NATIONAL

GEOGRAPHIC

'a

I T VAII]JA

SADRZAJ
UV0D

DOBA DANA

KAKO PRENUETI UGODAJ MJESTA

116

MOIIVINA PUTOVANJIMA

IRA BL0CK: Bazigrana kreativnost

EKSTREMNA PUTOVANJA

t)l1ABIR tlPBTME

KOMPOZICUA

TEHNICKISAVJilI
SARAH L[EN: Kako

so

rso KAI] STIGNEIE

no

rso K0RISNE INF0RMACUE

motivitatillude rr

(1SVJETTJENJE NA

JIM RICHABDS0N: Kako se priptemiti

L0KACUI

ua

VREMENSKIUVJEIIIG0DISNJAD0BA

s,

rso

KAZAL0

rno

ZAHVALE

KUCI

ForocRAFra NA 5TRANAMA 2, I 3.:

Na ovoj fotografiji iz delte
Okavanga u Bocvani vidimo
geparda u potrazi za plijenom.
Kasna poslijepodnevna

svjetlost daje fotografiji

posebnu toplinu. Uvijek
pazite na odabir svjetla i doba
dana koii naibolje odgovaraju
pojedinom motivu.
chrisloner
STRANrcr: Katkad
boje i oblici o aovjeku govore
viie od njegova lica. Potra:ite
neobiine motive ili ;sprobajte
drugaiiji kut snimanja.

Na suPRorNoJ

x lt L

tiu tca

S. S. l(RANJCEVICA
INVENI ARNI BR.

'J6q

SIGNATURA
+1

c4P

t+

Pablocotra Vega

iS
Svr

voLIMo pu lovANIA

neki odlaze u daleke i

\i\Y

egzoliirtc zemlie. a tteki nd dlrJklivn.l mi(slJ u

blizini. Neki ljudi vide vole komfor luksuznih
lietovaliSta i krstarenja, a neki se vole okuiati u
divljini. Mnogi putuju kako bi obogatili svoie
Zivotno iskustvo uZivajLrii u prirodnim ljepotama
ili upoznavajuii kulturne razliiitosti sviieta. Neki
putuju kako bi se jednostar.no maknuli s mjesta i
opustili. Kakvo god putovanje bilo i bez obzira na
razloge zbog kojih putuiemo, svi iman.ro neito

ptttovanja Zelinro doniieti fotografije

mjesta koje smo posjetili, fotografije na kojima ie
biti zabiljeZeni i izgled i ugodaj tog n.rjesta, koje

zajedniiko:

ponoson ielimo pokazati dlanovitrra obitelji

i plijateljima, a za nekoliko ih godina pregledavati

kako bisrno se lakie prisjetili tih trerutaka.
No, nije lako snimiti dobru putnu fotografiiu.
Tletrali biste biti znalac u svim podrudjin.ra

[otografije /rdli snim.rti razliiile tttolive:

planinske pejzale, ravnice i pla2e; gradske i ulitne
scene;ilanove obitelji na svin.r n]oguiinl n.rjestina
kao i domaie stanovni3tvo. MoZemo snilnati
2ivotinje u prirodi, kulturne gradevine, vo2uje u
z.rbrvrronr p.rrku. cviie(r, TrakoPlo\e Pofis ie

rclik kan

sr i.jct

i rrznnlik k.ro i

rr.r5i

irrl(re.i.

U ovoj iemo knjizi istraliti neke tehniike stranc

putne fotografije plavilan odabir i uporabu filma

i/ili digitalne

opren.re; kako lto bolje saiuvati

oprenu; uporabu rasvjete i dodatno osvjetl.ienie;

ideje za sninanje u razlititin okolnostin.ra.
Govorit iemo o tome kako treba razmidljati o
fotogiafiii, kako prenijeti ugodaj mjesta koii

ielin.ro ponijeti sa sobon kudi. Fotografiia se,

kao i svaka druga rjeitina, temelji na promi$ljanju.
Savjetovat ie nas

tri

veterana fotografiie National

Geographica koji su cijeli Zivot proveli pokazu.iuii

ostatku sviicta kako izgledaju i kakav dojam
ostavljaju neki njegovi dijelovi.
Kad krenete na Put po susjedstvr.r ili diljerr
svijeta, posluiite se ovom knjigom kako biste ito
bolje rr'mjclili rl;stitu krc rtivno"l. I zaparntitc:
iz
dnbrc fotogr'.rfijc ne moTcte

'trimili

lror

el'ke ..rb,. . U lotografiji. k.r.r i tt

morate krenuti u akciiu iistralivati.

) ir

'voie
otu

Kad

z dete van,

pripremite fotoaParat

idobro otvorite oii

Arhitektura, boje, go e
p an ne u pozadin , pa
aak i ka drma na ulici
pr donose snainijem
dojmu ovoq gradica
u Meks ku.

SvAKo

Mllsro

KotE postErlMo ima svoj specifidan

izgled, osobnost i ugoda.j. Ako ielimo kvalitetne

i dugorjecne fotografije putovania. na niima
'
moraju biti zabiljeZeni svi ovi elementi - ne samo
izgled, vei i kompletan ugodaj n.rjesta. Mirisi i

zuianje rascvjetanog proljetnog wta, strahopoitovanje koje smo osjetili pri prvom pogledu na
planinu na koju sno se trebali popeti, blagi dodir
tropskog povjetarca, uzbudenje koje izaziva vtato
lomna voZnja u zabavnom parku, 5ok prilikom
prvog susreta s divljom iivotinjom ili rast adrena-

lina koji 'mo osjetili na raftingu zapienjenom

rijednom bujicom - malo je vjero.jatno da iemo
cijelog Zivota pamtiti osjeiaje koji su nas obuzi
rnali u takvim trenucima. Kako bismo ih ponovno
oZivjeli, treba.ju nam fotografije koje ie nam probuditi sjeianja i pomoii nam da i drugim ljudima
prenesemo svoje dojmove s putovanja. Stoga
prilikom snimanja moramo ne samo budno
promatrati, nego i ukljuditi svoje misli i osjeiaje.
Prvo i osnor.no pravilo: razmislite zaito ste od
svih mjesta na svijetu odabrali upravo odredeno
mjesto za snimanje. Neito vas je prir.uldo bad tom
mjestu plaZa, jahaie staze, planine, muzeji, hrana
- inate ne biste bili tamo. A kad ste vei tamo, mjesto i tamo5nja dogadanja (ili odsutnost dogadaja)
samo su jedna od stvari koje ielite snimiti. (O motivima putne fotografiie bit ie viie rijedi u osrnom
poglavlju.) No, vjeroiatno postoje mnoge osobitosti mjesta koie posjeiujete, a kojih niste ni svjesni.
Stoga se morate pripremiti, morate istraZivati.
Fotografi National Geographica velik dio vre-

mena provode u istraZivanju. Tilko moZemo bolje

razumjeti kraj u koji putujemo - o kakvom je
m.jestu rijed i koje teme moramo obraditi. eitajte

Kamo god putovali,

putniike vodide i prirudnike. PretraZite knjiinice,

uk opiti na fotografiju.

knjiZare i Internet. Raspitajte se kod prijatelja koji

su vei bili tarno. Posjetite veleposlanswo zemlje
u koju putujete i potraZite informacije korisne za
putovanje. Pronadite i temeljito prouaite sve Sto

Na ovoj slici paznju nam

moie hiti vaino.

IstraZivanjem iete uglar'nom upoznati glar.ne
znamenitosti m.jesta - kulturne spomenike, muzeje, trZnice, parkove i sliina odrediita koje ga dine

uvijek promatrajte ljude

naiin na koj h mozete

pr

vlati ruka koja prolaz

kroz Mona

L sino lice.
Kaldrma na cesti

oko ne zgrade daju

ugodaj Par za.

zaninljivom destinacijom za posjetitelie. Nemojte

se zaustaviti samo na iitanju. U kljilarama PotraZite monografije s fotografijama mjesta. Pogledajte starija izdanja NATIONAT GEocRAPHIca i drugih
iasopisa. Fotografi uglar.nom obraduju i viie od
a iz knjiga i iasopisa dobit
iete ideju za zanimljive snimke izvan utabanih
turistiikih putova. Saznat tete kako su drugi prije
vas obradili neke slavne, ali i manje poznate
lokalitete. Nije vam cilj kopirati ideje od uspjeinih
fotografa, vei steti znanja koje ie van pomoii u

glalnih znamenitosti,

Na ovoj dramatianoj sl ci

uhvaten su i ugodaj

pogled na grad La Morra

u ltalij koji se prostlre
na vrhu brda. Kako b
pog ed usmjerio Prema
gradu, fotograf le lskorlstio v nograd kojl se
pruza kroz prvi

an.

izradi vlastitih originalnih snimaka. Sigurno ste Prirnijetili da velik broj knjiga i dlanaka na svojim stra
nicama prikazuje fotografije istih lokaliteta. Priia
o Rimu bila bi nekako prazna bez Koloseun.ra ili Spa

njolskih stuba na slici. To ne znadi da moraiu biti u

svakoj prici, no uglar'nom se Pojrvlitriu u vecini
putopisnih reportaZa. Pa ipak, fotografije s istim

motivom mogu se priliino razlikovati. Profesionalni

fotografi uvi.jek se posebno trude oko poznatih
motiva jer, iskreno govoreii, ako ne moiete smisliti
nedto novo, nema previie smisla uopie troiiti snimak.

Obratite painju na fotografije razliditih autora

koji su isti rrotiv snimili pod r.azliiitim svjetlom,
u razliditin vremenskim uvjetin.ra i iz razliiitih
kutova. Za postizanje specifiinog dojna i ugodaja fotografi na fotografiju nerijetko umeiu ljude,
drveie ili neki drugi sporedni motiv. Glavni cilj
nije samo snimiti fotografiju nekog mjesta, vea
snimiti syofr fotografiju tog mjesta. Radovi
drugih rotografa tlebairr hiti potiiai zr.nitttanie
a ne naiin na koji iete
nauiiti kopirati uspjeine primjere.
Kada budete u potrazi po knjiinicama, pregledajte dto vide knjiga o fotografiji. U veiini iete
knjiZara bez problema moii satina pregledavati
knjig.'. Alo putujete u plarirr'Likrai, potralite
krjige s fotografijama planina. Alo varn je pak
odrediite pustinja, potraiite fotografije pustinje.

originalnil.r fotografija,
lnternet je bogat
izvor saznanja.

Potra:ite informacije i fotografte

mjesta koje plani-

rate posjetiti.
Dobrom pripremom

uitedjet aete
dragocjeno vrijeme
na putovanju.

Rasko!ni ornament,
poez la, proza ulomc
z Kur'ana ukraaavaju
stupove vel ke d:amije

u Heratu u Afgan stanu

Fotograf je svlesno
umetnuo :ensku f guru
kako bi se nag asla
grandioznost stupova.

Kada naidete na fotografije ko.ie vam se osobito

svidaju, paZljivo ih promotrite. Kako je fotograf

postigao odredeni efekt? Kakvo je svjetlo na fotografiji? Iz kojeg je kuta sninrljena? Koji je objektiv
upot rijebio lotograP Proui ite konrpoziciitr i
razmislite o naiinu na koji funkcionira. Nen.ta
niceg loieg u uceniu n.r tudinr primierima slikari, glazbenici i ostali um.jetnici prouiavaju
radove svojih pretl.rodnika i suvremenika. Svi
udimo na taj nadin. Cilj je proiiriti i obogatiti
vlastita saznanja kako bismo postigli glavr.ru
zadaiu dobrog fotoreportera: istaknuti neSto
neobiino u dobro poznatom ambijentu i otkiti
ne5to manje poznato ili sasvim nepoznato.
Tenel.jita priprema podrazumijeva prouiavanje literature o zeml.ji ili kraju u koji planirate
putovati. Svaka nacionalna kultura obiluje div
non poezi.jom, prozom i dramskim tekstovima,
a mozda i fLlm.kim radovima. \ko putujete u
daleke kajeve kako biste upoznali tradicionalar.r
nadin livota tamoSnjeg stanovniStva, proditajte
pokoju knjigu l.tmoinjeg isLaknutiieg autora

ili antropoloike tekstove koji opisuju niihovu

kulturu i narodne obiia.je. Osobito potraiite

Prvi pogled na ove

fiine kupole Svetog

Vasilla u sleaanle nam
doz va Moskvu. Fotograf
se pos uZio malom
brz nom zatvaraaa pr
spec

noanom sniman.lu itako

lagano zamutio obr se
zena u ietnji trgom,

ito

le pojaialo dojam velike

hladnoae

tekstove koji opisuju usmenu preda.ju, legende

poviiest. Ako ste upisani u neku dobru knjiZnicu,

moida iete u njoj pronati sve relevantne infor
macije. Ne snalazite li se sami, potraZite pomoi
knjiZniiara - znat ie vas uputiti i u druge krjiZnice. Proudavanje nacionalne knjilevnosti zemlje
koju se spremate posjetiti vjerojatno je najzabav-

niji nadin za provodenje vremena u idiekivanju

putovanja. Osim toga, duhovno ie vas obogatiti,
za razliku od uobiiajene potrage >gdje se 3to

nalaziu. KrjiZevnost var.n daje priliku da zavirite

u sanu dusu mjesta i upozr.tate svjetonazor tog

kaja ili kulturnog podneblia. Bol;e iete razunjeti

njihov nadir.r mi$ljenja, shvatit iete iemu pridaju
osobitu vainost i lakSe tete znati prePoznati i
objasniti njihove emocionalne reakcije, obidaje
i podrijetto tih obiiaja. Upoznat iete i niihov
odnos prema samima sebi i svojoj poviresti, ito
se katkad moZe drastidno razlikovati od onoga
ito ste nekot udili u ikoli.

Vrlo je vaZno razumjeti obiiaje i tradicijuPrije svega, ne ielite ispasti nepristojni ili nekoga
uvrijediti, a teiko je intuitivno, bez prethodnog
priprem iu.enja. zna i (to je prihr a tijir o. aLo
"e
te i ir.rformirate, lakie iete "azumjeti neke postupke pri prvom susretu ili kod upoznavanja koji vam
se mogu uiiniti nejasnima ili iak zastraiuiuiima.
Navest iu prirnjer kada sam pri.je nr.rogo godina radio u juznont Sudattt u plemenu imetra
Nueri. Odm.rh 5dm prinrijelio da sr itn,r o*im
maloj djeci nedostaju dva donja prednja zuba i
pitao sam se koji je tome razlog. ledan od starijih
pripadnika plemena objasnio mi je da se zubi
uklanjaju djeci u dobi kad im narastu trajni zubi.
Taj zahrat stariji sveienik obavlja noZen. To je
inade obiljeije plemena Nueri i obidaj seie dubo
ko u pro$lost te bi, po njihovom midljenju, bilo
vrlo loie kad bi odrasla osoba joS uvijek imala
L

rr-'.1'l

Za snimanje portreta

ovog stra:ara pred

Buck nghamskoffl

fotografk nla le
upotrileb a te eobjekt v.
pa aaom

Tamna pozadine

dodatno ist ie kac gu

koja dom n ra kadrom.

ta dva zuba.
Najeiio sam se od same pomisli da mi netko
nesteriliziranim orudem iupa zube iz vilice i to
bez ikakvog anestetika. Bolni postupak kroz koji
su svi morali proii uiinio mi se glupin i suviSnim. Kasnije, kad sam se vratio kuti, rnalo sam

i.tra/i!ao ra trebao.am Io uciniliprije puto!a

nja) i otkrio vrlo praktitan razlog za vadenje
prednjih zubi. Obitaj koji sam smatrao pomalo
suludin.r osakaiivanjem bio je duboko ukorije-

njen u borbu ld op(lanak is vremenom ie, poput

veiine obiiaja, iz potrebe pre3ao u dio tradicije.
Za Nuere je tetanus i prateie grtenje vilice bio
bolest s kojor.r.r su se najieiie susretali. Rupa u
zubima kroz koju se moZe gurnuti hrana u usta
nogla je biti kljud iivota ili smrti.
Kada stignete na odrediite, pokuiajte biti ito
otroreniji zr Irove dojmore i z.rpiiite.roie impre
sije. (Na putovanju je biljelnica jedno od osnovnih pomagala svakog fotografa.) Kako se osjeiate
kada prvi put ugledate svoje odrediSte kroz prozor zrakoplova, kada se napokon ukaZe iza zavoja

KGZ
ourzNtcn s s KrABrGvrbA

ZAGFEB

ZAPOLFKO

brodom pribliZavate nekom dalekorr

otoku? Sro ie van.r prvo privuii pogled? Sto
odr.nah zapaZate? Miris? Vruiinu ili l. adnoiu?
BljeStavo sunievo svjetlo? Maglu koja na sve baca
veo tajanstvenosti? Natin na koji ljudi prolaze
pored vas? Njihova odjeia? Upamtite te detalje,
o cemu god 'e r.rdilo. Prt i doirm rteFrocierliir ie
poti.ai krcativnoi interPretJciii i po sroioi i<
definiciji rreponovljiv. Vidieli \le tu rnie5to rra
siikama, iitali ste o njemu. Sada kad ste napokon

ili kada

Ponesite sa soborn

biljeznicu koja moze

stati utorbusfotoaparatom i zaPisuite
sto sve zelite snirniti
I

ito vei jeste.

Kad pokrilete vetlnu

motiva, teze fete se

prisjetiti sto joi
rirorate odraditi.

se

tamo, ukljutite sva osjetila.

Dolazak na odrediite ne znadi i kraj istraZivaikog rada. U predvorju hotela vierojatr.ro iete pronaci broiure o razlicitim lokalrrim znlmeriloslima i izletnidkim turama. Proutite ih kad se
vratite u sobu. Posjetite turistidki ured i pogledate
njihoru ponudu, it.rformacije i letke, te se opskrbite dobrin.r zen-rljovidom, Potralite razglednice
u suvenirnici. Kao i krjige koje ste pregledavali
kod kuie, i razglednice ie vam otkiti glavne
znamenitosti tog kraja, a moZda posluiiti i kao
irr'piraciir za <ttimanie. R.rzgovaraite recepcio-

'

naron.r, liftbojem, blagajnicar.na, policajcima,

konobarima svima koji su dolnaii i koji imaju
vremelra odgovarati na vada pitanja. Pitajte ih dto
im se najviie svida u niihovom n.rjestu i okolici.
U razgovoru s lokalnim stanovniitvom moZete
otkriti manje poznate, a ipak vrlo zanirnljive de-

talje na koja netete naiii u knjigama i dlancima.

eime se najviie ponose u svom gradu, selu ili
naselju? Po temu je to mjesto za njih posebno?
Il isn O 1ll a PtlnO vi.e o 5\ om
DomACe
'lanO\
mjestu nego Sto ie autori turistiikih vodida ikada
znati. Vad .je cilj nauditi ito viSe i jednostavno se
stopiti s okolir.ron.r. U protivnon, neiete znati ito
trebate snimiti ni kako to naibolie prikazati.
Dok budete istralivali i priie i posliie dolaska na odredi(te - uviiek vodite biljeske. Organizirajte ih u kategoriie: pregled pejzaZa i gradski}r

motiva; jutarnje, dnevne i veiernje aktivllosti;

vaZne gtadevine, sporrenici, trgovi

i ostale

znan-renitosti; ekonomska i ilruiNena zbivanja.

I'upi' bi trel'.ro lritiodrlu v.r'ih zrttim.rtti.t i
.,klorrost i. Al<o zelite nr1'r.rvit i solidlrr prrtopi.ri
prilog, morate otrraditi osnove: izglecl mjesra,
opis prirode iprikaz druitvenog livota. U svakoj
navedenoj kategoriji istal(nite Sto vam se osobitcr
svida. Molete se pozabaviti samo nekon od
uvih katcgoriia. ll sr.rlorr .lucaiu. popis.e
vam pomoii osobito ako putujete u nekoliho
lazliditih mjesra i nemate previie vremena.
Kada budete organiziraJi biljeike, pohuiajte
osmisliti tenru cijelog prLtovanja ili pojedinih
etapa. Bit ie varrl lakie ako br,rdete imali unapri
ied clefiniran cilj - sar.ni sebi odredite zadirtak.
On moie biti opienit iobuhvaiati pomalo od
svega dto grad nudi, na prirnjer >C)vdje san.t
kako bih napravio pritu o Parizr.r<, ili odredeniji
poput >Ovdje sam kako bih napravio pritu o
parilkin kafiiima na Lijevoj obalin. Bez teme ili
barem ideje lako biste rnogli odlutati zavedeni
obil.jem privlainih fotografskih notiva. Kad
.liSDenro n.r tteko ttovo ntie'lo.
ttattt ie tl,'r0
"vc
i drugaiije, zanimljivo. Sva osjetila postaju izoStrena, prinjeiujemo detalje pored hoiih bisno
hod kuie proili bez zaustavljanja. Htjeli bismo
snimiti sve, no za to najieiie nemamo dovoljno
vrer.nena. C)dredivanje teme i poitivar.rje plana
ponoii te vam u ostvarivanju zadanog cilja
i sto kvalitetnije iskoriitenom vremenu.

lzidite van. Jedini natin da otkrijete iivotr.ri

tcn-rpo nekog mjesta i pronadete dobre motive
jrrt da .ve to i .artti isku(.rte. \eka mjesta. o'o
bito u krajevima s toplom klimom,livahna sn
vei od r anog jutra pa sve do kasno naveder. No,
oko podneva sve se umjri. Usra.ite rano i lijeZite
kasno. Idete li na izlet za koji je polazak iz hotela
ili s broda dogovoren za devet sati, ustanite prije
zore. Proivrljajte uokolo i upoznajte nove ljude.
.\ko izlet tr..rje 'rm,, do ru.'krt. netrt,'itt se vraliti

NA 5LlEDEi

N,r

srRAN

{AMA:

Kako b sn mio ovog

m adog pastira u skoku
s Leda b vola, fotograf je
morao upotrjebiti ve ku
brz nu zatvarata.
Fotografrla je sn m lena
na rjec Turag u Bangladeiu. Obratite pa:nlu
na polo:al sublekta

fotograf ga le smjest o
zvan samog sTed
kadra

ita

tom gruperr u hotcl nego pliickajte kraj poslijepodnevne turc. Ostanite do sumral(a, do hotela
se rroZete vratiti i taksijenr. Svalii slobodni tre
nutak iskoristite za istraiivanje i pronalaienje
novih kadrova. Ukazat te viun se nove nogtlcnosti i svaki trenutak vide dodatno ie obogatiti

Nove jude najlakie

tete upoznati ako se

izgubite. Nemojte biti
srame7ljivi: tko Pita,
ne skita.

vaie iskustvo.
Izgubite se. Lutajte ulidican.ra. Siednitc u lir
kalni kalii i pror.r.ratrajte Zivot na ulici. Nenojte
,'bjedo. ati rr r(\l.rJn jm.t koic I'o.ir( uiLnnrno
lu ri.ti, vt c l,rmo $tli( \ idilc dorrrr!e \l.rrlo\ rrii
tvo. Jednostavno krenite u letnju i vidite gdje
ie vas put odvestj. Pogledajte iza ugla, zavirite

pada svjetlo, orao kojj se obrudava s visine ili

zirgrljeni par ne moZete dulje zadr2ati na mjc'stu.
l'onaiajte se kao da ste u Iovu - kad napustite
rnje l,'goriitc. budilr nJ oPrelu i \prcrllnizJ \ni

rnanje svega Sto naide.

Osigurajte si dovoljno vremena za fotografi
ranje. Kao i svaki drugi dobro obavljen posao,

svaki kutak. Odnraknite se od gor.nile. Shvaticr

sam tla je bolje otlnraknuti se od turista itnlistitkih lohacija, dalje od svega poznatog i uclobr-r

/i\i'lnonr rilmrr
a osjetila ie van se izoitriti. Lakie

rr,'g. I akic cete se 1'rillgo,lili

tog m.jesta,

iete uoditi zanimljive delalie.

Uvijek nosite fotoaparat sa sobom i driite oii
iironr olvorene. Slutajnost igra vrlo vaZnu ulogn
u putopisnoj forografiji Uvi.iek morate biti
sprelr.ni z-a snimanie jer nikad ne zrr:rte ito vas

mole doiekati na sLiedeiem koraku. Koliko vam

se puta dogodilo da ugledate nesto ito bi mo8la
biti dobra fotografija, ali osv.jetljenje nije bilo
dobro, bilo je premalo ili previde ljudi pa ste se
morali vratiti kasnije kad su okolnosti bili
povoljnije. No nekad van se noZe i posreiiti.
Ponekaci u pravom trenutku naidete na pravu
situaciju. Ali ako ste zaboravili fotoaparat, po
troiili fih.n ili karticu r.ra digitalnom fotoaParatu,
al<o norate prekopati torbu dok pronadete odgovarajuii objektiv, dok se uspijete snaii, trenu
tak bi van.r mogao pobjeii. Neobitne situaci.je
dogadaju se bilo da je riied uliinoj fotografiii,
5nirnrnju priro,le ili lulttrrnih zn.rmetritosli
Planine, drveie, spomenici i sliini statiini
motivi ne n.togu nikamo pobjeii, no detalie koji
daju poseban zadin

lotografiji natin

na koji

lii'alitetna fotografiia iziskuje predanost, vrijene

i cnergiju. Najiedci problem danadnjih putovanja
icst prenatrpanost raspoteda ugovoteni izleti,

Bil teksaik h ravn ca lest

u velikom otvorenom

,1,'grdrnj.r. oblo.i. PulovJnje ie ugl.tvnont ograrli

Zato le fotograf ovom

kaubolu na konju dao

icno vremenon.r,

a Zelja da

vidimo ito

viSe

ne-

Vodidi na putovanjima rijetko planiraju

vrijene za ozbiljnije snimanje. Morat iete ga sani
plonaii. Moida ie van.r to bolje polazitj za rukom
.rlio za svaki dan na putovan.iu odreditc vrijeme za
rrinanje. Znat iete kacl je vrijeme za rad i neiete
rkrii u napast da se ulijenite i kalete: )Sutra iu.<
SLrtra ie moida padati kiia. Ne odgadajte.
7-apamtite prvi clojam koji je na vas ostavilo
rcko mjesto i pokuia.jte zanisliti kako ga prenijeti
LrtaZiva.

pog edu i vedrom nebu

dovollno prostora za
ga op Ve ka brzlna
zatvaraia zauslav a je
konja u raskoraku

rokokutnl snimak ov h
bogato kost m ranih
maski otvara nam pogled

i na komadia venec lan

ske arhitekture I mokrLl

karnenitu ulicu, Sto na

fotografj
spec

ne

stvara

fiian ugodaj koli

b moqao

se

postiai

norma nim sn mkom.

na fotografiju. Raznislite

kojin

biste prid.ievinra

prijatelju opisali to mjesto i osjecaje koje

pobuduje. Pridjevi de van.r pomoii u osmillja
vanju pristupa motir.'u - hoiete li uporrijebiti
iirokokutni otrjektiv ili teleobjektiv, koji kut
najbolje odgovar a, kakvo je svjetlo najprikladnije,
itd. Pa ipak, tehnika ne iini dobru fotografiju

'Ib je samo orude koje van ponale u prenoienjtt

leke predodlbe na fotografiju. Ako n.roZete pre
poznati specifi ian ugodaj nrjesta, kon.rpozicijska
rjedenja i tehnidka oprema pomoii ie vam u nje-

govom prenoienju na fotografijtt. No, sve poiinje

sa stvaranjem predodibe. To je doZivljal mjesta

Iioji ielite

sa sobon.r

ponijeti kuii.

IRA BLOCK
Razigrana kreativnost

IRA BLocK ForocRAF Jt

National Geographica
klasidnog stila, velemajstor
u svim podrui.jima fotografije, bilo da se radi o
snimanju pejzala, ljudi,
umjetniikih djela ili
slolenih koncepata. Sve je

joi dok je bio tinejdier u Brookly'nu, kada su

on i njegov otac u podrumn
podelo

obirel,ske kude napravili

tamnu komoru, >Uiivao
sam radeii u toj maloj tamnoj komori, promatrajuii kako nastaju slike<, prisjetio se. >Za nene
je to bilo poput iarolije.<
>Fotografijaje bila divan hobi, no filmovi,
razvijad i papir brzo su nadma5ili moja noviana
sredstva. ]edini naiin da se nastavim baviti fotografijom bio je da ih pokuiam prodati - snimao
sam susjede i prodavao im fotografije. Ljudi su
ih uistinu kupovali.<
Block je bio veliki zaljubljenik. Poslije Skole
ivikendom radio bi kao pomagai u nriesnom
foto.studiju. Ka<niie je radio za novine na
Sveudili5tu u Wisconsinn.
>Poieo sam kao fotograf na sportskin dogadanjima. Tamo bi uvijek bili reporteri iz lokalnih

listova i s radija pa satr se s njima hrzo sprijatcliio. Uskoro sam se zaposlio na pola radnog vremer.ra u

listu State lournal. Stekao sam veliko

iskustvo fotografirajuii za novine. Njihovi su

lra Block (lijevo) najstor

le fotografije zahtjevnih
motiva poput ove litice
kola se uzdi2e nad
Mesom Verde u

Koloradu. Block je otvor

zaslona drzao otvo.enim

od tri mlnute dok su

on i njegov pomoanik
obojili kadar dodatnim
bljeska icama. Konatni je

fotografi bili izwsni i puno su me toga nautili.

