Pitanja studenata o HNOS u

1. Umjesto konstantne frontalne nastave, koje oblike biste vi preferirali?

Mi bi smo preferirali uravnoteenu kombinaciju razliitih nastavnih oblika.
Induktivnim i deduktivnim pristupom nastavno gradivo s jedne se strane moe
obraivati kroz frontalnu nastavu i nakon toga se moe ukljuiti razliite zadatke i
aktivnosti u drugim nastavnim oblicima. Poseban naglasak stavljamo na
stvaralaki i istraivaki rad - po mogunosti u skupinama ili u paru - koji bi
trebao zamijeniti veliki dio dananje frontalne nastave.
2. Zato se jo uvijek preferira frontalni rad?
Kada se govori o preferiranju odreenih nastavnih oblika, posebno frontalna
nastava, onda se tu mora uzeti u obzir da se radi o razliitim sudionicima u
provoenju kolskih reformi. Iako je stalno rije o uenicima, njihovim znanjima i
kompetencijama, uloga nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu se ne smije
zanemariti. S jedne je strane teko promijeniti stoljetne ve etablirane tradicionalne
norme kolstva u kojima je nastavnik autoritet i jedini izvor znanja drei monopol
nad znanjem. Kada se nastavnicima oduzme uloga jedinog izvora znanja koji se
monologom od strane nastavnika i reprodukcijom istog monologa od strane
uenika manifestira u nastavi, onda se postavlja pitanje koja je zapravo uloga
nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu. Bez obzira na to to frontalna nastava
ostaje jedan vrlo znaajan nastavni oblik koji bi se ne bi trebao izbjegavati, teko
je napraviti tranziciju od (monoloke) frontalne nastave u stvaralaku i
istraivaku nastavu u parovima, grupama i sl., jer je problematino tono odrediti
ulogu nastavnika i sa aspekta istraivakog i stvaralakog rada zahtjevnije
postaviti dobra pitanja, nego dati samo odgovore.

3. Treba li se istraivaka nastava temeljiti na injeninom znanju ili

kreativnosti?
U kontekstu cijelog sistematiziranja znanja, kompetencija, vjetina i sposobnosti
kroz brojanog vrednovanja istih, potrebno je i ukljuiti i konstruktivistiki pristup
u kategorikom razmiljanju. Seciranjem razliitih komponenata znanja i

razumijevanja u obrazovanju i fokusiranjem na najmanju jedinicu stvaraju se

dodatna semantika nejasnoa. Cilj kolskih reformi bi trebao biti povezati
razliite komponente u obrazovanju, a ne i ih odvojiti i time bi se istraivaka
nastava meu ostalom trebala temeljiti i na injeninom znanju i na kreativnost.
4. Mane HNOS-a?
Glavna mana ili glavni problem HNOS i dananjeg kolstva jest neprimjereno
sistematiziranje odgoja i obrazovanja. Sistematiziranje i kategoriziranje temeljnih
kognitivnih ljudskih vjetina, znanja i sposobnosti kroz nekoliko razliitih
brojanih sustava potpuno je pogrean pristup obrazovanja. Referirajui se na
suvremenog njemakog filozofa Richarda David Prechta koji u svojoj knjizi Anna
die Schule und der liebe Gott naglaava potrebu interdisciplinarnog povezivanja
razliitih predmeta, odgoju i obrazovanju kao cjeloivotni proces ne moe se
pristupiti alatima koji se primjenjuju u normativnim znanostima kao to su
ekonomija i pravo. Umjesto da se odvajaju razliite predmete i gradiva, trebalo bi
se predmeti i sadraji spajati. Tema klimatske promjene nije samo predmet
zemljopisa, nego i fizike i kemije, jer su predmeti i okviri istraivanja meusobno
povezani, te bi uenicima spajanje razliitih predmeta smanjilo svakodnevni Stop
& Go teret u kojemu uenici svakih 90 minuta mijenjaju perspektivu
razmiljanja i uenja. Stop & Go teret jest tipian kolski dan kada se uenik
prvih 90 minuta bavi npr. engleskom gramatikom u simple past, nakon tih 90
minuta uenik se mora zaustaviti i odmah promijeniti perspektivu razmiljanja, jer
e se sljedeih 90 minuta baviti Pitagorom i matematikom formulom sve dok ga
nastavnik ne zaustavi, jer e se sljedeih 90 minuta prouavati razvoj feudalizma u
Europi.

5. Je li HNOS uspio? Ako da, zato da, ako ne, zato ne?
HNOS kao teorijski okvir reformiranje kolstva u Hrvatskoj nije u potpunosti
proveden. Odreeni broj politiara tvrde da Hrvatska nije imala uvjete za
provoenje HNOS a, odnosno da je nedostatak financijskih sredstava bio razlog
za neprovoenje HNOS-a. Drugi razlog je to se HNOS vie bavio nastavnim
metodama i sadrajima, a manje vrijednostima, ciljevima po kompetencijama, kao

i osposobljavanjem nastavnika, te da je HNOS bio orijentiran iskljuivo na

osnovnokolsko obrazovanje.

6. Koji je za vas najvei problem HNOS-a?

7. to je vano za njemaki jezik?

8. Kako poboljati HNOS?

9. Je li HNOS primjenjiv danas, u 2016. godini?

10. Navedite prvu stvar koju biste prvo htjeli promijeniti u koli.