano je krenje osnovnih prava ove
djece: da uestvuju u organizovanju ivota, to obuhvata, na primjer, izbor jelovnika, odjee i
obue, mogunost da stiu osnovne ivotne vjetine, kao to je priprema hrane,
osposobljavanje za samostalni ivot, sticanje samopouzdanje i sl. Institucije osnovane i
finansirane od strane vjerskih organizacija i stranih donatora u veini sluajeva nisu dio
dravnog sistema socijalne zatite, nisu pod direktnim nadzorom vlasti i ne podnose redovne
izvjetaje o svom radu, te nije poznato koliko se kre prava djece koja su zbrinuta u njima.
Neke su procjene da je kod djece zbrinute u ove institucije zastupljen vei stepen socijalne
iskljuenosti. Djeca bez roditeljskog staranja koja borave vie godina u institucijama u
lokalnoj zajednici su stigmatizirana i nazivaju ih domcima, siroadima, esto su izvrgnuta
podsmijehu svojih vrnjaka u koli, izolirana od vrnjaka i drutva. Uzroci pojave
diskriminacije u instiucionalnom smjetaju su viestruki: velike institucije su neprilagoene
potrebama i pravima djece, da djeca dugo borave u njima, zatim nedovoljan je broj strunog
kadra za rad sa djecom, nedovoljna je informisanost i senzibilizacija javnosti o poloaju i
problemima djece bez roditeljskog staranja, prisutne su predrasude i stereotipi, izraeni su
kulturoloki i tradiconalni uticaji, siromatvo u dravi, itd.
Slika 2. Diskriminacija djece.
16
Loi ivotni uslovi ozbiljno ugroavaju uslove ivljenja djece u porodici, koli, odnose
sa vrnjacima, kao i uee u kulturnim aktivnostima. Rat, spor ekonomski oporavak,
kompleksna politika situacija, nerijeeno pitanje odrivog povratka, glavni su uzroci takvog
stanja. Nedostatak povlastica i programa zapoljavanja za mlade bez roditeljskog staranja
nakon 18 godina utie na loe njihov status i standard.
Odbor za prava djeteta UN poziva drave lanice da osiguraju uvjete u kojima siromatvo kao
takvo ne vodi do donoenja odluke o izdvajanju djeteta iz porodice i do izvanporodinog
zbrinjavanja. Preporuuje dravama lanicama da poduzmu sve potrebne mjere za podizanje
ivotnog standarda meu porodicama koje ive u siromatvu, izmeu ostalog kroz uvoenje
strategija za smanjivanje siromatva i kroz razvoj lokalne zajednice, ukljuujui i
sudjelovanje djece u tim procesima. Odbor zahtijeva od drava lanica da poveaju napore za
osiguravanje materijalne pomoi i podrke djeci i njihovim porodicam, a koje ive u socijalno
i/ili ekonomski nepovoljnijim uvjetima. Povrh toga, drave lanice trebaju osigurati da su
djeci koja ive u siromatvu omoguene i dostupne socijalne i zdravstvene usluge,
obrazovanje i odgovarajue stanovanje. 2
2 lan 27. Konvencije o pravima djeteta
20
porodice odustaju od hraniteljstva, tj. povlae svoju prijavu. Direktna posljedica ovoga je
uskraivanje prava djetetu na odrastanje u porodinom okruenju i poveavanje broja djece u
institucionalnom smjetaju.
23
a ima pojava da jedan roditelj ometa pravo drugog roditelja da posjeti dijete, iako je to u
najboljem interesu djeteta. albe od srodnika djeteta zbog krenja prava na kontakt nakon
raspada brane zajednice teko se rjeavaju u praksi. Kroz zakone se ne pridaje dovoljno
panje ovom pravu jer nema jasne definicije ni detaljnih mehanizama realizacije i zatite
prava djeteta na kontakt sa bliom rodbinom. Trenutno, mnoge sudske odluke se ne provode u
praksi. Centri za socijalni radi i sudovi, zbog uvreenog tradicionalizma, esto donose odluke
da se djeca nakon razvoda braka povjeravaju majkama, ne vodei rauna da se oboma
roditeljima da pravo na kontakte sa djetetom i uestvovanje u podizanju djeteta. Jo jedna
potekoa u ostvarivanju prava djeteta na kontakt sa roditeljima je nedostatak podataka o
roditeljima, za ta postoje razliiti razlozi: migracija stanovnita, izbjegavanje odgovornosti
prema djeci, odricanje djece zbog sklapanja novih branih zajednica i mnogi drugi.