Dobio bih zadatak, iziurio van, snimio materijal,
vratio se natrag u redakciju, razvio film i odabrao

rezultat fotografija koja

ostdvlja dojam bogate
povLlestl ovog mjesta.

Odmah bih vidio Sto sam napravio dobro, a ito

loie. Povratna informacija brzo bi usli.iedila, bila
je ro sjajna vjeZba. Bilo je to u vrijeme Vijetnamskog rata i materijali za pridu stizali su sa svih

viSe

fotografije i tato

dva do

tri puta dnevno.

strana.(

Block se kasnije vratio u New York i radio kao

vanjski suradnik za Sport lllustrated\ druge iasopise. Poput mnogih mladih fotografa i on je bacio

oko na Natioral Geographic. Nije trebao dugo

iekati na susret s Robertom H. Gilkom, urednikom

ibtografi .je National Geographica.
>Clospodin Gilka dao mi je film kako bih snimio
sirkupljanje bizona u Mor.rtani - htio je vidjeti 5to
llrogu rapraviti. Prelpostavliam da sam obavio
dobar posao jcr mi jc poieo davati z.adatke za
i4rorH, djedji dasopis National Geograpirica, kao i za
knliini ocljel. 1977. godine radio sam na priii o
kontirentskom pragu, s kojom su do tada imali
I'roL,lenrc. Uveo .arn no\ i pri\tup tr.-rgajuci za
rrcobiinosliml,.r ne 5.lrno / ocekivalrim.
ZaStitni znak Blockove suradnje s Nationll Geographicorn oduvijek je bio naglaiavanje neobitnog.
I'roiao je sve, od Sjevernog pola do bespuia ALrstraI ie. kro i derelLe drugih dlzara. U .r irtt svniim
pritama Block donosi jedinstvene fotografije, no i
kod njega je pofetak rada na novon projektu isti
kao i kod svih - poiinje priprernon.r i istra2ivanjem.
,Prvo proudim zemljovid kako bih stekao
predodZbu o kaju i upoznao se s njegovirn osobitostima. Zatim pretraZujem knjige i iasopise, dobivarn osjeiaj o izgledu tog rrjesta. Molam vidjeti
tbtografi.je - u opisivanju mjesta pisci se dosta slo
bodno sluie razlititin epitetima, koji se ponekad i
razilaze od stvarnog stan.ja. Prije nego Sto stignete
rra oJredi(tc. ve( bislc lrebaliporlJvati njegove
osobitosti te odrecliti koji su vaii razlozi za pniu
upravo o tom mjestu, kao i definirati kljuine elen.rente

buduie priie.<

>Kada stignete, dobro obratite painju na sve oko

sebe. eak i na r.rajsitnije detalje. O ljudima mnogo

govori njihov naiin odijevanja. Osoba odjevcna u

lelernu odjeiu govori.jedno, a netko sluZbeno
odjeven neito sasvim drugo. Upoznate li se s razli;itirrr eclr lrirna i lokalninr dogadanjin:a. steci cere
bogat i raznolik uvid u tamoinje stanovniitvo.u
>Svih ovih godina otkad radim za National Geographic primijetio sam neSto vrlo neobiino. Sve je
teie snimiti ljude u SAD-u, a odnedamo i u zemljama Zapadne Europe. Ljudi su cijelo vrijeme u

Ovu

fotografju motaaa

cigara u Puerto Ricu B ock

je snrmro u prostorij osv jetllenoj f uorescentnrrn
svjetlom, no dobru je
izvedbu boje postigao
uporabom fitra i male
dodatne bljeska ice.
Covlekov osmijeh i cigara
u zubima alne fotograflju
za pamtenje

mak velike prostornosti. No, DaS vid i rnozak funkcio-

niraju drugatije od filma. Sirokokutni objektivi umanjuju pa obidno dobijete krupan i dosadan snimak na
kojem se niSta ne istide. Treba vam ivrsto uporidle,
neito ito ie dati teZinu pejzaZu i odrediti sredisntu
toiku. Nemojte se zadovoljiti onim Sto najprije ugledate. Pailjivo razradite prizor. Vratite se kasnije kad
bude bolje wjedo.Isprobajte razlidite kutove, razlidite
objektive. Unesite u kadar svoj doiivlja.j prostora.
Dobra fotografija podrazumijeva temel.jit rad.<
Nagrada za rad nisu samo fotografije koje je Block

snimio na dnu oceana, na planinskim vrhuncima, u

gradovlma, selima, laboratorijima i rvornicama. Rijei
je o netem sasvim osobnom: >Najdraii su mi zadaci
na kojima upoznajem nove zanimljive ljude. Susreti s
razliiitim kulturama - u civilizacijskom ili intelektualnom smislu - osobito me fascir. raju. Iz takvih se
situacija uvijek neito nauii. Vraiate se kuii obogaieni
nekim novim iskustvom.

Bljeskalica s toplim
fiitrom kojl oponaia

volframovu Zarulju
osvletljava kormilarnicu
i lovca na rakove u
okolicl Florida Keysa
u zoru.

* gledaju televizor ili su za radunalom,

ili u trgovadkim centrima. )ako pulo wemena
provodim nastojeii dokutili kad ie biti vani i nedto
raditi, ili se.jednostavno druZiti s drugim ljudima.<
zatvorenom

Za Blocka fotografiranje sa sobom uvijek nosi

jednak izazov: >Kako snimiti fotografiju koja
izgleda zanimljivo i dinamidno, a istovremeno ne
nanriava cjelovirost subjekta? Za to vam je

potrebno dobro poznavanje opreme i razumijevanje moguinosti koje vam nudi odabir wjetla.
i najvaZnije od svega, morate razmisliti o tome
kakva je narav subjeka na fotografiji i ito njome

lelite poruiiti.

Sve

mora biti podredeno karakte-

ristikama prostora koji snimate - svjedo koie ste

uhvatili, wemenske prilike, kompozicija, kut sni
manja

bad sve.

>Kada ugleda privladan prizor, veiina l.judi

odmah Zeli snimiti ono Sto vide, dirokokutni sni

;l.:.

-;L

..

:g

Uvrlr,K posro)r DvoJr,t. Htjeli biste ponijeti dovoljno opreme za razliiite situacije na koje molete
naiii, no ne Zelite se zatrpati do te mjere da vam
prtljaga postane teret i putem vas usporava. AIo
se kreiete izvan uobiiajenih putova, moida ne-

tete moii lako nabaviti baterije, filmove ili me

morijske kartice, stoga ih ponesite dovoljno za
cijelo putovanje. Al(o koristite bateri.ie koje se
mogu ponovo puniti, trebat ie van struja. U
nekim ie vam zemljan.ra zbog drugaiije voltaZe
u utianicama trebati transformator, a obavezno
ponesite adapter za utiinicu. Ako vam se neito od
opreme pokrari. ne\ete to moci popr.tviti..toga
ponesite barem jedan rezervni fotoaparat. Ako
vas odekuje mnogo pjeSaienja, sve iete to norati
stalno nositi sa sobom. Al<o vozite, ili idete na
krstarenje, ili pak imate nosaie, ipak iete svaki
put morati skupiti i ponijeti svoiu opremu od
zrakoplova do hotelske sobe i natrag. PaZljivo planirajte Sto iete ponijeti kako biste postigli ravnoteiu izmedu onoga 3to vam je r.reophodno i
nepotrebnog gomilanja tereta.
Prije nekoliko godina moja je prtljaga u jednom trenutku dosegnula trinaest kovtega punih
opreme, Imao sam dodatna kuii$ta, mnoStvo
objektiva, stativ, nekoliko stotina rola filma, kutije
s baterijama, sr''jetla, postol.ia za sietla, reflektore,

raspriivate svjetla, aparat za daljinsko okidan.je,

kablove i ne znam ito sve ne. Putovao sam u neka

prilicno pu'ra podruaja pa .am nosio ipn.u

pomoc. plinsko kuhrlo. vrecu 7r )pa!dnje.
proiistai vode, suhu hranu za svaki sludaj i ne$to

odjeie. Sano drZanje svega toga na okupu bila je

Prev

prava noina nora. Na sr-u sreiu, sve napredr.rija

tehnologija i sve veie iskustvo sada mi omoguiuju

postignem bolje rezultate s man;e oprene.

Primjerice, nekoi veiina zoomova nije imala do

cia

yoljnu odtrinu kao objektivi s fiksnom Zari5nom

cluljinom. Danas su puno precizr.iji i jednim te
istin zoomom moiete sninati ono za 5to su vam
prije trebale tri ili ietiri ob.jektiva s fiksnom Zari$-

duljinom. Kako biste se odluiili za prar'-u

opremu, morate znati o kakvom se putovanju radi
non.r

ie stvari. Fotograf

m Brandenburg lames
Stanfie d pokuiavaju
sakupiti koviege kutije
s opremom u pekinikoj

zrainoj uci. Ako n ste

profes ona n fotograf i
ne treba vam ba< to ko
opreme, pokuialte svoju
pft jagu ograniaiti na
podnoi jivu koliiinu.

i koji je vai zadatak. Opet se vraiamo na dobru pripre

n.ru i istraZivanje. Za safari u Africi, trebat ie vam veliki

teleobjektivi za snimanje Zivotinja s veie udaljenosti.

Veliki objektivi podrazumi.jevaju i uporabu stativa,
a neophodni su za snimanje pri slabon svjedu s malom brzinom zatvaraia. Za ronjenje, trebat ie vam
podvodno kuii3te, a ako snimate u peiini, dodatna
rasvjeta. Odredene okolnosti podrazumijevaju odredenu oprenu, stoga paZljivo isplanir a.jte $to iete sninati
kako biste poni.jeli ono ito ie vam omoguiiti dobro
obavljen zadatak. Ovim ien.ro se detaljnije baviti u
poglavlju Motivi na putovanjina. Sada iemo reii

neholito rijeti o osnovan.ra, o opremi bez

kenuti na put pod

da
iele
snimati neke >nor
uvjeton
motive
te ne lelite nositi
malne<
jedne
torbe nornalne
vi5e od
velidine. Nemojte se preopteretiti
teiko je stalno biti u pokreru

koje ne smijete

:rko vas rnudi bol u ledima.

Prvoklasn vrhunsk
opremljen 35 ffri me-

tarsk

SLR

fotoaparat

poput ovoq Nikona F6

(na s ci gore) mo:e se
kor stiti s ve ikim izborom objekt

va

ostalih

dodataka, a oprem len

je iautomatiziran m i
manua nim nared-

bama, ugraden m
mehan zmom za
premotavanje filfira,

kao mnoitvom
drugih performans

Veiina profesionalnih fotografa

putuje s 35-n.rilimetarskim SLR foto
aparatom (aparat koji koristi istu leiu za
gledalrje i snimanje) i/ili SLR digitalnir.n fotoaparatom.
Informacije u ovom poglavlju odnose se na takve
fotoaparate, no mogu se prirnijeniti i na fotoaparate
clrugih filmskih formata i na druge tipove digitalne
fotoaparate. Nemojte se zabrinjavati ako nemate sve
od navedenog ili ako morate putovati s vrlo nalo
opreme. Nije valno ito od opreme imate, vei kako se
njon.re sluZite. Oprema neie sana snimiti dobru foto
grafiju, nego vi. Mnoge sjajne fotografije snimljene su
s

ninimalnour opremom.

Sto ponijeti
Ku(iita fotoaparata
Danainji su fotoaparati sofisticirani, ali i izdrZljivi, pa
ie vam za veiinu putovanja biti dovoljno jedno
kuiiSte. Veiina profesionalnih fotografa sluZi se SLR
fotoaparatima zbog dostupnosti iirokog spektra razli

.itih objektiva i dodataka, kao i zbog iinjenice da s tim

lirtoaparatima uvijek fotografija izgleda bai onako
lako ste je vidjeli u traiilu. Neki vi5e vole fotoaparate s
Laljinomjerom. Odaberite fotoaparat koji vama osobno
njviie odgovara i koji te snimanje uiiniti Sto jedno
,tavnijim. Ako putujete u daleke krajeve za svaki sluiaj

.ohorn po ne.ite jo' jedno k u< iitc.

Vrhunski 35-milimetarski SLR fotoaparati s filmom
rmaju fantastidne karakteristike i brojne funkcije, no,
, rsin ako zaista bez svega toga ne molete, mogli bi
.,

anr predstavljati nepotreban troiak i teret. Naine,

'
r.lkvi su fotoaparati uglavnonr teZi od sliinil.r, malo
.kron-rni.jih tbtoaparata u ponudi najpoznatijih
lrroiz-vodaia. Imaju veiinu zajednidkih karakteristika.
l{aznislite o tone Sto vaS fotoaparat obavezno ntota
nr,rti te potra/ite onaj koji i'punjata te uvjet,..

Veiina digitalDih SLR foto

,rparata

ina

svoje parnjake medu

orodelima s filmom. Ako imate

lsti model digitalnog fotoaparata
lotoaparata s filmom istog pro
izvodaia, vjerojatno tete moti
l.oristiti iste objektive, a i rukolanje se neie previie razlikovati.

\eki nranji i jeftiniji digitalni

lbtoaparati dosta su zgodni, a
zbog velike automatiziranosti

sliini

naprednim idiot-fotoaparatina. Na njima ne

rloZete mijenjati objektive, a postojeci objektiv moida
ncr.na dovoljnu oitrinu, osobito ako ukljudite elekrrrrniiki (optiiki) zoom. S veiinom takvih fotoaparata
ne moZete koristiti samostalnu bljeskalicu, vef samo

sLr

Lrgradenu koja nema dovoljne rnogucnosti podeSenja.

Zbog rnalih din.renzija, digitalni zapis ovakvih fotoapar'.rta ne moie pol.rraniti veiu kolidinr.r podataka kao
z.rpis velikitr aparata. Ako snimate za web stranice ili
,,biteljski albun neki od tih manjih fotoaparata bit ae
.,rsvinr dovoljan. Ako pak Zelite bolju kvalitetu slika
ra kojirna joi treba dodatno raditi ili napraviti ispis
. c'iih dimenzija, v.jerojahro iete morati posegnuti za
igitalnirrr fotoaparatorr profesionalnog profi 1a.
I

Drug najboj u ponud

d g ta nih fotoaparata

canon jest ovaj model

EO5 20D (qore) koji

pru:a

rok spektar

moguanost uz nizu
c jenu. Nedostatak u
odnosu na pryu klasu

je manja razluaivost
zapisa zbog manj,.9

broia meqapik5ela.

rilFffi
Ako vam se zaprlja
objektiv, a nemate
pri ruci maramice za
aistenje, posluzile
se rubom majice.
Prije provjerite

je li aista.

Koji god fotoaparat odabrali, prije odlaska na

sa sr im njegovirn
funkcijama i nadinom rada. Alco planirate kupovinu novog fotoaparata, ne iekajte posljednji tre
nutak. Posvetite dovoljno vremena za upoznava
nje sa svakim gunbom i navigacijskim gumborr
rbirac ' i njihoronr funkcijam.r. Na vecini modernih fotoaparata navigacijski gun-rb se nalazi
odmah pored gumba zatvaraia kojim se podeiava otvor za razliku od starijih nrodela na
kojima se otvor regulirao na objektivu. Treba
se naviknuti na novi poloiaj gumba kako biste
automatski znali na koju ga stranu pomakluti za
poveianje ili smanjenje otvora zaslona. Pazite da
vam se ne dogodi da se nadete pred prekrasnim
prizorom, a da dragocjeno vrijeme troiite na
proutavanje nove opreme. Trenutci koje Zelite
zabiljcTiti uglavnom .u vrlo prolazni.

putorrnje dobr.r.e upoznajte

0hjektivi
liao Sto sam vei spomenuo, moderni zoomovi
rnaju gotovo.jednaku optiiku kvalitetu kao i
,rbjektivi s fiksnom iari6nom duljinom, tako da
rl veiinu snimanja i uobidajene motive moZete
lioristiti samo dva objektiva. Na primjer: 35 mi
limetarskim fotoaparatom sa zoomom od 17 35
nrn.t moZete snimati kao sa srednjim do Jiroko
liutnim objektivom, a zoom od 80 200 nn.r
I'oliriva podrudje snimanja od kratkog do sredrjeg teleobjektiva. Upan.rtite da isti objektiv na

,:ciniSl R digirrlrrih lotoaparalr povecava

,rriinu duljinu za 1,5-1,6 puta. Thko 17-milimerokokutnim oblekt vom mo:emo snimiti i okolinu u kojoj se subjekt na az tako
)olaaat do, vjaj mjesta na fotografj . Ekstremni i rokokutn objektiv poput ovoq
4-milimetarskog na slici dobr su za snimanje u uskom prostoru.

Robedcapuro

tarski obiektiv postaje 27-milimetarski, a 200

nn postaje 320 mn.r. Neki noviji rnodeli nadoknadili su ovaj propust i snimaju kao i 35 n.rilinetarski filrn. Zavirite u upute koje ste dobili
uz digitalni fotoaparat i provjerite r.r koju kate
gori.ju spada.

Kod odabira objektiva bitan faktor je i brzi

na, odnosno naksimalni otvor zaslona. U pravilu, Sto je veti maksimalni otvor, to je ob.jektiv
veii, teii, a i skuplji. Ako imate brz objektiv
(f/2,8 za zoom) imat tete kvalitetnije fotografije
u zatvorenom prostoru ili pri slabom svjetlu.

Portrete le nalboilesnimati sa Zarisnoffr dulinom od 35 mm li vie,kaosaovim

zoomom izdignutog ruba (24-85 mm, f/2,8). Veca :ariina du jina izdu:uje pa ljudi na
fotografjama zg edalu privainile. os m toga, sLrbjekt neae zgledati previie nableno.

Al.o oeekujete rld Lr orakr im okolnostima,

dodatni troiak i teret mogli bi vam se isplatiti.
Samo.jedan korak otvora zaslona (fsfop) iini
razliku izmedu fotografije i propuitene prilike.
Ako na putovanje ponesete dva zoorra poput
ovih o kojima sno upravo govorili, bit iete
uskraieni za ekstremni $irokokutni objektiv i

Kratk i srednli te eobjektiv poput ovog na sl ci (280-200 mm, f/2,8) iria sjajan doseg
fotografje, pr rode c jeli niz razliait h terna. Fotografija afriakog
bivo a snimljena je 600-m metarskim objektivom.
za sn manje ulane
N sam se

takozvar.ri norlr.ralni objektiv (50-milimetarski kod

fotoaparata s 35-milimetarskin.r filnoni) ili veliki

teleob.jektiv AJro znate da iete raditi u skudenom
prostoru, moZda Zelite upotpuniti prtljagu s 14
-n.rilimetarskim objektivom ili nekim sliinim modelom. Svida li vam se izgled 50-milimetarskog,
ponesite ga sa sobom i kupite zoom koji pokriva
tu ZariSnu dul.jinu radi.je nego da nosite neki drugi
objektiv. Moiete ponijeti i tri razlidita zooma koji
obuhvaiaju cijeli spektar moguinosti. Ako planira
te snimati sportska dogadanja, iivotinje ili neito
slitno lto zahtijeva veii doseg, uzmite sa sobom
veliki teleobjektiv Zelite li snimati sitne detalje po
put biljaka, nabavite makroobjektiv koji omoguiuje .nimanje Lrupnog plana. Opet napominiem.
dobro razmislite 5to iete snimati i ito vam se najvi
3e svida, a zatim odaberite objektive koji na.ibolje
mogu ispuniti tu zadaiu. Mislim da otprilike tri
ietvrtine vren.rena na terenu upotrebljavam samo
tri objektiva: 14 milimetarski, 17-35-milimetarski
i 80 200-milimetarski. Ako radim ne5to posebno,
nabavim opremu koju ta situacija zahtijeva.

Joi

htio previie pribli2avat.

neke vaine stvail

Velika veiilra fotografskih dodataka stvar su osob

nog odabira, no ovdje navodino neke stvari koje
vam na putovanju mogu biti od velike pomoii.
Al<o nosite stativ, vodite raiuna o tome da
treha hiti dovoljno cvrst i stabilan. a i\lovrenreno
dovoljno lagan za jednostavno prenoienje. Krhak
slativ gorije od nil*vog, bit ce ldirnav i rreie

moii podnijeti teike objektive, a i dalje iete ga

vuii sa sobom. Stativi od ugljikova vlakna skuplji
su od metalnih, r.ro nude odliinu kombir.raciju
cvrstoie i lakoie. Al<o ne Zelite ili ne moZete nositi
veliki stativ, nabavite r.nanji, stolni. Neie biti do
voljan za veliki objektiv (n.roZete ga poduprijeti
vreiom, jastukom ili torbom u kojoj nosite fotoaparat), no moii iete ga koristiti za duge ekspozicije. Mirno ie drlati fotoaparat i manie objektive.
Mo2ete gd postar iti na stol. kao sto mu i ime govori, ili na policu, kal<lu izboiinu ili slidno. Daljin
ski upravl.jai za snimanje omoguiuje vam pokretanje otvora zaslona bez pomicanja fotoaparata

kada trebate malu brzinlr zatvaraia. Al{o pogledate

uokolo, uvijek iete pronati neito na ito moZete

nasloniti fotoaparat i uivrstiti ga. Nikad nenoite

reii: rDa sarn bar inao statin(
Filtri za sunieru svjetlost Stite prednii dio
objektiva i snanjuju sumaglicu. Polarizacijski filtar
produbljuje bojr"r neba i umanjuje bljeitavilo od
odsjaja. Ako se sluiite polarizaci.jskinr filtrom,
nemojte se previie zaljubiti u izgled parnuiastil.r
bi.jeiih oblaka na plavom nebu. Iako takve scene
izgleclaju zaista ljupko, ponckatl mogu izgleclati
i ncpriroclno.
Spakrajte i dodatnu nalu bljeskalicu s pokret
non glavom, po moguinosti i s raspriivaiem
svjetla. Dobro de van.r doii i produZr.ri kabel tako
cla bljeskalicu moiete nam.iestiti po potrcbi. Ako
n.r put no.ite iunllogni idigitrlrri 1ot,,ap31.11,
vodite raiuna o totnc cla neke bljcskalice nroZete

koristiti

s oba fotoapirrata, a nel<e ne.

Za svaki slutaj ponesite dovoljno baterija, fil
mUv.r r'ili ntrrrrurij\kih krrtiLJ. Alo put i(Le U

udaljenije, ncpoznate krajer,e, urolda ih neiete

Cak iako putujete r.r mjesta gclje
ih moTclc rr.rhlviti. rrroztL ne(ele rni,iipronr(i
vrstu l<oja vam se najvi3e svida ili ie biti puno
skuplic u odno.rr rrJ d,'nr1qr..ijq11-.
Odabir filma pitanje je osobnog izbora. Veiina
profesionalnih fotografija za iasopise radene su na
dijapozitivima, jer najbolje prenosi boju i zrnatost.
Razliiiti tipovi filma razliiito prenosc boju pa biste
stoga trebali isprobati nekoliko vrsta prije oclluke
koji vam se najviic svida. Kupujte veie koliiir.re
/hog (ver)luillnoS pol'rr'la. O:irn ,rko ,nimale u
ekstremnim uvjetitna, jedna vrsta filma bit ie varr
dovoljna. Na pr,rt uglavnom nosiln filrrr ISO 100,
koji je dovoljno brz za gotovo sve situacije. Ako je
to potrebno, mogu ubrzati film i osvijetliti ga na

inati gtlje kupiti.

Krupn planovi veaih sublekata poput ovog guitera mogu sesn mti teleobjekt vom.
subjekte detaljnil sn mak nu2ni su makro oblektiv kao na sltci gore

Za manje

,f
ISO 200 ili iak na ISO 400 bez primjetnog gubitka
kvalitete. Veiina modernih filmova moZe se ubzati
na takav naiin, Nemojte zaboraviti oznaditi spremnike s iskoriiter.rim filnrovina i upozoriti studio da

pravilno razvi.je te filnove. Provjerite unaprijed

noZe li vai studio obaviti taj posao i koji je rnaksimum do kojeg moiete ubrzati odredeni tip filma.
Uglavr.rorn vetina dijapozitiv filnova dobro reagira
na pon.rake od jednog ili dva koraka, dok to uopte
rre fi.rnkcionirl r uobii,rjerrirn filnroviml.
Ako snin.rate digitalnin fotoaparatom, pone
site dodatne memorijske kartice. Ponesite i

pri-

ienosro racurtalo ili rrrku r rstu prijerro.ne rne

morije. Prijenosni tvrdi diskovi imaju pristupainu cijenu, a neki imaju i ugradeni titai n.ren.ror ij
skih kartica tako da jednostavno rnoZete spremiti
vecu

kolitinu slika. Na trZi3tu postoje i uredaji uz

pomoi kojih digitalni zapis molete sniniti r.ra.jeftine CD-e odnah na terenu pomotu batelijskog
adaptera ili u hotelskoj sobi koristeii AC adapter.

jeskalica s pomiinom

glavom neophodan je
prijenosni zvor svjetla.
Vrhunske bljeskalice
maju autoffratske
Postavke te nude n z

drugih moguanost.
Mogu se upotrebljavati
spojene

fotoaparato.n

Pospremteli fotoaparat ioblektve u ivrst kovaeg, zblea aete nepotrebno treskanje

om lenle Vet na takvih kovaega cuvaju oprernu od praiine i vlage. Opremu

Trko cete o'lobodili rrrenroriju na klrtici iposprc

miti slike na sigurno. Ponesite i dodatne baterije za

fotoaparat, prijenosno ratunalo i ostale uredaje te
provierite imate li odgovarajuie adaptere i utiinice

raspored te pospu:vi

kako biste ih mogli ponovno napuniti. Ako putujete

u udaljene krajeve, dobro ie vam doii i adapter za
automobil pa u njemu moiete napuniti baterije.
Aho je mjesto sasvim udaljeno od civilizacije, solar
ni punjad osigurat ie vam napajanje.

Kako spakiratiopremu

Razliiite sitnice

li odvojeno.

eetka od devine dlake, zraina pumpica za diiienje,

sredstvo i krpice za iiiienje objektiva posluZit te
vam u odrZavanju opreme distom. Set draguljarskih
odvijaia zgodna je pomoi kod sitnih popravaka.
Alo putujete u vrlo vlaZno podr.reblje, ponesite i
silicijski gel. Driite ga u hermetiiki zatvorenoj kutiji
ili u cvrslo,, aNorenim plaslicnirn r recicama uz
opremu.

prllenegoStole zre:ete kako bste u nju umetnuli opremu.

za;tita opreme
tim stvarima? Odluka opet
ovisi o tome kamo i kako putujete. Ako putujete s
n.ralo prtljage, a osjetljiva oprema poput fotoaparata i ob.jektiva rnogu stati u torbu za fotoaparat,
ponesite je sa sobom u zrakoplov Ostatak oprene,
koja se ne moZe lako o5tetiti, moie se paZljivo sloiiti i poslati s tekiranom pftljagom. Ako pjedaiite,
potrn,,ite dobJr rulsak namijenjen uprdvo \nim.rtel.iinra u koji moZete pospremiti osnovnu fotografsku opremu i neito odjeie. Takl.u iete torbu
rroti ponijeti sa sobom u zrakoplov jer ne prelazi
zadane dimenzije. Ako pak nosite vi5e opreme i
kvotu prtljage koju nosite sa sobom prilikon leta
Sto napraviti sa svim

I
popunjavate priicnosnim raiunalom i drugim
stv.rrima, nabavite koviege za fotografsku oPre
mu. Najkvalitetniji fotografski hovdezi izradeni
su od tvrde plastihe ili aluminija, trebali bi biti
otporni na pradinu, a po noguinosti i vodoot-

porni. Vetina ih je obloiena spuivom koju moiete izrezati kako bi ito boljc odgovarala oblil<u
vaSeg

fotoaparata, objektiva, bljeskalica i svega

iro Z(lite /J.titili od uitricnja. Prije izrczilarria

Prilikom pakiranja
opreme za putovanje. dobro.azmi5lite
o svakom komadu.
Kad ste se posljednji

put njime sluzili?

