NATIONAL

GEOGRAPHIC

NATIONAL GEOGRAPHIC

FOTOGRAFSKI

V0D|SJffi,(w

Neil Johnson

EGMONl'

Mojoj djeci, Bradfordu i Hatui.h, koii neprestano griiu moie srce i koii su svjedo mome oku
o 2001 Neil iohnson
Fotografije lukoliko njje drLrkaije naznaieDo) copyrighr

U\d

Tekst cop)right

SADrri4

2001 NiL lohnson

o fotoapa,rafir,rnr.

Ka.ko vidi Fotoapa.raf

18

Korryrpolcija. fo+oqra,fi j<

Nation.rl Gcographic So.:icLy

sva prava pridtaDa. Reprodukclja cijelogr sadriaja ili bil(, kojes njesovos dijeLa zabranjeDa je bez pisanos
odobreDja National Geosraphjc socjetyja.

5rz<

National Geographic Society

Iohn M. Fahey, Ir., predsjedDik i slalri izvrhi direktor
Gilbcri x,l. Grosvcnor, prcclsjcdnik upr:rvnog odbora
Nina D. Hofiran, izvr$a potpredsjednica, direklorica odjela knji:la i Skolskih publ;kacija
Odjel knjiga
Kevin ivulro)., potpr edsjednik, glavri urednik
Charles Kogod, pomoanjk direktora
Barbar.r A. Palne, direlit.n ica LUe.lniitva i urcdniakog odbor.t
Marianne Koszorus, gLavna likovra urednica

Kontrola Eoizvodnje i kvalitete

George\i White, direktor

Saietnicii lohn G. Agnone, Perer K. Buri.rn,

Tin lerestD, william R. Fonda, Cha,ls Kogod

C+oun

'l
Naslov izvonlika: Photography Guide for Ktus
\..r .nri hr ..,. log ,1. r, .: l g n" r .

"

Urcdnih RobcrtI,llinrrcc
PLijcvod: Agcncij.r f RANSI-Al(lR
Struana rcdakturr: Rol)crt Kozia, totogftrlArt mrgazina ,Kontulr"
Lcldura: Marko Plavia

Da biste naucili

Graiiika priprena: Aris design d.o.o.

imati pokret
tehnikom pratenja
motiva, pog ledajte

Tisak: I lercegtisak d.o.o., Split

62. stranicu.

Korcktura: Tnrka Buiia

lsl-nZVa.nje

vndv^

rafip

70

Diq itr.h,ri. fotoq

Oprema ove kdjige

Nancy Laric\ fcresten, direkrori.a odjela djcajih knjig.t
Suzanne Patflck FoDda, urednica na projeknr
llca lackson,likovua urcdnica, kiligc za diecu
John G. Agnonc, savjctnik z.r ilustracijc
Cilda Ros, Alexandra I iitlehales, g,afiik(, oblikovanje
N'lercdith C. \'ilcox, surrdnica na ilustracijama
N,ielissa Ferri\, Nr.rdni..r za dizain
Deborah f. parton. ur--dni.i iildeksa
It. Gary Colbcrt, organiz.rtor lzdanja
Lewis R. Bassford, nenadier u izdavaitvu

Vinccnr P Ryan, dircktoL proizvodnjc

sn

Poqorzor

7+

Liierai.,ln

(low

76

l(azalo pojrazrova.

UvOD
otografije koje samo iekaju da ih snimite,
da ih stvorite, nalaze se svugdje oko vas.
Zivot oko nas juli, ali fotograf moie
Lrhratjti tlenLrll,e u \ remenu.
Ipak, da bi se snimila dobra fotografijzr,
potrebno je mnogo vide od pukog pritiska na
okidai. Morate nauiiti koristiti svoj fotoaparat,
voditi raiuna o osvjetljenju i s motivom raditi
tako dar ul'rvartite onaj pravi trenutak. Ova ie
virs knjiga nauiiti osnovama koriStenja 35-n-rili
rnetarskog fotoaparata. No, njezin je istinski
cilj nautiti vas razrnidljati kao fotograf kako
biste bilo kojim fotoaparatom mogli sninrati
izvrsne fotografije.
Nauiit iete neke od trikova koje koriste
profesionalni fotografi da bi stvorili osjciaj
dubine, teksture te snimili pokret. Nautit iete
i poneito o tome od kolikog je znataja poznavanje motiva, bio on osoba, Zivotinja, krajolik
ili gradevina. Ono ito je najvainije, ustanovit
iete koliko fotografir'anje zapravo moie biti
zabar.no.

U fotog rafiji je

bitan pravi trenutak. Djelif seku nde

prije ili kasnije, i
djevojtica ne bi
bila poprska na

,r

ravno u lice.
'

!i)

vaki fotoaparat posjeduje odredene

karakteristike koje ga razlikuju od
drugilr modela. ali svi lolo.rparati imuju
sljedeie osnovne dijelove:

r kuiiSte ili tijelo fotoaparata

(kutija nepropusna za svjetlost
na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi)
o medij za biljeZenje svjetla
(film ili digitalni iip osjetljiv
svjetlo)
o objektiv koji usmjerava svjetlo
na medij za biljeienje svjetla
. zatvarat koji kontrolira koliko dugo
svjetlo obasjava medij za biljeZenje
svjetla
e okidad koji owara zalvarat
r traZilo kroz koje fotograf gleda
da bi osmislio kompoziciju slike
Veiina ljudi za snimanje koristi neki od
35-milimetarskih fotoaparata. Neke su vrste
potpuno automatizirane, neke zahtijevaju
podeSar anje svih parametara. a po>toje i
kombinacije ovih dviju vrsta. Poznavanje
onoga ito vai fotoaparat moie a ito ne moie,
pomoii ie vam da snimite ito bolje
fotografije. Zbog toga je bitno pa2ljivo
protitati priruinik s uputama.
r-ra

kutiite

obje ktiv

peterokutna prizma
Fotoa paratima 5LR

(singlelens reflex
p uta nja
camera), poput
svjetlosti
ovoga na slici,
o bje ktiv
ono ito snimate
promatrate kroz
isti objektiv koji
te i snimiti sliku. veliko zrcalo

To omog u(ava
najprecizn iji
preg led scene.

fototelija

traZilo
malo zrcalo

VR'TE FOTOAPA'\ATA
Oni koji iele uiiti kako fotografirati, obiino
zapotinju s fotoaparatima za jednokratnu
uporabu ili jednostavnim, tzv. >idiot< fotoaparatima, a zatim posteperro dolaze do fotoaparata SLR. Ovdje su opisane neke plednosti
i mane tih aparata.
FOIOAPARATI ZAJEDNOKMTNU UPOMBU vrlo su jeftini
jer im je kuaiite veiinom izradeno od kartona s nekim
dijelovima od plastike, ukljucujuii iobjektiv. Stanu u
d2ep ijednostavno ih je koristiti. Ne morate brinuti o
kupovanju, stavljanju i vadenju filma, jer se film ve(
nalazi u fotoaparatu. Neki modeli imaju i ugradenu
bljeskalicu. Drugi imaju iirokokutne objektive za snimanje panorama ili su vodootporni, pa su odliini za
koriitenje na pla2i, bazenu islicno. lzvrstan su izbor
ako ne 2elite brinuti o tome ho(ete li ostetiti svoj
'pravi'fotoaparat ili ako ste ga zaboravili ponijeti.
No, na takvom aparatu ne mozete utjecati na izoitravanje slike, a plasticni objektiv osim toga ne daje
sasvim oitre slike.

Ilr
I

"lDlOTl'su kompaktni, mo2e ih se viiekratno koristiti i

obitno ne zahtijevaju mnogo tehniikog znanja. Vecina
ih ima ugradenu bljeskalicu. a mnogi posjeduju zoom
objektiv s rasponom od iirokokutnog objektiva, pa
sve do slabog teleobjektiva. Vetina ima moguanost
automatskog izoitravanja i druge automatske postavke.
Neki modeli imaju objektive s fiksnim izoitravanjem,
drugi ruine kontrole koje vam omogu(avaju bolje
upravljanje ekspozicijom. Neki skuplji modeli cak po'
sjedulu i objektive koje je mogu(e mijenlati. Objektiv
kroz koji fotograf gleda odvojen je od onoga koji
snima lotoqrdliju pa je okvir slile manje pre(izan
nego kod aparata SLR. lpak, ovi fotoaparati daju ti6ae
ioitrije fotografi.,e nego oni za jednokratnu uporabu.

FOTOAPAMTI 5LR razlikuju se od drugih vrsta po tome

<to kod njih gledate prizor u traiilu kroz isti objektiv
koji i snima fotografiju, a ne kroz posebni objektiv.
To znati da je to ito u trazilu vidite isto ono ito fete
dobiti na gotovoj fotografiji. Bili oni ruino ili
auto'rlatski kontrolirani s mogucnoicu rucnog
podeiavanja, ovi vam fotoaparati omogu(avaju
podeSavanje brzine zatvaraia, mijenjanje otvora
zaslona (otvora objektiva) te koriitenje titavog niza
promjenjivih objektiva, odvojene bljeskalice i druge
dodatke. Sve u svemu, ovi vam fotoaparati pri fotografiranju dozvoljavaju veau kreativnost. No, obidno
su ve(i. teii, skuplji i sloieniji za uporabu od drugih

fotoaparata. Vetinom se zapotinje s jednostavnijim

aparatima, pa kako napredujete u fotografiranju,
postepeno dolazite do aparata 5LR. Postoje digitalni
fotoaparati SLR, kao i oni s filmom, ali su digitalni
modeli priliino skupi i obitno ih koriste samo profe
sionalci.

Napomena: Fotoaparati s optiikim tra:ilom druga

su vrsta fotoaparata. koji, poput aparata SLR, imaju

mogutnost ruinog podeiavanja i izmjene objektiva.

No, kod ovakvog fotoaparata fotograf ne gleda na
objekt kroz isti oblektiv koji snima fotografiju.
Dl(lTALNl FOTOAPAMTI rade na sliian naiin kao idrugi
fotoaparati. Velika je razlika u tome sto oni ne koriste
film. Medij za bilje2enje svjetla je elektronski iip koji
se nalazi iza objektiva. Taj tip biljezi svjetlo kao sliku
koja se sastoji od sitnih toikica, tzv. piksela. Budu(i

da sliku koju snimate odmah moiete vidjeti, lako je

ispraviti pogreike. Vetina digitalnih fotoaparata zahti
jeva pristup racunalu. Takoder brzo tro6e baterije.

(-

Ii
r-l

FITM
Film

se, zaStiien

unutar

kasete, prodaje Ll rolama

koje su obitno dovoljno

dugaike za L2,24 tli 36
ekspozicija. Postoji crnobijeli negativ, negativ u
boji te dijapozitivi (crnobijeli i u boji). Negativi
shLe za izradu fotografija,
a dijapozitivi se mogu

Film za 35 milimetarske fotoaparate

moze dati negative
(gore lijevo) ili
d ijapozitive (gore
desno). Memorijska
kartica (dolle)
poh ranjuje slike u

nekim digitalnim
fotoa paratima.

projicirati.
Dijapozitiv u boji
prikazuje sliku toino
onako kako ste je vidjeli.
Na svim negativin'ra,
crno-bijelin'ra ili u boji,
slika je suprotna onorne
ito ste vidjeli. Tamna
su podrudja svjetla i
obratno.
Film u boji sastoji se
od tri sloja pigmenta:
crvenog, plavog i zelenog.
U procesu lazvijanja ova lri pigmenta tvore
sve boje koje je fotoaparat zabiljeZio.
S vremenom se film kvari, bzri kao i hrana.
Uvijek provjerite rok trajanja prije no ito
stavite film u svoj fotoaparat. Ako je rok
trajanja istekao, boja moida viie neie biti
prirodna. Film ne podnosi vruiinu i vlagu,
pa ga driite na hladnom i suhom mjestu.

cRNO-BrrErO lLr U BOrr

Veiina ljudi vide voli film u boji. Konadno, mi
vidimo u boji i iivimo u vrlo darenom svijetu.
Fotografija u boji toliko je uobitajena da je
lako zaboraviti na drugi moguii izbor: crnobijelo. Crno-bijela fotografija moZe udiniti
motiv apstraktnim ili ga r.rdiniti vjednim.
Snimanje crno-bijelih fotografija moZe biti
zabar no, posebice ako imate pristup crnoj
komori u kojoj molete razvijati vlastite
fotografije. Izradivanje vlastitih slika daje
vam veiu kontrolu nad kvalitetom. Ako su
ispravno razvijene, crno-bijele fotografije
neie tako brzo izblijedjeti kao one u boji.

