1

KINESKA CIVILIZACIJA
Geografija Kine
Razvoju civilizacije na podruju Kine pomogle su mnoge prirodne pogodnosti. Duge
rijeke i plodno tlo uz njih, klimatske raznolikosti, mnotvo dolinskih prostoraSlino kao
kod ostalih starovjekovnih civilizacija, prva kineska civilizacija takoer se razvija du plodnih
rijenih dolina. Dva su glavna vodena toka koja su osiguravala nastanak prve civilizacije
Chang Jiang ili poznatija kao Yangtze, i Hoangho ili uta
rijeka, a obje s tibetskog platoa teku prema utom moru. Obje
rijeke svojim redovitim poplavljivanjem ostavljaju sloj plodnog
tla na svojim obalama. Posebno je plodna dolina ute rijeke,
ponajvie zahvaljujui lesu, finom prainastom materijalu koji
je u Kinu dopremljen pustinjskim vjetrovima, zbog ije je boje
uta rijeka i dobila svoje ime. Naravno da e u takvim
prirodnim uvjetima doi do razvoja temeljnog ljudskog
zanimanja poljoprivrede. Golemo kinesko prostranstvo
omoguavalo je raznolikost u poljoprivrednoj proizvodnji, pa
je juna Kina, koja je inae toplo podruje s puno padalina bilo
idealno za uzgoj rie, a npr. sjeverna Kina, koja ima hladniju
klimu i sue podneblje, bila je prikladna za uzgoj raznih
itarica.
Geografija Kine i okolice i na druge je naine utjecala
na povijesni i drutveni razvitak Kine. Naime, Slika 1: Akupunktura. Kinezi su od vrlo ranog
Kina je u poetnoj fazi razvoja civilizacije imala vremena postizali vrlo dobre uspjehe na polju
prilian mir to se stranih utjecaja tie, a za to su medicine. Bili su poznati kroz cijelu svoju povijest ne
po izljeenjima, nego i u prevencijama bolesti.
najzaslunije planine i pustinje koje pruaju Kini samo
Akupunktura slui upravo prevenciji, makar se
odreenu sigurnost. Tako npr. planinski lanac njome koristimo i u rjeavanjima nekih tegoba.
Himalaja odvaja Kinu od Indije i ostatka june Poetak akupunkture, kineska tradicija vee uz doba
dinastije Hsia, a pria kae da je kineski
Azije, a velika pustinja Gobi sprjeava upad u mitoloke
vojnik, ratujui protiv barbara, bio pogoen strijelom, a
Kinu sa zapadne strane.
utrnue je osjeao na potpuno suprotnom dijelu tijela

Razdoblje mitova i legendi

Slika 2: Proizvodnja svile. Izum svile vee se uz caricu Lei Zi, ali to
je samo mitoloka pria. U staroj Kini ene su otkrile nain kako
razmotati nit iz ahure dudova svilca i nakon toga je utkati u finu
svilenu tkaninu. Niti ahure dudova svilca duge su desetke metara, a
potrebno je nekoliko tisua niti za proizvodnju dovoljno konca za
dobivanje tkanine od koje se moe proizvoditi odjea. Tajnu svile na
Zapad su prenijeli bizantski redovnici, a svila je zbog svog izgleda bila
jako traena roba meu imunijim kupcima.

Kompletno razdoblje rane

faze razvoja kineske civilizacije
obavijeno je maglom, jer do oko
XVII st. B.C. nema pisanih, a vrlo
je malo i arheolokih nalaza koji bi
mogli potvrditi postojanje neke
organizirane dinastike vlasti. Iako
kineska tradicija navodi dinastiju
Hsia (Xia) kao prvu kinesku
vladajuu
dinastiju,
veina
povjesniara dovode je u pitanje
zbog gore navedenih razloga.
Kineska verzija povijesti
ipak
naglaava
vanost ovog
razdoblja, a to nam potvruju
nebrojene legende o tri velika