Hote livam uistinu
trebati? Ako je
odgovor )davno( ill
)ne(, nemojte to
nositi. Ne:elite se
preopteretlti
suvianom prtljagom.

oprcmu posloiire i rasporedite u ito bolji Poloiaj. TeZe dijelove stavite u straZr.rji dio tako da
budu na dnu kacla kovieg naslonite na bok.
Ostavite dovoljno spuZvc oko rubova i izr.nedu
dijclova oprene kako se ne bi izgrebli, a dLrlje
komade pololite sir strane da se ne bi slonili.
Alo nemate fotografski kovieg, preporuiam
vam ncito s tvrdin stijenkama. Opremu ot.t.lotajte kon.radina odjeie i stavite jc u sredinu torbe te je oblolitc s joS ocljeic. Veiila fotografskih
koviega zaldjuiava se lol<otom ili postavljanjem
brojiane iifre, Zakljuiavanje je neophodno aho
putujetc u nesigurnije krajeve, no vetina zradnih
luka neie van dopusliti unoienje zakljuiane
prtljage na let. Sada sc nogu naii posebni lokoti
(iiju uporabu podrZava irmeridka zrakoplovna
slulba rninistarstva prometa) koji se mogu

unrprijcd \lrviti nn ko\!(t. ( )siguttttie ittta

glavni kljut kojinr mogu otvoriti kovieg i
pregleclati sadrlaj ako ie to potrebno, i oPet ga
zakljr.rtati. Raspitajte se kakav je postupak u
vama obliZr'rjoj zrainoj |.rci. U nekima se prtljaga shenira prilikom tekiranja, a ako se hudete
zadrlavali u blizini dok vanr pregledavaju opre
mu, mogli biste izgledati sumnjivo. Ako se torbe
provjerava.ju u drugom dijelu zratne luke,
ostavite otkljudan lokot i poruku na vrhu torbe.
U njoj ,'bjr.nite d.r puluiete u inozctrr.N., i
ljubazro zan.rolite da nakon provjere zakljudaiu

lokot ili okrenu 5ifm.

Ako putujete preko granice s n.ranje opreme,

rc biste trebali imati problema na carini ri kod
uLc lti Ll itrolenl)h U - \r i \u nJ\ ilu tli a turite s lotoaparatima. No, ako nosite veiu koliditru
rprene inozen.rne proizvoclnje, noZda iete je
uorati prijaviti na carini prije izlaska iz zer.r.rlje naie bi r.nogli ponrisliti da ste je kupili vani i
'uku;J! llc jc uve\ti lr /enrlju hr/ pJ.rirrtjl pore.r. Prije lutovrnja rrozete priiar iti .r oju opreur.r u bilo kojoj nedunarodnoj zradnoj luci, no
lobro se pripremite. Sirstavite popis cjelokupne
rpreme sa serijskirl brojevima. Napravite neko-

iko primjeraka tako da isti popis moiete poka.ati i kad stignete u stranu zenrlju. Nemojte
raboraviti da ie van za pojedine zemlje r.t.roZda
rebati yiza. U veleposlanstvu se moiete raspitari
r

rwjetirra.

Odnedavno putovanje s filmom znati velikr"r

lroibu. Zbog lojrcanih mjera riguln,r.ti u
zratnin lukama diljem svijeta, poveiao se broj

Torba za fotoaparat

ititi

opremu,aunjuano:ete
posprem

dodatke koje

iesto upotreblavate
Nemolt-" je natrpat v

ie

nego ito je nu:no; teiko

le obaviti dobar posao
ako vas mui bol u
edima

I
kontrola rendgcnskim sninkalna. Oprcnra se
zradi vrlo snaZnim uredajima, a radnici u nekim
zrainim lukana nisu bai raspoloZeni za klasidan
pregled filma. (Negdje sasvin iskljuiuju nroEptnost tltkve provjere ili prolazi kroz rendgen ili ne
ulazi u zrakoplov.) Kako biste izbjegli gnjavaZu i
eventualno oiteaenje filma, najbolje ga je dosraviti
brodon, iako ova moguinost postoji jedino
unutar SAD-a, Europske Unije ili negdje gdje se
ne morati zabrinjavati oko carinskog re2ina.
PotraZite adresu hotela u kojem planirate ods.jesti,
spakirajte film i odnesite ga u neku ocl agencija za
dostavu koje rade na podruiju iznedu vaicg
boravista i Zeljenog odrediita. Ako ne oclsjeclate u
hotelu, poialjite ga prijatelju ili posiovnor.n part
neru ili ga po dolasku pokupite u ureclu agencije.
Na kraju putovar.rja, poialjite ga natrag kr.rii.
Ako u mjestu u koje putujete ne postoji takva
kurirska sluZba ili je postupak kompliciran zbog
carine, pokuiajte na Internetu ili na neki drugi
nna in
'J/n.llirnoTrlc lisc ipo koioj ciieni plonrci
orlgurarajuci filrn u zvrrrlji u koju prrtujete.

Nazovite pr,,izroJ.rir filmora i rr'pitrjtc r.' o

tone gdje sve proizvode filmove. MoZda vam
mogu preporuiiti gdje il.r moZete nabaviti.
AJ<o idete u Japan, na primjer, vrlo iete lako i
po razumnoj cijeni (osobito ako se radi o veioj
kolidini) moii pronaii Fuji fihnove. Ako otkrijete
da tarno ne mozete lupiti fi Inr. ili je r ij<rra 1'revi
soka, morat iete ga ponijeti sa sobom u zrakoplov. Ako se u obliZnjoj zrainoj luci ne obavlja
>rtLini,, pregled filmova, otidite u neku gdje se to
moTc olraviti. lada budite
ljubazniji iporriz"to
ni.ji, bacite se na koljena i preklinjite ih da vas
puste u zrakoplov s filnom, a da ga ne izlaZu
rendgenskir.n zrakar.r.ra. Zadtitari nikad nisu voljni
rutno pregledavati filnove - to oduzima previie
! rcrncnA, ir i pr'ti ih z.rboJe od otu.tr.rn j,r mno!,o-

brojnih kutijica.

Kada stignete na odrediite

Boravite li u mjestu kojir.n se kreiu i stranci, nije
zgorega drZati oprenu pod kljuiem dok niste u
Lrlizirri. Nije.tvar u tome Ja ne Lreba rjerov.rri
sobaricama ili ostalim kamperina, vei se jedno
\lJ!r)o lreba origrrrati. U rrekim vrlu sirorrr;inim
zemljama fotoaparat ili objektiv noZda vrijede kao
nekoliko mjesednih plaia, stoga je bolje ne dovodi
ti ljude r"r napast. A ako ostanete bez dijela opreme,
bit ie je moZda skupo ili nenoguie nador.r.rjestiti.
Lokoti s kljr.rtem su najbolji. lednom sam prilikom
proveo toliko vrenena u istoj hotelskoj sobi da je
netko, da je htio, mogao isprobati sve kombinacije
za otkljuiavanje brojiane iifre jednostavnom rre
todor.n pokuiaja i pogreiaka. Afto smatrat da ste u

vrlo rtesig,urnom mje.tu. nabrvitc llrrlc ua reziranje bicikla i veZite kovtege za pokuistvo. Opreza
nikad dosta, u protivnom neiete moii sninati.
Kada idete u obilazak, fotoaparat drZite na traci
oko r rltl ili preko rarnena. pri ruci za srrirnanje
nenadanih situacija. Torbu s opremom driite
zatvorenom. Veiina torba rnoie se vrlo brzo otvo-

riti tako d.r mozete dorolino br,to posegnLrti u nju.

Driite je zatvorenom kako vam ne bi itogod ispalo
dok se sagintete, a tako iete sprijeiiti i eventualne
kadljivce od bilo kakvih pokuiaja. Al<o se bojite
dZepara, drZite torbu ispred sebe kako bi vam

stalno bila na oku i pod rukom.

Pa ipak, nemojte dopustiti da van.r priie pokvare doiivljaj i fotografije. Cujeno samo o loiim
stvarima koje su se nekone dogodile na putovanju,
a zapravo se nogu dogoditi bilo gdje. Rijetko iuje-

mo priie tisuia drugih ljudi kojisu se.jajno pro

veli i kojinia se niita neugodno nikada nije dogodilo. U dvadeset i detiri godine rada za National Geographic i h.rtanja po cijelom svijetu imao sam svega
nekoliko loiih iskustava. Shvatio sam da su ljudi
sr.ugdje isti, velikoduini i gostoljubivi. Poduzmite
mjere opreza, a zatim krenite u pustolovinu.

Na carini iprilikom
kontrolnih pregleda

budite strpljivi i
ljubazni, kako kod

kuae,takoiuinozemstvu. Radi se o
zahtjevnom poslu.
a nestrpljenje vam
moZe samo produljiti
tekanje.

U pRvoM FOcLAvLJU govorili smo o potrebi da

dobro razrnislite o njestu koje snimate kako biste
razumjeli Sto Zelite reii o njenu. Dobra fotografija
prentet ie sam izgled mjesta, ali i njegov ugodaj,
kao i doiivljaj l.1udi i drugih rnotiva. Odredeni
kompozicijski postupci mogu dodatno naglasiti
izgled mjesta i prenijeti emocionalni sadrZaj.
Oba su elenenta podjednako vaina. Ako fotografija nije vizualno zanimljiva, malo je vjerojatno da
ie se netko u nju detaljnije zagledati. Ako ne po
buduje emocije, neie ostaviti nikakav dojam.
U ovom poslu fotografije koje su lijepe, ali bez
ikakyog posebnog znaienja nazivano,slatkiiima
za okoo. One su uistinu slatke, ali irn nedostaje
r.redto 6to bi nas obogatilo ili nadahnulo.
Kompozicijske tehnike u ovom poglavlju samo
su smjernice. Najbol.ji naiin udenja kornpozicije je
promatranje 6to veteg broja fotografija i slika - iste
se tehnike u slikarstvu upotrebljavaju stoljeiima.
Kada naidete na slike koje vam se osobito svidaju,
detaljno ih pror.rdite kako biste otkrili kojim je po
stupcima unrjetnik postigro efekt koji va'.q e5sbito dojmio. Dekonstruirajte ih. Proutite kutove,
raspored elemenata, relatinu veliiinu glavnog
motiva, Sto je u prednjem planu, a dto u pozadir.i,
ito je u Zariitu, a Sto izvan njega. Zatim pogledajte
neke svoje fotografije i razmislite kako biste ih
mogli popraviti sluieii se nekom od tehnika koje
iemo sada opisati. VjeZbajte ne znan.r kako bih

dovoljno naglasio koliko.ye vjeibanje valno. Ljudi

koji su postigli veliki uspjeh u bilo kojem podruiju

doili

su do te razine prije svega vjeZbon.r i isku

stvon.r. Bilo da je rijed o umjetnosti, sportu, medi-

cini, pravu, biznisu, svima je zajednitko da su

iskustvom postajali sve bol.ji. Slavni Thomas Edison rekao je da genija dini jedan posto nadahnuia
i devedesetdevet posto znoia. Kada steknete dovoljno prakse, prestat iete svjesno razn.riiljati o
kompozicijskim postupcima i netete vi6e morati
pogledavati na svaki gun.rb prije nego ito ga priti
snete. Kada stvari sjednu na svoje mjesto u traiilu,
osjetit iete da je to prava swar Fotografija je, kao i
sYaka umjetnost, di.jelom i zanat.

Neobitnim kompozic jskim rjeienl ma do azi se

do dinamiin h izanimljvih fotografja. U ovom
s utalu, fotografkinja se
poslu2ila peainskim

svodom kao okvirom

unutar okvira kadra.
Ovaj postupak ostavlja
vrlo aktivan dojam
uqledanlau.

I
Tehnikc kompozicije zapravo su alat kao i fotoaparat, objektiv i rasvjeta. lvlogu se nautiti, kao

ito stuclenti na likovnoj akademiji ude crt:rti l.nodele.'lb nc znaii da ic cijeli iivot slikati sarno
realistidne slike, no stedero znanje teneljje na
kojen ie,:lalje izgradivati svoj rad. C)sim toga,
Smleitanje subjekta
u trecinu kadra, kao

isama:ena

njena

mre;a, dale ovoj

fotografrl potrebnu

ku S rokokutni
oblektiv iveLika dub n.
polja otvaraju pogled
na okruzenje uv d u
d nani

naa n slLrienja mre2om.

pravila nisu zadana za sva vrenena - mogu se

krsiti kad god to situacija opravclava. Neke od
najljepSil.r slika zanemaruju sva pravila. Na kraju
krajeva, tlobra kompozicijir, kao i dobra fbtogra
fija, pitanje je vlastitog ukusa.

Sve se racuna
ito monte nauiiti o dobroj hompoziciji jest
da se svc na slici laiuna. Kada pogledate
umjetnitke slike, lako je zakljutili da je umjehrik
pailjivo i pron.riiljer.ro naslikao svaki detalj
nikad niste duli za neku slavnu sliku na kojojbi
Deito trebalo rrrijenjati. Isto bi trebalo vrijediti i
za fbtografiju. Kada pogledate kroz traiilo, ne
nojte se usn.rjeriti san.to na glavni motiv. Pailjivo
Prvo

pregledajte cijeli kadar. Ai<o vam neito odvladi

paZnju sa srediinjeg motiva ili je.iednostavno
suvidno, pokuiajte izbaciti ta.i elenent iz kacha
pomicanjem fotoaparata, ptomjenom kuta ili
zamjenom objektiva. AJ<o vama smeta, vjerojatno
ie snetati i onome tko bude gledao fotografiju.

Ispotetka iete

se

vjerojatno n.rorati podsjetiti da

paZljivo pregledate cijeli kadar, no s vremenonr

iete to poieti raditi nesvjesno. Razlnislite i o
sr.r.rjcdtaju subjekta u kadru. Ako se tini da iz glave
osobe koju snimate raste stablo, morat aete
promijeniti svoj pololaj ili poloZaj subiekta
u kadru. Dok gledate kroz traZilo, uviiek si
postavite pitanje: rBih li ovu sliku htio imati u
rr,'rn .rlburrrui Bih li izradio plakrl i \lrvio 8,1
rra

zid?. A-lo je odgorur tte, trcntoile ie tti

snimiti.

Pravilo trecina
prouiavali firtografije i urnjetnitkc slike,
nlorJli ,tr p rinr ijcriti dr je glrvni motir n.rnjinr.r

-rUro ste

vrlo testo smjciten izvan santog sredidta kadra;

uglavnon.r je smjeiten jednu treiinu od vrha ili
clna i jcdnu treiinu od lijevog ili desnog ruba slike.
Da biste bolje slrvatili kako ovo fulkcionira,
jednostavno povucite okonite i vodoravne crte
ipoJiicJit.' 'likrr rr.r tlccine. \jeci.t.l crtt r)J,,i\Jju
se

,poleljnim toikama(

(srveet spots).

Slike na kojima je ntotiv u samor.r.r srediitu

obiino doiivljavanro kao priliino dosadne. Pogled

nant otlmah pada rirvno na notiv, a kako nemarro
r iic gJie poglcd..rLi, brzo gLrbinr.r /nnin)Jnjr. ( )\ rj
naiin sninranja (tzn srediSte mete, eng. bull's eye)
Jrrrgr ic rrriirS.r p.rgre.la [orogruf.r arnltera.
(Prva je snimanje iz prevelike udaljenosti.)

NA S1]EDECM 5TRAN

'AMA:
Na ovoj Jotoqrafil kuaica

na pla2 v dimo komb

nac lu viie tehnrka: crte
vod lje, graf ka, uzorci i
pravilo trea na. Smje om
kombinacijom post gnut
le vrlo efektan rezultat.

Svi iman.ro svoje fotografiie ili fotografije

uluiana koje su ovako snimliene: glava tofno u

sredini, noge odrezaneJ rnnogo praznog Prostora

iznad i sa strane. To moZe biti dobra fotografija
djeda, no ljudi koji ga ne poznaju vierojatno se

Setnica u naclonalnom

parku Ye lowstone predstavla klas ian primjer

crte vodrlje Obratlte
pa2nju na to kako je

fotograf prliekao dok su

se na zmag icl poiele
ocrtavati si uete Setata.

neie truditi nastoieii prepoznati njegov karakter.

Smjedtanjem subjekta u treiinu kadra postiZe
se dinaniinost; kadar postaje energiian i zanimljiv. Pogled nam ne privlaii samo glavni motiv,
vei i ostatak fotografiie. Na neki nadin Prepoznajemo da je korrpozicija rezultat pail.iivog pro
miiljanja, a r.re samo sluiajnog okidanja. Trud
iemo uvijek nagraditi dostoinorn paZnjom
ipak, ne norate se uvijek pridriavati ovog
pravila (kao ni bilo kojeg drugog). Nekad subjekt
mora biti u sredini kadra. Ovislto o vrsti motiva i
okruZenju u kojem se nalazi moZemo ga smjestiti
biti bilo gdje u kadru. Smjeitaj ovisi i o brojnim
clrugim elenentima, koje ne molemo sve ovdje
navoditi. Prouiite djela na kojima je subjekt u
samom srediitu i razmislite za$to ga je autor tako
Pa

smjestio. Kako bi slika izgledala da je subjekr po

makrut izvan sredi5ta, kakav bi bio ukupan

dojan? Kada snimate, pogleda.ite kako izgleda
kadar s motivom izvan srediSta i u samom centru.
Sto van.r se viSe svida?

Crte vodilje, elementi prednjeg plana

i duhina polja
Fotografija je dvodinrenzionalni prikaz trocii
menzionalne stvarnosti. Treiu dinenziju nastojimo nadokraditi iluzijom dubine kako bisr.no
pril.ukli pogled promatrada u samu fotografiju.
To se postiZe uporaborn crta vodilja, elementima
prednjeg plana i dubinon polja.
Crta vodilja moZe biti neSto vrlo otito poput
ceste ili ograde, a noZe se postiii i nekim suptilr.rijin.r naiinonr, npr. poloiajen ruke na slici ili
nizoln oblaka. Crta vodilja najieiie ulazi u kadar
ili zapotinje u kutu i proteZe se preko kadra
pren.ra suprotnom kutu, vodeii do ili prolazeti
pored glavnog notiva. Radi se o kombinaciji
grafiikog elementa i smjerokaza koji vrlo aktivnir
uvodi promatrada u kadar. Sasvim je prirodno
odirna pratiti ketanje crta u kadru, kao ito je
prirodno nakon zavoja odnah usm.jeriti pogled
u krajnju tocku (esLe prema dnu horizonla.
Ne no2emo se niti suzdrZati. Zelite pronatrata
nesvjesno privuii subjektu, Zelite mu odl'udi
paZnju od svega i usmjeriti ga na sliku. Crte
vodilje u tome mogu biti vrlo djelotvorne. Proradite zgodne elemente u svojoj blizini - ogradu,

ic.tu ili rekj dlugi linearni elcntertt i upottijebite ih na svojim fotografijama. Isprobajte razli
iite poloia.je i kutove: sniestite ih s lijeva na
desno, s desna na lijevo, od dolje prena gore.
PotraZite fotografije i slike s crtana vodiljana.
l'ronadite ih u filrrrovinra ina teleriziji.

U svakom poslu

kljui

uspjeha lezi u vje:bi

iskustvu. lsprobalte
razlidite kompozicijske tehnike

snimajuii

obltelj i prijatelje.
Prouiite {otografije
prije odlaska na

putovanje.

Ponekad je najbolle

prekriili pravilo trea na,

kao na ovoj fotografij
Pa

r. no deblo u sredin

kadra posta o le sna:an

grafiaki e ement

Elernerti prednjeg plana takoder uvode proma-

traia u kadar. Za rlih vam moZe poslu2iti gotovo

sve: obliinji clio ceste ili ograde koja slu/i l<ao crta
vodilja, vaza na stolu za kojim sjedi subjekt, stije-

lrajoliLu. lrJn.p,trcnt na rlitingu, ukr as u vrtu. MoZe ih biti i viSe. Srogod izaberete za prednji plan, r.nora se uklopiti u ukupni
snisao fotografije i poruku koju 2elite plenijeti o
D.r

koj; 'e irli,

e rr

subjektu jer svojim pololajem u pn'orn planu neie

promaknuti pronatraiu. Pa ipak, sigurno te elenente ne Zelite iziedr.raiiti sa subjektom, a l<anoli
zasjeniti glavni r.r.rotiv. Razni3ljajte o tim elementi rra Luo prrtnji koja pojainjaru gJrrri motiv.
Dok gledate kroz tralilo, razmislite o odnosima
vcliiina. Al<o su elen.renti u prednjen planu preveliki i odvlade svu palnju, neke iete norati izbaciti

iz kadra ili ih umanjiti odmicanjcm unatrag. Drugi

naiin na koji moZete smanjiti prenagla5enost pred
njeg plana je umekiavanjen.r oitrir.re Zariita. Ovdje

Elementi prednjeg
plana vrlo su testo
nisko na tlu. Mo:da

iete se morati sagnuti ili iak leai na pod

kako biste ih dobro
smjestili u kadar

do izraiaja dotazi izbor ob.iektiva i dubina polja.

Odabir dubine polja jedno je od najsnaZnijih
srcd.tlvl kojima fotograI moze uljecati na percepciju prizor a. U stvarnosti oko se selektivno usmjerava na razliiite predmete, koji se izoitre hada se
na njih fokusiramo, bez obzira na udaljenost. Na
fotografiji snimatelj mora odluiiti ito ae izostriti
i stoga nagla.iti. a jto ce urnek5ali icr ie rnanie
bitno. Fotografje taj koji odlutuje Sto je najvaZnije
i usmjerar a prurrdtrd\ a prerr.r glar rrortt rttotir u.
Dubinom polja nazivamo opseg vidljive oitrine
na slici. Odredena je iari5non duljinom objektiva,
veliiinon otvora zaslona i udaljeno$iu moriva od
fotoaparata. O osobinama pojedinih tipova objek
tiva viie iemo govoriti u sljedeiem poglavlju. Za
sada ie biti dovoljno ako kaiemo sljedeae: Sto je

nanji otvor, veia.je dubina polja, a ito je kraia

iariina duljina objektiva, opet.je veta dubina polja.
Vrlo Siroki objektivi imaju velihu dubinu polja pri
bilo kojern koraku orvora zaslona dok dugi teleob
jektivi irraju vrlo malu ili nikakr'u dubinu. AI<o u
kadar lelite uhvatiti bai sve, i to podjednako izo
6treno, od kamena pored svojih nogu do udaljenih

planina, upotrijebite iirokokutr.ri objehtiv Zapantite da u takvim situacijama Sirokokutni otrjel<tiv

poveiava prividnu udaljenost iznedu elemenata
na fotografiji. Planina ie izgledati udaljeno i sitno
u odnosu na kanen u prvom planu. Osim toga,
nrolda ie iskriviti obris kar.r.rena ili bilo iega dto
se nalazi u blizini. Lice snimljeno iirokokutnim
objektivom s male udaljenosti izgledat te vrlo
zaobljeno.
Teleobjektiv ima suprotan udinak. Njime se
objekt izdu2uje, a udaljenost snr.rnjuje srvari
zrpruvo je.tr.
djelu1u blize jedre druginta nego

'lo

Zbog n.rale dubine polja predmeti koji su

inalo

Gerd Ludw

udaljeni od glavnog nrotiva bit te bJago zamuieni

Elementi prednjeg

te se stoga Deie isticati u kadru.

plana, dub na polja

dobar smrsao za humor

Najbolji naiin uienja o dubini polja je vjelbanje. Snin-rajte iste prizore dirokokutnim objektivom
i teleobjektivon.r pri vetem i manjem otvoru zaslo
na te usporedite izgled i ukupan dojam fotografija.

{to

velikonr dLrbinom polj.r Telite snirniriprijare

lja u gomili. mozda ce se previSe stopiti \ masorn.
Ako upotri.jebite manju dubinu polja, bolje ie se
istaleruti. Ako snimate ulitni prizor i sve jako
izoitrite, djclovat ce raspr(eno i zburrjujuce. no
ako izoitrite samo jednu osobu naslonjenu na stup
r"rliine rasvjete, fotografija ie biti vrlo upetatljiva.

Ako se sluiite digitalnim fotoaparatom, rezultat

moiete odmah vidjeti.Veiina 35-milimetarskih
SLR fotoaparata s filmom ima gumb za pregled
dubine polja prije samog snimanja. Ono ito Zelite
vid.jeti jest kako razlidite dubine polja djeluju na
kor.radni izgled fotografije. Odaberite detalj na koji
ielite usmjeriti palnju promatraia i upotriiebite
dubinu polja kako biste to postigli.

tine ovu fotografiju

moskovske crkve puno
zanim jivijom od one

na kojo.j bi bla samo

zgrada. Obratite pa2nju
na jako podnevno
svjetlo koje le fotograf
vrlo dobro skoristio

Uv

lel frcl'42 te nek.ka!,

/af mlv

L,zoTik, a o5o

lr 1o det.

j kol nnrLriava

.le.lov! prav rc5i, popJl

ove cjevolaiaa nreal. !tt

fo

r.fr rt' muika

Dirta I
cai

koj

r:r'

5c

l'r.r

o(1, .lnra

uoaala C;lc

poseblr! rnn

nr I vost

k,rdr-l

Grafiiki elementi, kutovi, uokvirivanie kadra

U fbtogralskoj kompoziciji upotrebljavaju se
r.rzlii.tigr.'fiiki clerrr.rrti k.rko bi 'e rrii ".r
clocl;rtno naglasila slika ili liao motiv za sebe
nekc su lbtografiie dista grallka. Za to nrogtr
poslu/iti boje, crte, oblici, uzor.ci ili tckstr.rre. Kada
glcdate kroz traZilo, ur.ijek potra2ite grallike ele
nrentc Iioji nrogu poboljiati fbtografiju. \riclitc li
neki cletalj u boii koja je kon4rlenrenlarl)a s
glavnim rlotivont (ili koja oclvlati pralnir.r od

Nlolcte li pronaii uzorak s kojin se nrotiv

nroie stopiti ili od kojeg odudara? CrLrhil<i ele
rrcnti dajrr iivost fotografiii. Prouiitc raclovc fbto
grafa koji su sc'slulili jakim grafitkin elementima,
k.r" i r'.rJorc.r1..tr','l.trrilr rrr''jet r"la.
Krt snimanja ibtografije ima najveiu vainost, a
kocl odabira liirta sninranja postoje ncka pravila,
osobito ako je rijci o snimanju poltreta. Al(o srinratc'iz iablje perspektive, postiii iete izgled l.re
loja osoba ie izgledati inrpozirntno. l)olititari su
njc-ea)?

odavno prepoznali ovaj efekt. Zbo.q toga gotovo

Grafiike crte dasaka za

surfanje iZenskih nogu

uvijek drie govore s izdignute pozornice, a rijetko

dopuitaiLr [otografima da dogadai sninraiu s

usmleravaju pog ed

pozornice. Govornil se snima od dolje pa

sljedeceg dana na [otografiiatna u novinama

prerna kadru, kao da

se

mi kreaemo prema
oceanu zajedno s nlima.
5 rokokutni objekt v
nag aiava dojam svega
Sto je usmjereno prerna

izgleda autoritatirno. Ovin se postupkom sluie

i u Hollpvoodu kada snimaju junake. Kut snimanja prema dolje ostavlja dojam inferiornosti su
bjekta. Svima nam na pamet pada.ju fotografije

irtve koja

se saginje

pred nogama zloiinca i mo-

lecivo ga promatra,

Doiivljaj koji

postiZe na svakoj fotografiji

uvietovan .je kutom snimanja. Sto ova perspektiva
govori o subjektu? Mogu li poboljiati sliku ako
se

tudnem ili legnem na pod? Treban li se popeti

na stablo ili ljeswe? Nikad se nemojte zadovoljiti
onim ito vidite iim prvi put pogledate kroz
traiilo. Kut snimanja osobito je vaian ako snimate djecu, ljude u sjedeiem poloZaju, kuine l.lubimce i sve ostalo Sto je niie od vas. Cesto hodamo uokolo i sniman.ro, pon.riiemo se kako bismo
uhvatili ito bolje svjetlo na subjektu ili uhvatili

neito zanin. jivo u podlozi. Florizontali poklanja

mo priliino veliku painju, no iesto lbtografir arro
potpuno zanem:rrrr.juii vertikalu. Kasr.rije, kacla
pogledamo tbtografije, iini se da svi iste/u vrat
kako bi bili u istoj razini s fotografom- Snimanje
u r.azini otiju, bez obzirer koliko visoko ili nisl<o,
r.r.rnogo.je prisnije i liieno bilo kakvil.r stetenil.r
irnplikacija (lradredeni ili podredeni poloZaj ).
Svaka fotografija ima svo.j okvir sarne rubove
.lil,e. No. I'okrr.ljte llror)J(i nir(ir /ir \tv,rlJnjc
,,l! irn unu lJr':).llrr g Lrdra. I lernen ti p,,l'1r1 1'1, '-

zora ili vrata djelrrjtr

priliino doslovr.ro. Postojc i

suptilniji naiini, poput r azlistanilr grana stabala ili

ljudi u prvoln planu. Upotreba okvira daje dodat
nu clubinu fotografiji i usnrjerava painju proma
traia na glavni motit Unutarnji okvir dcslo stviua
r t l., ,rltiv,'tt J, 'ja nr pr, 'nr;tr,r11j; - iml'r,,.r.iec.rj
da sr.r.ro na ton.r nrjestu i provirujemo kloz okvir
fr( mJ:uhjcklu. Pogle,lajt. kal,' (,\.rj nJiin
uokvirivanja tunkcionira i koji dojan stvara
nr fotografijama clrugih autora.

5 uieai se nadsvoden m
u azom koli uokviruje
pogled na poz acenu

fontanu, fotoqrafk nja

je stvor a dojam da se
promatraa osjefa kao
da le unutra ig eda
prema van Bud te

oprezni pri odmjera

vanju ovakv h prizora
kako vas ne b zavara

tamni dije ov sa strana.