Dojmljive
fotografije
mo:ete snimiti
ili crno-bijelim
f ilmom ili f ilmom
u boji, ali svaki
od iie d rukiijim
raspolo2enjem.

oSrETLrrvosT FILMA
Osjetljivost filma mjera je koja pokazuje koliko
je film osjetljiv na svjetlo. Osjetljivost je oznaiena na kutiji i kaseti s filmom, i to vrjednoiiu
ISO (100, 200, 400, itd.). Na nekim fotozrparatima morate ruino podesiti vrijednost ISO
kako bi odgovarala onoj na fihnu. Mnogi novi
fotoaparati automatski podedavaju osjetljivost,
otitavajuii s kasete ono 5to se naziva DX kodom.
Sto je manja vrijednost ISO to je film manje
osjetljiv na svjetlo, a zatvarai mora dulje ostati
otvoren da bi se film eksponirao. Obrnuto, ito
je vrijednost veia, film je osjetljiviji na svjetlo i
zatvarai n'rora biti kraie otvoren da bi dodlo do
ekspozicije. Film manje osjetljivosti (ISO 100)
preporuia se za jako svjetlo, rrpr. na otvorenom
za suniana dana. Film veie osjetljivosti (400 ili
vide) koristite za snimanje u zatvorenom prostoru bez bljeskclice ili z.r snimanje na otvorenom
pri oblainom vremenu. Osjetljiviji fi1m dobar je
i za snimanje aktivnih motiva, kao Sto su sportovi ili kuini ljubimci, jer 3to je fi1m osjetljiviji,
moZete koristiti veiu brzinu zatvarata
(pogledaj stranice 24-25).

Svi su f ilmovi

jako osjetljivi
na svjetlo. Ako
otvorite fotoaparat prije nego ste
film u potpunosti
premotali, upropastit aete sve

fotografije.

FrLMA U FOTOAP.ARAT
'TAVLTANTE
Slijedite
Lrpute o stavljanju i vadenju filma koje
ste dobili s fotoaparatom. Mnogi automatski
fotoaparati sami ie namotati film i pripremiti
ga za prvll snimku. Kod ruinih fotoaparata
morat iete sarli narnotati film, dok se na
brojdaniku ne pojavi broj 1. Kad dode vrijeme
za vadenje filn"ra, budite sigurni da je film potpuno premotan prije no ito otvorite fotoaparat.

Srebrni icrni uzo-

rak na ovoj kaseti

ilma je

DX kod. Ovaj

kod govori foto

aparatu koliko je
osjetljiv film koji
ste stavili te
koliko se slika
mo2e sn imiti.

Kada prevuiete
vodilicu f ilma
preko stra2njeg
dijela fotoapara
ta, budite sigurni
da rubovi filma
dobro prianjaju u
podig n ute zupce.
U protivnom,

film se nete mo(i

okretati.

OB,E'<NVI

N ikada ne dotitite objektiv osim

kada ga (istite.
Koristite topao
dah ili kap sredstva za iiiaenje
objektiva i poseban rupti( za iiS-

aenje objektiva.
Uobiiajena sredstva za cii(enje

stakla sadr2e

amonijak koji

oiteiuje zaititni
sloj objektiva.

Objektiv je komad iistog stalda ili plastike koji

je oblikoran tako dd izosrrava
na dio
filma ili na digitalni iip osjetljiv'liku
na svjetlo.
Veliiina otvora objektiva ili otvora zaslona
odreduje koliiinu svjetla koja djeluje na film.
Kakvoia objektiva odreduje odtrinu slike. To
je razlog zbog kojega mnogi fotografi objektiv
smatraju najvainijim dijelom fotoaparata.
Razliiiti objektivi omoguiavaju biljelen je
razlicitih kulora pogleda na neku scenu.
Obiekriv s normalnim kulom je onnj loji vidi
otprilike isto ono :to vidi i vaie oko. Sil okokutni objektiv vidi veii odsjeiak, a motivi na
rceni izgledaru udaljeniiima. Tcleobjektiv vidi
u7i od:iecak. a mot jvi na sceni izgledaju bli;ima. Objektiv norrnalnog kuta za J5 milimeta15i(i lotoaparatobicno izrrori oko 55 mm.
Naitesci iirokokutni objektivi srr 24 milime
lar:ki, 28-milirnetarski i J5-milirnetarski.
Slabi teleobjektivi su 85-milimetarski, 100
milimelarski i 135-milimetarski. Sve od 200
nrilimetarskog nadalie smatra se umjererrim
i1i jakim teleobjektivom.
Neki fotoaparati dolaze s obiinim objektivom ili blago dirokokutnim objektivon'r. Veiina
ih dolazi sa zoom objektivom, ito je kao da
imate nekoliko objektiva u jednom. Na pritisak
tipke ovi se objektivi pomiiu prema unutra ili
prema van te mijenjaju kut gledanja.
Fotoaparat SLR (i nekoliko drugih vrsta) mole
se opremiti iitavir.n nizom razliiitih objektiva.
Zbog tog.r lotografi ce\to smatraju da se fotoaparat sastoji od dvaju dijelova: kuiiita,
odnosno tijela fotoaparata i objektiva.

24mrn

55m m

85mm

200mm

300mm

polozaja, istim fotoaparatom, ali s

pokazalo
razlititim objektivima, da bi se
kako kut gledanja objektiva mijenja
ono ito je uklju(eno u sliku. Brojevi ispod svake slike oznatavaju objektiv
kojim je slika sn imljena.
Sve su ove slike snimljene iz istog

Ova slika

pokazuje ispravan

naiin d rzanja
fotoaparata pri
vodoravnom snimanju. Ako
uvuaete lakte,
bit ae vam lakie
mirno dr2ati

fotoaparat.

Vaino je fotoaparat drzati

mirno. Lijevu rr ri<u udobrro
smjestite ispod kuii3ta
fotoaparata. Tako iete
poduprijeti fotoaparat,
a prsti vam neie blokirati
objektiv Desnom rukom
uhvatite rub fotoaparata
te desni kaziprst stavite na
okidai. Bez obzira rra to
jeste li deinjak i1i ljevak,
uvijek koristite isti pololaj,
jer je tipka okidaia uvijek
na dern oj strarri lotorpar.rta.
Pritisnite tipku laganim,
ujednaienim pritiskom.
Ako je udarite ili jako gurnete, pomaknut iete fotoaparat i zamutiti sliku.
Nije uvijek lako drZati fotoaparat. Posebice
ako koristite teleobjektiv ili ako imate dugu
ekspoziciju pri slabom svjetlu bez btjeskaiice.
Ako imate problema, pokudajte fotoaparat
nasloniti na slabilnu podlogu poput itolca.
okvira vrJta. st.rbla ili ogr.rde. Ili, ios bolje.
koristite stativ.
Nauiite dodirom prepoznati kontrole,
tako da oko ne norate odvaiati od traZila
dok snimate.

Kada

sn

imate

okomito, opet
lijeva ruka treba
nositi tezinu

fotoaparata.
Ako fotoaparat
na jednoj strani
ima ugradenu
bljeskalicu, ta
strana treba biti
g o rnja.

Na slabom svjetlu

bez bljeska lice

morat iete snimati
s manjim brzinama

zatvarata. Da bi
fotoapa rat stajao

mirno, podu prite

ga naslonom
stolca ili nekim
drugim stabilnim

predmelom.

't,:..

. . ,. rcin rt.r kuji ft'tor|.1rrl r irli rrtzii.it

, . i. od trnog.t l.ako r ide ljrrJi. Krd.r
"' ''' hodanro ulicom, nirSe oii (i druga
osjetilr) prirrr.riu pullo ittlht tttrciirr ' tttrtogt'
viie no ito snro uopic svjesni - tako da
moiemo trrzo i bez napora stllpati u kontakt
sa svijetom.

No, ne obraiamo paZn.ju n:r sve infor-nracije

Itoje primaju naie oti. Un.r se usredotoiuje na
infbrmaciju hoja mu je trenutno potrebna.
N{olcla ste u sobi punoj ljudi i traZite prijarelja. I(acla ga ugledate, r'ai ie um apstrahirati
s\re ono ito virnr odvraiir pirinjn ocl njcga.
Tada gleciate ra\rno na drugi kraj sobc,
koncentrirani s:rmo na sr.ojega prijatclja.
Fotoirparat to ne moie sam. SVe Sto biljeZi
jednako n.ru je valno. Vi kao fotograf morate
odluiiti ito ie fotoaparat vidjcti kako bi slika '
ko ju snimitc prikazivala upravo ono ito Zelite
prikazati.

Koristeii okvir prozora da bi stvorlo iluziju slike unutar

koliko je va2no'reai'fotoaparatu ito da ukljuci u sliku.

s ike,

fotograf pokazuje

2DILI 3D

Da biste vid jeli

ove2Dslikekao
jednu 3 D sliku,
usredotoiite se
na srediinju totku
izmedu slika
g

ledajte u kri:.

Kada vam koncen

tracija popusti,
u jednom te se

trenutku dvije
slike sloZiti

jednu 3 D sliku.

Dubinu moiemo vidjeti zato Sto in'ramo dvir

oha. To zrraii da vidimo u tri dimcnzije (3 D),
ir r.re u dvije. Ako pokrijetc jedno oho, moii
iete vidjeti sano u dvije dimenzije . Objektiv
fotoaparata.je poput jednog oka. Ne moie
vidjeti dubintL. Ali postoji nekoliko tehnikzr
kojin'ra na fotografi.ji moZete naznaiiti udaljcnost ili dubinu treiu dimer-rziju. fedan od
n,rLinJ jc\t plil<,rzali [)tedlnelc tl)i]tljima (1" stl
udaljeniji. Or.o je rrajuiinkovitije kod
fotografija sa dirokokutnim objektivom. Dn-rgi
naiin jc naglaiavanje razmaka izmcdu prednjeg dijela i pozadine d oda"':rnje n'r neiega dto
pokazuje razmjere. Jod jedan naiin je
kori5tenje svjetla da bismo clobili sjene koje
naglaSavir.ju dubinu, tel<stur u i oblik.

OB'EKTIVI 9 AUTOMATSKIM
IZOJTRAVANJEM
y".1n,1 12nlsnjilr i
'loaPJta ta iln.l
objel<tiv s zrutomatskim izoitrava
njerl, a ne onaj s fiksnin'r. To z-naii
cla autonratski izoitravaju ono ittt se
nalirzi u srediitu traiila. Ako ielite da
bude izoitreno neito drr,tgo, morat
iete prevariti fotoap.rrat. To moZe te

uiiniti tako da fiksirate vrijeclnosti

automatskog izodtravan.ja. Ilo funkcionira ovirko: namjestite fotoaparllt
tako da se predmet ili osoba koju
Zelite izoitriti nalaze u oznaienon.t
prostoru u srediitu tra2ila. Polako,
djelomiino pritisnite oliidai da biste
fiksiral i vrijednost autonatskog
izoitravanja. 'Iada s cljeloniirro pri
tisnutim okidaiem pomaknite foto
urparat kako bi se motiv naiao onclje
gdje ga Zelite u odnosu na cLugc
elemente u okviru slike. I(ada ste
rasporedili sliku onako kako ielite, pritisnite
okidai do kraja. Vad ie r.r.rotiv joi uvijelt biti
izoitren, iako viSe nijc u slediltu slike. Tako
iete postiii zadovoljar.ajuti izgled i kompozi
ciju slikc.

cornja fotografija
prikazuje kako
fotoaparat auto
matski izoitrava
ono ito je u
srediitu slike.
Fiksirajuii vrijed
nosti automatskog

izoitravanja moZe-

te izoitritl lanac
sid

ra (donja slika).