2
kralja, tzv. kulturni heroji, koji su navodno poduili Kineze svim civilizacijskim
tekovinama. Kralj Fu Xi zasluan je jer je nauio Kineze pripitomljavati ivotinje, lovu i
ribolovu, gradnji kua, pa ak i enidbi i stvaranju obitelji. Kralj Shen Nung, slijedei
legendarni kralj, kojeg su nazivali Boanskim ratarom, nauio je ljude obraivati zemlju,
a trei od velikih, legendarnih kraljeva Huang Di (uti car), radi lakeg upravljanja sve
veim teritorijem, utemeljio je prvi oblik vlasti, vjeru i zakone. Njemu pripisuju i druge vane
stvari za razvoj kineske civilizacije promicanje trgovine, jedinstveni sistem mjera i utega,
izgradnja cesta i razvijanje prvog kalendara. ak je i njegova ena, Lei Zi stekla zasluge za
otkrie proizvodnje svile.

Dinastija Chang (Shang) XVII, XVI XI st. B.C.

Uz ovu dinastiju veina povjesniara vee poetke kineske civilizacije. Prema starim
kineskim zapisima, Chang dinastija formirana je 1766. B.C., iako mnogi povjesniari i
arheolozi vjeruju da se to ipak zbilo neto kasnije.
U vrijeme dinastije Chang uspostavljena je vrlo stroga monarhija na elu s kraljem i
dravnim inovnicima, a centar vladavine i prijestolnica bio je grad Anyang. Vrijeme
dinastije Chang ujedno oznaava i poetak stvaranja mone i brojne kineske administracije,
koja je postajala sve potrebnija radi kontrole sve veeg teritorija.
Teritorij Kine se poveavao jer su vladari dinastije Chang bili prilino agresivni, te su
stalno izazivali sukobe s okolnim ne-kineskim plemenima, a
lakou takve zabave osiguravala je mogunost mobiliziranja
velikog broja seljaka. Po tome se moe zakljuiti da je Kina u doba
Chang poljoprivredna zemlja, a mnogobrojno seljatvo, osim posla
na zemlji i u vojsci, koristi se i za rad na kraljevskim graevinama
palaama, grobnicama, obrambenim zidinama,
Kao to je sluaj s mnogim starim civilizacijama i o
kineskoj smo civilizaciji puno saznali prouavajui njihove
grobnice i grobove. Grobni nalazi nam otkrivaju ostatke
rtvovanih ratnih zarobljenika jer se vjerovalo da u zagrobnom
ivotu vladar ili neki drugi moan ovjek treba sluge. Isto tako, na
drugoj strani je potrebno i veliko bogatstvo, pa veina grobnih
nalaza sadri vrijedne predmete, ponajprije od bronce i ada, u
ijoj su obradi kineski obrtnici bili vrlo vjeti.
Slika 3: Primjerak tzv. "Proroke kosti". Kao
Niti kineska vjerska orijentacija nije otila dio tradicije tovanja predaka, ljudi su obiavali
daleko od grobova i pokojnika, pa su glavne vjerske pitati pretke za savjet, a ta pitanja zapisivala su
na kosti ili kornjain oklop. Takva kost se
manifestacije bile u svrhu tovanja ili kulta se
podvrgne visokoj temperaturi to dovodi do
predaka. Naime, Kinezi su oduvijek obitelj i pucanja, a sveenici pregledavaju takve pukotine
i itaju pokojnikove odgovore na pitanja.

obiteljski
ivot
smatrali
izuzetno
vanim, pa nije udno da su veina
boanstava u kineskoj mitologiji pravi
preci koji su pretvoreni u boanstva
Slika 4: Kinesko pismo. Prvi pronaeni pisani oblici u kineskoj povijesti (deificirani) zbog nekih vanih
Postojalo
je
bile su proroke kosti. U poetku je kinesko pismo bilo piktografsko, a s postignua.
vremenom je postajalo ideogramsko, kod kojeg jedan znak oznaava jedan uvjerenje da su preminuli preci i
pojam. I taj ideogramski nain e se pojednostavit jer je teko upamtiti
dalje ivo zainteresirani za
vie od 50.000 znakova, pa e modernije verzije pisma biti fonetske. Uz
pismenost, kod Kineza se razvija i kaligrafija, tj. umjetnost lijepog pisanja. obiteljska dogaanja, pa ivui
Kinezi su imali interesantne naine kojima su zapisivali neke apstraktne potomci
redovito
obilaze
pojmove, pa su npr. svau prikazivali kao stilizirani crte triju ena.
grobove
i
obavjetavaju
pokojnika o stanju u obitelji. Donose se i topla jela kako duh pokojnika ne bi zakrepao od