0dahir objektiva
KAo STo sMo vEa sporuluurt u prethodnom poglav-

obiektivi razliditih lariSnih duljina imaju razliSi rulokut ni objektivi rrrogu

obuhvatiti veii kadar i imaju veliku dubinu polja,

Liu,
c

ite karakteristike.

no poveiavaju i prividnu udaljenost te islcivljuju ele

mente koji su bliZe objektivu. Teleobjektivi izduZuju,
iniaju malu dubinu polja te priliino uzak pogled.
Sljedeii put kada budete gledali film ili televizijsku
emisiju, obratite painju na scene u kojima se kamera
pribliZava subjektu ili se odmide od njega. Ato promotrite pozadinu, lako iete prepoznati je li se snimatelj sluiio zoomorn (pozadina se pribliZava
subjektu) ili objektivom s fiksnom Zariinom duljinom snimajuii s filmskih tradnica (pozadina ostaje
relativno jedr.rako udaljena). Efekt koji se postiie
priliino je razlitit. Kako biste ga Sto bolje razumjeli,
snimite neku osobu od struka na viie ispred zida,
stabla ili neke druge podloge ko.ja je dovoljno uda
l.jena. Prvo snima.jte teleobjektivom. Zatim pridite
bliZe, zadriavajuii jednaku veliiinu osobe u kadru i
snimite je iirokokutnim objektivon.r. Vidjet iete kako
dvije fotografije razliku.ju i na razlitit naiin
progovara.iu o toj osobi i okruienju, kao i dto je
prenaglaieno, a ito minimalizirano.
Dok lunjate gradom ili iumom, dobro razmislite
kakve fotografije Zelite srimiti i namjestite odgovarase te

juii objektiv Za klasiinu fotografiju dovoljna su dva

zooma - iirokokutni i teleobjektiv. S njin.n moZete
pokriti veiinu prizora. Za portrete ili vrlo uske
kadrove, postavite dulji objektiv Ako traZite veiu

pokrivenost prizora ili snimate iz velike blizine,

posluiite se kraiim ob.jektivom. VaZno je uvijek imati
spreman fotoaparat i objektiv kako biste mogli snimiti prolazne trenutke.

Fotograf Joel Sadore

morao je upotrijebiti ovaj
veliki teleobjektiv za sni-

0dahh lS0 vrijednosti

stone u aasopisu NAIoNAL

manje vukova za priau o

nacionalnom parku YellowGEoGRAPF

Ako znate da iete snin.rati pri slabom svjetlu - na

primier, u iumi ili u za worenoj p rostoriji razmislite o ISO vrijednosti (osjetljivost filmske emulzije
na sr.jetlost) filma ili digitalnog fotoaparata koji
koristite. Sigurno Zelite dobiti kombinaciju bzine

c. Prje polaska

na putovanje, dobro razmislite

ito iete fotografi

ratr r ponesite odgovara-

juiu opremu

ni viie ni

manje od potrebnog.

I
zatvaraia i lazinc otvora koja najbolje odgovara
pojedinorn prizolu. Ako Zelite izbjeii zanuienost
zrrog pnm i. r nja .uhickta

ili lotoaPlrota. r jeroil tr',

'

neiete snimatibrzinom manjom od 1/60 sekr.rnda

i to pod pretpostavkom da je subjekt ptiliino

nriran. {ko upotrcbli..tvlte fi lm. oJ.rl'eritc,'rtli

s viion.r IS0 vriiednosti ili ubrzajte film koii vei
imate. Ako film od ISO I00 pomiiete ra 200 ili
400, najprije provjerite moie li vai studio obraditi
takav frlm i ne zabotavite posebno obiljeliti spren.t
nike s filmovima. Veiina boJje oprcmljenih digi
talnih fotoaparata ina moguinost pronjene ISO
vrijednosti jer ie ram za neke trotive trebati veta
osjetljivost na svjetlo. Naravno, moZda lelite
z-rnatiju ili mutniju fbtografiju ili neki drugi
elckt koji se noie postiii postavl.ianjem jaie

ili

sta scena, raz

at fi mov

Dvije fotografile prikazuju kako

rezu tate mozemo dob t . Na vama

je da eksper rnent rate

kooristiki razialte
5

raz it tim Ji movtma

i balansom bije e bole

slabije ekspozicije od,normalneu. Neki fotograli vole

zrnati izgled pa ga uvijek koriste. Neki pak vole zanutiti

gotovo sve ito snimaju.

Obje fotografije sn mljene su s stoq mjesta, a ono ito na nlirla vid mo idojam
koj ostavljaju o hramu Kom Ombo u Eq ptu sasvim se razl kuje Gornla fotoqralila

5nmllenale35mi
odnos vel

metarsk m

obiektvom Covlek kol sled pored stupa otkrva

iina na fotografil . Donja fotografrla sn m lena le te eoblekt vom pa

zg edalu zbijen ledan do drugog.

5tLlpovi

Prijenos boje
Filmovi koje najieiie upotrebljavamo napravljeni su
tako da Sto bolje prenose boje snimljene na prirodnonr
svjetlu i nazivarno ih filmovima za dnevlo svjetlo.
Ako snimate u prostoriji koja jc osvijetllena elektriinin
iaruljarua, fotografije koje snimate fih.norn za dnevno
svjetlo n]ogu biti ir.rte. Aho to Zelite izbjeii, moZete se
poslu2iti filtrom koji se postavlja na prednji dio objek
tiva. Njime mozete prilagoditi boju filna, no Inalo cete
izgr.rbiti na brzini zatvaraia. Moiete odabrati film za snimanje pod svjctlom volfriunove Zarulje koji uravnoteZrrje
svjetlo pa ie boje izgledati prirodno. Ako snimate SLR
digitalDim fotoaparatom, trebali biste prilagoditi ravncr
teiu bijele boje pa ie boje izgledati onako kako se vama
viie svida. Medutim, nemojte zaboraviti da ie, ako
upotrebljavate nefiltrirano svjetlo eiektronske bljeskalice,
ono imati istu tenperaturu boje kao i dnevno svjetlo.
Vc. in i lotogra [a ne sr]tcla ropli. /ucl(rsti ron jcr rtrJrd
prijateljski, donadi ugodaj.
Sninanje u prostoriji osvijetljenoj fluorescentnim
svjetlom moie biti prava noina nora. Glavni problent

kod lluorescentnog svjetla je diskontinuiranost spektra: neke valne duljine jednostavno ne vidimo. Jedino
je rjeienje saznati o kakvom se fluorescentnom svjetlu radi. Ako su sva svjetia ista, moie se upotrijebiti
Singh Ra1, tluorescentni filtar za taj tip svjetla i odgo\.arajuii tip filma. Alternativa je pokuiati nad;aiati
fluorescentno svjetlo bljeskalicon ili dnevnin svjetlom (danju moZete razmaknuti zastore).

Bnina zatvaraca
VjeZbalte snimanje

Pokret najiedie Zelino zamrznuti priliino velikom

brzinom zatvaraia (1/125 s ili brie). Zelin.ro uhvatiti
oitrinu i svjeiinu motiva u pravom trenutku. Objek-

tivi od iirokokutnih do kratkih mogu se lako mirno

drZati pri ovoj brzini i pokret neie biti zamuien ako
subjekt ne kreie prebrzo. Kraii objektivi mogu se
bez problema driati pri brzini zatvaraia od 1/60 sekunde, ali ne pri manjol. Dugi teleobjektiv zahtijeva
veiu brzinu zatvaraia - objektiv od 200 mn do 300
mm uglavnom nogu driati u ruci pri brzini od
1/250 s ili veioj. Za objektiv duiji od 300 nm morat
iete se posluZiti i stativom ili nekim drugim potpornjem za fotoaparat. Podrika ie vam biti potrebna i za
se

motiva u pokretu
dok ste joi kod kuae.
Posjetite zabavni
park s vrtuljcima

vlakovima iiiotidite
do obli2nje
2eljezniike pruge.
Vrijeme na putovanju
predragocjeno je da
biste ga

troiili

na

uienje.

bilo koji drugi objektiv ako snin.rate pri brzini manjoj

od nanjoj od l/60 s. Ako snimate bilo kojim objektivom pri brzini manjoj od ove, posluZite se uredajem
za daljinsko okidanje

ili nan.rjestite brojad vremena

na fotoaparatu kako bi sam otpustio otvor zaslona.

Ovako iete sprijeiiti eventualno podrhtavanje foto

aparata koje moZete izazvati pritiskom na gumb.
Moida na fotografiji ielite istaknuti pokret trkaii automobil koji juri stazom moiete snimiti pri
brzini od l/2000 s i izgledat ie kao da stoji u mjestu;

Zamrznite, pan ralte, zamutite sn mak. Snim jen ve kom brzinom zatvarata (gore)
vrtu jak izg eda kao da se zaustav o, iako se zapravo kreae. Na drugoj fotografil
sn m lenoj pr istoj brz n vidimo fotografa caryja Wollnskog u pokretu, no paniranlem
je izoitren, dok je sve oko njeqa zamuaeno. Na donloj fotografiji fotoaparat se ne

pomiie isve na vrtuljku zg eda mutno.

I
bio izoitren kada se nirdc u tom poJo2aju. Zatim se,
glcdajuii kroz traZilo, okrenite prenra toiki u srnleru
iz kojeg ie subjekt

doii - uo ne ponitite noge, vet

sarro uLrcrrite tiiel,r. Purrn ie ieJn,,,t.rvrrii. iupu.r,
lije prijeii iz nezgodnog poloiaja u prirodan stirn
I1ego

'ir

'

4#

moZetc vidjeti, nastavite se pomicati clo kraja ehspo

zicije - ovako iete biti sigurni da vam subiekt neae
pobjeii iz kadra.

a"i.

Priliino je lako zan.rutiti subjekt u pokretLr.

{h

it
Srednle spora brzina
zatvaraaa jako zaniucLrle
r

leinu bulrc!, a malo

manle ves aae Tako se

stleae dolam ze5toke

5nage brzaca. Uv jek

dobro razm s te o
mol v! naa nLr na
koj raz cta brzina
zatvaraia utjeie na
opa dolnm fotoqralle

obrirh]o.

U trenutku hada subjckt ude u kaclar, slijedite ga

pokretom do toike koju ste prije odabrali te pritislite
ol<idai. Nemojte prestrti s paniranjem. Iako niila ne

slika neie prenijeti clojanr brzine koji ste ieljeli naglasiti. Snir.najte pli n.ranjoj brzir.ri zatvaraia i panirajtc
dok irutornobil prolazi pored virs. Ovirko ie vozilo biti
izoitreno, a publika u pozadini zirmuiena. Osim toga,
nlo2ctc \l]irn ti \ lnalolll brzr1olII l.lt\.ll JcJ i nlil llo
driati fotoaparat dok automotril prolazi kroz kadirr.
Na ovaj naiin autonrobil ie biti zanrucen, a publika
Ll oitror.n Zrriitu. ZanrLraenost auton.robila ovisi o
brzili zatlaraia: ako je pretrrza, autornobil ie biti

zanrznut; ako je prespora, mogao bi izgledati kao

nedetinirana obojena nrlja ili se uopie neie vicljeti.
Zir paniranje van je potreLrno malo vi!e vieibe,
posebice zato ito u samon trenutku snirnanja neaete
niita vidjeti. Ako upotrebljavate SLR fotoaparat,
zrcalo ie se izdignuti kako bi svjetlost pala na film
te ie se tralilo nakratko zarnraiiti.

Ako Zelite panirati, najprije odlutite nr Sto iere

usrr.jeriti fotoaparat prilikon ekspozicije. Ugoclno se
snrjestite prc'ma odrediitu, baS kao ito biste stajali
kad fotografirate. Usnrjerite obiektiv kako bi subjekt

Jednostavno kaclrirajte, priiekajte subjekt, mir no

driite fotoaparat i snimajte. Nlirlo je te2e znati oda

brati priklaclnu brzinu zatvaraia. Ako snimate vrlo

brzo kretanje, poput jureieg automobila nir utrci,
trebat ie vam dosta l'elika brzina zatvaraia, ir aulo
mobil bi joi uvijck mogao biti zirmucen. Ako snimrtc
trkaia, bit ie dovoljna srecinjc maia brzina zatvaraia.
Alio snimate osobu u hodu, da biste prikazali pokret,
trrorat aele postaviti vrlo nisku trrzinu zatyaraia.
Isprobajte sninarle autonobila na oblilnjoj auto
cesti sluZeti se panirar.rjcm, zamrzavanjent izamuii
van.jem pri razliiitirn tuzinamir zatvarirta tc vjdite

liako svakir od tih nroguirosti cljeluje. Nerrojtc zaboraviti da pron.rjena brzinc zatvarata cl.jeluje i na veli
iinu otvora blendc te stogl i na promjenu dubine
polja na fotografiji.
U nekim icte prilikama srjesno htjeti zanrutiti
iJi pomicanjem preclmeta u kadru ili potni

snintak

canjem fotoaparata dok je zatvarai otyolcn. Ako, na

prirnjer, ielite snimiti prijatelja hoji se istiie u gonili
ljuili, recitc nru da stoji vrlo ntirno, sr.rinrajte malon.r
brzinonr zatvaratir pa ie ljudi koji prolaze pored
njega biti blago zauuieni. Zanruiivanje noie biti
vrlo efektno ako ielite snimiti fotografiju pon.ralo
inrpresionistidkog dojr.na ili ako ga konrbinirate s

clektronskrn bijeskalicom, o ienu ieno viie

gororiti u sljecleiem poglavlju.

Na putovanju nastoj-

te iii ispred svojih

prijatelja ili grupe
kako biste ih mog

fotografirati

okoliiu.

UvUek idite
u prvl iamac, prvl
autobus ili sliino
kako biste mogli snimati prema unatraq.

Pri odabiru brzinc zatvaraia, uvijek razrni3ljajte

o tome kako fotografija treba izgledati i 3to niome
ielite poruiiti. Pokudajte postavite prikladnu brzinu
zatyarada i nemojte zaboraviti na natin na koji utleie na veliiir.tu otvora te stoga i dubinu polja. Svako
udrortrucenje brzine /arvarria podrazumi jer a
poveaanje otvora za jedan korak otvora zaslona
te stoga i manju dubinu polja.

Ako radite na vruiini,

uvijek pokuiajte
zaititi film od izravne
izl02enosti suncu.
l\y'emoniske kartice,
dok su izvan fotoaparata, auvajte u

zaitilnim kutijicama.
Najveii neprijatelj
filma je vruiina,
a memorijskim
karticama p.a3ina

ipljesak.

Zaitita opreme
Fotoaparati i objektivi n.rehanidki su i elektroniiki
uredaji. Objektivi su napravljeni od stakla. Mogu se
oStetiti ako su izloZeni vodi, pradini i treskanju. Na
tdistu moZete pronaii nlnostvo dodataka za zaititu
opreme, no postoje i neka jednostavnija rjeienja
kutne izrade. Ako vas na putovaniu zatekne kiia ili
snijeg, a morate snirnati, ponesite plastidnu kapu
za tuiiranje iz hotelske kupaonice, omotajte je oko
fotoaparata, probuiite rupicu na straZnjen dijelu za
trazilo i in.rate kabanicu za fotoaparat Ako se nadete
u vrlo praSnjavon ili pjeskoviton podruiju, nosite
fotoaparat i objektive u zalvorenim plastidnim vreii
cama. Kad putujem, sa sobom uvijek nosim cijeli
paket takvih vreiica. Nikada ne otvarajte fotoaParat
da biste promijenili filn ili memorijsku karticu ako
je zrak pun praiine. Nadite zaklon ili prideka.fte dok
prestane

ietar.

Torba bi vam trebala biti dovolino velika kako bi

u nju stala sva oprema koju redovito koristite, ali ne
i prevelika, teika i glomazna. Veiina torbi inra pretince za kuiiSta i ob.jektive oblozene spuivom
dovoljno za normalnu uporabu. No, ako se sPremate
na voinju vrlo grbavom ceston.r, preporutljivo je

drlati torbu u krilr'r kako biste za$titili opremu od

eventualnih udaraca. Samo jedan jadi udarac moZe
unidtiti fotoaparat ili objektiv, a u udaljenijim' pa
moZda dak i u naizgled ne tako udaljenim kraje-

vima, moZda neiete biti u moguinosti popraviti

ili zamijeniti opremu.

Ako putujete u predjele s vrlo visokim tenpcraturama, vrutina mo2e ostaviti Stetne posljedice na
film. Pokuda.jte ga saiuvati na ito hladrijem miestu ne ostavljajte ga u automobilu ili l<oviegu izravno
izlolenom suncu. Uvijek potraZite hladovinu. Ako
nroiete, drZite ga u hladnjaku. U protivnom, kovieg
s filmovima prekrijte vlainom krpom. Voda koja
isparava iz nje ublaiavat ie vruiinu. Kako se krpa
tijekon.r dana bude sudiJa, ponovno je namoiite.
U uvjetima iznimno velile vlage, u kovieg

foto

aparaton.r i objektivinra stavite silicijski gel. Ne Zeljte

da vam u kovdegu narastu

gijivice i poinu izvirivati

preko objektiva. Ako nemate kutijicu za silicijski gel,

stavite ga u ivrsto zatvorenu plastiinu vreiicr.r. Silicijski gel (nakupina sitnih kristaliia) upija vlagu iz
zraka. Neke vrste u sebi imaju indikator boje koja
postane ruZitasta kada se natopi vlagom pa mozete
lako vidjeti kada viSe ne ispunjava svoju zadaiu.
Kako biste ponovno isuiili gel, stavite kistaliie n
ravu, zagdjte je na itednjaku i protresite kao da
pripremate kokice. Suhi su kada postanu plavi.
Prebacite kristaliie u male pamudne vreiice, sveZite
ih i stavite u kutijicu ili plastidnu vreiicu. U vlainoj
klini klimatizirane prostoriie mogu stvoriti dodatne
problenre. Kad.r izidete van nr r rucinu i *p.rritru.
sva te se oprema zamagliti i malo ie potrajati dok se
oprema ne aklimatizira na vruiinu. Moida biste mogli opremu iznijeti van prije nego Sto i sami izidete.
Hladnoia predstavlja poseban izazov. lznimna
hladnoia sn.ranjuje trajanje baterija, loie utjede na
ulje koje podmazuje fotoaparat, kao i na film. Znalo
ni se dogoditi da podetak filma postane toliko krhak
da 'e ot[ida. Pokuidjte ito bolje ugrijati oprenru.
Fotoaparat u!.ucite pod jaknu kako bi se uz tijelo
odrzao na toplom i zaStitite ga sto bolje mozete od
snijega, susnjeZice i slidnog. Baterije na niskin temperaturama ne traju dugo pa ih ponesite ito viie.
Kako biste splijedili kondenzaciju kada se vratite u
zatvoreni prostor, stavite fotoaparat u plastiinu
vreiicu dok ste joi vani, i izvadite ga tek kada se
dobro ugrije.

NA sLEDEt M STRAN caMA:

Uvijek zaititite oprenu

od kiie, snijega, vodene
pra5 ne I

bio kakve

age. Pogledajte kako

je fotograf snimio obrise
v

ljudi na sviletloj podlozi

vodene praiine spod
duge. Uvijek se kreaite
potraz za ito efektn -

jom kompozic lom.

SARAH LEEN
Kako motivirati ljude

KAO sruDEN

llcA

uN.{trrNOSTI

na Sver-riiliitu Missouri. Sa
lah Leen trebala je snimiti
r.reholiko lotografija kako bi

nauiila neito o foto prijeno

k.

su kod otiskivanja.

)Posudila sanr tatir stari

Kodak i snirrila nelioliko
foto,lrirfija<, kaZe Leen, uno,

nisarl uopte znala ito

zaPt a

vo radior.u
No, to jc kocl nje probucli

zaninllje za fotograiiu.
plctlnet, lotogratiju, pa je

1o

Stoga je Ltpisirla novi

do kraja studija posrala viie zainteresirana za to

nego za ostala poduija umjctr.rosti.
)Voliela sam fotografiju, no nisan inalir razvijenc nikahve korisne fotogralske vjeltincu, objainjava l,een. nUdiii smo o umjetniikoj fotografiji,
o razLititirn postupcina - no ni o iemu praktitnorn 5to bi ni moglo pomoii pri zapoiljavanjuMoja sustanarka rardila je za novine Columbia
Daily Tribune,ko)e su u to vrijene imale izvrsne
folografe, stoga sam se i ja poiela rnotati oko njil.r
- to je izr,,rstan naiin uderja o ftrtografi.ji u
styarnon svijetu. Pohadala sarr tedai NPPA
Flying Short i tamo rne veoma nadahnuo Eddie
Adams. Postavljao je publici izazove pitajuii
>Koliko to zaista ielite?o rnisleii na fbtoreportersku karijeru. To me natjeralo da poZelim
nauditi viSe pa sam odluiila nastaviti ikolovanje,
la University of Missouri Journalism School.
Tada sam se doista zaljubila u fotoreporterstvo.

Sarah Leen ( jevo) dobro

uoiava prizore iirokog

restanka jeitine na{te

otografja bizona u

ju

tematskog raspona:
prirodna pov jest, kra

lac onalnom parku Yei

osigurala staZirauje u National Geographicr.r. llhda

)wstone uspjeia je zbog

sam poiela fotografirati u boji. Prvi su mi radovi

jo ici, ljudi te konceptu'

Lvorenoq ugodala.

bili uiasni. eak su ne pozvali na razgovor i rekli

'Vi oiito nikad prije niste tbtografirali u boji, zar
ne?'Bio.je to prilitno stnroyit put.(
Kao pripralnica Leen je uglavnom radila na

alne teme PoPUt

oNa fakultetu sam osvojila nagradu na natjeiaza nrjboijeg tht,'grala goJinc. a tinre sanr si

zadacima oko s.jedidta, na projektima za knjiini

odjel te snimila svoju pritu za iasopis, )Povratak
u Ugandu<, objavljenu 1980. No, i ona i Robert E.
Gilka, Ceographicov direktor fotografije, mislili su

kako ona joi treba poraditi na svojirr.r vjeitinanra

p.r ie iJucih nckolil,r guJina r.r.lilr z r rror ittc
Dok je suradivala s Philadelphia lnquitrrort' kao

slobodni suradrik radlla )e i 7a Peopk, Fortune,

|bdres te ostale tasoPise.
n :e \ riicnre /elicl.l vr.rlili u
' t ijclo
'rr
(lcographic, stoga sarn ih poiela bombnrclirati
prijecllozirla za prite. Konaino su ni 1988.

uci Myst c
Seapoft u Connect cutu
bacaju sj-"ne na savrieno
m rnu povri nu vode u

Jedrenjacl

rano mag ovito lutro.

5 ika ne bi n pribl :no
uspjela bez odsiaja.
Zrca nu vodu qotovo cete

dodijelili zadatr,rk napraviti pridu o ameridkokanadskoj granici. Dala sam otkaz u lnquireru
i otacl radirr kao slobodnjak za Cieog';.aphic
i ostale.<
Ovc priic oclvele su Lcen clo ledenog Sibira,
tropsl<e Afrike i joi mnogo mjesta u svakom

kutku svijeta. Kad su je pitali l(ako pr-istuPa

zadacjma na terko razlititin.r nrjestinra,

uvlek naa u rano iutro,

kao imag u. Stoga

oclgovorilir je:

krenlle rano.

naano istrazivanje. Poku$rvam postirti struiniak

z-a to rnjesto ili temu. Proiitam sl-e ito nrogu
proririi, preglcdarr tasopise i fotografska izclanja. No, moram van priznati, puno je lakie

>Prvo tirne se bavin jest istr aZivanje' besko-

postoji lnternet. Koliiina dostupnih inlbrrr.racija i brz pristup zadivljuju. Uz Intcrret PuDo
brie uiimo o mjestu ili ter.ni, saznajemo o pri-

oti<acl

likama,1<oga treLra pronaii i s kime razSovarati

'l\lrJ/i\,tll;(jc t az tto ier I'otnarc pri t.tzv(litt

teme

pronalalenju glavtlih smiert.rica, svcgir ito

treba zabiljeZiti. Poinete gracliti kostur priie

kako biste bili sigurri da niste propustiJi r.rcito
vaZno. Kod nekih zadataka - prinjerice, priia

trebate se jnforrnirati o
politiikoj situaciji, ekonomiii' etnithin skr4rinana, religiji, vaZnim darnirra u godini kad se
molda neito dogada. Sto je vaino reai o toj
z"emlji? U takvim Pridan.ra sve je prihvatliivo.
Ostale prite su ternatske, kao one koje sant
r adila o rafti, koii tc slitnim konceptualninr
tcmana. U takvin priian.ra slikc su viie specio pojedinoj zenlji

fiine

nije bai sve Prihvatljivo.<

svireta kako miienia izgled dok dan odmiie.

No, nakon nekog vremena osjetim osamljenost

i poZelim vratiti se medu ljude.<
>Kad radim s ljudima, volim koristiti male
objekive flksne iari5ne duljine umjesto velikih
zoomova. Samo moj mali fotoaparat i ja * tako
osjeiam kao da se mogu neprimjetno kretati,
ako me )judi i primiiele. ubrzo zaboravc na moju
prisutnost i nastave se ponaiati kao da ne nema.<
>To mi je omiijeno mjesto za fotografiranje
u
- samom sredi3tu, rame do ramena, prihvaiena,
radeii iznutra.<
Upravo ta prisnost vidljiva je na njezinim foto-

grafijama.

>No, opiirna tema moie

Prisnimanju ove

Mole previSe pokrivati. Dobro istraiivanje

pomaZe pri planiraniu kako obraditi veliku

fotografije kraljice
lokalne meksiake
povorke na Dan nezavisnosti Leen je odabrala
brzinu zatvarata
dovoljno brzu da
zamrzne zenu, a opet
dovoljno sporu da bi
s badeni konfeti biago
zamutiii, stvarajuai
,ivopisan privid pokreta.
Uvrjek razmiiljajte
o prikladnoj brzini
zal\Jatata.

biti dvosjekli mai'

koliiinu informacija Le organizirati vriieme - to

je nadin da si dokaZete kako znate Sto radite.
Imate plan i cilj.
>Ponekad morate biti spremni odstupiti od
plana. Plan vas moida nekamo vodi, ali usput
moiete ugledati ne{to predir.no. To je 'wabac u
ruci', a upravo igrom sudbine ponekad dotlerno
do najboljih snimaka. Plan vas vodi i pomaie
vam razumjeti to dto gledate. Ako ste fleksibilni
i spremni pustiti da vas matica ponese, dobit
iete lijepu mjeSavinu planiraaog i neplanskog,
to je najbolja kombinacija za fotografiju.<
>Najvi$e volim pride u kojima se neprestano
mijeiaju ljudi s prirodom. Rad u krajoliku tako
je tih i miran - izbliza promatram prirodne ljepote, lutam prirodom. Kod pejzaia uvijek je
bitno osvjetlienje njime oZivliavamo Prizor,
swaramo ugodaj. Malo je stvari na svijetu koie
a

tako nadahnjuju kao promatranje komadiia

K-Ao

ne volite biti
nekoliko koviega rasvjete, kabela,

rurulrrt, vjeroiatno

optereieni

stativa, mekanih tkanina, reflektora, raspr

Sivata i ostale svjetlosne opreme. Kako biste

bili pokretljivi i u stanju zabiljeZiti neoiekivane

trenutke, trebate iskoristiti svako osvietljenje
dostupno u pojedinoj situaciji.

lskoristite dostupno osvjetlienje

Veiinorn fotografirarno na prilitno dobrom
dnevnom svjetlu. Ne mora biti savr$eno ili
ispuniti sve ito traZimo, no opienito uvijek
ima dovoljno dner.nog svietla za 'nimanje
kvalitetnih fotografija. VaZan dio istraZivanja
prije putovania iest urvrditi kakvo ce vrijeme
biti za vaSeg boravka na odredenoj destinaciji.
U sludaju da, primjerice, ne ielite mnogo
kiSnih slika, nemojte putovati u Indiju ti.jekom
sezone monsuna. A kad stignete na odrediite,
obratile paTniu na kvalitelu osviellienia.
Sunteva svjetlost na nekim mjestima izgleda
malo drugadi.je. Uvijek pazite na temeljno
pravilo kako je sundeva svjetlost pod niZim
kutom toplija, baca mekde sjene i oPienito ie
ugodnija nego o$tra podnevna wjetlost.
lOsim ako ne zelite jaku svietlo't 1a postizanie
odredenog ugodaja).
eesto se nademo u situacijama - duboko u
$umi, unutar zgrade, nakon zalaska sunca ili
prije zore kad imamo malo an.rbijentalnog
svjetla pa sve mo2e izgledati tmurno ineTa-

nimljivo. Objektiv ie

se otvoriti tek mini

u odredenoj todki postiiete maksimum otvora zaslona. Fotoaparat mozete
mirno drZati u ruci tek 1/60 s, 1/30 s ako ste
zaista mirni. Ispod 1/60 s likovi u kadru ako se uopie pomidu obavezno te se

nalno

SluZeii se samo ambijentalnirn svletlom i sjajem

ogorske vatre, fotograf je
zabilje2io ovaj umiruluai pri-

zor Sporija brz na zatvarata

omoguaila je postizanje

zamutiti.

utinka osvijetljenog ica

Kako biste si omoguiili viSe fleksibilnosti,

\oristite brTi film, filmu koii imate povisite
l\O vriiedno\ti iJi porecaite ISO omjer na

aovjeka u prednlem planu

digitalnom fotoaparatu. No, zapamtite kako

, iia ISO vrijedrrost znaci i viSe zrnatosti.

te skrca koje su ostavie

trag. N kad ne odlazite
fotoaparat kad se poine
smraa vati.