DUBIN"qO'TNNA

rnotiva (dto ste dalje od motiva, veia je dubinska odtrinar). Sto viie ovih eler.nenata moiete
koristiti, rra vadim iete slikama imati viie kontrole nad dubir-rskom oStrinom. Npr., ako
imate zoom objektiv i Zelite mutnu pozadinr-r,
priblilitc se motivu i zoomirajte ga. Ako
moiete podesiti vrijednosti f< na vaiem fotoaparatu, rnoiete poveiati dubinsku odtrinu
odabravii mali otvor zaslona (kao Sto je f/16)
ili je moiete sn"ranjiti odabravii diroki otvor
zaslona (kao ito je f/2).

/'.-h
fr
\(J^ ll

f/16

Da bi izostrio sva tri

igraia lacrossa (pdrn.
prerz kanadski nacio
naln i sport sliian hokeju na travi), fotograf

Otvor zaslona mjeri

se brojevima koji se
nazivaju vrijednosti

fx. Slika prikazuje

kako kod fotoa
parata 5LR mozete

kontrolirati velitinu
otvora zaslona mijenjajuti vrijednost fx.
Svaki stupanj vrijednosti fx ili
udvostruauje ili na
polovicu smanjuje
kolicin u svjetla koje
u lazi u {otoaparat.

Dubinska oitrinir odnosi se na podruije slike

koje jc izoStr eno. Ako je dubinska odtrinir
mala, sirmo ie motiv biti izoitrerr. Sve itcr
je blile ili dalje izgledat ie mutr.ro. Kada je
dubinska oitrina velika, prcdnji dio te poza-

priliino

su oitri.
Dubiusktr oSLlirrrr,rdr'<dujrr tli p,rr'.rrnctru:
rcli.irrl otrora zatlorra t.lo jc olvol manji to
je veia dubinska oitrina), lariina dui-ina
objektiva (ito je lariina duZinir blilar
iirokokutnim vrijednostin'ra, dubinska oitrir-ra
bit ie veia) te razrnak izmedu lotoaparirta i
clina

je koristio mali otvor

objektiva kako bi poveaao dubinsku oitrinu.

ffi",
Da bi izoitrio samo
jednog igraia
lacrossa, fotograf
je koristio veliki
otvor objektiva
kako bi smanjio
d u binsku oitrinu.

BRZINAZATVA'\ACA

Da bi 'zaustavio'

koturaljkaia

zraku, fotograf je
koristio vrlo veliku
brzinu zatvaraia.

Brzina zatvarada odreduje vrijeme tijekom

kojeg ie zarvarai ostati otvoren. Zajedno s
otvorom zaslona odreduje koliiinu svjetla
koja ulazi u objektiv i osvjetljava film ili digitalni nredij. 5vaki lotuaparal, o\inr onog /,r
jednokratnu uporabu ili najjednostavnijeg
>idiotzr<, in-ra iip osjetljiv na svjetlo koji mjeri
dolazno svjetlo i automatski odreduje brzinu
zatvarata i otvor zaslona za ispravnu ekspoziciju. Na fotoaparatu SLR svjetlomjer r"noie
preporuiiti kombinacije postavki ekspozicije,
tako da molete izabrati koja je najbolja za
fotogra fijtr kuju zelite:ninriti.
ove dvije slike pokazuju kako brzina zatvaraca mijenja naiin na koji fotoaparat prikazuje kretanje. Velika brzina zatvaraca zaustavlja pokret (lijevo),
dok ga mala brzina zatvaraia prikazuje zamuteno (desno).

Zalvarat je uglavnom otvoren tek mali djelii

sekunde, ali nekada je otvoren i duie. Sto je
dule otvoren, to ie pokret biti vide zamuien.

Mnogi fotoaparati SLR omoguiavaju

biranje brzine ztrtvararia. Fotoaparat tarda
automatski namieSta ispravan otvol zaslona.
Velike br zine zatvariria ( 1/500 sehunde ili
brle) omoguiuju zaustavljanje pokreta. Manje
brzine zatvaraia (1/ l5 sekunde ili sporije)
pohazivat te zan-ruierrje. Neki fotoaparati SLR
zahtijevaju podeiavanje obiju vrijednosti i
brzine zatvaraiir i otvora zaslona.

WM
malih brzina
zatvaraia nemogute je fotoaparat drzati
potpu no mirno,
kao ito je 1/4
seku nde.

Poduprite foto-

aparat kako
biste sprijeiili
za

mutenje slike.

Svlrn-o

Kod osvjetljenja
motiva va2no je
uz smjer svjetla
(sprijeda, sa
strane, straga)

uzeti u obzir i
boju pozad ine.
Smjeitanje 2utog
cvijeia (9ore
desno) na tamnu
pozad inu

naglaiava osvjet

ljenje i stvara
ramatlin iju sliku.

Snimanjc slike zapravo jc biljeienje sr'jetla.

No, u rirclu sa svjetlom nije clovoljno samo
ust,rrtor iLi dr grt irtt;r tlor,rlitto 7il [)t i\toinll
ekspoziciju. Kahvoia svjetla na vaiim motir.irnir rrrnogo tnaii z.a honaini izgled slike.
I(acla virm neki prizor 'zirpne za oko'
ili kacla vas impr:esionirir neka fbtografija u
hnjizi ili itrsopisrr, velika je vjerojarnost da se
to clogodilo zbog naiinir na koji je fotograf
kolistio svjetlo. l)a triste snimili dobre fotogra
fi.je, morate obr atiti palnju na svjetlo oko vas.

Ono se uvijek mijenja, ovisno o dobu diu.ra,

goclidnjem dobu ili o vretnenshim urjetima.

Vaino je zapaziLi i kako smjer svjetla utjeie

na izgled motiva. Dolazi li sprijec-la ili straga?
Odozgo ili sa strane? Sto je s izvor:om svjct
losti? I(ako se motiv mijenja kada ga vidinro
na sLlncLr, flLrorescentnom svjetlu, svjetlu
logorske vatre? Rirzurr.rijevanje naiina na koji
foto:rparat vidi svjetlo valan je korali u nasto
janju da naudimo gledati poput fotografa.

Svjetlo ne mora uvijek padatl na prednju stranu vaiega motiva. Ovdje je

fotograf korlstio jarko svjetlo iza djevojaice kako bi dobio njezine obrise.
Duboke sjene u tunelu daju slici zanimijiv okvlr oblika kljucanice.

Ova je slika snim-

ljena u podne.
Pogledajte kako

jako svletlo daje

:arke boje, ali

stva ra i tam ne

sjene koje skrivaju

neke deta lje.

DAN'E SVJETLO
Jadina i kakvoia sundeva svjetla moZe, ovisno
o vremenu, biti prilitno razlidita. Za vedra
dana izravno sundevo svjetlo moZe biti oitro.
Ono ie stvoriti tamne sjcne koje mogu sakriti
va2ne detalje, ali ie takoder dati izrazite boje.
I(ad snimate za jako vlaina vremena, sunce jod
uvijek stvara sjene, ali su one mekie jer se
svjetlo iiri odbijajuii se od vlage u zraku.
Takvo osvjetljenje fotografiji moie dati poma
lo sjetan Lrgodaj, kojeg nema pri drugim
atmosferskim ur.jetima.
Oblaini dani daju mekano osvjetljenje,
jer je sunievo svjetlo zbog
oblaka radtrkano. Svjetlo
dolazi rz svih sm.jerova
odjednom, tako da se moie
dogoditi da uopie nema
sjena. Zbog toga dto nema
blijeitanja, oblatni su dani
idealni za sniman je portre
ta. Ponekad ie vam upravo
jarko sunce omoguiiti
fotografiju kakvu Zelite.
Dr ugi ie vam put odgovarati sunce prekriveno
oblacima. Izbor je na vama.
Postoji pokus ko ji moiete
izvesti, a ko.ji ie vam pomoii u shvaianju razlike izmedu izravna sunieva svjetla
i svjetla zn oblaina dantr.
Tiebat ie vam svjetiljka, bilo
koji tvrd predmet i komad

ove su slike snimljene u uvjetima dviju razliiitih vrsta danjeg svjetlal

na jarkom suncu (lijevo) i po oblacnom vremenu (desno). Uotite kako
prisutnost ili nedostatak sjene drastiino mijenja s iku.

bijelog, tankog papira. U mrainoj sobi stavite

predmet na stol nedaleko od sebe te ga obasjajte
svjetiljkorn. Uoiite da je nastala tamna sjena s
oitrim rubovima. Sada stavite papir na pola
puta izmedu predmetzr i svjetiljke. Uoiite koliko
je sada sjena mekia. Svjetiljku moZete Llsporediti
sa suncenr, a papir s oblacima.
Ako ne ielite oStro svjetlo jarkog sunca, mo
tiv premjestite u sjenu. U sjeni ima svjetla, ali je
to odbijeno svjetlo, a ne izravno sunievo svjetlo.
l-otogr.rfir'ajrrci isti rnotiv u rlznor t'nim
uvjetima n'roiete nautiti rnnogo o razliditim
vrstama danjeg svjetla. Pokuiajte fotografirati
motiv u podne, kada vam je sunce iznad glave.

va3eg motiva, svjetlo oko njega mole

efekt aureole. Za jako sunianih dana
moZe izgledati poput tamne silLlete.

stvoriti
motiv

Reflektirano danje svjetlo moie biti vrlo

vaino. Ako ne Zelite tamne sjene s jedne
strane vaieg motiva, smjestite ga uz svijetlo
obojen zid tako da svjetlo bude reflektirano u
sjenu. Ali imajte na umu boju odraza. Ako se
vai notiv nalazi u blizini crvene staje, jako
danje svjetlo odbit ie se od crvenog i dati
vascm motivu rrd toj slrani crvenu sjenu.

Boja svjetla mijenja se ovisno o dobu dana. Sto je sunce na nebu vise, njegovo svjetlo putuje kroz manji sloj atmosfere, pa su boje izraiajnije (lijevo).
Za vrijeme zalaska (i izlaska) sunca svjetlost je kra(ih valnih duiina (plava
i zelena) filtrirana, te svjetlo dobiva tople Zuto-crvene nijanse (desno).

bude nisko na netru, ponovno

fotografirajte isti motiv. Pokuiajte opet za
oblatna vremena, pa iak i za kiina vremena.
Bit iete zaiudeni koliko isti motiv moZe izgledati drugaiije s lazlititim osr.jetljenjirrra.
Uieii upotrebljirvati svjetlo i sjenr-r, r,aiim
fotografijama moiete doderti dubinu i teksturu. Prednje osvjetljenje - koje obasjava
motiv sprijeda - stvara ploinu, dvodimenzionalnu sliku. I(ad svjetlo obasjava n-rotiv
sa strane, stvarir sjene koje pomaiu odrediti
oblike idodajr.r dirnenziju. Ako je sunce iza
Karda sunce

Sjene same po

sebi, kao ito je

ova djetakova
na crvenom
iatoru, mogu
dati zanim ljive
s like.

Z.AryORENOM PROSTORU
Pogledajte malo po svojoj kuii. Tijekom dana
veiinom je osvjetljenje
danje svjetlo koje dolazi
kroz prozore. Svjetlo
koje dolazi kroz prozor
divan je izvor svjetlosti,
posebice za snimanje
portreta.
Noiu ili u sobi koja
nema prozora svjetlo
dolazi tz umjetnih
izvora. Postoje tri glavne
vrste umjetnog svjetla:
bijelo svjetlo koju daju
I lar ne niti uobidajenih
1 iarulja, fluorescentno i
halogeno svjetlo. Svako
od njih daje posebnu
boju svjetla, a svirka od
tih boja razlidita je od
danjeg svjetla. Stoga,
ako motiv osvjetljavate
svjetloiiu stolne svjetiljke, r'r'rogli biste dobiti
fotografiju sa iutonaraniastim sjenama.
Ako snimate s fluorescentnom rasvjetom, fotografija moie imati zelenkaste tonove. Halogena
ie rasvjeta dati plavkaste tonove. Da biste umanjili ovaj problem, koristite bljeskalicu i pribliiite se motivu kaho biste ga osvijetlili svjetloiiu
bljeskalice.
OSVJETLENJE U

Danje svjetlo koje dolazi kroz prozore smjeitene du2

ruba kupole katedrale osv.ietljava podruije ispod, ali
poveaava sjenu u samoj kupoli.