3
gladi. Kao dio tovanja predaka tradicionalno je u doba Chang bilo pitati pretke za savjet, a u
tu svrhu koristile su se tzv. proroke kosti, koje su ujedno i prvi oblici pisma u kineskoj
civilizaciji.
Za vrijeme dinastije Chang Kina je postigla prvi veliki kulturni uspon, pa su osim
pisma, pokazali veliki napredak u proizvodima od bronce. Osim osobnog naoruanja, prije
svega kratkih maeva i opreme za bojna kola, izraivali su dekorativne posude za hranu i
pie, najee za vjersku ritualnu upotrebu.

Dinastija Chou (Zhou) 1122 221. B.C.

Dinastiju Chang zbacile su vojske susjednog plemena Chou, i utemeljili svoju
dinastiju. Zbog nasilnog prekidanja dinastikog niza,
vladari Chou najvie su se zabrinuli kako e ih
Kinezi prihvatiti. Da ne bi ispali obini uzurpatori
vlasti, predstavili su ideju nebeskog poslanstva,
prema kojoj sami bogovi sudjeluju u postavljanju i
smjeni dinastija, a vladar postaje nebeski poslanik.
Prema ideji nebeskog poslanstva, bogovi podravaju
dobrog i pravednog vladara, a ako dinastija izgubi
mo, znai da je postala loa i zasluuje biti
svrgnuta, a to se upravo dogodilo s dinastijom
Chang (kako tvrde ovi iz dinastije Chou). Od ove
dinastije Chou pa nadalje ideja nebeskog
poslanstva koristiti e se kao razlog za uspon i pad
kineskih dinastija.
S dinastijom Chou dolazi i do nekih
promjena u drutvenom sistemu i sistemu vlasti. Na
elu drave je car ija je vlast neograniena i
Slika 5: Koncept "Nebeskog poslanstva". Od dinastije Chou nasljedna, a car se trudio da svoje bliske
pa nadalje, cijelo vrijeme postojanja Kineskog Carstva, ljude, posebno vojskovoe i plemstvo,
postojalo je uvjerenje o carevima i dinastijama koje vladaju s
s
izdanim
zemljinim
blagoslovom bogova. Glavno boanstvo za Kineze bilo je Nebo, nagradi
posjedima.
Na
taj
nain
u
Kini
se
razvija
pa su Kinu nazivali Podnebesko Carstvo, a sam car bio je
Sin Neba. Nebesima u ast dizali su se hramovi s kupolom feudalno drutvo, u kojemu je osnova
koji su bili pokrivani plavim crijepom, kao odraz neba (i
bogatstva
zemljini
posjed.
Car
Neba). (vidi sliku 6)
zauzvrat od plemikih klanova dobiva
odanost, koju iskazuju tako da u ratu prikupljaju
vojsku i sudjeluju kao konjanici, a u mirnodopskim
uvjetima prikupljaju porez.
Doba Chou dovelo je do novog kulturnog
procvata, bez obzira na ratniku orijentiranost i stalne
vojne sukobe. Poinje se koristiti eljezo, iji su
proizvodi bili vri i jeftiniji, a mogli su se proizvoditi
puno bre nego bronani. eljezno oruje omoguilo je
dodatno snaenje vojske, a dodatno je ta snaga
poveana koritenjem katapulta i konjice.
Doba Chou karakterizira i porast broja
stanovnika. Tehnoloki napredak omoguava nove
tehnike obrade zemlje, to dovodi do poveanja uroda, Slika 6: Nebeski hram u Beijingu.
a na taj se nain dobio viak hrane, to uzronoposljedino vodi prema rastu gradova. Rast gradova i njihova brojnost poveava potrebe za
trgovakom razmjenom, a takve potrebe zahtijevaju bru komunikaciju, pa doba Chou postaje