Sporija brzina zatvaraaa

ostav ja dovojno vre

mena kako b ambijen

ta na svlet ost u ovom

noanomkubuuHavan
osvlet ila pozad nu
Dodatna bleska ca
pravilno osvletllava i
zamrzava ple5at cu

Nemolte se bojat
upotr lebiti spor ju

lnajte na umu kako i filn.rovi

in.raju svoje granlce'

TraTlte hilo Loji izror.vjetlo'li u prizortr

- to moZe biti stolna svjetiljka' zraka sunieve
svjetbsti ili logorska valra Ako je nrotiv
dovoljno blizu izvoru svietlosti, noiete postiti
bareln pristojnu ekspoziciju lica. Ako se to
uklapa u ugodai koji Zelite stvoriti' nema r.riieg
loi( g u tome da o\t,ttlk kadra o\tane u lami'

U stvari, to

r.noZe

biti zaista efektno.

)odatak dostupnoj svjetlosti

Moiete utvrditi kako jednostavno nema dovolj
ro svjetlosti za snimanje onog ito ielite, a htjeli biste
adrlati atmosferu i jzgled ambijentalnog osvjedje.ra. Uporabonr elektronicke bljeskalice pri prrnoj
nazi radjatat tete slabu ambijenralnu svjetlost,
,aciti jake sjene i postiii upravo ono ito je potrebno
jako osvijetljen prizor Ovo je prikladno rjeienje na

rekim fotografijana i moie biti upravo ono ito vam

treba. Ato nije tako, upotrijebite dodatnu bljeskalicu.
Dodatnom bljeskalicom dodajete toino onoliko
svjetla koliko.ie potrebno za isticanje detalja i boja na
motivu ili u prizoru bez unidtavanja ambijentalnog

osgetljenja koje moZe biti jedan od najzanirnljivi.jih

dijelova slike. Ako se to udini na pravilan nafin, goto

el$poniranost od dva ili viSe koraka. Buduii da

fotoaparat i bljeskalica medusobno komuniciraju,
emitirar.rje svjetlosti automatski se nadzire, ako na
fotoaparatu ekspozici.ju nanjestite na f/5.6, a blje
skalici smanjite izlazne vrijednosti za jedan korak,
emitirat ie se svjetlost vrijednosti f/8. protitajte
uputc za elektronitku bljeskalicu knko biste doznali
na koji naiin prilagoditi izlazne vrijednosti.
(lva tehnika korisna je i ako sr.imate pri slatrom
iJi jakom osvjetljenju. Pri ravnomjernom, slabi.jem
osvjetljenju dodatna bljeskalica istide boje i dctalje
hoje nornalna ekspozicija ne bi otkrila. pri jakom
svjetlu dodatna bljeskalica uiinit ie LoiDo ono lto joj
ime kale urljereno ie populiti tarnne sjene oko
oiiju, ispod nosa i drugdje gdje ih stvara jako sunce.

Koliko iete ih ublaliti ovisi o rome koliko svjetla te

dodati bljeskalica. ledini natin na ko.ji iete nautiti
kako firnkcionira dodatna bljeskalica jest vjeibanjem. Iskuiavajte razliiite udaljenosti od nrotiva,
vrste notiva (vrlo refleksivne i vrlo upijajuie) te

razliiitu koliiinu svjetlosti.

Pri jako sporoj brzini zatvaraia elementi u kaclru
rnogu biti zamuieni ili zbog njihova pomicanja ili
zbog treskanja fotoaparata. Ovo moZete pretvoriti u
prednost kad snimate slike u kojima jc neito zamuvo je nenoguie uoiiti da ste se uopie sluiili bljeskali
com. Kod modernih fotoaparata s elektroniikim bl.ieskalicama tehnika je vrlo jednostavna, no potrebna je
vjelba kako biste postigli ieLjeni r.rdinak, a trebate se

koristiti bljeskalicom

prilagodljivim izlazon.r.

Namjestite bzinu zatvaraia i korak otvora zaslona

kako biste postigli pravilnu ekspoziciju ili nalo pod
eksponirali prostoriju ili neko drugo slabo osvijetljeno
mjesto koje fotografirate. Tada namjestite blieskalicu
tako da smanjite emitiranje svjetlosti. To mo2e biti u
rasponu od jednog do dva koraka otvora zasiona,
ovisno o tomu kako Zelite da slika izgleda, koliko ste
blizu glavnon motivu i koliko je reflektivar.r. Ako je
nedije lice jako blizu, moida ie vam trebati i pod

ieno, ali notiv ostaje zan.rznut svjetloSiu bl.jeskali

Ako je bljeskalica namjeitena na prednjem
zastoru (bljeskalica okida iim se otvori zatvarai),
ce.

zamrzavanje ie se odvijati na potetku, a zabilleZit ie

pokret od tog trenutka do zatvaranja zatva
rafa. Postavljanje na straznji zastor ima suprotan
se syaki

uiinak

- pokret se zamrzne na kraju. Kao i kod zamr.riivanja pri dnevnor.n svjetlu, razliiite vrijednosti
otvora zatvaraia stvaraju razliiitu kolidinu zamuie_
nja, od blagog zamuienja do neprepoznatljivosti.
Kako biste ovladaii ovom tehnikom potrebno je
dosta vjeZbanja, no rezultati mogu biti doista zadivljujuii. Isku5avajte razliiite konbinacije brz:Lne zarvrraia ikolicine.vjetlo.ti te ra,/liaite ntotive \ve
dok ne ovladate tehnikom u potpunosti.

Natp si na trgovinama
te svlet a interrjera iesto
su vrlo iivopisni ako ih
fotografirate f lmom

priagoden m za dnevne
uvjete s normalnom ili
automatskt podeienom
ravnoteiorn blje e bole.
s ic ijevo svjetlet
natpis baca bije u svjet ost kola je istaknula

Na

dva aovleka za stolom.

Uvljek razm i jajte o
kva iteti svjetla u kadru

digitalnim fbtoaparaton, r.ezultate moiete

odn.rah provjeriti. Profesionalni fotograli iesto nose
digitalne fotoaparate kako bi provjerili koliiinu svjetlosti na lokaciji. Kad otkriju Sto dobro funkcionir a,
sluZe se istim postavkan.ra pri ekspoziciji fihra.
Svjetlost moiete pojaiati i reflektnim povrdilama. U mrainoj prostoriji, postavite refleJ<tnu povrSinu (to noie biti bijela plahta, kotnacl stiropora ili
bilo dto ito dobro odbija svjetlo) vani na sunce kako
Sa

poziciju u lkakljivim
svjet osnim uvjelima.
Svjetleaj natpisi ili
svjetla na automobi-

bi reflektirala svjetlost u interijer. Ako fotografirate

na otvorenorn usted dana, reflektnom povriinom se
po.lrrzite l.rko bi.te .r irtl,'rt odlrili Pr(rrrr nrotivtr i
tako ubla2ili sjene. Satorsl<a krila sa srebrnom stra
nom vrlo su prildadna za refleksiju i lako ih je nositi
\d \obur'r'r. l.r ..rrn.c rlu,r io i I'ijelortt rtt.rti.onr.

lima mogu zavarati

mjerat fotoaparata
pa ae podeksponi-

Dodatna svjetla

Uvijek kadrirajte eks-

rati; crni objekt ili

duboka sjena mogu

uzrokovati preeksponiranost. Dobro je
napraviti bracketlng
ekspozicije jedan
korak viie ijedan

korak niie, sve u

pomacima od 1/3
koraka.

Spomenici i gradevine iesto najbolje izgledaju

ne na dnevnom svjetlu nego naveter kad su r.rpalje
na svjetlir i nebo pro$arano bojan.ra. No, iesto su
obasjani reflektorima, koji n.rogu imati kvalitetu
boje preko cijelog spektra. lsto moZe vrijediti i za
interijere obasjane flLrorescentnim svietlom
2arulje mogu in.rati razlititu toplinu boie.
Ako digitalnim fotoaparatom sninate reflektorima obasjane strukture, iskuiajte razliiite ravnoteZe
bijele boje dok ne nadete odgovirrajuiu. Ako se sluiite filn.rom, iskuiajte one prilagodene za dnevne
uvjete te osvjetljenje volframove Zarul.je ili filtre za
korekciju boja, no morat iete mjeraden topline
boja odrediti koji vam najbolje odgovara. Ako namjeravate skenirati sliku i raditi s digitalnom zapisom, ravnoteiu boje moZete naknadno korigirati.
Sto god da radite, napravite nekoliko razliditiir ekspozicii,r zgradc o.r iietlierte rellektoriml ntogu
lako zavarati mjerad fotoaparata ovisno o tome ko.je
su boje, koliko su osvijetl.jene itd. Napravite bracketing kako biste bili sigurni. I koristite trono2nj stativ
ili neko drugo ponagalo - r'jerojatr.ro iete se sluiiti

D.vdAan Harvey

rporim brzinama zah arac..

Postupak je slitan i u prostorijama osvijetljerim
fluorescentnim svjetlom. Postoje filtri kojima se
korigirrirr razlicjte r r'te .r ietilj[i. no posroji mo
guilrost da iete na istom miestu imati viie razliiitih
yrsta. MoZete upotrijebiti bljeskalicu ili dodatnu
blie*Lalicrr lako biste radia.ali fltrore.cer111111 1;rvje
tu, r.ro podruija udaljenr.la od bljeskalice (kao strop
ili udaljeni zidovi) jod uvijek ie odraZavati ambijentahio osvjetljenje. Kao Sto smo raspravljali u poglav
iju o prijenosu boja, iesto je najbol.ie rjeienje raditi
u r.rtvorenom s dodalnorn bljc-kalicom i rnirrimapr iJiin,'

lizirati podruij.r o:r ijrtljerra

fl u o

rerce

nI

rirrI

svjetlon.r.

Vaino.je postiii ono ito lelite na slikama. Nemolte misliti kako svaka fotografija mora imati savrie
no prirodnc boje. Kvaliteta svjetla, kao i sve ostalo,
treba se prilagoditi ideji slite. Ako stvarate sliku ko
jon.r, primjerice, lelite iskazati dosadnu jednoliinost
nalenog prostora, zeleni odsjaj fluorescentnom
rasvjetom obasjanog poda noZe savrieno posluZiti.

U iana

rasvjeta osta

osvletlenla na otvorenom mogu imat

raz ia tu toplinu bole,

kao:iv na svlet a na
ovoj u ic u Trin dadLl
na Kub U ovakv m
sluialevima moiete
uporab t f ltre, mijenjati
ravnotezu bije e boje

upotrleb

dodatna

svlet a kako biste

postlg iutinak.

urrlErr rMAIU moZda i najveti utjecaj

na lotografije- Vecirr.r lotografij.r ttr'taje vani,

VREMENsKT

mi smo ovisni o svjetlosti koju nam pmZa

majka priroda. Na vrijeme ne moiete utjecati.
a

Ato putujete bez odredenog rasporeda ili se

mozete lalo vrenren.lti prii,rgoditi sil uaciji.
moZete osrati koliko je potrebno i nadati se
da ie vas vrijeme posluZiti. Raspored koji ne

dopusta fleksibilnost prisilit ie vas da radite s

onim ito vam je na raspolaganju. No, nikad
nemojte lode vrijen.re koristiti kao ispriku da nc
fotografirate. I u lodim vremenskin prilikama
lnogu nastati izvrsne fotografi.je,

Fotografiranje na ki5i, snijegu i pri

ostalim loiim vremenskim uvjetima

Fotoaparati i objektivi ne vole vodu, stoga ako
snimate na kiii, snijegu ili izmaglici, potrudite
.e da vdm oprenrd 05lane \uha. lskoristite za-

klon ili kabanicu za fotoaparat spomenutu u

ietvrtom poglavlju. Fotoaparat drZite u torbici
ili ispod majice ili jakre kad ne snimate, a vlagu
bdsite Sto ieiie moiete. Voda na objektir'u
moze stvodti mutnu povrsinu na slici te odtetiti
mehar.riike i elektronidke di.jelove. Slana voda
naroiito je opasna zbog korozije, stoga je ito
brZe uklonite s opreme.

Velika brzina zawaraia zan.rrznut ie sni.jeg

ili

kiiu u padu. Sporija brzina zabiljeiit te crte koje

se

pri tom stvaraiu. Razmislite o pozadini:

Utjecaj sn Iega i mutnog

teiko je uoditi kapljice kako padaju ako je pozadina svijetla, a lako ako je pozadina tamna.
Razmislite o uiinku koji na slici Zelite postiii.
Ato su padaline nevaZne za sliku, noZete kori-

stiti veiu brzinu zatvarada kako biste ih minima

lizirali i n.rogli vidjeti kroza njih. Ako

su sni.jeg

ili

li(a r azni. mozete i.l<oristiti ucinak .porijeg z.r

tvaraia. Al<o doista ne moZete pronaii pozadinu
koja istite snijeg ili kiiu, potraiite neki drugi
nadin na koji iete ih prilazati kiiobranima,
pokislim I.judima, kapljicama kiSe itd.

sunca zavarat ae mjerai

ugraden u fotoaparatu
pa bi mogao podeksponirat zatamnjujua
sliku, dok bi se d-"talji
na stabl ma zgubi

U ovakvrm situacijama

ot talte vrlednost
s

ve kartrce

sa

naprav te

bracketing kako biste

bil s qurni

Ato fotogratrrate u snieinim uvietima, morate

biti svjesni kako ie puno bijele boje u traZilu zavarati mjerad ko.ji bi nogao podekspor.frati. Vjerojarno
ie iitav sr.rijeg preworiti u DeutralDu sivu. Oiitajte
vrijednost s neutralno sive povriine pa zatim ili
ruino postavite vrijednosti ili' ako snimate nekim
od automatskih r.raiina, ol<idad zatvaraia drlite na
pola pritisnutim kako bisre zadrZali ekspoziciju dok
kadrirate prizor (Molda va3 fotoaparat ima neki
drugaiiji natir zadtlavanja ekspozicije pa provjerite
upute ptoizvodada.) Mnogi fotoaparati Pruiaju mo
guinost kompenzacije tako da narrjeste vriiednosti
na automatsko podeksponirarlje ili preeksponiranje.
Za snjeZne uvjete nozda iete trcbati nanrjestiti
preekspoziciju iak i za dva korirka otvora zaslona.

Ako iesto fotografirate u ovakvim prilikama, vrijedi

naDjestiti fotoaparat na preel$poniranje tako da ne
nrorate razmiiljati o kon.rpenzaciji pri svakon kadru
pa mo2ete br2e fotografirati. Samo nemojte zabotaviti pron'rijer.riti postavke kad pronijenite lokaciju.
Ako vai foroaparat nema opciju podeiavar.lja za
podekspor.riranie i preeksponirar.lje, moZete protllijeniti ISO vri.iednost za film i time zavarati fotoaparat. Ako snimate filmorn ISO vrijednosti 100, a Zelite
preeksponirati za jedan korak, namjestite ISO vrije-

dnost na 50. Ako ielite podeksponirati za iedan

korak, nanjestite na 200.
Fotografiranje u magli ili izmaglici noZe biti
teiko zbog razlidite gustoie, od lagane sumaglice do
guste magle kroz ko.ju jedva vidite. Ovo je situacija u
kojoj do izraiaja dolazi hvaliteta objektiva. Nemojte
pretpostavljati da te objehtiv kroz gustu maglu vi
djeti nedto ito vi odima uspijevate razaznati. Ljudsko
je oko iznimno osjetljiv organ. Visokolwalitetni
objektivi, izradeni od stakla vrhunske kvalitere pre

poznrt ie u nagli detalje koje slabije kvaiitetni neie

vidjeti. Ako volite sninati takve prizore ili znate da
iete putovati u kraj gdje ie magla uobitajena, vjerojatno ie se ulaganje u vrl.runski ob.iektiv isplatiti.
PaZljivo se sluZite elektronidkom bljeskalicom u
izmaglici i magli. Ako je magla toliko gusta da teiko

pogledom prodirete kroz nju, vjerojatno je pre

gusta i za prolaz svjetlosti. Svjetlo bljeskalice
odbit ie se o iestice kondenzirane vlage pa te
vam ostati sarrro slika jako osvijetljene magle.
Kao i uvijek, razmislite lto fotografijama
lelite reii te kako razliiitiln vremenskim prilika
r))a m,'iel( i.kaz.rti razlicira \ idenj.r i\log moli
va. Slika plale nakrcane ljudima u ljetno sunia
no popodne govori neito sasvim drugo nego
snimark iste plaie za olujna dar.ra kad je potpLrno
prazna. lsti prizor, razlitite vremelrske prilike,
razlititi osjeiaji. Uvijek traZite vizualne elenente
hojima tete ispritati priiu: fotografija oluje
treba ukljutivati neSto - savijena stabla, pred
rnete koji lete u zraku - Sto govori >oluja<.
Kako razliditi vremenski uvjeti utjedu na ljude
lioji tanro stanuju i kako yi to moZete
pokazati?

I najvaZnije, nerrojte loSe vremenske prilike

rabiti kao izliku da ostanete u hotelu i ditate
hnjigu. To nije otegotna okolnost nego sredstvo
lroje moiete pretvoriti u vlastitu prednost.

K aa

isunce okupa isu

par Ski kaf a u top om

svjetlu. Pogledajte kako

je fotograf ovu sliku

snimio ispod nadstreini
ce, ititeal fotoaparat
(i sebe) od k

ie. Sporja

bzrna zatvaraia zamag iia je kapljlce kiie

ljude u kadru

Teleoblektiv ie fotografu
omoquaio izdvaianje
dijela Staglja u Vermontu, stvarajuai od njega

grafiaki element u suprotnosti s padaluaim

rasl njem u Pozadin

0tkrivanje godiinjeg doba

Svako godiinje doba in.ra svoj jedinswen izgled

ugodaj, to
a

se

uvijek razliiito odraZava na razli-

lesen u planinama izgleda

jesen
u pustinji. KiSna sezona u
drugaiije nego
dlungli nije ista kao u ravnici. A jesen u Grand

iitim lokacijama.

Telons nije ista kao jesen u Alpama. Razmislite

kako se godiSnje doba prirnjetuje u n.rjestu hoje
posjecujete. To moie biti i godiSnje doba koje
vas je nagnalo da odete bai tamo - Nova Engleska u jesen, Aspen zimi itd. Vaie slike trebale bi

pulazirrti kako vi doTir ljavate to rnje\to u to

doba godine. Godiinja doba ne utjetu sano na

NA SL]EDEC M STRAN CAMA:

Sunce koje prodire

kroz o ulne oblake baca
zlatano svjet o na
Mount Rundle u Alberti
u Kanadi Ovakve

fotografile rezu tat

iznimne strplj vost

su

iekanja sve dok se ne

ope dealni uvlet

Dobardokadraje
pok

zatamnlen; to bi zavaralo
ugraden mjerai koji bi
preeksponirao ovaj kadar

I
rili u tetvrtor.r.r poglavlju. Ako fotografiratc plani
nu, raznislite o njezinim harakrcristikama. Vidite
lije kao veliianstvenu ili kao prijeteiu? Sto se zimi
dogada s biljkana, ljudirna, ulicama i zgradana
razliiilo u otlnosu na ostatak godine? Razmislite
kako iete to pokazati.
lsta pravila vrijcde i za proljeie, ljeto, jesen,
l<idno doba i suiu. U proljeie i u poietku kiSnog
razdoblja sve o2ivi. Ljeti je vruie, no o ljetLr razD.ri
iljamo i kao o razdoblju odmaranja kad livot
lagano tctc. Jesen je energidna i puna boja. Dobrcr
raznrislite kako se pojecline karakteristike svakog
lo.liirr jcg dub.r odr.r,rrn.tirr nr ljrrdinra i mje.tirrr.r
koja fotogrirfirate, a potom to pokuiajte vizuali
zir.rti. Prorrcite tbtog.rui.kc lrrjigr, n( \arno o ntjc
stu kojc posjeiujete nego i fotografije godiinjih
cloba kirko biste uvidjeli na l<oji naiir.r drugi precloi'rvajr.r razlitita godiinja doba. Postoji 1i hakva pro
za ili poezija koja govori o tor.r.re kakva su godidnja
doba u ton mjestu? Kako lokalno naglaiavaju bit
,'g.r g,',lirniqg deba? K,rko r,' rrruTrtc urlr
Kako bolje pr kazati

top nu proljetnoq
sunca nego foto-

qrafirajua lude koji

ui valu u nlemu?
Sirokokutn objektiv
otvara pog ed na aitav
red 11ud koj se
sufiaju kao idovollan

dlo parka kako bismo

osjetill Lrgodaj.

lwajolik. Utjeiu i na gradiie i na metropole. Oni'

kao i njihovi stanovnici, druktije izgledaiu u razlitito doba godine, a molda imaju i proslave kojima
to pokazuju. Makr istraiujte prije polaska kako
biste saznali ir.r.ra li kakvih posebnih dogadaja Gdje
god da fotografirate, nemojte se zaustavljati samo
na reliLotrt phnu Detalii inie k"je r i'i ' grarte'
zirol'i.ni li.t,,r i koi' plrrtaiLr Polocicenr. noSc lr
japankana mogu reii puno viie o samom

rnjestu nego slika krr,ipnog kadra.

Pol<azati zilnu u blagom klinatskorr pojasu

znaii pronati nelto time iemo izraziti l. adnoiu.

To n.roZe biti dvoje zabundanih ljudi, dim ko.1i se
izdiZe iz dimnjaka, ptitice dtuiurene na iici, uspa-

ili slitno. Sjetite se ito smo u prethod

nom pogiavlju rekli o fotografiranju rL snjeZnim
uvjetima iuvajte se podeksponiranosti. AIo snimate ljtLde dok skijaju ili kliZu, razmislite o nekim
r.-riirtinta pril.rziv.trrja pokreta . loiimlnto Soro-

vane biljke

lih.r.ru

rriti

rr.r

ili nenorijskoj kartici?

lzraiavanje raspoloienia
\teiina dobrih fotografija iskazuje infornaciju,
,Ceiu i o.irr ai. P'unratr.r. i ih poglcd..rju i rr.Lrar n.r,
uoie motiv No, takoder instinktivno zamijete kom
poziciju, nijalse boja, jako ili mekano svjetlo, izraze
ica, prisnost ili distancu - sve su to tragovi koji
rrozal< oprkrLrliuiu i,lciama. r srce ertrocijam.r.
Slika sretnog djeteta je lijepa, dak i slatka. No,
zamislite sano koliko ie nam slika viie ostati u
;jeianju ako sreiu izrazimo i ostalim elenentima
Jike. Selo koje se ugnijezdilo u dolini treba i
rrikazati pol.rut gni.jezda.
Ako dule osta.jeLe u nekom mjestu, razmislite o
on.re kakvo bi vri.jeme najbolje opisalo raspololerje u njemu pa zatim priiekajte povoljne prilike.
\ko vam najbolje odgovara vedro, veselo, plavo

Nemojte se sramiti
kad fotograiirale

ljude. Naiin od levanja iponaianja

moie vam otkriti

osjeaaj razlitiiih

godiinjih doba u
raz iait m mjestima.

Blaga izmaglica otkrlva

dovolno da bi se uot

li

kostimi ovih lludi koj

rekonstruiraju prizor iz
cradanskog rata, ali i
ub a:ava scenu kako bi
se stvorio dolam povl
jesti. l\,4a9 om se mo:ete
poslu2ltl kako biste

istaknuli odgovarajuae
osleaaje

nebo, priiekaite dok ne osvane sunian dan. Ako

vam bolje odgovara tamno, zastraiujuie nebo, pri
cekajte takvo r rijeme. Mozda tam vrijeme i nece
iii na ruku, no ako budete strpl.jivi, trud se moie i
isplatiti. Meni pomaie kad napravim popis stvari
koje Zelim fotografirati u razliiitim vremenskin-t
uvjetima - ako pada ki5a, onda snimam takve
motive; ako je suniano, fotografiram neito drugo.

Razlitite vrste osvjetljenja i vremenskih prilika

prizivaju razlidite ugodaje. SluZite se pridjevima
kako biste shvatili kad Sto treba fotografirati
ozbiljan, veseo, misaon, veliianstven. Spojite

s konceptom, a koncept s vremenom.

Dobra je vjeiba fotografirati nesto blizu yaseg
mjesta stanovanja kako biste to mjesto mogli lako
iznova pos.jetiti. To moie biti vaia kuia, obliZnji
park ili pogled s prozora vaieg ureda. Fotografira.ite ga u razliaita dob a dana, za razhirtih vremenskih
prilika te u razlitita godi3nja doba. Potom sve slike
uzmite zajedno i uotite razlike. Razmislite o tome
kako osvjetljenje i vremenski ur'jeti utjedu na prizor
- ne samo na izgled, nego i na subjektivan dojam.
Upamtite ore razliLe tako da mozete prepoznali
traZene uviete dok putujete.

mjesto

Z^

sLTNcANA vRExlENr\

najullodnte jc svjetlo u

rano jutro i liasno poslijepodne. Sr.rnce je nisko i

sr,jetlost na prednete traca sa stt anc, tako da su
sjene duge pa stvaraju privid figure ito priclonosi

dubini slike. Nisl<e sunieve zrake takoder pogo

clujLr vetini nlotiva. Sadr2e viie crvcnc te boja s
Lr.rjr .prktr.r trl,',.1a zlatttu .viqllLr\l Pdn il'irirrttLJ
kao toph.r i ugoclnu. Nernojte propusliti ltarobne
sate< toano nakor izlaska i malo priie zalaska
sLlltcil.

Lna joi rirzloga zaito su ti trenutci dobri za

srimanje. U tropsliim zemljama ljudi su najak
tivniji kad je svjeie, stoga su u to doba trinice,
ulice isliina mjesta najlivlja. Isto vrijedi u blagirr
klin.ratskim pojasevima: kan.rionj i clostavljaii
od rr,lrrju :r ojc rute. u /ricr i t il'.rrni.< vn < Pr,.r
davatina, ljudi Zure na posao. U divljini je jedna
ko: veiina Zivotinia spava usrcd tlana. Rosa na
trayi i nragla u dolini nestaju nakor.r izlaska sunca.
Stoga morate biti vani kako biste uhvatili te
trenutke. No, kao i svako pravilo, i ovo je tu zato
da se krii. Postoje i mnogc situacije u kojirna je
prikladr.ro jako podnevno svjctlo. (Jpet razmislite
o \lJ.tilon) IlLrrivlI i .ro zelite i.kazati,,r ,,.trim
fbtografi rajte pri odgovarajuiem osvjetljenju.

hvidnica
Kad stc dodli do Zelienog odredista, driite oii
iirom otvorene. Ako se vozitc ar-Ltobusom ili tak
.ijem. kr,l idclc na kar rr il' . ckalc u nrienj,rinici

rvijek budite sprcmni uotiti prigoclu za fotografi

anje. Odlazite u duge ietnje. Kad odloiite stvari
r hotelu, krenite u ietnju. Ne trebate krenuti na
rcko odredeno mjesto, sano promatrajte oko
ebe. Ako ste imali dug let, vjerojatno iete htjeti
)rotegnuti noge, a boravak vani na suncu najbolji
: natin lijedenja vremenske razlike tijelo vam se
'rle prilagodava ako zna poloLaj sunca na nebu.