Svjetlo koje dolazi

kroz prozor mo2e

biti jako pogod no
za portrete. pod
uvjetom da su
oblaci raspriili zrake sunca ili ih fe-

flektiraju u sobu.

Upamtite, svjetlo bljeskalice vrlo brzo gubi

jaiinu. Na udaljenosti od iest metara vei je
preslatro da bi bilo upotrebljivo. Stoga nema

Ovaj crtez ilustrira

jednu va2nu
tinjenicu:
ljeskalica je
najkorisnija za

motive koji su tri

do tetiri i pol
metra uda ljen i
od vas. Na iest
metara jaiina
svjetla iznosi samo
aetvrtinu jaaine od
one na tri metra.
Na devet metara
motiv je gotovo u
ta mi.

BLTESKALT(A
N'lnogi fotoaparati imaju u graclenu bljeskalicu,
ali ako je vai nema, bilo bi clobro nabaviti
cloclatnu bljeshalicu kako biste mogli snimati Lr
zatvorcnom prostoru ili na otvorenom.
Nekoliko je naiina na koje moiete koristiti
bljeskalicu.
o I(ao prir-narni izravni izvor svjetlosti. Aho
ielite fotografirati pr i jaho prigudenom svjetlu,
kor iitenje bljeskalice mogao bi biti najbolji
izbor. No, izravno svjetlo bljeskalice jako je
oitro. C)no obidno izbljeduje lica ljudi i stvara
tarrne sjene izir njihovih glava.
o I(ao prirnami odbijeni izvor: svjetlosti. Ako
molete prilagoditi smjer vaie bljeskalice,
pokudajte postiii da se sgetlo odbije ocl
obliZnjeg zida ili stropa. To ie onrekiati svjetlo
i rrci rr it i gl .l icrr iji rrr rr rrrrl r',r'rrjuj rr',r jet i.
o Kao dopunsko osvjetljenje. lerrko sunievcr
svjetlo moie stvoriti jake sjene. I(oristeii
bljeskalicu tim sjenama molete doclati svjctlo.
r Za poprirvljanje boja. Da biste dobili prirodn ije boje pod umjetnonr rasr.jetonr, koristite
bijelo svjetlo bljeskalice.

smisla razmatrati moguinost uporabe bljeskalice na stadionu ili u koncertnoj dvorani.

Vaia bi slika pokaziv:rla tek zatiljke ljudi koji
sjede ispred vas.
Kada se svjetlost bljeskalice reflektira od
mreinice ili se ocrtava u pozadini oiiju, nastaje tzv. efekt crvenih oiiju. Neki fotoaparati
imaju uredaj koji se naziva predbljeskalica,
a por.na2e u rje5avanju ovoga probler-l-ra.
Fotoaparat bljesne dva puta: jecLrom prije
:rrimarrja i ponor no za r rijeme srrinranja.
Prvi bljesak izaziva suiavanje zjenica, 3to
smanjuje vjerojatnost efekta crvenih oiiju.
Druga je moguinost upozoriti osobu da ne
gleda izravno u fotoaparat.

ove su fotografije snimljene pri jarkom sunievom svjetlu. Na desnoj je

fotograf koristio bljeskalicu da bi osvijetlio suviie tamne sjene.

. "rrtl','zi.ii.t ir' t,rztttiL'l,ri tltuli\.1

, niLto\.rrrl.rtrzLrti.r rrrrrrlrrIlr-,rzil.r.
riri "" I(onrpozicijir nL'ovisi o tome lidliav
i

firtoaparat irTrirte. Or.isi r-r tontc kojc icte

,',llrrl-.' J,'rr ij. t i 1r .r I l11r,'l r.rr,trrj.t
Lr rirYnote 7cr.r c tbtourafijc. Sliku Lr tralilLr Valja
niurjestiti talio cla ona ocigovare oltolne ito
lriljczi r.ri urrr. \lik.r'i z.rpo.irrjrr .l,r.l/nir)l
platnorr i doclaju nrotir,c. Irolograli dit.rc
sllprotro. Oni rrkljuiLrju srrrno orro ito
nagliriava n.rotir,, ir izblegrvaju ili Lrkianjaju
(rt)rr \lr, {'(l rrj.'g.r ,'.l1l.r.i 1..rzrrirr.
R.rznrrrl t ;rjtt. i rtt,'3111 116.1 j. z,rf it.rjt|. r. :
ito je nrotir'? Kolilii clio sccnc trcbil Lituztti?
I(oii jc nljbolii snrjeStaj motjva ra sccni?
LJ lirlivott.t jc odnosrr nrotiv prenra cl'uginr
ciilelovinra sccnc?
Kornpozicijr.r slikc mole te vjelbati talio cla
pulcinra i haiiprstinra raijnitc ictvrtasti ohvir.
t il.rlrrrrir Lr.'u 1,,.1 ,,1.t il jc..lrrirrr zrrlrur',. nirrr
okonr jest poput gledanja kroz tra2ilo.
Ponricanjc toga okvira Lrliie oku ili dalje ocl
njega sliirro je J<oriStcnjr-r zoorl objelttiv:r.
Buclete li vjeibirlr konrpoziciju s r.rc1roliretn inr
moti\.inrir, bit ie r.am lakie razmjcitati scene
,rl.ltr,l.,r,l,r l)urlrlc nr( )r'.lli lr lz, r rrrirrr.rti.

ttt tl

Time Sto je ovog medvjeda maska ru smjestio iza ograde, fotograf je stvorio
utisak 2ivotinje u kavezu - a time izanimljivu fotog rafiju.

PRtBTIZAVANTE
Uz nrotiv veiina slika
prikazuje jod mnogo toga.
Na sceni se nalaze dijelovi
koji vam nisu bili vaZni ili
ih iak niste ni primijetili
kada ste sr-rimali fotografiju.
To je stoga, Sto je motiv
privukao svu vtrSu palnju vai je um odbacio kao
nebitne sve dijelove koji
odvlaie pozornost. Ali vad
fotoaparat ner.na mozak.
On pridaje jednaku vaZnost
svim dijelovina sce ne. Svi
oni clijelovi koje je vai r.rm
izbacio snirnljeni su na slici,
pa bi nekon drugom teiko
bilo odrediti Sto jc rnotiv.
U devet od deset
sluiajeva za poboljianje
fotografije dovoljno je pribliliti se motivu. Preko
traiila prontrdite dijelove

Uocite kako

koji ne nngladavaju
n'rotiv. PribliZavanjem iete ukloniti takve
dijelove i postiii da motiv ispuni scenu. Ako
se ne moiete pribliZiti a imate zoom objektir,,

pribli2ava nje

to je dobra prigoda za njegovu uporabu.

Gornja fotografija
sadrZi d ijelove koji

odvrataju paZnju.

scene

djevojiicama
daje 2ivliu sliku.

POZADINA
Ponekrd diiclo\ i .cenc plidorr,'te lirzuurijcvanju motiva. U takt'om sluiaju treba se udaljiti od motiva unrjesto da mu se pribliZimo.

To ie vam orrroguiiti ukljuiivanje vcicg dijela

njegova okruienja. Pretpostavimo da je vai
pils upra\.o iskopao ogrorllnu nLpu u dvoriitn.
Mogli biste snimiti samo sliku rupe ilisamo
psa, ali da bistc ispriiali priiu, n'rorate uklju
titi oboje. Ako fotografirate huiu na drvetu,
leliLe li prikazati njezinu graclu ili 2clite
ukljuiiti cijelo drvo kako bi se vicljclo koliko
je visuko od zerrrljc? t )tlS,ulot potto\r' ovi\i
o onorne ito ielite cla slika prikaie. Aho clodavanje pozadirre potroljiava sliku, or-rdir je svakako ukljutite. Ako pozadina odvlaii painju,
or-rda je uklonite.
Ne z.rb,'rrr ilc roditi llturtit o r'.rzrrrjc{lirjtr
pozaclinskih dijelova slike u odnosr-r na vai
motiv. Sigurno nc i-elite da jarbol sa z.lstilvom
ili uliina svjetiljka 'izrastajd nekome iz glin e.
Prernjestite notiv prije no Sto snirnite sliku.

Pazite kako

detalji u pozadini
ne bi 'izrastali'iz
g lave onog koga
sn

imate.

stoka koja zadovoljno pase

pomaZe objasniti
zaito ovaj kauboj
drijema.

To

ito je ovaj

skijai smjesten sa
strane te kontrast
izmedu kuta pod
kojim je nagnut
ikuta pod kojim

prjti voda, na ovoj

slici naglaiava
osjeaaj pokreta.

PRAVILO TRE(INE
Pravilo treiine moZe biti korisna pomoi u
kompoziciji fotografija ugodnih oku. Ako je
vad motiv u srediitu painie, to ne znaii da
mora biti i u sredidtu okvira slike. Thkav
razmjeitaj u stvari najieiie daje priliino
dosadnu s1iku. Smjeitaj motiva rnalo u stranlr
moZe pomoii promatraiu da se uiivi u sliku
i uiiniti da motiv izgleda slobodnije.
Pravilo treiine funkcionira ovako: zamislite
da traZilo ima mreiu poput one za kniJckruiii (3 x 3). Smjestite motiv ondje gdje se
kriZaju dvije linije. Prije snimanja pomiiite
fotoaparat kako biste pronadli koji vam
poloZaj najvide odgovara. Jod je bolje da
snimite nekoliko slika s motivom na razliditim mjestima. Tada pregledajte slike da biste
vidjeli koja je najbolje uspjela.

OKOMITO

III VODORAVNO

Stoga dto su nirm oti smjedtene jedno pored

drugog, a ne jedno izr-rad drugog, tendiramo
vodorzrvnom pogledu na svijet. Mozak nam
omogr.rir.rje gledanje okomitih objekata, kao ito
sll stabla ili visoke zgrade, a da glavu ne morarno nagrrrrli u \tranu. Ft-rforpltati nemirju mo
zak. Ako Zelite snirniti klauna na hoduljamar,
mortrt iete fotoaparat okrenr-rti okon'rito. Ako
fbtoapzrrat ima ugradenu bljeskalicu, Llpamtite
da je morate okrenuti prema gore, inaie osvjet

ljenje neie biti dobro.

No, samo zato dto je motiv vodoravan ili
okomit ne znaii da rnorate jednako poloiiti i
fotoaparat. Neke motive molete snimati na oba
nadina. Prouiite motiv hroz traiilo i na jedan
i na drugi naiin. Tada odlutite iz kojeg iete
poloi ajr nrjbolie zrrbilieziti motiv.

Vodoravna

sn

imka

ovog nadg robnog

spomen ika prika-

zuje njegov odnos

spram drugih
spomenika na
groblju. Okomita
snimka izdvaja
motiv.

ada je vrijeme za primjenu s\iecir onollil

ito ste nauiili o svom itrloirparalu,
objehtivi nra, 51,j s1l r-r i lio nrpozi cij i. Pos toji
cijeli svijet rrotiva posvLrcla oko vas, koji
samo teliaju tla ih sninrite. Al<o vrnr se izbor'

iini prevelikin,

razmislite mirlo o tonre itcr

jc
Vaia
virtrr
virirlo.
obitelj i priiatelji?
Zivotinje? Nel<o posetrno nrjesto? Ncki sport
ili aktivrost?
]ecLron kacla ste odabrali rnotir,, poliuiajte
othriti ito ie to zbo.q iega ga ielite sninriti.
Uzmitc tlovoljno vremenl cla biste pnrtili
motiv.'lb je jeclnako bitno pri lb torrafi-antr-r
i Lr'.ri,,likrr i liu.li. it,' l',,lic l','zrr.rj.'t.' rrr,'tir,
vjerojatnije je cla cete uspjeti pronac'i naibolii
ntliin cld ga sninrite. I(ad se clogoili neJii pose
ban trcnr.rtali, bit iete ga sprenrni zabiljeliti.
Snimite puno slika - izbhzn i izdaleha, iz
razliiitih liutor.a, u raz-litito cloba riana. lo sc
zove istra2ir.anje nrotiva. Zatrnr poglcdajlt'
slilte i ocllLriite ltoje osr'jetljenie, hoji kr-rt i koja
I(()nrl,o/i\'ii.r 11.1i1r,'ljc rrrrg.l.r.rr.rjtr \.r. nrr'ti\.
Iznad svega - eksprerimentirajte I Uvijeli
tra2itc novc nudinc za lbrograiiranjc poznatih

-=:i:!t:

rrrotirra.