4
doba gradnje cesta i kanala, koje omoguavaju trgovaku povezanost svih dijelova Kine.
Poveanje trgovake aktivnosti nalae i njezino pojednostavljivanje i ustaljivanje vrijednosti,
pa se poeo koristiti kovani novac. A isto kao zanimljivost, u doba Chou Kinezi su poeli
jesti tapiima.
Feudalizam, kakav je funkcionirao u doba Chou, prilino je efikasan sistem, ako je
vladar moan, plemstvo odano i komunikacije u dobrom stanju. Ali, ako se navedeni uvjeti ne
ispune, takav sistem postaje pravi primjer bezakonja i anarhije. Upravo su se takve stvari
poele dogaati pri kraju vladavine dinastije Chou. Sve se vie lokalnih voa poelo okretati
protiv centralne vlasti, a s vremenom su poeli ratovati i meusobno i boriti se za zemlju i
utjecaj. Razdoblje takvih sukoba u kineskoj povijesti od oko 403. B.C. 221. B.C. naziva se
Doba ratujuih drava. Dinastija Chou cijelo je to vrijeme nominalno bila na vlasti, ali
gotovo bez moi i utjecaja. Kao najmonija izdigla se dinastija Qin (Tsin), prekinula
razdoblje ratova i svrgnula Chou dinastiju.

Nove filozofije
Sukobi i ratovi tijekom kasnog Chou perioda, nagnalo je mnoge kineske mislioce da
ponu propitkivati naine funkcioniranja drutva i ulogu ovjeka u drutvu. Napori da se
pronae smisao u politikom kaosu opeg sukoba, doveo je do nastanka novih kineskih
filozofija, ili razliitih naina gledanja na svijet. Od mnotva filozofija pokrenutih tijekom
kaotinog kasnog perioda Chou, dvije su postale posebno utjecajne: Konfucionizam i
Taoizam.
Konfucionizam se temelji na uenjima Konfucija (551-479 B.C.), koji je naglaavao
da se ljudi meusobno moraju odnositi puno humanije i dostojanstvenije. Uvjeren je da
nedostatak ljubavi i potovanja ini glavni poticaj nasilnom drutvu, pa prema tome, vraanje
potovanja prema tradiciji moe opet stabilizirati drutvo. Konfucijeve misli o tome kako
izgraditi bolje drutvo skupljene su u njegovom najpopularnijem djelu Analekte
(Razgovori). Prema Konfuciju, postoji pet temeljnih odnosa meusobnog potovanja, ljubavi i
uvaavanja: 1) vladar podanik; 2) otac sin; 3) mu ena; 4) stariji brat mlai
brat; 5) stariji prijatelj mlai prijatelj. Unutar ovakvih odnosa vladar se npr. mora fer i
poteno odnositi prema svojim podanicima, dok podanici
moraju biti odani i potovati svog vladara. Generalno
gledajui, ljudi bi se morali nauiti potivati lanove
obitelji, prijatelje, uitelje i drati se jedne od mnogih
Konfucijevih parola Ne ini drugima ono to ne bi elio
da drugi ine tebi!
Taoizam ima potpuno drugaije postavke od
Konfucijanizma. Konfucijanizam se zanosi eljom o
popravljanju drutva, a Taoizam ohrabruje ljude da se
maknu od drutvenih zakona i povinuju se zakonima
prirode. Temelji Taoizma nalaze se u uenjima koje je
navodno izraavao filozof Lao Tze (oko 500-ih B.C.).
Srce Taoizma ini koncept Tao (Dao) ili Put. Tao je
bezgranina sila, koja je dio svakog ivota, a Slika 7: Tai chi dijagram. S imbolizira taoistiko
udahnuta je u ovjeka njegovim roenjem, pa bi razumijevanje svijeta u kojem se stalno dogaa
dviju kozmikih energija Yina i Yanga.
na taj nain ovjek trebao djelovati u skladu s izmjena
Yin je enski princip, koji obiljeava tama, slabost,
prirodnim redom ve usaenim u sebi. Taoizam je pasivnost, bolest, Zemlja i Mjesec, a Yang je
prihvatio starokineski koncept prirodne ravnotee, muki princip koji obiljeava svjetlost, aktivnost,
zdravlje, Nebo i S unce
tj. Yin i Yang.

Dinastija Qin (Tsin, Chin) 221 206 B.C.