Dok stc vani, uvijek sa sobom nosite fotoapaL K,'d 191sgrrl,trn d rn puto!JniimJ n;iv.rTniji
u sludajni trenuci, to su najieiie prigode r.r

Kasno posltlepodnevfo
sunce osvlet juje hrid
koje se odraZavalu

mirnoj vodi rleke

Missour u [,4ontan
Fotograf je krajo ika
testo su nalbo je ako
su 5n m jene u rano

lutro
Oodn-"

i kasno poslile-

Cim stignete, provje-

rite lokalnu vremensku prognozu tako

da moZele planirati

ito raditi za suntanih,

oblaanih ili kiSnih
dana.

kojima nastaju najljepie fotografije. Uvijek sa

sobom nosite i biljeznicu. PotraZite stvari ili mjesta
za koja mislite da ie izazvari zanimanje. Kad ih
pronadete, raznislite o tome koie bi doba dana
bilo najbolje za fotografiranje. Primjerice, podne
je i vi ste uodili predivnu fasadu neke zgrade.
Razmistite o tot.ne lcakvo bi osvjetljenje najvide
odgovaralo zelite li .ienu ili sLlnitr siui. r.rno
ili kasrro? Tada u\lrno! ilc u k,'jem je tmicru
okrenuta i kad l:iste trebalj doii tamo. Pailjivo
promatraite. Postoje li s druge strane ulice kakve
zgracle koje bi mogle bacati sjenu? Zapiiite lokaciju
i optir.r.ralno doba dana ka-ko to ne biste zatroravili.
Ako idete u organizirane obilaske, bit iete
ovisni o vodiievu rasporedu pa stoga i sami kre
nite u izvidanje. Ture autobusom i trolejbusom
izvrstan su naain upoznavanja s onim Sto mjesto
moZe ponuditi, no vjerojatno neiete imati dovolj
no vremena ili wjetla za dobre fotografije. Vodite
biljeike o tome ito lelite fotografirati i kad vam ie
osvjetl.jenje najprikladnije tako da se noZete vratiti
u pravo doba.

bili u izvidnici, sjednite i napravite

raspored kako biste poboljiali uiinkovitost. Sve
forografije predvidene za rano jutro smjestite

s icl

zajedno, a isto uradite i s onima za kasno poslije

podne. Thda razmislite koje su lokaciie nedusobno

gradskom rasvletom kako bi sl ka bila zanim jvija. Sporla brzina zatvaraia oiituje se
kod tragova aLrtomob sk h svjetala na ijevol strani

Kad ste vei

blizu kako biste svakog jutra ili popodneva mogli

obiii dvije ili tri. Nemojte ni previ5e planirati - za
dobru fotografiju potrebno.ie vremena. Moida
iete morati pridekati da se razidu oblaci, otvore
Standovi, ulicc napune liudima ili sliino.

Ustajte rano, lijeiite kasno

Ne budite lijeni. Ako negdie trebate biti u vrijeme
izlaska sunca, morate ustati puno raniie i stiii
tan.ro. Ako putujete sami ili s prijateljirna,

napravite vlastili raiporcd. ldele li organizirano'

ekskurzije obiino ne keiu iz hotela ili s broda
prije dorudka, a do tad su darobni sati vei pro5li.

Dva identiina kadra crkve Notre Dame u Parizu otkrivalu opreine lgodale. Na donlol
fotograf se poslu:io mek m veaernjim svjetlom te svlet ima na katedrali ostalom

Ustanite rano i kenitc van, a zatim se pridruZite

turi. Mnogo.je zanimljivije doruikovati u lokalnom kafiiu nego u hotelu - bolje iete osjetiti
atmosferu mjesta, a moZda uoiite i priliku za fo
tografiju dok jeclete. I hrana je vjerojatno bolja.
5r.-rkako.e biti zanimljir iie i pomoci (c \anr pri
razumijevanju nr.jesta. Ako vam rano ujutro treba
taksi, dogovorite se vei naveier. Ako ne linkcionir..rLe bez klve. rrapunile termo5icu pri.jc rplvarrj.r
ujutro ie kava joi uvijek biti topla. Ili sa sotrom
ponesite loniii za vodu i instant kavu kako biste
je ujutro mogli na brzilru pripraviti. No, nemojte

I
iznisljati isprike. Nema goreg od ialjenja sto niste
bili na nekorn n.rjestr.r kad je svjetlo bikr bolie, a mo
gli \te bili. \vllog dlrta..int,, i.dnum \vi.e /orl.
Popodneva se uglavnom svode na dekanje.
Primferice, pronadli ste miesto koje 2elite fotografi
r ati. Odludili ste kako bi vam najvi5e odgovaralo
kasno poslijepoclne\rno sunce, rlo sad su tek tri sata

joi visoko. Netnojte odnah reii: lOvo ie

Nerttoite zur ili rl<rlrag nir tu\ir rnic
i veieni. Pustite prijatelje ili turistiiku grr'rpu neka
procluie bez vas. Dva ili tri sata iskorjstite kakcr
lri.1s pr,'111i.1i nor e lokrcii.. lli .e \.rrno rlrot.rjlr
i sunce je

I'itid,'r,'ljno.

uokolo. Sjednite na ldupictL, u kafii, pa upijajte

atnosferu. Ovo ie van vjerojatno probuditi nove
zlrnisli. Proditajte lokalue novitre kaho biste cloznali
ito sc trenutuo zbiva. Motirnje uokolo prilika je i za
onc sudbonosne susrcre s njeitaniDra do kojih neie
cloci ako se kretete u gtupi.

Gledajte i kako prorrjcna svjetla utiede na prizor

clok sunce zalazj. A kad pomislite kako ste uhvatili
ono ito Lrebate, pritekajte jo$ malo. Kako sunce
poiinje zalaziti, svjetlo i boje na nebu postaiu
mekie. Prizor ie postajati sve bolji i bolii. Najbolje
slike nastaju testo nakon ito ste vet pon.rislili kako
ste zabiljeZili najbolju.

Fotografiranje u zoru, u sumlak i nocu

Ako ustanete dovoljno rano, vidjet iete, iuti, osjetiti i moZda namirisati r.t.rjesto dok se budi. Ptice
pocinju , r rku ta t i. zirotinit.e bude. . r iic.e pro. vate, ljudi se poiinju kretati. Naveder moiete sudjelovati u snrjenjivanju svjetla i tame - no(ne iivotinie
keiu u Zivot, pali se ulidna rasvjeta i svjetla u
zgradama. Granice izmedu dana i r.roti fotografima
nude prel<rasne prilike. Postoje tri tipa fotografira
nja u zoru i sumrak: u tami ili pri slabom sgetlu
prije izlaska i nakon zalaska sunca; tik prije izlaska i
odmah nakon zalaska, dok joi ima mnogo livopisnog svjetla na nebu; sam zalazak ili izlazak sunca

Noc ihlijedo svjetlo

Ako fotografiratc noiu ili pri slabair.rom svjetlu
rane zore ili kasnog srunraka, iskoristit iete ambi
jentalno osvjetljenje te svjetla zgrada, ulitnu rasvjctu,logorsl<u vatru ili neki drugi izvor srjetlosti.
Ambijental no svjetlo moZe se jirl<o razlikovati.
Ako je mjesec pun, a fotografirate krajolike pune
snilega ili bijclog pijeska, bit ie dosta svjetla koje
ie se naglo poveiavati kako se zora bude prir.r.ricala
(ili opaclati naglo pri proclubljivanju sumraka).
Kod takvih prizora trebali biste postiii prihvatljivu
ekspoziciju s duZom brzinon zatvarata. No, morate biti svjesni sljedeiega: ako jc n.rjesec u kadru,
njegovo por.r.ricanje po orbiti uzrokovat ce zanu
ienje pri brzinalna sporijim od I /4 s. Slike s
tttjcre,.i,ro-n kod .1.'hiic r<flek.ivrrih p,'r ri'r,r
mogu zahtijcvati ekspoziciju du51u nekoliko ni
nuta. Iskoristite tronolni sLativ ili slidnu dodatnu
opren.ru te claljinsko okidarle ili brojat vremena
na fotoaparata (osin ako ne fotografirate s brzinorn zatvaraia podeSenom na 2aruljici, u tom
sludajr"r brojad nete funkcionirati).
Ekspozicije slike gradova ili sliinih prizora koji
rrU iucr rirr gr.rd.ku rrjerla nrijenjrju \c o\ isrr,, o
kolitini svjetlosti u kadru, intenzitctu te refleJ<sivnosti ostalih elerrenata prizora. Buclite pa2ljivi
pri rrjerenju, osobito ako postqi jedna izrazito
svijetla toika u kadru r.r.rogla bi zavarati n.rjerat.
Notne fotografijc gratia najbolje uspijevaju ako su
snirnljene za obladne noii, truduii cla se grirdska
svjetla reflektiraju od oblaka stvarajuii neito
drugaiiie od iisto crne pozadine. Ako fotografi
rate prijatel.je dok noiu sjede oko logorske vatre,
pokuiajte uporabiti bljesl<alicu na daljinsko ohi.lanje sn.rjeitenu iza vatre, prekrivenu naranda
tinr gelorn kaku hi izgledrl,r pr irodno re Lr.rrrjc
lenu prema l.juclinta, ali smanjene jakosti kako ne
!ri nadjaiala sjaj vatre.

Ako nenate tronoZni

stativ, a 2elite snimati
manlom bzinom zatvaraia, fotoaparat
smjestite na torb cu,
jaknu zguivajte
poput jastuka

posluZite se time
uvijek se treba

nekako snaai.

Katedr.la 5v zaki

5,rnkL Pcl{]rsburgu u

Ru!I Iologftl

ftrn.r l-.
u s!rrr.rk k.rd su 5vletla

na ltebLt of.t nn t
b la u ravnotezi te

dovolno
kako

l)

Ll

ladunlav.l

lvlet a ra

stab ma, zqradama

aLrtonrob ma Lr
roa Ivn

Kacl lirtoglafilrtc noiu klajolike, uliine pri

zorc'ili Stogocl ,:lrrrgo rrviicli uaprirvitc l.lrlckc
ting ckspozicijc kako bistc bili sigulni cla stc prr
.riSli lrihr,rtliir, rr i.rir','.ti. N.k.r \.rnr nrjr'r,r.
brrcle snrjc'rnicl, no el<sponirirjte tlvil ilitri liorllia iznacl i ispocl u ponrircinrl ocl 1,/i lioraha
otvor u zusloitl. Ako snimiltc digitirlnim li)toirpa
ratour. odlllah uro2ete pr,lvjeriti rczrLltlt. Alio sc

.lrr/il.,lrr.ll,'grlirr 1"1,'.11'.11.11,,11 rr\'\\'I(,rl.rIj

jr'str' li Lrspjr'li srt'doli re doclc'tr' ltrii, no laliae
ispr.rcirti

viie lilnra

neqo vrae';rti se natrilg.

je

N,\

Frije zore ili nakon zalaska sunca

Istrirlili stc loliacije izaltljiLtilistc

kal<o

bi toincr

odlcclenl bila izvlsna zl svitanjit. licbatc oc1r.e,iili tclje t,rirro lelitc biti suncc izlirzi i i.rl<o
l z''l','.t. it rrrr,, \.,,t.r n('i(t, i|lr. ti l,,.rr,, r r.
rrrcnr za rnijenjrnjc lol<.rcijc. Zc'lite biti

.flirC

Folootaf

trno,

sprctnni priic pn,e zrilke sLutril na istoku.

Kal<o sc svjetlo ponr.rlja na istoliu, nc'bo

sc

poiinjc ispLrnjavirti bojanrl i nrijelja sc rlvuo

It),r izmeclLr iovjeli,-rv.t djel.t i prirorlt'. Pone'lu<1

q;1n

rr1

lTliArt r,1tit4:

till|(

ovu l.tlo

cr norl, s u)et

se

5anto svlet rr]a nl-.Ileta

ob|:n

lr z.lr.tda, {oloqral

omogri!le da l,rv
r rfo un!lr:t Zaltaqilen
rranr

pleiak pokazulc :por

jLr

/:
\. -:

I
ie naiii trer.rutak kad te motivi na tlu i svietlo na
nebu biti u ravnoteZi pa iete ih moii pravilno
eksponirati. Ova.i trenutak ne traje dugo. Uskoro
ce ncbo

po.rati s,,ijetlo. sto3.r ako ne ndslavile

fotografirati prema istoku, morat iete objekte

postavit kao siluete nasuprot nebu ako ne ielite
da se izbriiul Siluete nasuprot nebu prije zore ili
poslije zalaska sunca rnogu biti predivne - n.role-

postiii intenzivnu punu boju ili prodarane,

viiebojne nijanse. Al<o Zelite stvoriti siluete, eksponirajte prema nebu, a ostatak Pustite neka rrtone u tamu. Provierite jeste li pravilno namiestili
te

Nikad ne ostavljajte
fotoaparat s objektivom - osobito
teleobjektivom

usmjeren prema
suncu. Objektiv
rnoze djelovati poput
poveaaia i izdubiti

rupu u zastoru fotoaparata-

ekspoziciju, da nije podeksponiran,' nebo bric

postaje svjetli.ie nego neutralno sivo. Ako na siluetama Zelite zabiljeiiti i neke detalje, malo otvo
rite zaslon ili dodatnom bljeskalicon dodaite joi
svjetla. Ako motiv Zelite vidjeti sa svim detal.jima,
koristite se bljeskalicon.r uobidajene vrijednosti
Sve gore navedeno vrijedi i za fotografiranje
nakon zalaska sunca, samo 6to aete imati posla sa
svjetloiiu koja ne raste nego opada. U objema
situacijana morate vrlo brzo djelovati. Boje na
nebu ne traju dugo.

rodicobb

zor prekrasno osvijetljen te oblaci reflektira.ju

ruZiiastu i narandastu boju. Ako Zelite da sunce
bude veliko, koristite teleobjektiv - sto ,e duii
objektiv, veie je sunce. PotraZite predmete koji ie

mierite, buduii da su sunce i nebo u blizini obit

no r.rZareni. Dobro je oiitati vrijednost za nebo
45 stupnjeva dalje od izlaska ili zalaska sunca.
Kao i kod silueta nasuprot Zivopisnom nebu,
koristite dodatnu bljeskalicu kako biste dodali
svjetla na siluete nasuprot suncu ako ielite prikazati i neke detalje. Mole vam poslu2iri i reflektor
o koji ie se svjetlost odbiti.
Nemojte se zadovoljiti tek Itepom slikom
izlaze&g th zalaze(eg sunca. To moZe lijepo izgle
dati, no sunce je sr.ugdje na svijetu isto. PotraZite
elemente koje iete ukljuiiti u sliku, a koji ie reii
neito o mjestu na kojem se nalazite. To moZe biti
kip ili obris nebodera, zgrada koja je arhitektonski tipidna za taj kraj, domaie drvo, osoba u
r.roil.jivo.j odjeii. Razmislite o tome kako slika
moZe odraZavati mjesto na ko.jem je snimljena
te odskakati od ostalih snimaka zalaska sunca.
I nemojte se zani.jeti svom tom ljepotorn pa

ostati u sjeni ili komadii neba u blizini. PaZljivo

potpuno zaboraviti na kompoziciju.

hlazak izalazak sunca

Samo sunce moZete fotografirati jedino kad ie
zaklonjeno nedim drugim - naglon, oblacir.na ili
predmetom. Sunce koie izlazr t1t zalazr za vedra je
dana jednostar.no prevruie ostane vam slika
svijetle kugle. Oni divni zalasci sunca koje vidimo
uzrokorani 5u mrElom ili' nr nesrecu' 'n:o8om.
Ako koristite iirokokutne ili normalne (50

mm) objektive, sunce ie biti tek n.raleni element

fotografije. MoZda je ovo ono Sto Zelite ako je pri-

Neku izraz tu karakter

stiku mjesta koje

posjeaujete postav te
kao siluetu nasuprot

izlazeaem

za azeaenl

suncu. Samo 5unce

prevruae je da biste
ga mogl fotograf rat,
to je moguae jedino
kad je zaklonjeno neairn

drug
maglom li
nekakvim predmetom.

JIM

RICHARDSON

Kako se pripremiti
, ..d

lluulrt

KrNz,rs nocu je bio

mratan

- toliko mratan da
n.rladi Jin.r Richardson nije
in.rao problema s razvija-

njem i otiskivanlem slika

u kuhinji roditeljske kuie.

Otac mu je u zalagaonici

kupio povcialo i zastar.je)i

papir pa je Ricliardson
zadovoljno promatrao slike
svoga psa,

vrtno cvtece,

Sahovske figurice kako

izranjaju iz juhe. eitao je

Popular Photographl a posebno je zaparntio
ilanak o fotografu Freclu Wardu i opreni koju
ina. I san je sanjao kako ie jednog dana imati
sve

to.

Ricl.rardson je otiSao studirati na Kansas State

Univrrsity. Radio je za fakultetske rrovirre pajc
na temelju vlastitog racla dobio priprar.nidko
mjesto
Topeka Capital. lournal gdje je proveo

godina.
>Rad u novinskoj kuii najbolje je iskustvo za
rnladog fotografau, kaie fuchardson. >U /ouraa
/r.r smo radili sve - od fotografiranja do konadnog
izgledir i naslova, i to za tri ili tetiri priie tjcdno.
A rnorali srno nauciti i k.rko snimiti pristojne
fotografije bilo kole teme.<
>U to vrijeme svi su radili na dubinskin
1

crno-bijelim esejirna.

Ja sam lelio dokumentirati

ruralni Kanzas - svoje korijene. Smjestio sam se

Kako bi snimio ovu

zadivllujutu fotograflju
Columbia Gorgea,

UporIost se isplatila

Jim Richardson (lijevo)

sunca koJlje tra:lo.

doiazio je na rsto mlesto

blizu vidikovca Crown

zori s velikim kotrast ma u kadru teiki sLr za

Point deset dana za

redom-atamoje
trebao biti do otprilike
4 i 30 ujutro kako ne bi
propustio pravo osvletljenje

poslednjeg dana
uhvatio prekrasan izlazak
pa Je

u malom gradiiu inlenonl Cuba, oko l5 nil.ja

udaljenorn od nlesta u kojen sam odrastao.
U to vrijeme nisam irr.rao pojma da te to trajati
taho dugo.<

Pr

odredlvanje ekspozic
,Bilo je jako te!ko(,

Je:

Trideset godina, da budel.ro precizni, i joi

uvijek traje. Richardsonov nenan.retljivi fotoaparat pratio je mjedtane Cube (populacija

rekao je Richardson,

broji 231 stanovnika) kako odrastaju, ikoluju

)tako da sam doista

zapoiljavaju, dobivaju djecu i unudad.

ZabiljeZio je raseljavanje zajednice, poljodjelce
i trgovce kako se bore u dobrin i loiin.r
razdobljima. To je prvi takav zapis mjestaSca
za koje svi /clirno vjcrovati da posto.ji rr srtLr
aureriikog duha.

puno radio bracketing

ekspozicije.(

se,

Izmedu redovitih posjeta Cubi u Kanzasu

Richardson je nastavio raditi za Capital Journal,
a zatim je preiao u Dewer Post. Dok 1e bio tamo,
fotografi.jama je popratio priiu o poplavljivanju
Velikog slanog jezera za NATIoNAI GEocRApHrc,
a kad je 1986. napustio Posf, postao je niihovim
redor.nim suradnikom, kao i suradnikorn joi
nekoliko dasopisa.
>Omiljene su mi kulturolodke priie - volim
dubinski istraZivati mjesta koja posjetujem, istinski upoznati ljude, Zivjeti kako oni Zive. 30 godina
provedenih u fotografiranju Cube ispladle su se
ne samo u obliku probudenog poitovanja i ljubavi
za tu zajednicu. To iskustvo pomoglo mi je bolje
razumjeti narod i u ostalim mjestima na svijetu.
>Sve ovisi o pristupu ljudima. Nedete moii
snimiri kvaliterne slike alo se ljudi ne osjeiaju
ugodno i vi jednako s ljima. Ljudi gotovo uvijek
znaju kad ih fotografirate - svjesni su toga. Ili vas
puste u svoj livot ili ne puste. Ako ste pristojni i
iskreni, pristupite ljudima s poitovanjem i iskaiite
im svoje iskrelo zanimanje za njih, tad se veo
podigne i imate priliku vidjeti swaran iivot,
zabiljeiiti nedto nepatvoreno.<
Kao i svi stalni suradnici National Geographica,
Richardson je tehnidki potkovan i vrlo vjeit profesionalac, no svjestan je kako najteii dio ovog posla
ne predstavljafu koraci otvora zaslona i brzina
zatvarata.
>Nararmo, oprema je vaZna. No, iak i najljepii
stol na wijetu bezwijedan je u vlasniinrr nekoga

tko ne ma dto bi s njim. Mnogi fotografi imaju

izvrsnu opremu, a malo ih dublje razmi6lja o
vlastitim motivima - ito i zbog iega fotografirati,
gdje pronaii slike kojima ie ispriiati priiu, kako
napraviti dobru kornbinaciju za pridu.
Na neki naiin najteie su upravo fotografije s
putovanja, buduii da veihu vremena provodimo

jureti kako

ne bisuro

prekoraiili rokove

trebate

Fotograf irajuii svako-

dnevni iivot na farmi u

Sjevernoj Dakoli Richardson se naveaer motao

oko itale m:sleii kako je

dovriio posao. Tada je

primijetio djeiaka na
lijevoj strani kako nosi
dva itenca koja mu zeli

pokazati, a majka im je
oaito zabrinuta. Bez
vremena za odredlvanje

2ariita ili ekspozicije,

Richardson se oslonio
na automatsko

podeiavanje i zabilje,o
ovu predivnu sliku.
Pouka? Ne ispuitajte
fotoaparat rz ruku.

^trt'
Tmurna, siva zora gotovo
je sprijeaila Richardsona

1-

ovlm iovc ma na lastoge.

obiac su se s vremenom
dovoljno raz ili pa je uspio
sn miti ovu dramatianu
atmo5fersku sllku. N,4ada
je svjetlo bilo nisko,

trebat veca

brzlna zatvaraia kako

bi zabilje2 o galebove

Sto

vide literature iz tog kraja; to ie vam pruZiti

uvid

sionalno i osobno. Postati sudionikon neke kulture

nadilazi fotografske okvire, bila ona na drugom
kraju svijeta ili u susjednoj ulici. Ne n.roiete biti
tek netko tko dode, fotografira ljude i zalim ode.<
Nakon 30 godina r.ritko iz Cube u Kanzasu
za Richardsona nete reii kako ih samo fotografira

Richardson je znao da
ae mu

biti senzibilan i kulturno svjestan. Proaitaite

u razmidljanje lokalnog stanovniStva. MoZete

pokuSati prikladno se ponaiati, no ako ne znate
niita o lokalnim otridajina, iesto iete bez namjere
ispasti r.repristojni. To ie vam nanteti Stetu i prol-e-

da isplovi s otoaja orkney

s

trgovini namirnicama izvrstan izvor inspiracije.

Tamo moZete saznati kad lokalna grupa nastupa na
otvorenom, had ie zvonari vjeZbati u crkvi, kad je
sastanak Iiubitelia knjige, kad je zajednitki dan za
diiienje - a to su sve sitne stvari koje ni najten.reljitije prethodno istraiivanje ne moZe predvidjeti.
>Najvalnije od svega.jest promatrati oko sebe,

i ode.

etu.

puno toga pokriti, a vremelra je uvijek malo.

Kljudno je u glavi slo2iti koncept priie, znati
Sto traZite. Ako to ne znare, lako iete se izgubiti.
Znate kako morate zabiljeZiti temeljne stvari.
Duh mjesta: priroda ili r.rrbano okruZenje koje
prikazuje kako motiv izgleda. Or.rda slijedi Zivot
u tom okruZju: Kako ljudi zaraduju? Na koji se
naiin zabavljaju? eime se hrane? Sto rade kad
padne rnrak? Gdje su mladi ljudi? Gdje su starijiS
>Puno toga obavimo tijekom istralivanja, dto
je meni jako drago. Istraiivanje predstavlja vei
pola zabave. No, na kraju vas dovodi tek do pola
puta. Morate malo pronjuikati i na licu m.jesta.
Otkrio sam kako je oglasna ploia u lokalnoj

TUBKONT

purovANJA vjerojatno iete natcr na razne

situacije i motive.'Io znaii da trebate biti pomalo

)Katica za sve( - trebate znati snitrati portrete,
pejzaZe i sve ostalo. Osnovna fotografska oprema
trebala bi biti dovoljna za veainu toga, no zaPam
tite da ae vam trebati posebna oprema za nckc
specifi.nr tcmc. K.rd prilrzite nrolirirtla, razmislite o tome kakve zanisli i osjetaje Zelite prikaza
ti, pa se posluiite nekim pravilima hompozicije,
osvjetljenja i slitnoga, o iemu smo ve( govorili
(ili sve to prekrdite).
\.rjr.r7 n ijc ie dohro razr.rditi\lr.rlcgiitr.
Nikad ne sn.rijete biti zadovoljni prvim pogledon
nd nrie.lo

ipn

im 'rrirnkom.

Vr'1,' ie

vicroialno

obidno tako ispadne - da n.roZete i bolje. Zadto

slikari rade skice? Pokuiajte se ito viie pribliiiti.
Iskuiajte razliiite kutove, razliiite objektive.
Pridekajte pravo osvjetljenje, guhu, ptiticu koja
slijeie na gralru. Nemojte uvijek nekano 2uriti.
Recite sami sebi kako nema nideg vaZnijeg od
izvladenja najboljeg iz trenutne situaci.je. Kad
iscrpite sve moguilrosti koie su vam na rasPo
laganju, moZete prijeii na sl.iedeii zadatak.

kako se osjeiate na

Kmjolici
Krajolika ina razlititih vrsra

Kad snimate pejzaZ, razmiiljajte o kljudnim

- ne samo vizualnim; raznislite o tome

obiljeijima

planine, Sume,
ravnice, pustinje, modvare, jezera, rijeke, norske
obale. Svaki ima odredene karakteristike, a u
svakoj kategoriji poiedin.r miesta imaiu.roic

osobitosti. Grand Tetons ne nalikuju Alpana;

Nil je drugadiji od Mississippija.

tor.r.r

mjestu, kakve osjeiaje

pobuduje r.r vana. Zatim razmislite o naiinu na

koji iete to prenijeti filmom. Je li obala kamenita,
okupana divljim valovin'ra ili svijetla i pje5tana?
Ako odgovara prvom opisu, prikaiite valove kako
se razbijaju o obalu, po moguinosti za oluje. Za
,1rrgi opi. prilJadrrije je plavo nebo i 5un(e - osinl
.1Lo ne,, elite pokrzali ndpu\lenu plliu /imi.

Kralo

ic ne moralu

uvjek biti vid ci. Na

ovoj fotografili autor
je uporabom sporije
brz ne zatvaraaa pustio
da se divlle cvijete

otpuhano vjetrom
stop u mjeiav nu
boja.

PejzaZi su zahtjevni zato Sto obuhvaiaju pulto

toga. U ravnicama i u pustinjama bit ie puno

Mokar ploinik, para

koja se

diie, neonska

rasvjeta svjet a automob a dopunjulu

atmosferLr ove notne
snimke Broadwaya
u N-"w Yorku. Llv lek
nakon k ie z dite van
kako b ste uhvati
odraze iatmosferu

otvolenog proslora, u iunama i moivaranta

mnogo buine vegetacije. Trebate pronati reito na
(to ie se gledatelji fokusirati. Odredite srediinju
toihu - osamljenu farmu, vjetrom stvorenu djnu,
stablo razliiito ocl ostalih. Koristite se crtom
voc{iljon ili sliinin sredstvom kako biste na to
privukli pozornosl. Pron.ratrajte prizor i kroz
dirokokutne objektive i koz teleobjehtive. Skeni
rajte fotoaparaton sve dok ne pronadete olro Sto
vam odgovara. I nikad nemojte odn.ral.r biti zadoyoljni. Popnite se na greben,lqenite uzvotlno
promijenite poloZaj kako biste pronaili optimalan
pogled.
Alio lbtograirrate slapove, sjetite se liaho vodn
moZete zarluznlrti ilije prikazati u obLiku nlijeine
bujice promjenama br zine zatvaraia. lskuiajte
polarizacijske filtre kako bistc vidjeli poveiavaju
li kontrast iznedu vode i stijena preko kojih se
prclijeva.I(ad sninrate votlu, pazite i na odraze

koji r.r.rogu poboijiati fotografiju.

Ugr.r,l,rti rnjcrl. (e.lo p,,d(l\p.nirJ Pri/ot'
na plaiana, u pustinjana i na snijegu. U gustim

iunama i u noivarirma prijeti preeksponiranost

zbog viie tan.nih povriina. Mjerite r.r usporedbi
s neiim neutralno sivim te napravite bracketing
ekspoziciju.

Potralite cletalje koji pur.ro govore. Ponekatl

kmpni zoom moZe prikazati mjesto jednako

r-rspjeino kao i

iirohi kadar. Ako raclite na foto

grafskoj pridi o nekon mjestu, trebat te vam oba

tipa snimaka kako bistc'u potpunosti prikazali
izgled i atnosferu mjesta.

Gradovi i metropole
Kao i pejzaZ, svaki grad posjeduje osebujan
izgled i atnosferu specifiian poloiaj, arhitckru

ru ili siluete netrodera; slavnr.r povijesnu lokaciju;

tipitnu hranu ili noinju. Uvijek postoji bar jedna
r-rnikatna iinjenica. Aho snimate gradii ili nretropolu, iak i selo, uvijek morate obaviti r.rajmanje tri
leneljne stvari: zabil.jeiiti atmosferu mjesta, a to ie
obiino Siroki kadar koji prikazuje smjeStaj, obrise
nebodera ili slitne elenente koji opisuju cjelir.ru;
obiljelja po kojima je mjesto poznato; iivot
stanovnika. Za iiroke kadrove gradova kao i za
posebna obiljeZja dobro je pogledati razglednice
koje molete naii u predvorju hotel;r ili na trafici.
'fo ie van ubrzo dati pregled najboljih vidikovaca
- dovoljno poznatih da budu predstavljeni na
razglednicana. U sljedeiem dijelu govorit iemo
o fotografiranju gradevina i spomenika. Sad iemo
se usn.rjeriti na uliinu fotografiju.
Kao Sto snro prije spomenuli, dobro je izgubiti
se u nepoznatom gradu. Malo lutajte uokolo kako
biste prikupili prve dojnove. Objedujte u loka)
nim restoranima. Uhvatite duh mjesta. Je li ono
vaZna luka s uiurbanim luikirl dijelom grada?