Da bi ovu fotografiju snlmio iz drugaaijeg kuta gledanja, fotograf se zavukao

kroz stra2nja vrata kontejnera I fotoaparat usmjerio prema van.

quDt
Ako ste poput veiine fotografa, slikat
iete ljude viSe no bilo Sto drugo.
Fotografiranje ljudi mo2e izgledati
jednostavno, a1i ono zahtijeva rnnogo
viie od toga nego da ih samo zamolite
da pogledaju u fotoaparat i da se nasmiju. Na taj iete r.ratin zabiljeZiti tek
njihovo lice i iznudeni osmijeh. Dobar
fotograf razmidlja o naiinu na koji
rnoie zabiljeZiti netiju osobnost. To
je najlak$e uiiniti s ljudima koje poznate. Ako snimate ljude koje ne poznate dobro, razgovarajte s njima neko
vrijeme. Budite sldadni, a ne nasrtljivi.
To ie im pomoci da se o:jecaju
opuStenijima kad ih snimate. Vaino
je poitivati osjeiaje druge osobe.
Ako netko uistinu ne Zeli da ga
fotografi rate, produlite dalje.
Kada snimate

ljude, pokuiajte
postiai da ne misle
na fotoaparat ida
rade ono u iemu

uZivaju (iznad
desno).

PORTRETI

Kod portreta je najbolje zapodeti s ljudima

koje poznate. Razmislite o onome dto iini
neku osobu posebrrorn, zatirr je po>tirvite u
pozu koja nagladava te kvalitete. Ako vaS ujak
Bob uvijek nosi traperice i diltericu, nemojte
ga tjerati da pozira u odijelu. Pokudajte
uhvatiti prirodan izraz, onajkoji otkriva neito
o osobi. Ne mora svaki portret prikazivati
osrnijeh. Zelite li da osoba sjedi? Ili stoji? Da
gleda u fotoaparat ili u stranu? Moida bi se
osoba osjeiala ugodr"rije radeii neito u iemu

Ne naglite

fotografiranjem.
Provedite vrijeme s osobom
kako bi se pri-

uiiva. Ako vaS otac voli kuhati, mogli biste ga

prikazati u kuhinji. Obratite paZnju na osv,etljenje. Svjetlo koje dolazi kroz prozor dobro
je za portrete. Isto je i sa svjetlom svjetiljke
nadopunjenim bl jeskalicom. Ne zaboravite
priii blizu. Ispunite okvir slike svojim
motivom.

vikla na vaie
prisustvo.
Bit (ete nagradeni mnogo

prirodnijim
fotograf ijama.

SPONTANE 5NIMKE
Kod veiir-re portreta imate vremena razmisliti
o ton're kako ielite da osoba izgleda, kakvo je
osvjetljenje najbolje, itd. Spontane snin'rke
nisu namjedtene, ito znaii da manje kontrolirate situaciju. Morate biti spremni 'okinuti'
onda kada se ukaie pravi trenutak.

sKuPrNE LrUDr
Skupine ljudi zaninrljir ije je posLaviti u
razliiite poloZaje ili razine nego na ravnu
liniju. To je teZe Sto je skupina brojnija. Neke
moZete posjesti na tlo, neke postaviti na kolje
na ili na stolce, a neki r-reka stoje u pozadini.
Ako u skupini postoje 'glavni glumci'
(rnladenka i mladoZenja, prabaka i pradjed),
skrrpin u lorrnirajte oko njih.
Prije slikanja podsjetite ih na to da ako ne
vide fotoaparat, ni on ne vidi njih. Svakako im
recite kada iete snimati. Kada r-rabrojim do tri.
>Jedan, dva, tri.< Ne zaboravite glasno brojati.
Snin'rite nekoliko fotografija, tako da mo2ete
izabrati onu na kojoj svi imaju otvorene odi.

Skupine ljudi pokuiajte razmjestiti na naiin koji pokazuje da imaju neki zajedniiki interes. Razmjeitanje ove djece tako da se tini kako imaju bliZi odnos
jedni prema drugima i prema gokartu (dolje), stvara sliku ugodniju oku.

,oDt coBB
&,
}} [,] c.!d3 ii4'iA

""

.:i @i
.1

j,:

egw,ik
pr'osf{"sp$.;Y $

pe{*ovamjce,.**.
F*e w+o!f*'sam,str
Rd

siRt ftts,{f

0!

s'$"t$"({

Jodi Cobb je bila medu prvim fotoreporterima

kojima je bilo dozvoijeno fotografirati lene u
Saudijskoj Arabiji. Njezin osjecaj za kulturu te
zemlje i podtivanje njihova videnja privatnosti
omoguiili su joj snimanje saudijskih iena, kakve
nikada prije nisu videne. >Neke od tamoinjih
iena morale su dobiti dozvolu svojih muZeva ili
odeva da budu fotografirane, inaie im je prijetio
razvod ili gubitak putovnice.< Biti Zenom u
ovakvim situacijama moZe predstavljati prednost.
>-U mnogim kulturama Zene lakie pozivaju u svoj
dom.<
Cobbova wrdi da iete dobiti Zivlje i prirodnije
fotograflje ako uhvatite ljude u svakodnevnim
poslovima. Ona takoder voli iznenaditi promatraia. Ova fotografija saudijske Zene i dvije djevojiice na plaLi sadrLi oba elementa. prikazuje
Zene koje ulivaju u veioj slobodi nego ito je to slutaj u drugim
prizorima. >Saudijske su lene prije bile potpuno odijeljene od
svijeta. Nisu mogle izlaziti u javnost osim ako nisu bile potpuno
po\ive1e, Sada mogu ici na pla2u, ali ne smiju nositi kupaii
kostim. Moraju plivati porpuno odjevene.>Uvijek poitujte dostojanstvo ljudi. Sto vide vremena moiete
provesti s onim koga snimate, to ie vaia fotografija biti bolja.<

Prizor na pla:i, Saudijska Arabija

5AV'ET STRUCN'AKA
lzrezujte zanimljive slike iz iasopisa i zapitajte se zaito vas
privlaie. Razmi5ljajte o njima kada snimate vlastite slike.
Eksperimentirajte. Koristite razne objektive, mijenjajte
kut gledanja, isprobavajte razliaita osvjetljenja kako biste
nadiili amatersku fotografiju i stereotipe- Potom
podrobno prouaite svoje fotografije i uiite iz pogresaka.

4vonNlr
Slikanje Zivotinja u nrnogim je elementima

Vaie ce fotografije biti bolje ako

se spustite na
razinu ociju vaieg
lju bimca i pridete
mu b lizu. Ne
tekajte predugo,
inate tete propu-

stiti priliku.

sliino snimanju neke osobe. Vaia bi sninrkir

trebala prikazivati nedto ito je osobito bad za
tu lirotinirr. Proredite neko r lijerrre plontatrajuii je pr:ije no ito budete snimali. Otkrit
iete da livotinje, kao i ljudi, imaju osobnost
i purve odrcderre nrcirre ponrrirrn.la. Sto r iie
znadete o Zivotinji, r'eia je vjerojatnost cla iete
je uhvatiti u zanimljivoj pozi. Ako je omiljeni
trik vaiega psa sruiiti kantu z:r smeie onda
kad misli da ga nitko ne gleda, sakrijte se i
priiekajte da to utini. Ako vzria matha voli
leiati na osunianoj prozorskoj dasci, pokr.r
iajte je uhvatiti u trenutku kada je osvjetljenje

najbolje. Priblilite se Zivotinji ito je

god viie moguie. Najbolje je da
vam oii budu u istoj razini. Ako
:e radi o vrsem kucttom ljrrl'irncrr,
to bi moglo zrracitidr crle 'icsli
ili leii na tlo. Pokudajte izbjeai
koriitenje bljeskalice. Bolje je
[oli'titi filrrr vccc o>jet ljivos ti
(ISO 400 ili 800) ili jako svjetkr.
Ako slikate vece Zivotinje, hao dto
je konj u itali, morate biti posebno
oprezni da ih ne prepladite, jer bi
vas ili nekog drugog n'rogle ozlijediri. Zivorinjc se lirko preplase
bljeskalice. Ako je bai morate
koristiti, prije no slo butletc sni.
rrrali z ivo tirrjr r pokui.rjtc zirotirrju
naviknuti na svjetlo i zujanje
fbtoaparata snimivii nekoliko
fotografija u okolini iivotinje.
Slikati Zivotinje u zooloikin'r
vrtovima i akvarijima, gdje su livotinje iza
leseL.rka ili staldl, rnozc biti prrvi izaz,tr.
Otkrijte kada su Zivotinje najaktivnije - to se
,tbicno ubiva u r lijeme hrrnjenia le u rilno
ujutro i kasno uveier - te posjet isplanira.jte
u to vrijeme. Koristite zoom objektiv ili
teleobjektiv. PoloZite objektiv blizu ograde ili
stakla kako se ne bi vidio na fotografijama.
Kreiite se kako biste iskoristili najbolje osvjet
ljenje. Ako norzrte kolistiti bljeskalicu a slikzrte
kroz stirklo, snimajte pod kutom pod kojim se
svjetlo bljeskalice neie odbitj od stakla nazad
u objektiv i stvoriti svijetlu n'rrlju na slici.

Dobru aete fotografiju lakie sn imiti u zooloikom

vrtu kada ima
mladunaca ili
kada su skupine

zivotinja u medu'
sobnoj interakciji.
B udite strpljivi i

bit (ete nagradeni

trenucima kao ito
je ovaj.

cHRrsroHNs
je

'Zadovolirfvo
qpo?hAf;
iivofinje

i doPqsfi*i itar da'

vAht

Lav u pjeiianoi oluji,

luina Afrika

SAVTET srRu(NI.AK.A
Vazno je poitovati Zivotinje i ne riskirati s divljim
Zivotinjama. Da biste nau(ili neito o nekoj vrsti,
provedite vrijeme s ljudima koji poznaju tu Zivotinju.
Ustanite rano. Prilagodite svo.j ritam ritmu Zivotinje.

Pl"ld{4.<<

Chris Johns spremao se fotografirati merkate

(prim. prev. Merkati (Suricata suricana) * mali
sisavci srodni mungosu koji Zive u rar,nicama
julne Afrike), kad je ugledao ovoga lava. Bilo je
negdje vrijeme rudku, kada sam u svom Land
Roveru proSao pokaj dopora lavova.
Osvjetljenje je bilo uiasno, a oni se zbog vruiine nisu puno kretali pa sam nastavio dalje.
Kasnije tijekom dana nastupila je o1uja. jaki su
vjetrovi stvorili pjeddanu oluju. Znao sam da
imam sve elemente za izvanserijsku fotografiju.
Trebao mi je samo pravi motiv. Sjetio sam se lavova i odvezao se nazad da vidim hoiu li ih pronaii. Ovaj je muZjak hodao sam. Uopie se nije
obazirao na mene. Htio se samo skriti od oluje.u
fohns Zivotinje fotografira viie pod njihovim
nego pod svojim uvjetima. >Morate se potpuno
predvidjeti ponadanje Zivotinje.< To zahtimogli
uZivjeti da biste
jeva filnogo strpljenja i upornosti.
On uvijek pokuiava nadiii odigledno, prikazati nedto drugadije,
na naiin koji pruZa dublji uvid. ,Velik dio vaiih najboljih fotografija dinit ie upravo one koje su snimljene pod najgorim moguiim
uvjetima. Ti uvjeti daju fotografijama snagu i izraZajnost koju
inade ne bi imaie.<

Kr\AroUcl

Spokoj ove scene

moivarnog
rukavca rijeke

dodatno je
nag laien ka n uom

injegovim
veslacima, koji

prenose dojam

zadivljenosti i
pozivaju proma

trata da za njima
'zaroni'u sliku.

