Prilog br.

1: Izgled omotne ili vanjske stranice

Univerzitet u Zenici
Filozofski fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

AFEKTIVNI ASPEKTI NASTAVE U NIIM

RAZREDIMA OSNOVNE KOLE

Seminarski rad

Zenica, 2016. godine

Prilog br. 2: Izgled unutarnje naslovne stranice

Univerzitet u Zenici
Filozofski fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

Indeks br. ___________; redovni/vanredni student
Odsjek ___________________________

AFEKTIVNI ASPEKTI NASTAVE U NIIM

RAZREDIMA OSNOVNE KOLE
Seminarski rad

Predmet: _________________________________
Mentor: _____________________________

Zenica, maj 2016. godine

Seminarski rad
Seminarski rad je esej koji se temelji na kritikom razmiljanju o temi koju student
sam predlae (ili odabire s popisa tema i u dogovoru s profesorom). Esej mora biti temeljen na
prouavanju teme iz vie izvora (najmanje pet). Preporuuje se i korienje strunih i
znanstvenih tekstova putem Interneta. Veoma esto esej se zasniva na kritici ili analizi nekoga
djela (tzv. sekundarni podaci); pritom je vano izgraivati osobni stav o temi. 1 Iako je svrha
eseja pokazati: 1. sposobnost samostalnog sluenja strunom literaturom; 2. zrelost u obradi
teme, tj. sposobnost rjeavanja problema iz nauno-nastavnih podruja koja su predmet
studija; 3. izgraenu pismenost ne treba zapostaviti ni formu rada.
I. Ope napomene. Literaturu najprije treba iitavanjem usvojiti. Zatim se pie svoj
tekst. Prije nego ponete pisati, napravite plan rada, koji e vam posluiti kao vodi, a koji u
hodu moe biti preinaavan (najprije definirajte podnaslove; oni e vam posluiti za
organizaciju sadraja lanka). Bitno je udovoljiti sadrajnim kvalitetima (dosljedno potovati
temu, korektno primjenjivati odgovarajue metode, argumentirati stavove, pravilno izvoditi
zakljuke i prijedloge i sl.) i opim intelektualnim standardima (jasnoa miljenja i preciznost
izraavanja nastojte se izraavati koncizno i jasno; te loginost slijedi li to iz onoga to je
tu reeno?). Ako neku reenicu ili rije moete izbaciti izbacite je. Tvrdnja ne samo da treba
biti jasna, tana i precizna, ona mora biti i relevantna za pitanje koje se razmatra.
Razmatranju stvari ne smije nedostajati dubina (Koliko je moj odgovor u skladu s
kompleksnou ove pojave? U kojoj mjeri uzimam u obzir sve probleme ovoga pitanja?
Odnosi li se to na najznaajnije faktore?) i irina (Moemo li pitanje osmotriti i s drugog
stajalita? Postoje li drugi naini razmatranja tog problema?).
Zamolite kolegicu ili kolegu da proita va esej prije nego ga predate i da vas
upozori na slaba mjesta.2
1

Prikaz knjige (kao predmet eseja seminarskog rada) uglavnom sadri: kratku biografiju autora knjige;
teorijski okvir njegova rada openito i posebno teme obraene u knjizi koja se prikazuje; kratak sadraj knjige;
po vlastitom izboru navoenje ilustrativnih primjera iz knjige (opis sluaja, vjebi, tehnika rada i sl.); kritiki
osvrt; preporuku za itanje.
2
Studenti mogu biti podijeljeni u grupe po etvero; svaka e grupa dobiti po etiri eseja studenata iz drugih
grupa. Svaka e grupa procijeniti sve dobivene eseje i dati pismene komentare slijedei ove kriterije: 1. Je li
vanost teme dobro argumentirana i koliko su problemi i ciljevi jasno definirani? 2. Jesu li i kako su bitni
argumenti potkrijepljeni detaljima i/ili primjerima? 3. Jesu li prikupljene informacije prikazane detaljno,
argumentirano i jasno. 4. Koliko su kljuni korieni pojmovi jasno definirani? 5. Postoji li jasna veza i logiki
slijed izmeu korienih informacija, zakljuaka i implikacija? 6. Jesu li ukljuena i dobro opisana
suprotstavljena gledita i stavovi? 7. Jesu li otvoreno iskazani potencijalni problemi s kojima se autor suoava i
za koje ne nalazi najbolja rjeenja? 8. U kojoj je mjeri pokazana samostalnost u izboru literature? Esej e
potom biti vraen studentu s komentarima. Primjedbe valja uvaiti i pri doradi postii maksimalnu jasnou i
preciznost. Nakon toga se konani nacrt rada dostavlja nastavniku (rad jeste nacrt sve dok ga voditelj ne odobri