Pronadite neobian li
naain kojim aete

prikazati neko mj-"sto.

Na ovoj sl ci fotograf

je komb nirao dva izrazita obiljezja Londona:

ondonsk taks Westminstersku opatiju.

li rijei o trgovinskom centru s mnogo svjetleiih poslovnih zgrada i ljudi u odijelima? fc li

Je

rijed o inclustrijskom gradu u propadar.rju?

Sto god to bilo, pronadite nadin kako prikazati
Zilu kucavicu mjesta.
Uliina fotografija iesto je na.iteLi zadatak.
SrameZljivi smo, nelagodno nam je fotografirati
ljudc koje ne poznajen-ro. Ovo je normalna, u
osrrovi dobra pojava - trebamu bitisvje"ni i
obazrivi prema osjeiajin.ra i obidajima drugih
ljudi. U drugom dijelu ovog poglavlja viie iu
govoriti o fotografiranju nepoznatih ljudi.
Za sada imajte na umu kako su ljudi vaZni.li
od fotografija. Kad putujete, vi ste neiiji gost
pa se trebate ponaiati u sldadu s tim.
Dok lutate naokolo, fotoaparat van uvijek
treba bit spreman na neoiekivane trenutke.
Uvijek na fotoaparatu in.rajte objektiv koji bi
mogao biti prikladan za ono na ito mislite da
biste rnogli naiii, a ako snimate automatskim
nadinom, namjestite postavke unaprijed kako
biste brzo mogli reagirati. Nemojte nositi previ5e

opreme; torba treba biti lagana tako da s njom

mozele nekoliho:ati ietati uokolo
Krd pronadete zelirni prizor prirrrjcrice,
pogled niz ulicu ili larrdu zgrade zauzmile
dobar poloZaj, kadrira.ite i pridekajte. Moida aete
htjeti uhvatiti taksi koji vozi r.riz ulicu ili nekog
dok prilazi plo. n iku. MoTdr cete im iti grupu
'n
ljtdi na izlaat rz zgrade. t3udite strpljivi. Pridekajte dok se svi elementi ne poklope.
Ljudi udahnjuju livot fotografiiama kao ito
to dine i gradovima. Ako snimate uiidne prizore,
razr.r.fslite kakva bi trebala biti ulica prazna ili
prepuna. Kakav osjeiaj stvara? Ako je rijet o
tamnoj ulitici, noicla joj pristaje pust izgled.
Snin.rak Tiafalgar Squarea bolji je kad je pun
ljudi. Ljudi sJuie kao orijentiri na slikama
gradevina, kipova, spomenika i sl. Ne bismo
znali koliko.le toino visok Nelsonov stup da
nena ljudi koji ieiu u njegovu podnoiju.
No, kako biste istinski prikazali iivot mjesta,
trebaju vam fotografije koje su intinnije od
pukog prikazivanja grupe ljudi na ulici ili upo
trebe ljudi kao orijentira za velidine. Nemojte se
bojati ukljuditi ljude na ulici. Ako Zelite snimak
ulidnog trgovca, noZete ga snimiti teleobjekti
vom s vete udaljenosti ili priai bliZe i koristiti iiri
objektiv Blizi snimak obidno je intimniji i viSe
otkriva. Pridite iovjeku i zapodnite razgovor.
Objasnite kako ste stranac i koliko vam se tu
svida. Ako je prisutna jezitna barijera, sluZite
se znakovima. Recite trgovcu kako biste ga rado
snimili s njegovom robom i proierite sla2e li se
s tim. Veiini ljudi fotografiranje neie smetati
ako im pridete na prijateljski i i'kren naiin.
U suprotnom, mogli bi se usprotiviti. Sjetite se

kako uspjeh ili poraz pri snimanju portreta leii

samo na vama samima. To zahtijeva one malo
rpom in jane k,,alitete koie foloreporteri rnoraju
posjedovati: diplomaciju i takt.

Digitalni fotoaparat
uvijek iskljutite prije
umetanja digitalnog
medija. Ako je fotoaparat ukljuten, mozete uniititi karticu.

I
AIo pada kiia, izidite u zoru ili u sumrak i potraiite odraze svjetala na n.rokrim ulicama. Al<o sniieii
ili divlja oluja, kako to utieie na izgled grada? Iskoristite vrenenske prilike ili doba dana kao i svaki
drugi notiv. IstraZujte grad na isti naiin kao ito
biste to uradili u divljini.

Spomenici i o$ale gradevine

Otmjen Ko oseuffl
okru2en je vrtlogom

svjetaa u ovoj duqoj

noanoj ekspozicij

Poznata aesto foto

graflrana mlesta
zahtijevaju dodatan

trud kako biste post qli

drugaiil efekt.

Kad snimate gradevine, kipove ili ostale spomenike,

prije podetka rada razmislite o tome sto predstavlja-

ju. Primjerice: iz-van Birn.fnghama u Alabami

smjeiten je kip Vulkana. Mogli biste ga fotografirati
kako za sundana dana stoji na vrl.ru brda, no takva
slika ne bi puno kazala o onome tko je on bio. Fotografijr za oluine reieri, moTda munirma tt poza-

'

dini, govorit ie viie. Topovi na povijesnom bojiitu

bolje ie izgledati u magli nego za jakog sunca.
Razmislite o motil.u, zatim o vrelnenskim prilikama,
svjetlu i kutovima koji ie najviie reii o prizoru.
Pazite na boju gradevina i spomenika. Mnogi su
bijele boje pa ie zavarati m.jerai. Buduii da su veiinom osvijetljeni reflektorima, razmislite o iskoriitavanju te rasvjete u zoru ili u sumrak kad .ie nebo
puno boja. Sjetite se kako temperatura boje umjet
lrog svjetla varira, kao ito smo govorili u petom
poglar'lju. Odaberite vrstu filma ili ravnoteZu bi.iele
boje koja ie van.r pruiiti pravi izgled.
Kad snimate neboder ili sliinu visoku gradevinu,
pripazite na,ruienje( vertitalnih lini.ja gradevina.
eesto stanemo nasuprot gtadevini snin.rajuii iirokokutr.fm objektivor.r.r kako bismo obuhvatili Sto vide
detalja. Kako bismo 1o po'tigli. lotoaparat u.mierimo prema gote tako da ravnina fihna viie nije para-

ravninom motiva. Rezultat je slika na kojoj

se lini.ie zgrade stapaju pa inlamo dojam kako gradevina pada. Ovo moiete ukloniti odmicanjem od
zgrade i uporabom du2eg objektiva, tako da rarnina
filma ostane gotovo paralelna. Nekad je nemoguie
lelna

dovoljno se udaljiti drugaje zgrada na suprotnoj

strani. Ako uiivate snimajuti arhitekturu i ielite
se spectalizirati za to, isplatit ie vam se ulagan.je
u objektiv s kontrolom perspektive koji ie vam
or.r.roguiiti nijenjanje optike. MoZda ie vam
nekad

posluiiti i dojam >padajuie zgrade<.

Razmislite o poloZaju. Ako fotografirate kip,

pailjivo prornotrite pozadinu kako biste se uvjerili
da ni5ta tudno ne odvlaii paZn.ju od atmosfere
koju Zelite prikazati. No, to ne znati kako trebate
ukloniti sve. Alo je kip bitan dio vrta, moZete
ukljutiti cvjetne lijehe kako biste kip smjestili u
prikladan kontekst.
Kao i kod ostalih motiva, razmislite o tome ito
predstavlja pojedina gradevina, spomenik ili kip te
kako tete to pritazati. Koje bi osgetljenje najbolje
odgovaralo odabrar.rom motil.u? AJ<o radite pri

NA SUEDEfM sIRAN CAMA:

Budistiak redovnici koji

sjede u tradic onalnoj

odjeai pruialu dojam

veliine is cl dodaju
osjeaal ljLrdskost medu
izrezbarenim llcima

ostal m e ementima
hrama Angkor Thom

u Kambod2i. Lludi su
vazan element pri foto-

grafiranju spornen ka;

poma2u nam shvatiti

veltinu

omjere.

slabom svjetlu, upotrijebite dodatnu bljeskalicu

kako biste vidjeli detalje na kipu i istakruli ih.
Ako je oblik kipa vaZni.ji od detalja, noida ie
najbolje cljelovati ako ga prikaiete kao siluetu.

Korsteai se samo svjet oiau koja je dopirala kroz prozot fotograf jc zabilje:io atmo
sferu ondonskog puba (gornja fotografija) Ambijenta no svjetio u gradskol vijecn c
u Hels nkju u Flnskoj bilole dovoljno kako bi se postig a pravi na ekspozicja iopet
otkr o kljuano umjetn tko djelo (na dnu). Kakoje sve u kadru bilo bjele boje, foto
qraf ie morao kompenzirati ekspoziciju

lnterijeri
Kao 5to smo spomenuli u peton.r poglavlju, svjetlo
unutar zgrade moie varirati u tclnpetaturi boje.
Kreaite se. Bilo da
ste u baru, muzeju,
na ulici ili u predvorju

hotela, pustite slike

neka se Same

nametnu. Nikad se
ne kreiite bez fotoaparala.

Elektritnc Zarulje stvaraju temperaturu topljju

od sunca, tako da ie na filmu prilagodenom za
dnevne uvjete bacati Zutonarandastu boju. Koristite film prilagoden za svjetlo Zarulje, filtar preko
objektiva ili promijenite ravnoreZu bi.iele boje na
digitalnom fotoaparatu kako biste postigli pravilan prijenos boja. Naravno, treba vam topla, blaga
nijansa ako Zelite prenijeti osjeiaj ugode. Ato u
kombinaci.ji s filmom za snimanje pod sv.ietlon.t
zarulje kori't itc dodatnu blie.lalicu,'ictite se
kako ne smijele nadjaiati atmosferu dostupnog
svjetla pa upotrijebite narandasti filtar preko glave
bljeskalice kako biste zagrijali to sgetlo. Fluores!entna \v.ietla pr ilicno variraju u ternperaluri
boje. Aho znate koje su vrste i ako su svi iste vrste,
moZete to ispraviti filtrima. U suprotnom koristi
te bljeskalicu. Pozadina ie vjerojatno ostati zelen
kasta, no motiv ie clobro izgledati.
Ako ste u organiziranom obilasku unutraSnjo
sti zgrade otvorene za javnost, moZda vam neie
dopustiti uporabu elektroniike bljeskalice. Poku
iajte unaprijed cloznati kakva su pravila. Ako ne
smijete koristiti bljeskalicu, ponesite stativ kako
biste n.rogli postiti dugu ekspoziciju. Molda iete
htjeti dvaput sudjelovati u obilasku .jednon za
izr id.rnje i Jrugi put za [otografirattie.
Prostori.ja r.r.roie izgledati bitno drugaiije u
razliiita doba dana i za razlitita vremena. Utvrdite
prema kojoj strani su smjeiteni prozori. Hoie li
zrake sunca prodirati kroz njih ujutro ili popodne?

Izgleda li prostorija bolje ispu

njena svjetlom ili bi bolje bilo
naruii tanke zaslore i ublaZiti
ga?

Ako Zelite fotografirati osobu

u prostoriji, iesto iete

moii isko

ristiti samo sunier.u svietlost

kako prodire koz prozot moida
pojaianu reflektorom.
Razmiiljajte, razmiSlja.jte,
razmi5ljajte. Kakav dojam soba
stvara? Kako bih to mogao prikazati?

Divljina
Ozbiljni fotografi koji fotografiraju Zivot u drvljini
specijaliziraju se za fotografsko podruije u kojem
se sluZe dugim objektivima, zastorina, stalcima i

Robefrcapdo (obF)

votinle, ma e i ve ike, potreban le te eobjektiv ako Ze ite otkr t

Sve :ivot nle maju svoju ,odstupn cu( Ako lm se previie prib : te, poblegnu

Kad snlrnate d vlle

deta

je

in je puno vremena. No, ako stopirate

didini ili ste na safiriju, mogli biste fotografirati
neke livotinje nastanjene u ton podrutju. Na safa
potrebno
u

riju

vjerojatno promatrati Zivotinje rzvoztla.

Zivotinje u vetini parkova naviknute su na autornobile pa iete im noti priii blizu. Objektiv od
(barem) 300 mm dobro ie doii ako 2elite snimati
portrete. Nemoite osjeiati nelagodu ako vodiiu ili
vozaiu trebate reii ito totno Zelite. Htiet te vam
pokazati Sto je moguie vi5e razliiitih Zivotinja,
buduti da veiina ljudi jde na safari tek da bi vidjela
Zivotinje. Za dobru fotografiju takvog tipa potrebno je vremena. Veiina Zivotinja, osobito grabeZljivih,
veii dio dana spava. Kako biste uspjeli snimiti nji
hovo ponaianje, morate biti spremni i zateii se na
dete

pravon n.rjestu kad se probude. Kad pronadete Zivotinju koja vas zanima, recite vozatu kako biste se
Zeljeli tu zadrZati. Ovo van je prigoda da nauiite
neito o iivotinjama. Meni je zanirnljivije a i

I
slikc kad provedem viSe vrenena
manje motiva nego obrnuto,
Ato stopirate, vjerojatno ne ielite sa sobon.r
nositi puno tedke opreme, tako da vam nuino ne
treba dugaiki teleobjektiv i tronoZni stativ. Dobar
naiir.r za postizan.je dometa bez noienja teike
opreme jest telekonverterska predleia koja poveiava iariinu duljinu objckriva za faktor od 1.4
do 2, ovisno o modelu.
No, sjetite se da niita neiete dobiti besplatno:
gubite jedan korak otvora zaslona s 1.,{x, a dva s
2x. Ovo znaii da objektiv koji irnate s mahsimalnim otvorom zaslona f/2.8 postaie otvor zaslona
od f/4 ili f/5.6, a neiete moii postiii r.ri dovoljnu
brzinu zatvaraia. Gubite i na kvaliteti slike buduti
da svjetlost nora prodrijeti kroz viie stakala.
ieftini telekonverteri prouzrotit ie jo! viie Stete.
Skupliisu ohicno dobri. no irk ioni unrarrjrrju
kvalitetu slike. Svi zoom objektivi ne funkcioni
raju.jednako dobro s telekonverterima, stoga u
uputama provjerite ito piie za va$ model.
Neka fotoaparat i podu2i teleobjektivski zoom
(recimo 80 200 nm) budu spremni u slutaju da
naidete na neito zanimljivo. Poku$ajte biti Sto ti5i
- ne razgovarajte, ne gazite po grandicama i sl.
Ako vas Zivotinje iuju, pobjeii ie. Nemoite nositi
sninam boljc
s

Nikad izravno ne
pristupajte divljim
:ivotinjama. Ako
im se zelite viSe
pribliz ti, pokusajte
se kretati cik-cak,

to djeluje manje
zastraSuju(e.
Sve Zivotinje drze

odstupnicu, stoga
prilazite polako

ipromatrajte
njihove reakcije.

upadljivu odjeiu ni koristiti kolor.rjsku vodu ili

parfem. Pri.je polaska razgovara.jte sa iun.rarina
ili ostalim zaposlenicima parka kako biste stekli
predodzbu o tome na dto moZete naiii te kad iete
najvjerojatnije moii vidjeti livotinje. Ako postoji
mjesto gdje piju vodu, soliste ili sliina lokacija
koju testo posjeiuju, pokudajte tamo stiii ranije,

sakriti se i tekati.
Uvijek nastojte fotografirati neSto Sto ie prikazati gd;e Zivotinje obitavaju (iiroki kadar Zivotinja
u prirodnom

okruiju) ili predotiti neke karakteristike odredene livotinje - ponaianje ili karakter.
Drugim Zivotinjama pristupajte kao sto biste

utir.rili i s ljudiura. Kakve je ova Zivotinja i kako bih je

mogao najbolje prikazati?

Fotografiranje clanova ohitelji i prijatelja

eesto putujemo

s poznatim ljudirla - na obiteljske

izlete ilibiciklom do Toskane s prijateljir.r.ra. Prirodno
je da ielin.ro doai kuii s fotografijama kao suvenirima.

Pritom nenojte zaboraviti da noiete iskorisriti

ilanove obitelji i prijatelje kako bi fotografijc bile
Sto

efektnije.

Kad fotografirate prijatelje, pokudajte uspostaviti

ravnoteiu izmedu slike njil.r i slike mjesta. ledan me

prijatelj slikao izbliza u Kini. To nije bio veliianstven

poftret, no isto tako mogao je biti snimljen i u mom
dvoriStu u kadru se mjesto uopie nije vidjelo.
Naravno, moZda Zelite snimati portrete ili zabil.feZiti
neiiji izraz lica u odredenom trenutku, no slika je
najieiie dokumentirano zajednidko iskustvo. Zelite
prikazati prijatelja tako da ga se moZe prepoznati totka u daljini moZe biti bilo tko. No, ne smi.jete se ni
pribliZiti previSe tako da izostane kontekst. Ako van
je prijatel.j glavni motis mora biti dovoljno jak da
privude pozornost i da bude prepoznatljiv, no da se
se nalazi.
PrikaZite aktivlrosti u kojina sudjelujete. Ako idete
u . irkus. [otogrlfiraite klauna. no prornatrajte i izraze
lica svo.je djece dok gleda.ju klaunov nastup pa i to
zabiljezite. U odredenoj toiki svakog putovanja bit ie
strahopoitovanja, radosti, uzbudenja, dosade, iritacije
i svih ostalih enocija. Ovi osjeiaji jednako su vaZni
kao i aktivnosti kojima se bavite i stvari koje vidite,
sve to zajedno stvara uspomene. Fotografije s putovanja opipljiva su sjeianja, stoga trebaju pokazivati
kako ste se osjeiali i ito ste iskusili.
elanove obitelji i prijatelje moiete iskoristiti kako
biste poboljSali slike mjesta kreativno ih smjedtajuii
u kadar Toikica u daljini nije ba$ najbolja slika ujaka
Henryja, no moie biti korisna ako njome prikazujete

zadrii osjetaj mjesta na kojem

da razgovara

trgovcem

odakle dobiva voie, je

li ovo podruije dobro za uzgoi, bilo ito. Ljudi se

te'lu urpricaiu - svi vole razgovarrlin onnme
iime se bave - pa ie zaboraviti na vas i na fotoaparat.

Fotograliranje neznanaca
ito sam spomenuo u primjeru s ulidnin.r
zatraliti dopuitenje ako
nekoga ielite tbtografirati, osobito ako radite
Kao

rrgovcer.n, najbolje je

Cak

kad se opuitate

obitelj ill prijate lima,

ne

zaborav te na fotografiju.

Obratite paZnju na

ilrokokutni objektiv koli

bl jezl nag

b e:a lki te
obuhvaca prednj plan
pozad nu u ostrom

fokusu

odnos veliiina. Kad gledamo slike zgrada, kipova, Spiljskih ulaza i sl., u kirdru nam treba neito

kako bismo stekli dojam o odnosu velidina.

U krajolikr.r ovu ulogu odigraju stabla. Kod
zgrada to su prozori ili vrata - znamo otprilike
koje su veliiine pa nai mozak brzo izraiuna
kolika je p)anina ili zgrada. Jednako tako znamo
i koje su visine ljudi, zato moZete zamoliti pri
jatelja da stane na prikladno mjesto u kadru
kako bi posluiio za stjecanje do.jma o velitir.ri.
Sjetite se pravila treiina: smjestiti priiatel.ja u
sredinu obiino nije jednako udinkovito kao
kad ga smjestite sa strane. Ako osoba gleda
pren.ra glavnomu motivu, to na slici stvara dojam

akti\.nog promatranja pa ljude privladi prema

kadru.
Zamolite prijatelje za pomoc kad snimate
na ulici. Primjerice, ielite fotografirati ulidnog
trgovca diji je itand prekrcan voiem. Zatraiili
ste dopuitenje i dobili potvrdan odgovor, osiet
ljenje odgovara, no svaki put kad podignete
fotoaparat, dovjek se ukoii. Zamolite prijatelja

izbliza. Motivirajte ih prije nego dto izvadite

tbtoaparat. Nauiite se barem pozdraviti na lokalnom jeziku i pitati: >Smijenr li vas fotografirati?<
Uvijek pomaie ako uloZite bar malo truda.
Objasnite im Sto Zelite napraviti i zaSto ste bai
njih odabrali. Ako pridete otvoreno i iskreno,

veiina ljudi bit te susretljiva veiini laska ako

netko pokaZe zanimanje za njih i to Sto rade.
U turistiikim mjestin.ra ljudir.r.ra fotografiranje
moie dosaditi - veiina turista uljudno r.re pita
za dopudtenje pa se lokalno stanovniStvo osjeta
i.kori\teno i ugrozeno. t.)ro ntozete promijeniLi
jedino ako provedete neko vrijeme s ljudima ili
..rLo porietite tLrri'lirki m.rnje posjecena mje.ta.
Na n.nogim turistitkim odredi5tima Ijudi
znaju traZiti novac za fotografiranje. Veiina tih
podrudja jako je siromaina pa.je to jedan od nji-

hovih

r.raiir.ra da se domognu novca. Uglavnom

ne traZe rnnogo, no njima to moie predstavljati

puno. San.ri odluiite kako iete se pona5ati u

ovakvim situacijama, no sjetite se da ste uvijek
kad kupite razglednicu sretni Sto ste potroSili
novac na fotografiju koju je netko
'nimio.
Zaito malo ne potroiiti i na vlastitu?
Ako negdje boravite nekoliko dana, pokuiajte
provesti dan ili dva bez fotografiranja. Ovo vrijedi
za sela i manje gradiie, no i za vete gradoye - za,

Uvijek budite svjesni

lokalnih obiaaja i
odijevajte se prikladno rnjestu koje
posjeaujete. Ako
zelite snimiti dobre

fotograflje, ne smi
jete uvrijediti ljude.

I
recimo, odrcdeni dio trZnice ili neki kafii.
B(,raraL timo Pomoci (c \Jm uPozr)ali mje'lo.
shvatiti kakve fotografije Zelite i moZda upoznati
neke ljude. Time iete i mjeitanirna dati priliku
da vas nc tlo,t ivr kaojo(jcdnog

turi\lJ

u pro

lazu. U krajevinra gclje lludima fotografija nije

Prjate

Ii

neznancl

pomoti fe vam

percepcji odnosa
velaina na slic. Osoba
poput ove u crv-^noj

poznata ili postoje vjerske ili kulturoloike

zabrane vezane uz nju, vrijeme prcthodno
provec{eno s ljudima moZe vam poveiati izglede
za uspjeh. Nemojte biti previSe nasrtljivi. Ljudi
iu v.r,i nijiod ltrL,rgrafijr irrvijek cete naci nore
n.rotive. Sjetite se kako ste gost i predstavnik

dojarn aktivnog

svoje zeml.je i kulture. Bolje je Siriti dobru vol.fu.

Naravno, ne moiete uvijek zatraZiti dopuite

)gledanja(

nje. Ako fotografirate

majcl na slici

stva ra

uliini prizor ili iiroki

kadar trZnice, ne moiete uvijek svakome poie

dilradno prici i pitati je li to u redu. Opienitcr
ljudima ovakav naiin snimanja ne smeta nelagodno im postaje tek kad ih izdvojite. No,
ni to nije uvijek toino. PaZljivo promatrajte
prizor u trrziJu. Aho ljudi po'taiu nervozni.
zarraZite dopuitenje ili otidite.
Uz pumoc

ljudislici dodajtc zivosti ipropor-

cije. Ako vam se svidjela fasada neke zgrade,

slika bi rnogla biti bolja ako ljudi prolaze ispred.

postiii iete odnos velitina, a promatraii fotografije steii ie dojam o ljudima koji
tamo iive, kako se odijevaju i sl. Kafii s terasom
na otvorenom zanimljiviji je ako je pun ljudi
Na taj nadin

nego ako .je prazan.

Kad snimate neznance, najvaZnije je

biti

pristo.lan. Razmislite kako biste se vi osjeiali

da vam stranac stoji na vratima ureda ili stana

i poine vas fotografirati bez pitanja. Mislili biste

kako.je u najmanju ruku nepristojan. To je
zlatno pravilo. Ako ste prijateljski raspoloZeni
i otvoreni, vetina ljudi koje sretnete jednako
ie se ponasati prema vama.

Nunior moie bit va:an

dolotogra|lesputo
vanla. Nemolte samo
gledati mlesto pred

sobom

osvrnite
za suputnicima.

5e

Zabavni parkovi, zooloiki vrtovr

Zabavni parkovi upravo su ono kako naziv kale.
Uglavnom Zelimo i da nam fotografije buclu
zabavne vesele i svijetle. Provoza.jte se kotaienl
-vidihovcem i snimite Sirokj kadar ditavog parka.
Kod uzbudljive i brze voinje prikaiite pokret.
Alio se vi vozite, fotoapar-at se kreie .jeclnakon.r
brzinom liao i vi. Sporijom brzinom zatvaraia
izo3trit aete suputnike, ali zamutitj pozadinu.
Ako ste na tlu i prornatrate voznju, panjrajte ili
zamutite snimak.
Fotografirajte liude koji se voze u sumrak kad
su svjetla upaljena. Poslu2ite se tronolnim stati
vor.r.r i sporijom brzinom zatvarata kako biste
zabiljeZili vrtlog kotada ili vrtuljha. Iskoristite
svietla sa itandova te dodatnu bljeskalicu hako
biste prikazali ljude koji sudjeluju u igri. Kor istite
se teleobjektivor.n kako biste zabiljeZili sreiu i

djeijim licima. Ne zaboravite ni na djccu

koja iekrju u reclu, iscrpljena na krajrr dana.
Dva su osnovna tipa fotografija u zooloikin
r rt, 'r irra i pr rkor ir r.r . d ir liilt ,, ir orirrj,r rr u: l',
'r
trrti izl'liz. r rr ,rr rjercn i r'.r zivot irrjc. z.r rrerr ra r rrjuci
okolinu, tako da to mogu triti portrcti naiinjeni
bilo gdje, te sninrke koje prikazuju zooloiki vrt
ukljuir.rjuii u kadar posjetitcljc, reietke i kaveze.
Za poftrete ie vatr.t trebati rclativno dugaiak
teleobjektiv (barem 300 mm u veiini sludajeva) te
tronolni stativ. Ako u kadru imate neieljeni elerrrcnt l"ie$.e t)e lo/cle rijciili. i*kori.tilc nrJnj
clubinu polja kako bistc ga minimalizirali. Nemojstral.r r.ra

te

biti zadovoljni samo slikon glave. Motajte

se

uoholo i priickajtc dok se tivotinje ne aktiviraju.

Tigrova nladundad noida ie spavati kad stignete, no uskoro ie poieti skakutati uokolo.
Zivotinje posjedLrju osobnost i kao jedinke i
kao ilanovi vrstc. Zapitajte se: rZaito je ovir

Ako ste nenamet liv

cesto mo:ete zabile:

trenutke zmedu dvole

bez uplitanja
jek traiite s ke i
uv lek bud te spremn ;
ako trebate pet jat
oko fotoaparata,
trenrtak mo)e nest;rii

lud

Uv

Zabavn parkov nude

iiroke moguinost pri

fotoqraf ranlu, pr mler ce
ovaj kotai vd kovac
u M nnnesot. Veaernle
nebo b lole dovojno

tamno pa su se svlet
kotaaa istaknu a, a
nagnut fotoaparat
stvorio je d nam tan
kut

iivotinja posebna? Kako bih to mogao zabiljeliti?<

Ako ielite prikazati zooloSki vrt, potraZite
neobidne kutove ili detalje. re Ii to dobar zooloiki
vrt u kojem Zivotinje inaju dovoljno prostora ili
je rijei o staromodnorn kavezu?
Pronadite mjesto s kojeg moiete vicljeti iivo

tinjsku perspektivu kad ih ljudi promatraju.

Neka vasc slile odrazaraju ra(e o'jetaje.
Gdje god da idete, razmislite o tone ito
mjesto predstavlja. Zaito ste ieljeli doii tamo?
Zatin.r potraiite vizualne elemente koji odgovaraju na to pitanje.