Prvi l<orak u fotografiranju krajolika jest

otkrivanje onoga 3to taj predio iini posebno
ugodnim oku. Je li to razbijanje valova oceana
na stijentrma ispod litice? Lijeha bujne zelene
paprati ispod visokog iumskog drveia?
Crvena staja nasuprot breluljcinra obradene
zernlje koji se prostiru u daljinu? Je li to naiin
r-ra koji idarano svjetlo kroz kroinje drveia
pada na klupu u parku? Je li to stara, raspadnuta iupa gledana iz neobiinogzr kuta? Ili su
to strukture gradskih zgrada u sr-rton kada se
pali rasvjeta? Svida li vam se naiin na koji
vjetar diba grane ili kontrast izmedu crvenog
javorovog lista i crne stijene? Ako molete
otkriti ito je to dto volite hod nekog mjesta,

tada to mole predstavljati glavni motiv vaSe

fotografije. Sve ostalo na slici treba nzrgla3avati
tal motiv.
Seiite svojim omiljenim mjestom. Promatrajte kako promjena perspektive mijenja
izgled toga mjesta gledanog kroz traiilo. Koji
kut Zelite? Zelite li prikazati velik dio neba ili
samo komadii? Zelite li se pribliZiti nekon'r
detalju ili se popeti visoko na brijeg da biste
prikazali prostranstvo?
Dodavanje treie dimcnzije rnole biti
posebno vaino u fotografiranju krajolika.
Ukljr-rdite detalje u prednji plan kako biste
naglasili udaljenost detalja u pozadini. Kasno
popodnevno svjetlo moie dati duge sjene koje
pomair,r odrediti oblike i naglasiti dr.rbinu.
U prednji plan slike pokudajte ukljuditi neito
lto te odrediti razmjere. Traiite linije u krajoliku (ograde, iivice, putove, izorana polja)
koje vode oko prema sceni. Ispunite sliku
tzrko da bude vidljiv svaki detalj. Cijela je slika
vaZna, od ruba do ruba.
K ra1olici se doimaju neprornjenjivimir,
ali dakako da oni to
nisu. Mijenjaju se s
dobom dana, s vremenskim uvjetima i
s godidnjim dobima.
Kada fotografirate krajolik, jednako je bitno

uhvatiti najbolji trenutak, kao ito je to bitno

kod snimanja ljudi.

U zoru

isuton

svjetlo se brzo

mijenja. Stoga
budite pripravn i
ili (ete propustiti
ljepotu trenutka.

5AAAAI3EI.I.

Baobab, australska divljina

sAV,Er SrRuiNrAKA
Kada fotografirate krajolik, mislite na tri stvari:
toga prizora? Gdje je taj dio
najjaie izraZen? Koji su najbolji atmosferski i
svjetlosni uvjeti za snimanje toga dijela? Ovaj
Sto je posebni dio

krajolik

odliian je primjer kako

tri stvari.

s baobabom

sam rijesio te

Australska divljina omiljeno je mjesto Sama

Abella. To je 'njegov' krajolik, a baobab je poseban dio toga krajolika. Prije nego se odluiio bai
za ovo drvo, pregledao je tisuie primjeraka. Na
ovo je stablo nai3ao za suinoga perioda. Dan za
danom bio je bez obladka, a svjetlo je bilo jako.
Stoga je ponovni sastanak s drvetom zakazao za
kiSno razdoblje.
,Jednog popodneva naiSla je snaina oluja s
jakim popodnevnim osvjetljenjem. Vozio sam u
smjeru baobaba dto sam brie mogao kai<o bih
stigao prije zalaska sunca. No, osvjetljenje je bilo
toliko zapanjujuie da sam dva puta zastao kako
bih snimao. Mislio sam da imam dovoljno vremena, no bio sam u krilu. I(ada sam doiao do
ovog prastarog stabla, sunce je vei bilo zadlo za
obzor. Bio sam neutjeian i odajan sjedio na svom
kamionu, dok je svjetlo postajalo sve slabije i
tan'rnije. Onda je svjetlo iznenada poielo jaiati.
Pogledao sam iza sebe i vidio da suntevo svjetlo
obasjava jedan ogroman oblak kumulus. Zlatna
svjetlost koja se od njega odraiavala osvjetljavala
je ditav predio. Zapo(eo sam fotografirati stablo
pri ovom svjetlu koje je zraiilo.<

PqToVAht,A

llir'll:ff:t-'"
;:l#Tl;,'"':liru
plrtom na magarcinra, u koloni po jedan,
ulazi u kanjon. Usredototite se r-ra jahaie te
il'r pustite da vas uvedu u krajolik. Ishod bi
n-rogla biti fotografija koja na nezaboravan
n ac irr nagla(irvir velicirru krnion.r.
Praznici mogu biti dobra prilika za iskuiavanje razr-rih forrnata fotoaparnta. Isprobajte
panoramski fotoapirrat za jednokratnu
uporabu da biste snimili jako 'diroke' motive
kao ito su slapovi Niagare ili jako visoke
motive kao ito je Empire State lluilding.

Da biste sacuvali

uzbudenje koje

uredaji u
zrainim lukama
ponekad

oite(uju

eksponirani

neeksponirani

film visoke
osjetljivosti.
Predajte film

osoblju iz osig uranja na ruinu

p

rovjeru.

ste osjetili pri pro-

matranju gutaca
joi dugo po
zavrietku vaieg
putovanja, pribli2ite mu se ito
vatre

je bliZe moguae
ili koristite zoom
objektiv kako
biste iz prizora
odstran ili sve ono

ito odvlati
painju.

s putovanja u stvarl su kombrnacl.la

jolika i portreta. Uldjuiujr"r mjesta na kojima
ste bili, ljude koje ste usput sreli te ljude koji
su s vama putovali.
Zapoinite snimajuii fbtografije nalik
klasicnirn riugiedniclma. J ziltim se usredotoiite na snimanje onih koje ie biti odraz
vaiega videnja prizora. Ono ito se oko vas
dogada moZe dati novi pogled na stari prizor.

Jazz i New orleans idu zajedno. ova fotografija bilje2i specifiinu glazbu
i povijesnu arhitekturu poznate Francuske tetvrti New Orleansa.

JPORT
Mnogi najljepSi trenuci u sportu - koSarkai koji
zakucava loptu, gimnastidar koji je u svorn
okretu dosegnuo najvi3u toiku - zbivaju se u
djeliiu sekunde. Ako budete iekali da u traZilu
ugledate taj trenutak, on ie vei odavno proii
prije r-regoli uspi.jete 'okinutil Morat iete nauditi
predosjetiti pravi trenutak kako biste
pravodobno reagirali.
To znaii da morate poznavati sport. Kada se
koSarkai odrazi od zemlje, morate znati koliko
ie mu vremena biti potrebno da loptu ugura
kroz obrui. Morate pritisnuti tipku totno u
trenutku zakucavanja. eak i kada dobro poznajete sport, trebat ie vam lnnogo vjeZbe da biste
u ovome uspjeli. Neiete znati jeste li bili
uspjeini, sve dok ne razviiete filn'r (osim ako
imate digitalni fotoaparat).
Sportska se fotografija sastoji od hvatanja
pokreta. Pokret moZete zablljeLtti kao zamuienje
na odtroj podlozi tako 5to iete poduprijeti svoj
fotoaparat i koristiti malu brzinu zatvarata
(pogledajte 24. stranicu). I1i motiv moZete pratiti
fotoaparatom uz uporabu male brzine zatvarata.
To ie tehnika koja se naziva snimanje pracenjem
motiva (engl. panning, pogledajte 62. straniclr).
Tedko je snimati sportove koji se odvijaju na
igrali3tima ako se nalazite u publici. Radnja se
zbiva previde daleko. eak i ako vad fotoaparat
ima zoorn objektiv, on vam neie biti dovoljan.
Stoga se pribliZite dogadanju koliko god moZete.
Ne molete pokriti ditavo igralidte, pa odaberite

neko mjesto uzdui njegovih granica. Ako postoji ograda, usrnjerite objektiv kroz otvor u njoj.
Tako iete sprijetiti da vam se ograda 'umijeia'
u sliku. Ne gubite vrijeme nastojeii snimiti zbivanja na udaljenoj strani igraliSta. Sadekajte da
akcija dode k vama. Za veternje utakmice kori
stite jako osjetljiv fi1m (ISO 800 ili viie).
Bljeskalica vam neie koristiti na tim udaljenostirna.

Fotograf je
namjerno ostavio
mre2u na ovoj

fotografiji kako bi
doiarao d ubinu.
Osim toga, ona

daje uzbudljivil
kompoziciju.

SNIMAN'E PRAGNJEM MOTIVA

Na stranicama 24-25 naLLiili ste da je prom.jena
brzine zartvariria jedan od niriina za biljeZcnje
pohreta. Druga se tehnika naziva pr aienje
lnotiva. Ona claje priliino oitru sliku motiva na
zamuienoj podlozi. Evo kako to fur.rkcionira:
izaberite bilo koji pokretni motiv hoji nijc odviie
udaljen. Ako vai fotoarparat ima rnoguinost
kontroliranja brzine zatvaraiir, onda brzinu
postavite na malu vrijednost, kao ito je 1 / 1 5 ili
I /8 sekunde. Odaberite motiv koji vam se pribliiava s desna ili s lijeva tc ga 'uhvatite'
u tralilu. I(ako se bude pomicao uzdui vadega
vidokruga, paZljivo ga pratite fotoapar:rtom.
Pazite da motiv ostane u traiilu. Ol<inite u
trenutku kada se moliv nalazi toir.ro ispred vas.
Nerrrojtc prestati por.nicati lbtoaparat nakon ito
ste pritisnuli tipku okidaia. I dalje pratite motiv.

Praaenje hvata
pokret tako da
motiv ostane
izoitren na zamu-

tenoj pozadini.
Da biste na utili
pratiti motiv istom
brzinom kojom se
kre(e, potrebno
je vje2bati.

praaenje motiva

otvoren zatvarat
Razvutena pozadina daje utisak da se ovaj skeiter kreae joi i brie nego u
stvarnosti. Da bi postigao ovakav uiinak, fotograf ie koristio malu brzinu
zatvaraaa (1/B sekunde) i driao skejtera u srediitu trazila prateai ga fotoa paratom.

wlLI-IAAA
,A,I.BERT

ALIARD
,,V6g;*r,s ss$imsfi

6r*ra*iv**&

flo**apana.{'our*r.on

lahat rodea, Tucson. Arizona

sAVrEr SrRuiNrAKA
5l.i,ke se nalaze posvuda. Budite izbirljivi. Odaberite vasu
5rrku, a zatim Joj pridite i jstrdzujte je. Sliku mozete L,

porpunostt rzmrjeniti ako samo saviiete koliena ili se

pomaknete desno ili lijevo. Najboljr! su one slike koie
postavlJaJU pitanJd ne dajuci uvijek i odqovore.