Doba ratujuih drava pred kraj vladavine dinastije Chou, zamijeniti e najmonija
meu zaraenim dravama dinastija
Qin, koja e uspjeti ujediniti cijelu Kinu i
zavriti dugo razdoblje kaosa i meusobnih
sukoba. Dinastija Qin imala je samo
jednog vladara Qin Shi Huangdi (prvi
uzvieni car), ali koji je bio toliko moan
da e se po njegovom imenu i imenu
njegove dinastije (koja je, dodue, trebala
trajati tisuama godina) derivirati ime Kine
u zapadnom svijetu.
Qin Shi Huangdi stvorio je oblik
vlasti koji e postati model za sve budue
kineske dinastije. Svu vlast koncentrirao je
Slika 6: Grobnica Qin Shi Huangdija. Izgradnja je poela dok je jo bio u svojim rukama i uz pomo
maloljetan. Grobnica je posebno poznata po svojim ratnicima od terakote, svojih vjernih ministara. Slomio
koji su trebali tititi cara i nakon smrti. Car se dodue nadao vjenom je
mo feudalaca, jer je
ivotu, i u tu svrhu svi su uenjaci tragali za eliksirom ivota, a neki od
kontrolu
teritorija, koja je bila u
carevih najbliih alkemiara, za taj su eliksir pretpostavili da bi mogla biti
nezavisnog feudalnog
iva, koju je on svakodnevno konzumirao vjerujui u produetak ivota. rukama
Nije ga produio, ve ga je iva ubila, a tragedija je i u injenici da je plemstva, prebacio u ruke nove,
grobnici izgraena rijeka ive, za koju se i dalje mislilo da ima sjajne
koristi za ljudsko zdravlje. Velianstvenost grobnice je u njezinoj mone birokracije, koja je bila
monumentalnosti, kojoj doprinose kipovi vojnika (ali i konja i bojnih kola) u potpunosti podvrgnuta caru.
u prirodnoj veliini, a jo k tome niti jedan vojnik nije bio isti, tj. sva su Da bi dodatno slomio mo
lica bila razliita.
feudalnog
plemstva,
i
onemoguio da se ponovi feudalni kaos iz
doba dinastije Chou, oduzeo je feudalnom
plemstvu zemlju i podijelio je seljacima, koji
su sada direktno caru plaali porez.
Feudalnom plemstvu je jedino preostalo da se
majhla oko cara i tako zadri neke svoje
povlastice.
Da bi jo vre zacementirao
centralistiku vlast, Qin Shi Huangdi je
pokrenuo program uvoenja jedinstvenih
mjera
i
utega
i Slika 9: Veliki Kineski zid. Najgrandiozniji projekt kojega je poduzeo car
standardiziranja
kovanog Qin S hi Huangdi. Najstariji dijelovi zida graeni su jo u 5. st.B.C., a dananji
novca iz dravne kovnice. izgled dobio je u 15.st. S a svim dodacima i odvojcima dug je oko 6.500 km. S vi
koji su uestvovali u gradnji zida radili su to s istom namjerom
Novouvedeni zakoni bili su vladari
zatititi se od provala Mongola i Tatara i ostalih, za Kineze, barbarskih
vrlo strogi, a kazne prilino naroda sa sjevera. Gradnja zida na pravi nain kako je to poduzeo Qin S hi
brutalne, pa je i najmanje Huangdi bila je i dugotrajna i mukotrpna. Voditelji radova imali su
da ne smije biti zastoja, zato su one koji su poginuli na radu ili
nepotivanje vlasti, pogotovo nareenje
jednostavno umrli, samo ubacili u trasu zida i nastavili gradnju, bez velike
od strane dravne birokracije, pompe i pogrebnih ceremonija. Zato se Veliki zid naziva i najduim grobljem
kanjavano
skraivanjem na svijetu. Veliki zid nije bio 100 % uspjean u zaustavljanju prodora sa
ali je ipak sprijeio manje provale, kojih bi, da nije bilo Zida, bile
visine ovjeka, otprilike za sjevera,
gotovo svakogodinje.
veliinu glave. Svaki nain
razmiljanja koji nije bio u skladu s carskim i dravnim, bio je zabranjivan. Zabranjene su sve
filozofske kole, a pogotovo Konfucijanizam. Knjige su spaljivane, a njihovi uitelji
pogubljeni.