Dodatne aktivnosti na uspostavljanju kontakta djece sa roditeljima ili srodnicima
nedovoljno su zastupljenje. Primjer dobre prakse su aktivnosti Doma za djecu iz Tuzle, koji u
posljednih nekoliko godina kontinuirano radi na pronalasku i uspostavljanju redovnog
kontakta djece sa roditeljima i njihovim srodnicima. Jedan broj roditelja nakon razvoda braka
i sklapanja nove brane zajednice naputa djecu i prekida svaki kontakt sa njima, a djeca se
smjetaju u neki od oblika javne brige, te se iz dravnih budeta pokrivaju trokovi za njihov
ivot. U veini sluajeva roditelji se ne obavezuju da izdravaju svoju djecu i u sluajevima
kada imaju dobra primanja.
ZAKLJUAK
Na teritoriji Grada Banjaluka u Centru za socijalni rad trenutno je 90 - oro
evidentirane djece bez roditeljskog staranja koja su zbrinuta u porodice, i 10 - oro djece koja
su smjetena u ustanovu socijalne zatite. Smjetaj u ustanovu socijalne zatite u sadanjoj
praksi je privremeni oblik zbrinjavanja djeteta do smjetaja u hraniteljsku porodicu ili
usvojenja djeteta, navode iz ove ustanove. Razliite su ivotne okolnosti koje dovode do
odsustva roditeljskog staranja odnosno do potrebe da se dijete zbrine u hraniteljsku porodicu.
Djeci koja su prola iskustvo zlostavljanja i zanemarivanja, naputanja, smrti roditelja,
zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu omoguie ublaavanje doivljenih traumatskih
iskustava. Tokom smjetaja djeteta vano je prepoznati i reagovati pravovremeno i adekvatno
na individualne potrebe svakog djeteta. Pored hraniteljske porodice djeci se prua podrka
25
psihologa i socijalnog radnika, a po potrebi i djeijeg psihijatra, gdje imamo izuzetno dobru
saradnju sa Centrom za mentalno zdravlje, kazala nam je Olivera Matikosa, koordinator za
saradnju s partnerima JU Centar za socijalni rad Banjaluka. Odluku o primjeni neke od mjera
zatite djece bez adekvatnog roditeljskog staranja donosi organ starateljstva na osnovu
procjene individualnih potreba djeteta i porodice, odnosno miljenja multidisciplinarnog tima.
Mjere organa starateljstva u zatiti interesa djece su stepenovane tako da se kreu od mjera
podrke porodici do mjera intervencija na promjenama u porodici. Dijete se smjeta u
hraniteljsku porodicu na osnovu miljenja strunog tima Centra za socijalni rad (socijalni
radnik, psiholog, pravnik). Ukoliko dijete nije ivotno ugroeno odnosno ukoliko nije
potrebno urgentno izdvajanje djeteta iz bioloke porodice - postupak zbrinjavanja djeteta je
postepen i ukljuuje pripremu djeteta, roditelja i hraniteljske porodice, pojanjavaju u
banjalukom Centru za socijalni rad. Obaveze Centra za socijalni rad nakon smjetaja djeteta
su praenje smjetaja i nadzor nad radom hraniteljskih porodica. U poetnom periodu od
smjetaja, porodica se obilazi najmanje jednom sedmino, a nekada i svakodnevno.
Istovremeno sa hraniteljima se radi i grupno odnosno, hranitelji imaju sastanke na svakih
petnaest dana u Porodinom savjetovalitu Centra, kae Matikosa. Dijete bez roditeljskog
staranja moe biti smjeteno u hraniteljsku porodicu odnosno ustanovu socijalne zatite ne
samo do sticanja punoljetstva ve i do povratka u sopstvenu porodicu, usvojenja, zavretka
redovnog kolovanja a najkasnije do 26 godine ivota. U hraniteljskoj porodici su tokom
smjetaja djeteta ispunjeni osnovni preduslovi za samostalan ivot a to su sticanje ivotnih i
socijalnih vjetina i obrazovanja. Za vrijeme trajanja smjetaja radi se na potpunom
osamostaljivanju djeteta, gdje dijete uz podrku hranitelja i strunog tima Centra zapoinje
samostalan ivot.
26