William Albert Allard priznaje da je s ameriikim

Zapadom u romantidnoj vezi. Odrastajuii u
Minneapolisu, oduvijek je ielio vidjeti planine
i ravnice o kojima je iitao u knjigama i koje je
gledao u dasopisima. Ljudi, naiin livota i mjesta
Zapada tema su veiine njegovih radova.
Ova je fotografija snimljena u vrijeme kada
je Allard imao zadatak pozabaviti se s rodeom.
>LeZanje na ledima neosedlanog mustanga koji
se propinja u nastojanju da vas izbaci sve do
Mjeseca, jedan je od onih dogadaja koji je doista
suprotan svemu onome ito bih odekivao od
normalne osobe zdravog razurna. Ovo sam snimio teleobjektivom nalazeii se visoko u gledaliStn. Pratio sam jahada, pokuiavajuii ga zadrLati
u fokusu, te sam okinuo bai u trenutku kada je
konj ispruiio noge u snainom zamahu.<
Koristeii malu brzinu zatvarata i prateii zbivanje, Allard je uspio
'zamrznutl' izraz na kaubojewr licu, a sve drugo ostaviti u pokretu.
Ishod je slika koja je uhvatila eksplozivnu akciju zadriavii utisak
ravnoteie i gracioznosti.
Allard koristi fotoaparat kao blok za skiciranje, snimajuii daleko viie
fotografija nego 3to ih koristi. >Ne osjeiam krivnju zbog toga ito
troiim puno fi1ma ako su pogre3ke zanimljive ili obeiavaju.<

PNc4 u

tU,qI^A
ledan sr.rimak biljeii jedan trenutak. Ali ne
nrorrte uviick razmiiljrti o sninrarrju trmo
jedne fotografije. Nizovi od nekoliko snimaka
ponekad djeluju kao da pridaju priiu.
Pokuiajte ispriiati priiu o sportskom dogadaju, ikolskom izletu ili o susretu dvojice
prijatelja. Neka vaie fotografije prikazuju
sve znatajne trenutke nekog clogtrdaja.

Ovaj niz

fotografija prica
pritu o balonima
na vruai zra k.
Cisto nebo, :arke
boje i obilje zbi
vanja za bilo koji

fotoapa rat predstavljaju savrien

motiv.

MICHAEL
,NICK'

NICHOL'
"hlefe**

$ani4s

*r{&fi

$,sstrq{}[s t'vari-qdi $l i ke.

Powrkad de*s s.**i!'sia

sjediti c{a bi5*4 !lli${-1:i!
(]tl Lr J ri{# ci
>Za snimanje slika vaZno je promatranje.
Da nisam neprestano gledao Jane (Goodall),
propustio bih trenutak kad cimpanza prema
njoj pruZa ruku. Jako dobro poznajem Jane,
fotografirati je - to mi je kao da fotografiram
obitelj. DopuSta mi da udem u njezin:viiet.
Ovdje smo se nalazili u zooloikom vrtu u
Africi. Ova je dimpanza godinama bila sama
u kavezu. Bacala bi predmete na prolaznike
zoolo3kog vrta. fane, koja je sa dimpanzama
provela godine i godine Zivota promatrajuii
njihovo ponadanje, osjetila je da dimpanza
odajnidki Zeli neku vrstu kontakta s drugim
Zivim biiima. Priblilila joj se sagnuta, ito je
u ponaianju dimpanzi gesta koja iskazuje
podredenost. Znao sam da moram ostati
po strani, pa dak i zaustaviti dah. Bili smo

Jane Goodall 5a timpanzom

s.AVlET
Pronadite motiv
koji vas uistinu motivira ikrenite
'TRu(NTAKA
u tome smjeru. Ako Zelite fotografirati 2ivotinje,
provedite mnogo vremena promatraju(i ih i uieci
o njihovu ponaianju. U potpunosti upoznajte svoj

fotoaparat kako biste se mogli usredototiti na

zbivanje, a ne na fotoaparat.

nagradeni ovim iznimno dirljivim trenutkom.<

Nichols istraiivadki rad smatra najvaZnijim
dijelom zadatka. On vam omoguiava da se uvijek 'doiekate na noge'. Ponekad je ono Sto vidite
na terenu razlidito od onoga ito ste proditali u
knjizi, ali to je u redu. Ipak iete neito nauditi,
iako moZda niste vidjeli ono ito ste odekivali.

Sta

mpai

1fr" *.*k
Dig ita ln i

fotoapa rat

lnternetska veza
Modem

igitalna fotografija predstavlja najnoviju

tehnologiju u snimanju slika. Koristeii
digitalni fotoaparat ne morate iekati
razvijanje fi1ma da biste vidjeli slike.
MoZete ih odmah vidjeti na ekranu sa strainje
strane fotoaparata. Odmah znate izgledaju li
vaie slike onako kako ielite.
Za razllku od fi1ma digitalne memorijske
kartice mogu se izbrisati i ponovno koristiti.
To ito ne morate brinuti o troikovin-ra kupnje
fi1ma i razvijanja slika ili dijapozitiva, potaknut
ie vas na eksperimentiranje. MoZda niste sigurni
da je osvjetljenje dobro. Samo snimite fotografiju.
SuviSe je tamna? To je u redu. Izbridite je, ukljucite blje'kaJicu te pokuirite ponovo i ponovo.
Zatim pospremite samo najuspjelije fotografije.

Ratu na lo uvelike

nadopu njuje koriitenje digita Inog

fotoaparata. Ono
moze pohraniti
vaie digita Ine

slike. poslati ih
na itam paa ili

vaiemu prijatelju,
ako ste spojen
na lnternet.

Neki digitalni fotoaparati n-rogu snimati pri

razliiitim razluiivostima (rezolucijarna).
Razluiivost (rezolucija) slike je broj piksela
(malih toikica svjetlosti, tame i boje) koje
molete zabiljeZiti u jednom snin'ranju' Sto viie
piksela, slika je odtrija. Ali dto je veizr
razluiivost, slika ie zauzeti vi3e mjesta na vaSoj
memorijskoj kartici, na vaienr radunalu i u
e-mail porukama (porukama elektroniike
poite). VaS digitalni fotoaparat omoguiuje vam
da podeiavate razluiivosti na visoku, srednju i1i
nisku razinu. Ako slike planirate slati elektronitkom po3tom ili ih objaviti na web-stranici
(internetskoj stranici), koristite nisku
razluiivost kako bi slike brzo putovale i brzo se
utitavale. Ako ih planirate ispisati uveiane,
koristite visoku rezoluciju za veiu jasnoiu.

ZABAVA 9 PIKsELIMA

Ova je fotog rafija

imljena kao

sn

ijapozitiv iskeni
ranjem prebaiena
u raiunalo. Trener
d

na njoj izg leda

sasvim norma lno
(iznad), ali pog ledajte Sto se dogada
kada porazmjestlte
piksele koristeci
racu na lni program
(desno).

Ako na sr.orl ratunalu imate

Pro[iranl zir obradu
fbtografija, tek sada poiinje
zabar.a. Jecinint klikom miia
mo/ete pronijeniti bilo koju
sliku. slieniranu ili uiitanu
s digitalnog fbtoapa:'ata.
Molcte poclesiti svjetlost i
kontlasl, prornijcniti bojLr,
izbrisati etikt crvenil-r oiijri,
iz pozadine Lrkloniti clctalje
l<oji odvlaie pozonrost, i.lk
i spalati clijelovc razliiitih
slika da biste prikazali neito
ito se nije uistinr-L clogoclilo
ili cla biste stvorili neSto ito u
st\.arnosti ne postoji. l)rugim
rijeiima, ratunalne plograrne
rnoictc ltoristiti cla biste
prikazali svijct kal<virn ga nitko nikada nrjc
vidio ili kalio biste stvarni svijet prikazali
ljepiirn. Dok to iinite za scbe ili da biste
to podijelili s prijatcljirra, ili kao r.'jelbu
kreativnosti, nemar nikakvih problemir.
Samo naprijecl. Zabavljajte se clo mile r.oljc.
Ako ste mijenjali fbtografijc racleii na
nekom dl<olskont zaciatku, pri ierrr-r je vaincr
ptecizno navodenjc iinjenica, morali biste
na to upozoriti promntraie. f-al<o lle rrorate
brinuti jeste li nehogir obrnanuli.

Ako na raiunalu imate program za obradu fotografija. mo2ete izmijeniti

trenera ili bilo koju drugu sliku, s tim da van.e u Lome jedino ograniaenje
vaia maita.

POqOVOR

Svjetlo vatrometa

izvriit ie ekspoziciju, ali trebat ae

vam fotoaparat
na kojem mozete
namjestiti zatvarac kako bi ostao

otvoren sve dok

bljeskovi ne izblijede.

Fotografija je kombinacija tehnidkog i kreativnog, znanosti i umjetnosti. Tehnidka strana

ukljuduje fi1m osjetljiv na svjetlost, zatvaraie
dija se brzina mjeri u mikrosekundama i prornjenjive piksele. Ova je knjiga dotakia tek
povrdinu tehniikih tema. Mnogo je vi3e palnje
posveieno kreativnom dijelu utiti misliti i
gledati kao fotograf
Kreativna strana fotografije koristi ono ito
vidi nad um i nade srce, jednako kao i ono ito
vide nade odi. Bit fotografije i jest vidjeti nedto
posebno vaZno ili nedto vrlo maleno - r"re3to
ito u takvom obliku postoji samo u tom trenutku - i zatim to zabiljeiiti. Fotografija nam
daje moi da stvorimo nedto Sto je postojalo
samo u r-ra3oj maiti. PomaZe nam da gledamo
neito ito narn ie poznato tako kao da to vidimo po prvi put.
Snimajte koliko god moZete. Prouiavajte
s1ike. Zapitajte se zaito su neke dobre, a druge
nisu. Udite iz pogreiaka, a1i najvainije od svega
jest da nastavite snimati.
Izadite i pogledajte oko sebe. Pogledajte latice cvijeta. Pogledajte gore prema oblacima.
Pogledajte duboko u odi osobe do koje varn je
stalo. Gledanje je bit fotografije. Ona je nadin
na koji odajemo podast jednostavnoj iinjenici da mo2emo vidjeti.
Svugdje iete pronaii ljepotu i znatenje. Koristite fotografiju u istraZivanju ovog bogatog i
slikovitog svijeta i podijelite s drugima ono ito
vidite.

UrEr,Arulr,A
WEB STRANICE
wlr.rl,.national geographic.com/pbotography

rvrvi,v.kodak.com/US/en/consunrer/picture'lirking
KNJ

I(E

.Camera basics: Getting the Mon from Your Autofucus

Cameta. tredio Peter Burian. Rochester, NewYork: Silver

lLrel Pre.s 2tirtl.

. Photography, A Firsr Gaide. (Brookfield, Connecticutl
The Millbrook Press, 1994.

Busselle, Michael. B etter Guide to Travel Photography.New

York: \\'atson-Guptil Publications, 1997.

Hartley,William \\r. i Bruce R. Hopkins (urednik).loli,tg

Nature. . .:Tlrc Right Way: A Family Guide to Viewing anrl
Photographing Scenic Areas anri Wildlife. Tuckerton, N.).:
Partnership Press, 1997.
Hedgecoe, lolrn. /ohn Hedgecoe's Photography Basics.
Northampton, Mass.: Sterling Pubiications, 1996.
Kelsh, Nick. How to Photograph Your FamiLy. New York:
Steward, Tabori & Cl.rang,2001.

Sadun, Erica. Drgiral Photography! I Didn't l(now You Could

Do That... Alen.reda, Califl: Sybex, 2000.

Varriale, Jim. Take a Look Around: Photography Activities for
Young People. Brookfield, Connecticut: The Millbrook Press,
1999.

razvojem vaiih fotografskih vjeitina bit ie vam korisno

proditati i sljedeie: National Geographic Photography Field
Guide: Secrets lo Making Great Pictures, (Fotografski vodii
National Ccographica: Tajne velike fotografije) Peter K.
Burian i Robert Caputo.
S

qLOJA,A
AUTOI/'AI5KI FOTOAPARAT

fotoaparat

PRAGNJT MOTTVA FOTOAPAMTOM

ugradenim

tehnika koj om fotogr af

mjeraiem ekspozicije koji automatski namjedta otvor

tijekom snin.ranja pomiie fotoaparat istom brlinom kojom

zaslona i brzinu zatvarata

se

a\,-oM,ATrKo rzoiRA\ ANJL

kreie i motiv; ova tehnika sh'ara utisak kretanja

ostavljajuii motiv izoilrenim na zanuienoj pozadini

u'edaj koji omogu.u,e

fotoaparalu da aulon,atski izoitri motiv u traiilu

- podruije fotografije koje .je izodtreno

rFtKr cnVTNIH o(tlu - crveni bljesak u oiima zbog

PIKSEL

DUBINtKA

oltRlNA

odralavanja bljeska od pozadine oka

AuroMATsKo( IZoJTRAVANJA postupak

djelomiir.rog pritiska na okidad da bi se fiksirala vrijednost

automatskog izoitravanja tijekom promjene razmjeitaja

broj na kaseti

filmom koji ozr.raiava osjetljivost

fiL.r'ra;

to je kratica za ,f4lernational Standards Organization

raspored dijelova na vasoj

prednji plarr. pozadirra i okolni di jelor i
KoMPozI(llA

oBl

prizma

pet l(utova

razludivost se poveiava gustoiom piksela; ri.jei

od dvije rijeii: rpiks< stoji za sliku (picture) )

se

fotografiji motiv,

oBltKrV (NoRMALN| oBlEKrlV) objektiv koji daje sliku

slidnu onoj koju vidi oko bez jkakvih pomagala
l

sastoji
za

element, odnosno dio.