6
Postigavi potpunu i centraliziranu kontrolu nad cijelim carstvom i njegovim
resursima, car je mogao poeti razmiljati o grandioznim podvizima i projektima. Graene su
nove ceste, novi kanali (u ukupnoj duini od oko 2.000 km), a mnogi su jo i danas u
upotrebi. Gotovo 700.000 ljudi koriteno je za izgradnju njegove grandiozne grobnice
poznate po tisuama ratnika od terakote, koji su i danas turistika atrakcija. Najvei projekt
ipak se odnosio na obranu sjevernih granica Kine i izgradnju Velikog zida.

Dinastija Han 206 B.C. 220 A.D.

Razdoblje dinastije Han poznato je kao zlatno doba kineske povijesti, a zbog takvih
uvjeta sami Kinezi su se znali nazivati narodom Hana. U potpunosti je zadran
centralizirani ustroj drave, ali je, za razliku od Qin dinastije, taj centralizam bio opet vezan
uz feudalno plemstvo, koje je ponovno obnovilo svoja stara prava i odnose. Umjesto strogosti
i poslunosti prema vladaru, u razdoblju Han dravni su inovnici birani prema svojim
kvalitetama, pa su samo najbolji u svojoj struci mogli upravljati vanim dravnim pitanjima.
Cijeli se dravni ustroj temelji na Konfucijevim idejama, pa su i spomenuti dravni inovnici
birani na temeljima vrlo
strogog
i
zahtjevnog
dravnog ispita.
Vrhunac dinastije
Han bio je u vrijeme
vladavine cara Wu-Tija
(Wu-Di), kada je Kina
postala
gospodarska i
vojna sila Istoka, a njen se
teritorij
proirio
na
podruja
Mandurije,
Slika 7: Trasa Puta svile. Putnici su prelazili teak teren, suoavali se s Koreje i Vijetnama.
Proirivanjem
pljakakim prepadima drumskih razbojnika, pa se radi sigurnosti, najee
putovalo u velikim karavanama. Na putu su postojala dobro opremljena kineskog teritorija u doba
odmorita, od kojih e se mnoga razviti u trgovaka sredita. Veina trgovaca
putovala je samo dio puta, a roba se razmjenjivala. Trgovalo se najee Han, irili su se i ljudski, a
trgovaki
luksuznom robom, koja donosi veliku zaradu, a malih je dimenzija. Kao to sam pogotovo
naziv rute kae, svila je imala veliku vanost u trgovini na Putu svile. Trgovina na horizonti.
Trgovina
je
Putu svile osiguravala je i kulturne i znanstvene razmjene, pa su se nove ideje
polako
poela
izlaziti
irile S vijetom.
kopnenim putovima irom
Azije, i povezivati sve udaljenije krajeve. Najpoznatiji trgovaki put otvoren u ovom
razdoblju je poznati Put svile. To je, u stvari, bila mrea putova koja se prostirala od Kine, pa
nekoliko tisua kilometara prema Mediteranu, povezujui na sjajan nain Kinu, Indiju, Bliski
Istok i Rimsko Carstvo.
Doba dinastije Han ostalo je poznato i po jakom napretku tehnologije i znanosti.
Moda najznaajniji izum doba Han je papir, iji se izum vee uz lik Cai Luna, kojemu je to
navodno uspjelo 105. g.B.C. Papir se dobivao tako da se proizvela masa od drvene grae,
koja se zatim suila u tanke listove, a povezivanjem takvih listova nastajale su knjige, koje su
postale iroko dostupne, jer dotadanji nain pisanja na svili bio je prilino skup.
Izum eljeznog pluga omoguio je produktivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stvoren
je prvi seizmograf za mjerenje potresa. Kinezi su bili sjajni astronomi, matematiari,
geografi Koristili su akupunkturu u lijeenju i prevenciji bolesti. Izumili su kompas, koji
e svoju pravu primjenu nai kod Arapa, a oni e ga prenijeti na Zapad. Poznavali su barut i
koristili su ga najvie za vatromete. Kina je domovina porculana, koji se izrauje od kaolina,
vrste masne gline, a porculan je na Zapadu postao vrlo traena roba.