PLANTNARENTE r IENJANIE

na

po stiienama, rafting

divljim vodama, speleologija, ron.jenje,

probijanje po Arkti-k u, 3uma ma, pustinia ma i

rar.nicama - ekstremna putovan;a sve su popularnija. Osim fiziike zahtjer.nosti, svaki oblik
ekstremnog putovanja predstavlja vlastitu
fotografsku prepreku. Zelite dobre fotografije,
no veiinom ne Zelite nositi puno opreme - s
pravom se brinete o prelivljavanju, no6enju
dovoljnih zaliha hrane i opreme kako biste
mogli jesti, spavati u toplom i savladati pre
preke. Razmislite o tome koja vam ie opretna
zaista nuZna, a bez koje moiete.
Neke aktivnosti zahtijevaju posebnu opremu.
Za ronjenje ie vam trebati podvodni fotoaparat
ili podvodno kuiiite te neito za zaititu opreme
od vode ako idete na rafting. Ako planinarite ili
se penjete po stijenama, moZda ie vam posluZiti
ruksak za fotoaparat i opremu, osobito ako opremu dijelite s partnerom. Razmislite o okuienju
u kojem iete raditi te se prisietite sredstava za
odrlavanje fotoaparata o kojima smo prethodno
govorili. Najgore je nositi nesto Sto ne radi. I sieponi.jeti dovoljno filmova, memorijskih
kartica i baterija; tamo nece biti trgovina.
Ako se bavite speleologijom ili Zelite fotografuati u tami a niste ponijeli svjetla, moZete se
posluZiti tehnikom zvanom oslikavanje. Foto
aparat stavite na tronoZni stativ ili neito sliino,
kadrirajte i fokusiraite ito bolie mozete, zatim

tite

se

otyorite zatvarai u poloZaju Zaruljice tako da

ostane otvoren sve dok ga ne zatyorite. Prizor
ocrtajte trieai s baterijom ili elektronidkom
bljeskalicom te ga doslor,no oslikajte svjetlom.

Ako

koristite baterijom, morate se kretati

tako da vam se silueta ne vidi, a sietlosna zraka
mora se kretati tako da ne preeksponira neko
se

podrudje. Kod bljeskalice pazite da ne stanete

izmedu wjetla i fotoaparata (osim ako ne ielite

snimiti siluetu) i pokuiajte ne okinuti viie od

Silueta koja gleda prema

gore stvara jaku grafiku i
odmah narn kazuje kako
se planina idalje nadvisuje. Prirnijenjeno je pra-

vllo treaina i potrljebljena

velika dubina polja koja je
stvorila dojam okoline.

jednog pr-tla na istom njestu. Napravite nckolil<o

ekspozicija, buduti da jc teiko procijenitikako ie
ispasti. Ako n.fslite da biste se mogli naii r"r takvoj
situaciji, vjeZbajte kod kuie r.r tamnoj sobi ili

naveter vani.
Nenojtc zaboraviti i na ostale izvore svjctlosti
koje ste ponijcli, a kojima se inade ne sltL2ite u
fobgrafiji. Plinske svjetiljke na stlaieniplin ili
kerozin bacaju dosta svjetlosti- svakalio dovoljno
za owjetljenje ljudi koji sjede za stolom u iatoru.
Ako imate auronobil, koristite autonobilska
svjetla. Ako imate bijeh.r plahtu ili jastuinicu,
iskoristite je kao reflektnu povriinu.
I najvaZnije ncnojte riskirati ozljedu zbog
fotografije; nema slike zbog koje je vrijedno
riskirati Zivot. Neka vam sigurnost uvijek budc
na
Za

prvon njestu.
totograt ranje u spiljama kao ito le ova u Novom Meks ku potrebno le dosta

svlet a. Nemolte zaborav tr kako mozete tskor stlti fenlere I svletla na kacigama.

Ma a f qura na lilevol strani sIke odmah nam otkriva veliainu spilje.

KA.D DodETE

KUil, postoji nekoliko swari koje tre-

bate napraviti kako bi van oprema bila ispravna

zr
putovanjc. r time i snimanje o'igurano.
'Jjedecc
Nidta od toga ne oduzima puno vremena, a moie
vam u(ledjeti vrijeme na buducem puto!ar)iLr.

Kako oddavatiopremu
Povriinu objektiva tistite detkom od devine dlake
i tekuiinom za ii5tenje objektiva i papirom ako
je potrebno. Obriiite kuiiite fotoaparata i kuiidte
objektiva mekom pamuinom krpom kako biste
ih otistili od praiine i n.rasnoie. Otvorite straZnji
dio fotoaparata i rupu objektiva te ispuiite zrnca
pradine sprejem sa stlaienim zrakom. Ako foto
aparat neiete koristiti neko vrijen.re, uklonite

baterije

svi znamo kako korodiraju. Izvadite ih

iz bljeskalice i svega ostalog za ito ih koristite.
Ako vam je objektiv ispao i moiete duti zrnca
kako grebu dok fokusirate ili zumirate, ili sumnja
te na sliian problem, dajte taj dio na

Zrnce pijeska u prstenu za fokusiranje moZe

prouzrotiti ozbiljne probleme, a Sto duZe tano
ostane i osteiuje povrSinu, stvara veii problem.
Otistite torbu za fotoaparat, obriiite noge tronoi
nog stativa zapravo oiistite sve i pohranite na
neko mjesto koje nije previSe izloZeno praiini.

0ddavanje filma
Dajte film na razvijanje
A-ko ste

radili

s r'regalivorn.

M.haelMellord

iidienje.
odgovarajuie otiske tako da znate odakle.je koja
slika. Negative pohranite na suhom mjestu bez
velikih temperaturnih razlika. Ako ste radili s
dijapozitivima, brojevima ozr.raiite slajdove i
prodite ih jednog po jednog. Svaki slajd koji
uklonite iz kutije trebao bi biti oznaien brojem
u sludaju da Zelite potraiiti slidne kadrove. Kutije
s neselektiranin.r slajdovima pohranite na hlad

non i suhom mjestu.

iim

se

watite kuai.

oznacite negalive

Odabrar.re slajdove drZite

u plastidr.rim dZepovima
za

pohranu.

ili u hrpama u kutijan.ra

Ukorak sa tenom

odjevenom u 2arke boje,

sporjon brzinom zatvaraia zamagl lo se ze
lenio oko nle, no ona

je osta a relativno jasna.

Buduii da se slike
danas desto ialju elektro

nitkom poirom, dobro

nffi e #!

ffi-f
rn

L_;;y

hd

Dijapoz t ve razvrstajle
prema temama NajbrZe
je to obaviti na sto u
s pozad nsk m

svletlom

poveca offr.

,st

*;iqr':
"&:E

ffi

#'ffieh

je shenirati najbolje od
njih. AIo imate skener za

filn,

ovo moZete obaviti

sani pa il.r sprZiti na CD
iU DVD. Ako ncr.nate
skener za fih.r.r, poialjite

ih u foto studio gclje te

ih skenirati i spriiti. Ako
nc znate mnogo o lolralnitrr loto stuclijima, malo
se raspitajtc kvaliteta skenera uroZe jako varira
ti. Kad inate CD ili DVD s lajboljim slikama,
kopirajlc ih i spremite na mjesto gdje ne driite
originale.
Sada moiete izradivati slike, slati ih prijateljirnr.1',,.t.rviti ih na wcb.tr.rniiu ili .plenriti u

elektronsku mapu.
Akoraditeseekt.onskim slikarna, prebacite ih iz JPEG-a u

tiff forrnat ili neki

drugl nekomprimiranl
format prije nego
podnete radit. JPEc

format gubi na
kvalitetisvaki put kad
qa otvorite i zatvorite.

Pdenje CD-a ili DVIl-a iz digitalnih

datoteka
Putovati s digitalnim fotoaparatom znaii
se s n.remorijskim karticana ili drugim
medijin.ra punim slika. A1<o ste sa sobom nosili
prijenosno raiunalo ili drugi prijenosni medij,
vjerojatno ste tijekom putoyanja tamo skidali
slikc (ili ste to trebali uiiniti). Sad ih morate
prebaciti na neki trajniji nedij.
Prvo trcbate slike spriiti na CD ili DVD.

Vetilra osobnih radunala ina CD prlilice,

a ncki i DVD-priilice. Napravite mape za razlidite
dijclove putovanja, smjestitc ih u veie mape koje

otprilike kapaciteta praznog CD

contdct slrcers (Photoshop je ima u

izborniku File pod Autonate). Ako varn soltver
to dopuita, ispiSite ll) broj slike pod ikonicu

krko h:,rc rlike

lal<i,. rnog,liprona.,.

Kad ste s ke sken ra

spri ina CD

ll DVD,

uredulte ih u raaunalnom proqramu.

Dok potleSavate softyer za iztadn contact

razmislite o climenzijama i rezoluciji
koju Zelite. Nete val.r biti drago ako svaki put
s,heefs,

vratiti

su

opcrjn

ili I)VD-a

i sprzite.
Kad inate CD ili DVD, trebatc oznaiiti ito je
r)J Loj( nr ,)(l rrjih. Vnogi progr.rnri irrrajrr uvu

l.rJ btrdere trlzili neki krdrr morltc uzrLi

povcialo kako biste ga naili. IspiSite ikor.ricc
dovoljne velitine cla se n'rogu vidjeti. Kod njih
rezolucija ne treba biti visoka, no nora biti
dovoljno dobra da procijenite kvalitetu slike.
Popisi fotografija ne mor-aju stati u 12x12 cm
kutije za CD ili DVD - oznatitc CD e i DVD-e,
te odgoyarajuie confa.t ireels koic moiete
drZati rr mapi.
Nakon toga sve je stvar obrade slika u
progr.rrrrinrl l<.ro :ito su i Plr,'to. Lxten,iorrr.
Photostarion ili sl. Slike mo2ete ureclivati,
ispisivati, slati prijateljima, kreirati mape ili

raditi

sve

tega se

sjetite.

I:fu**

NA 5L]EDEC L] !TRAN CAMA:

Pragov za stari inov

svlet: fotoqraf je
iskoristio boje, teksture

iunLrtrainle kadrove
kako b stvorio sl ku
napuitene kuie u

Alatni pribor

POPIS

. Torbica za mijenjanjc lilma

' Svicarski vojnidki noi

Osnovna oprema u torbi

za fotoaparat
' torba s pretircima obloZennna spuivonl
, klriiitc fotoaparata s poklopcen i uzicom
za noienje oko vrata

'oniljeni objektivi
. sjenilo za

sa

zastitnim poklopcima

lcic

.Kljui

za

digitalni

liltre

. Dragutjarski odvijaii

.Klijelta
na

' filn i/ili memorijska kartica

za

. NIali odvijiri za prekiddte

za olpuilanje navoj!
tronoinom stativlr

http://wrvrv.nutional.qeograph

Sigurnost

. ictkica za ispuhivanje Z1aka

. tekuaina zr tiitcnjc objckiiva i krpica
' elektroniika bljeskalica

. Baterijska s\ietiljka
. Kompas
. zviidaljka

.dodalne baterije
'daljinski okidai
' biljeinica i vodootporni fl omaster

' Grickalice
' I'ribor za prvu pomoi

Dodatna oprema
.

Rrini mjerai

oPrcmc od vlage

. meki ruanik

'silicljski

gei za vlaine urjete

' veliki kiiobmn

.hladnj.*
.

dodatrc kLriiite fotoaparata

' dodatna elektLonitka bljeskalica

, dodaini ruani n]jeraa ekspozi.ije
.

priruinik

'llLrorescnlne trake za odjetu

ako tbtografirate noau

ekspozicije

. Filtri kao ito su W nragla, skylight IA,

polarizirajuci, sivi, filter za ncutralnn
gustoau, svijetloplavi
. Tronoini stativ ijcdnonozl1i slativ
' ivrsta sanloljepljiva traka
' plastitr.r vreiica ili platno za zaititu

uputama

' mjerai ekspozicije

za

oprcmu

sa selenon,

za rad u hladnin uvjetima

. naljcpnice za oznoidvrnje lil]llr

. znojnice za glavu i ztlobove

.masldrna odjeir za lbtogralir.rl1je krajo

lika sa tivotinjama
' 18o/o siva kartica
'plastiine vreiice za pohranu filma
. individr.ralni dioprer loji c'dgovara

vaiojdn,ptriji
. reflektori
. daljinski okidai za

http://rvrvw.pcplT oromag.conr
Photo Elctronic Imirging nagazine

http://r't r'.peinrag.com
IOTO LIFE mag.rziDe (Kanada)
httP://$'u1{'.photolife.con')
Pholo liavel (;uids Onlinc
httpJ/wrvw.phototr avel.com/guidcs.htln
PI

http://n'wrv.photograph0nerica.conl

for'liavel

Intcrncl je neprocjenjiv izvor inlornacija

tJhotoscret's Travel Cuidcs

fotografijc i istr.izn'anj.r. Vcainx

fotognlikih (i ostalih) iasopisa nudi popis
rvcb siranicr, kao i Iotogreiike agencte i
pojdinci. lvloietc sc pridru2iti foluminla,
iitati ilaDke drugih fotografa ipoglcdati
mnoStvo slikr. Prije putovanja rrcsjetite

Photographl,
httpJ/r''n'$'.photosecrets.corn
Prolessional Pbotographcrs of Anrerica

za sr-e vrste

$'eb siranice zenlje u koju odlazite,

provjeritc vrcmcnskc uvjetc, pogledajte
s,rvjete gdje otiai i Sto pogledati, provjerite
odrZavaju li se kakvi festivali i1i proslave.
Prctraiujtc po kljutnim rijeiinra, in]cnin]r

fotografa, zemlji, Iokaciji.

Slijedi djelonidan popis web stranica
od kojih mozete poieti. Previie je zerraljn
i turistiikih dcstinacija da bismo ih svc
ovdje naveli. Sjetite se i kako se stranice
moglr mijcnjati ili ukidati. Najbolji naiin
je surfanje po mrcZi.
AOL fotogralski

lbruni

(samo nir AOL ui kljutnd rijet:

Photograph.y)
tunericin Society of N{edia Photographen
Apoge On Line Photo magazinc
http J/r'rvwapogeephoto.com

j prelistati iasopise. Dol{ stc tamo,

poglcdajte i pouLrdu putnih vodiia kako
biste prikupiJi informacije i srvjete o
odlediitinra tc vidjcli radove dr ugih
lbtogrlf0. SLike ljudi objavljLrju se u svim
iasopisinra, slogu ih prouiite k:rko bistc
vidjeli kako to druei rade.lopkr
preporur'rm posjct knji;.ici i listanie
strrih brojcva iasopisn looft i l;fc.

ic.com

Outdoor Photographer magazine

http://w\\,-lv.outdoorphologr.rpher.conr
PC Photo magazine

Photogriph Anlericil DewsLettr

WEB STRANICE

http://wrvw.asmp.org

elektroliiku blieskalicu

Canrera,{rls magaTine
http://wwwcameraarts.corr
F-Digilal Photo Dlagazin
http://ww!v.edigitalphoto.com
ha tskrck
httpJhvrvw.irablock.com
lim Richardson
http://$.ww jinrrichardson.com
National Geographic Socicty

(PPA)

httpr//r.\,w.ppa world.org
I{obert Caputo
http://$,$,$r.robertcapL(o.con
Sarah Leen

httpr/wwu'.sarahleen.c0ln

Shtv Guicles to Photo Tours antl

http://r'l\1\'.shawguides.ronl
Shutterbug magazine
hl tp J/wwwshutterLrug.net

KNJIGE I CASOPISI O FOTOGRAFIJI

easopisi
Postoji nuolto iasopisa o Lrmjctnosli
fotografirrnja i o sanoj thnici. Veiina ih
ima web stranicc prelregon na Googleu
pod pojnom rphotography nagazine.
izaai ie vam,l0 000 stranica. Posjctite
one kojc vam se iine zanimljivnra i viditc
ielile li se pretplatiti na nckc od njih.
Nloicte otiai i do bolje opremijcnog kioska

Knjige
sa aasopisiJra, postoji i nogo knjigir
o iologralili previic da bismo ih sve
popisali. Diiele se u dvije kategorijc: knjigc

Kro i

fotografiji (tchnike, oprena, konpozicij:r

i sl.) te fotografskc knjige.Irosjetite on hne

knjiinicc ili obiine knji2nice kako biste
pLegledali knjigc iz obiiu kategorija.
Nlnoge stranice nude komcntare i prikaze
l(ojivam nogu ponoii u odabirLr knjige.
Isto vrijcdi i za putre vodia, koiih t*odcr
ima rrnogo - Forlorls, Rough Guileste
Iorcll /,lnnrt, da uabrojimo samo neke.
Kako biste doista prouiili knjigc o
lirtografiji, najboljc ih je imati u rukana.
Ol ite Lr knjiiare iknjiinice kako biste

vidjeli ridove 1otogrifa kojivas zanimaju

te 1{njigc o o.lredislirna koja planiratc posletiti. Kad pronadete knjige koje vrm s
doista svidaju, krlpitc ih i odnesire ku.i
kako biste inl se uvijk nlogli vraiati da
vam posl ic kao inspiracija.

Podebljano ukazuje
Da ilustracije.

FolograGranje ljudi 39, 83,

Ekspozicta
bra.keting 109

krajolik

Baterile 42,44,75

rof

istrativaDie l7
izvidanje 106

prvi dojam

Block,Ir:26-31
Bljeskalice 42, 4,r. 44

bola

ISO

uliani snimci i 127

ekstreDrna putovanja I47

Brojaivremena71,109
BILita zalvaeta 70, 7l-7 4,
brzo 19,20

72.

daljinski okdai i,ll-42

dubina polja i 73, 74

objektivi i 7l

osvjetljenjei93l,l09
olvor zaslona i 67-69,73,
74

sporo 89,112,151
vrijcmc i 92-93
zamuiivanje i 73 74

c
CD/DVD przenje 152-1s3
Crte vodilje s6, s7 6i, 124
D

Daljinski okidaf a1-42

Digitalni fotoaparati 127
boja i 69
drusi do najboljih 35
dubina polja i 6l

objektivi 38
obrada digitalnih poda
laka 152-153,153
sLR 34.15

Dijapozitivi 151,ls2
Divlje tivotinje 133-136
Doda.i 4t 44,47
Dubina polja s7 61,61
brzi,naz Fr'alaiai73,74
digitalni fotoaparat 6l
objektivi i 60,66

ISO rip 42-44,67-69

obrada 150 152
prijenos brodom a8

pulovnnjc

3r,47-48

svjedo;arulje

Fotografi ranje u zabavnnn

parkovima 142 144, 144
Fotografi ranje u zooloikom
vrtu 142 1,1,1

Grafiiki elenenti 62,62

iiiacnjc 44, ls0

daljinomjer ls
kuaiila 45,45 46

109, I

tivoti

l]6,

143

zooloiki vrt 142-r44

Fotografi ranjc gradcvin:
132,1,29

Fotosrafi ranie kajolika 82

83, tO5, tos, 122, 122-124

intericr 132-r33,131

0
Obiiaji/tradicija

ObjektivilT 4l:

Kompozicia 50,50-65,53,54
.rte vodiije s6, s7 61, 124
dubina polja s7 61.61
elel])enti prednjes plana

57-61,6l
grafiaki elcmenti 62-65,

&

kadriranje 50,62 65,6s

kutovi 62 65
pravilo treiina 53 56,58,
138

uzorci 62-63

Kontaktna kopija rs3

Kutovi 63 65

111 ll5,115
kajolik 105

Malmobjektivi; Ieleobjekti

bzina zatvaraia

objektivi I

7t

ugodaj 102 103

zora 108-109,111-114

73,74
objektivi i 38-39

Ila
P

zaStita 92

Obrda slika 150-153

Loka.ija
izvidanje 104 106
osjeaaj za 8-16,8-25,
20-25

CD/DVD Drzenie 1s2

\kenirdn,c 152-l5l
Oprena32:49,33; yidi i
Baterijej Fotoaparatij

Sirokokuhi objckrivi

lsl

Film;

Reflektori 90
Richardson, lim

3 1,

36,

, 60, 64, 66

dubina polja i 60,66

tleobjektivi

40, 40, 40 41,,//,

42. 43. 60, 66, 67, 96, t 4l
Dubina polja i 60,66

linc

19,22-24,8l

Trcnoini stativi 31,4l 41,7l

U
Ugodaj

i 102'103
otkivanjc 101-l0l
vrijene i 95, l0l l0l
osvjetljenj e

UliiDa fotografija

l2s

128,

r39

Vremenski uvjcti92- l0l, I06

bcina zatvarata i 92 93
magla 94, r02

nepovoljni92 95,93
snteg 93,93 94
ugodaj i 95, 101

l0l

z
Zamuaivanje 70, 71, 7:] 74, 89
Zoolo;kivrt 142 I44

Padajuie linije gradevina 128

Paniranjc 72-73
Podvodni fotoaparati 14, 146
Pravilo treiina 53,53-57, 138
Prijenosna raaunala 44, 1s2
Prrenje yid; CD/DVD prienje

zabavni parkovi 143

14,.15

brzina zatvarnaa i 67-69,

vlaga i 92

tl

sumrak r08-r09,rr0

odabir66
olvor zaslona i 38-39
Portret 34,39,39
SLR foto:parnt 37
sport40

:)4,

Objcklivi:17
Softver, obradr slik. 152 l:'.]
Sporl i fotograhj.40

owjetlienje refl ektorima e0

dubina polja i 60 61
magla i 94

Len, Sarah 78 83

14

slabo 109-110

divlje iivotinjc a0, l3s,

osvjetljenje i

DigitilDi

lokacija 84 91,84 9r
noa 3l, 108-110, ll2

i;aienje 36,44, r50

digitilni fotoaparati 38
136, 143

fotoipirili

37 38,61

izlazaklzalazal sunca

1s-17, 83, 121

r;di ;

vii Sirokokutni objektivi;

l0

doba dana i 104-114

dodatno 90 91,91
dostupno 84 90,85-88
ekspozicija i 109,Il0, 114
ekstremna putovanja
146 148

ISO vrijednost 42 44,67 69,

85-86

SLR

37 , 37

brzina zatvarata i 34, r09

digitalDi fotoaparat 90

Negativi l5l-153
Neznan.i 139 142

Istraiivanje 8 14,81, 120-l2l

biljeike l8 l9
lnternet 12,81

silicijski sclaa,75
SlikaDj. I46 147

109

boja i 69-7r,9l
bracketing ekspozicije i

Najboija lokacija 31, l2a

t32

t47,144, r49

t2a

anbtent

128-132

64

prijenos boje 69,69 7l

Fotosrafiie s ektrenDih
pulovanja r46, 146-153,

nja 133-136
objektivi 40,67, I3s,

Slikanje; Reflektori

zabavni parkovi 142-14,{,

144

Izvidanje 31, 104 108

popravljanje aa
tijela 34,14 16,35
rorbe 45,46 47,47,74
za:tira 49, 7 4-75,92
r-otosrafija u boji
bijeskalica 69
digitalni fotoaparat 69
interijer 71, 132
osvjetljenje i 69 71,

Fotosrafi ranje divljih

zaalj,ra 45 18,74 75,76,92

owjetljenje; r;di i Bljcskalicc;

spomenici i gradcvine

6s,

45, 46-47 , 17 ,7 4

vlaga i 74

132

tip,{2-44
zairitaT4 75
Filtri ,12
Foioapar.ti 34-16; ,il;, Digi
lalni foloaparati; SLR fotoaparati; Podvodni fbto

91,

rothe

t24-t28, t25
nrterijer 112 133
kompozicija i sl s9
knjolici 82-83, r05, r0s,
122,122 t24
obiteli i prijatelji 137 138

t02

foiografi ja u interijeru

132

izlazaUzalazak sunca ll5

nagla/izmaglica i 9-9s
pomitDa glava 44

putovanje s 31,32-3.1,
46 48

Motivi 82, 122-144

gradiai i metropole

132-r33,133
F
FilDr

hladnoa: i 74
koviezi 4s,4s 46

vriednosti 67-69

obrada 152 153,153

Fotografiranjc u magli 94-9s,

42

ekstremna putovania 146

t27,1,5?.

Fotosrafi ranje po godisnjin

dobima92 103,95, lO0
rotografi ianje spomenika
128 132, 129,130
Fotografiranje u nrterijeru 71,

i69

interter

142

spomenici i 129,130

57-6t,61
kadrovi 50,62 6s,6s
uokvirivanje 6s,6s

17

ll9

daliinsk okidai
dodici 41 44

Makoobjektivi 42, 42, 43

Memorijske kntice 3s, 42, 44,

ob;telj 1l7 138

124

110,112
osvjetljenje i lIa
snijes 93 9a
Elementi prednjeg plani

Bilidkc u-19

neznanci

Il0,l24

Bljeskalicq Objektivi

t0l

16- 121

Zoom objeklivi 17, 39, l9'40,

66,136

Potraiite i ostala uspjeina izdanla!

l)uloviroia
Aulor: ll{)1)ert ()puto

N:rslov

tu i

ruilf

rJUUil[t

izvonikr: Photography rield Cuide

GEOGRAPHIC

navel
Cop,vight o 2005 Natiolral Ceographic Sociely
Svapravr

pr

r;ana

Copyright Croaiian ldition o 2005 National

Geographic Society

N*ladnik

en

gleskog predloiha: National

Geographic Society

lohn M.Irhe,v Mladi,

l)rcdsjerlttik Druih,a i gL.rini dncktur

D. Hoffin.rn,

Narbn.rl Geographic Soclery jedna

od naiveiih svjetskih neprofitnjh
znanstvenih iobrizovnih o,grnizacija,
osnov.tna je 1888. godine,s ciljem stjccanla i sjrenja ?cm!opisnos lllanja,,.
Ispunjav,juii tLr nlisiju, Dnlitvo svako
dneuro obnzuje i nad$njL!e milijune
pLeko tasopisa, knjiga, televizijskih

programa i videornaterijala, zemliovida

i itlasa, istrriivaikih zaklada, natjecanja

Gilberl N4. Crosvenor,

p r ttsi cdni k u pr aL nog o db ora

Ninr

u,nrnju, radionica zr znarstvenike

in,jrir dolredskd

ica

novativnih nastavril nrdterijrla.

Dnritvo
osobe koje su radiLc na ovojkniiTi:

se financira iz UanadDa,
donrcija iprihod.r od pLodaje obrazovnih

Kcvin lvlulroy, ,rprcdslcA' tik i glavni ureLl k

proizvoda. Financiranje je od iivotne

CharLes Kogod,

dtcftrdr .r15r'drt,

Mrrianne R. Koszorus, d,

cktot

ilfrliliili r ir

ia dinjna

vailrosti zn misiiu Nationirl Ceographicr

zr poboljianje slobrlnog rizunliievanja
i pronrid;lN oiu\rnja ZeDnje kroz

Fotografski vodie
tajne vrhunske fotograf ite
368 str. 189 kn

Fotografski vodic
za djecu
80 str. 59 kn

ist, ativ.rnla, ispiiivanja i obfirzovanje.

Uredniitao knjigc:
ChrrLes Kogod,

rrcdnii

Nijedan dio ov kniig ne smije se

unDoiavati ni prenositi ubilo kojm

Judy Kleir,,red,?tr4 rlsrd

ainda Rose, unjetniika

Kay

rr,, tlki sdr/,:rrift

I115 lTth Street N.

C^ty Colbet t,,/o(litelj pralzvo.lnte

MerdithC.wilcox, ldordi

itoi

GEOGRAPHIC

prethodne suglasrrosti:
Naiioml Geogrrphic Society

Hinkins, .i;zaj,rr;.d

Bob Shell,
R.

obliku ili na bilo kojinatin bez

Ail ektai ;ca

NATIONAL

llustruciia

Washington, D.C. 20036-4688, SAD

Posjeiite rveb stranicu Druitvr:

$.tr.nationlllgeographi..com
Naldadnik hrvatskog izdanja:
Egnlont d.o.o., Zirgreb, 2005.

Urednik Robert Mlirarec

Prijevod: Andch

Milirlovii

Struina redakturar Davor S nL

Lsktura: Kadr Brreta
Korektura: lncs WeismaDn
crafi aka pr4,remar A{is design d.o.o.

Tisxk Suton d.o.o., Siroki Brijeg

ISBN 953-187 929 X

NASI-OVNICA:
Zarko iLrti suncobran z:sjao je poput
sttnca nad svjetloplavim morem
tajlaDdske plarc. Uvtek traiile
neobiine kutove kako biste slike

uiinili ito zani'nljivijimll.

Jodi Cobb

Vodid kroz
digitalnu fotografiiu
160 str. 129 kn

Religije - enciklopediiski prirudnik

416 str. tvrdi uvez 395 kn

wwwsgm0nt.hr

Knjiznica S.S.
Kranj6evi6a

ViSe od 100 godinr

za fotografiju whr

svjetskih fotografi

snimajuii nezabor
i izdanja u vlasnid
Uz ovaj izvrstan vr

77

CAP

National Geograp
pohvale za

u
umiiec

210042339

t75.269

;?;;i::;t:T, :Ji,","" llllilJJillllllJ]illlllllllllill

lllltillllt

a:

;"

(i zaito) fotografi National Geographica snimaju svoje

fotografije.

<

David Schonauer, iasopis American Photo

Fotograf Robert Caputo, hvaljeni surailnik National Geographica, u ovom zanimljivom i informativnom vodiiu
otkriva nam tajne stvaranja izvrsnih fotografija ljuili.

r
r
r

Kako prenijeti ugodaj mjesta

Kako najbolje iskoristiti krada

ili duia putovanja

Kojom opremom postidi vrhulske rezultate

Savjeti kako amaterske

fotografije preobraziti
u profesionalne
putopisne fotografije

r Web-stranice
uz

fotografiju

vezane

ililllililil[[llil
www.egmont.hr