PRAVILO

TRt(lNE pravilo u kompoziciji slike pri kojemu

glavni motiv smjeitamo izvan sredi3ta slike, ondje gdje

kriiaju zaniSljene linije ,rkriiii-kruiii mreleu

(PRl-FwH)

PREDBLjESKALI(A

se

(mreZe 3 x 3)

bljeskalica koja bljesne trenu[ak

pri.je glavne, u svrhu smanjivanja efekta crvenih

dijelova slike

tso

4A

najmanji dio informacije u digitalnoj slici;

"el<

tKPoztcl;A koliiina svjetlosti koja ulazi u fotoaparat i

vrijen.re tijekom kojeg osvjetljava film ili digitalni medij
FTKTMNJE \,,R.rjEDNosl

EROKUTNA PRIZ

oiiju kod

snimanja portreta
RAzLUCvoST broj pil<sela na slici; Sto je vile piksela na

nekoj povriini, to je razluiivost veaa

stl.

kratica za lbtoapatat sitgLe-lens reJlex

STATIV tronozni stalak za pridrZavanje fotoaparata

!lP6K611-11, 691g('

|v

oLrjeLtir Loii im,: rnanjr zariinu

oBJEKTV jedan ili viie staklenjh ili plastiinih dijelova ko.ji

sakupljaju svjetlost i fokusiraju je r.ra dio filn.ra ili digitalnog

duiinu od obidnog objektiva i daje iiri kut gledanja

rEltoBltKrtv objektiv s veion.r Zaliinom duZinon.r i u/im

medija

kutom gledanja od obiinog objektiva; udaljeni objekti

OBJEKI]V 5 NEIZA JENJ]VIM IZOJTRAVAN]IM (FIXED FO<U5

objektiv

LfN'

izodtravanjem koje je postavio proizvodai

otETLJtvosT F]l1.4A osjetljivost

filna na svjetlost oznaiena

tENA BLJTJKAII(OM

ruZro -

uredaj na tbtoaparatu koji pokazuje podrLrije koje

ie biti snin.rljeno
vRllEDNotr

vrijednostin.ra ISO
OSVJTILJAVANjE

izgledaju bliiima

(FILL

lN FLAH)

- koriitenje

-F"

bljeskalice u rasvjetljavanju tamnih sjena koje stvara jako

zooM oBjtKT

'unce ili ned dnrgi izvor j.rle 'rjetlorti.

oryoRzAsLoNA otvor u objel(tivu kroz ko.ji svjetlost dolazi

(mole

do filma; takoder pogledajte i vR.rllDNotr.F"

broj koji pokazuje veliiinu otvora objektiva,

odnosno otvora zaslona

se

objektiv koji ima prilagodljivi kut gledanja

proiiriti

i1i

suziti)

zARTJNA DUZTNA (FocAL

objektiva do filma

LfN<TH) udaljenosl od srediita

,qZAt-o poJMovrl,
Fotografije su naznadene tnasnim slovima. Ako se [otografije nalaze na viSe stranica,
onda je raspon stranica oznaien masnim brojkama.

Abell, sam 56-57,

negativi 10, 10
osjetljivost 12, 6t

57

Aerodron.rski rendgenski aparati 59

Allard, Willian.r Albert 64-65, 65
Bljeskalice i fotografija 34 35,3,1-35

fotografije Zivotir.rja

51

Boja

stavljanje 12, 13
fluorescerrtrro svjetlo 33

fotoaparati 6 l7
dijelovi 6, 7

savjeti 48-49

Rendgenski aparati, aerodromski 57

skupine 46, 47

Skupne totografije 46, 47

SLR (single - lens refldr) fotoaparali 7, 7,

spontane fotografije 46

Motivi 42-69
krajolici 54 -57
ljudi 44-49
prite u slikanla 66 69
putovanja 58 59
sport 60-65
iivotinje 50-53

danje svjetlo 30,30

drianje 16-17 , 16-17

filn.r i 1, 1l

film

odraZena 3l

objektivi t4

Negativi

poz,adina 26, 26

predbljeskalica 35
vrste 8 9, 59

Nichols, Michaei ,,Nick< 68-69,69

Oblekt;ui t+, st

uporaba bljeskalicc 34
?dL|arai^ 24 25.24-25

13

Cobb, Iodi t18,48 19

Fotoaparati s optitkim tra/ilom 9

Fotoaparati za jednokratnu uporabu 8,

Crno bijcli film 11, 1l

8,24

Brz11:,^

slike s putovanja 59

Danje svjetlo 2B-31, 2&-29

boja 30,30

10,

l0

autofokus 21, 21

iidicnje

14

varijacije slika 15
Objektivi s automatskim izoitravanjerr

prisutnost oblaka 28-29, 30

Halogeno svjetlo 33
ldiot< fotoaparati 8, 8, 24
Johns, Chris 52-53,53

2r,21

Odredivanje okvira slike 18-19, 18-19

kon.rpozicija 36, 36-37

sjene 28, 28, 31

Kolr.rpozicija 36-41

Okon.rite fotografije 41, 41

okomito ili vodoravno 41,41

pozadina 3B-39,39
pravilo treiine 40, 4O
priblilavanjc 38,38
Krajolici 5t1-55
savjeti 5-57
Itut gledanja 26, 26, 27,27,4243,13,49

Otvor zaslona 22,22,23

Plkseli 7 I, 7 2-7 3, 72-73

odraZeno 31

Digitalna fotografi.ja 70-73

fotoaparati 8, 9, 9
memolijska kartica 10, l0
plkseli 71,72-73.7213
Drzanje 'otoaparata lt -17.16-17, )5
Dubinska oitrina 22-23. 22--23

Efekt crvenih odiju 35, 35

Fikslranje vrijednosti automatskog
izoitravanja 21, 21
Film 8-13

crno bijcli ili u boji

11,

ll

Pokret
pogledaj Sport

Porlreti 33, 44, 46, 56, 55

Pozadina 38-39,39

8,9,9
Snimanje praienjen.r 2. 3, 62. 62 63, 63
Spontane fotografije 46
Sport 60 65,61
sav1eti

64-65, 6,t-55

Stavljanje fihna 12, 13

Svjetlo 26 35
bljeskalica 34 35, 3,{-35
boja 30, 30
danje svjetlo 28 31, 30-31

kut

gledanja 26,26, 27 ,27

28 31,29
zahoreni prostor 33
Svjedo u zatvolenom prostoru 33
sjene 28,

5irokokutni objektivi l4
Teleobjektivi 14, 51
Tretina, pravilo treiine 40, 40
Tri dimenzije (.3 D) 20,20
krajolici 55

Umjetni izvori svjetla

Vodoravne fotografije
Vremenski uvjeti 53
krajolici

33
,11,

41

55

takoder pogl.edajte Danje svjetlo

krajolici 54

Pozadinsko osvjetljenje 27, 27

Prednje osvjetljenje 30-31

Ytrjednost ,f< 22, 22-23 , 23

Zaldjuiavanje zatvalaia 7 4, 74

2ivotinje 50,50

Priie u slikama 66{7,66-69

Z-oon.r

udr 44. 44-49. 45

savjeti 68-69,6F69

portreti 33,,14, 46

Razlutivost

71

objektivi 14,
Zivotinje 50-53

51

Savjcti 52-53

lahvLl.
Posebno

se

zahvaijujeno sr.im dobrirn ljuclima iz tvrtke Dee Photo

njihoru potporu i dir.nu suradnjrL. Zahvaljujenro i Megan

Suppl,v za

\{ooley na poziran;u za sve studijske fotografi;c

Z*v
Sve

efoloqrthvm:

jc fotografije snimio Neil .fohrson osim: strinica 48 49 i 49,

fodi Cobb, lotograf Nationai GeogrLrphica; stranice 52-53, Chris

fohns, fotograf National (leographica; stranica 53, Kent KobelsreeD,

fotogl.If National Geographica; stranice 56 57, Sam Abeil, fotograf

National Geographica; stranica 57, Bill Luster; stranice 64 65,

William Albert Allard, fotograf National Ceographica; stranica 65,

Ani Allard; stranice 68-69 i 69, Michael Nichols, fotograf Natio nal
Ceographica; stranice

,22,23,34,62 i 70 7I Slim Filns.

naj\riil Njetskih nep,oitnih anDsrvenrh i ohrazovlih o.gan;acira

,\kiiordl G.oEm?l r Soditrl ( Na.n allo zcmljoptrno drultvo) oslovdnaie tE88.
godtu na cilirm sticanjd I srenjd
rja(. Lr spunjiriDjtr tc nisjje
^mlj.pnnog ^,
D,u!r!o sv.l<odn*,no obnzul. in.{lahnjule niliiunc lludiporenr sv.jih aan,pisa.
kniigd, tele!irii\kih rrogrin., !ideoinatcrljah, karata i artdsa, istra2iviakih zaktad!.
natj< rja u zndnju, radioni.. za nanxlnike re inomrivrrih n.shvnih mlreriiala.
D drlo sc finalcnr iz ilanarn,a, dobrovoljn r priloga itrihoda dobivenih prodajon
ledna od

nastd!.os Draterijala.

Ceog,aphic.

Ta

jc rodrski od ztrotnog znitaja za Npurjenjc mrire Narjonal

poboljaaDje globaliog nzutuire!anla i

pronicinje Aitire natcg ptaneti

preko istuZn?rja, pnru.ava.li i obiizovanl.

Za d.ildje inloinracije

!rolrDo pii,tc

na sljcdeiu xdre$:

NdIIONAL GEOGRAPHIC SOCIETY

11.15 17rh SlreeL

N.\\'

\vashington, D.C.10016 .1688, U 5.A.

Pos

jetlte $eb srranicu DruSff . ralar.ndrnhalgcogrcoiri...ou

Nitko ne poznaje fotografiju kao

National Geographic
Fotografi National Geographica putuju svijetom,
ali istrazuju i svoja vlastita dvorrsta, snimaluci Dritom fan!asliane forografije: od lansiranja u svemir.
do iivotinja, planinskih vrhunaca i obiteljskih svedanosti. Kako to oni radel Tajna je u naainu na koji
promatraju svi,et. Nauii kako 'gleda' fotoaparat,
kako koristiti
okvii kako komponirati fotografiju i

uhvatili pravi trenutak. I

ti moiea

snimati fotografije
poput istinskih
fotografa.

Ova de

ti

kniiga pokazati:

kako funkcionira fotografski aparat

kada koristiti koji film

a
a

kako koristiti osvjetlienje

kako fotografirati kuine ljubimce,
jude, sportska natjecanja, posebne
dogadaje ijoS mnogo vise
I

a sto je to dititalna fotografiia

Povrh svega, tu su joi

i trikovi

profesionalnih fotografa
National Geographica.

77

(d)

sr {OH
uryjdh'sntwtiti prtkrxne fi l

ttAzh4i{ii

kAo fonoqrAf i u

lflililIilililIilililIiltilIil

*c7037*
Za diecu od l0.godine starosti
KNJIZNICA ,,sAVIcA,,