II. Forma rada. U formalne kvalitete ulaze: jezik, stil, pravopis, paginacija rada, klasifikacija
sadraja i oznaavanje odjeljaka teksta, nain citiranja 3, pozivanje na izvore, izgled podnonih
napomena, pravilno sastavljen abecedni popis upotrijebljene literature s podacima o ostalim
izvorima, pravilan popis izvora, pregledna dokumentacija i dr. Seminarski rad valja napisati u
skladu sa standardima za pisanje preglednih radova, i to na 10 do 16 stranica teksta (u opseg
se rauna samo glavni dio rada (uvod, obrada teme, zakljuak), a ne i dodatne stranice
vanjska, unutarnja naslovna, sadraj, popis literature, prilozi).4
Seminarski rad sastoji se od:
1. omotne ili vanjske stranice (Prilog br. 1);5
Metodoloki ispravan nain definiranja i preciziranja teme seminarskog rada:
a. Kvalitet nastave na UNZE. (preopirno)
b. Kvalitet nastave na Filozofskom fakultetu UNZE. (opirno)
c. Kvalitet nastave na Odsjeku za razrednu nastavu Filozofskog fakulteta.
(preciznije definirana tema)
d. Kvalitet nastave moje okoline na Odsjeku za razrednu nastavu Filozofskog
fakulteta. (precizno definirana tema)
2. unutarnje naslovne stranice (Prilog br. 2);6
3. sadraja (koji moe biti i na kraju rada; sadraj je, zapravo, konani plan rada;
uvod i zakljuak nisu posebna poglavlja i ne treba ih posebno oznaavati npr.
1.Uvod je pogreno; 7. Zakljuak je pogreno, bez numeracije ispred);

kao konaan tekst seminarskog rada), koji pri ocjenjivaju takoer slijedi navedene kriterije.
3
Podaci o izvoru mogu se navesti u samome tekstu, u zagradama, npr.: (Isakovi, 1992:6-26). Citirani (i
parafrazirani) dijelovi mogu se oznaiti i brojem, a podatke o izvoru potrebno je navesti pod istim brojem na dnu
stranice, npr.: V.: Isakovi, 1992:6-26. Na kraju knjige, cijeloga rada (ili poglavlja) navodi se popis literature.
4
Danas je standard da se seminarski radovi sastavljaju na kompjuteru. Stranica rada treba da odgovara
standardnoj autorskoj kartici, tj. da na njoj (ukljuujui i razmake i prazne redove) bude oko 1800 slovnih
znakova (pie se na papiru formata A4 21x29,7 cm). To se postie tako da redak teksta u prosjeku ima 60
slovnih mjesta, a da na stranici (ukljuujui i podnone napomene) bude oko 30 redaka (oko 300 rijei). Kurziv
(italik) i potcrtavanje osnovni su naini isticanja; boldiranje ili s p a c i o n i r a n j e valja koristiti samo iznimno.
Margine su po 2,5 cm sa svake strane (gore / dolje, lijevo / desno). Prored: dvostruki u glavnom tekstu rada;
jednostruki u biljekama. Veliina slova: 12 taaka (u biljekama: 10). Stranice u radu potrebno je obavezno
numerirati. Numeracija se ne stavlja na prvu niti na stranicu na kojoj je sadraj, a u numeraciju se ne ukljuuje
naslovna stranica. (Ostale pojedinosti precizira pravilnik o izradi seminarskog i diplomskog rada.)
5
Na omotnici ili vanjskoj stranici upisuju se sljedei podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime
studenta; 3. Naslov rada; 4. Vrsta rada (seminarski rad odnosno: diplomski rad); 5. Mjesto i godina.
6
Na unutarnjoj naslovnoj stranici upisuju se sljedei podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime
studenta; 3. Broj indeksa; 4. Status (redovni ili vanredni student); 5. Odsjek/ Smjer studija; 6. Stepen studija; 7.
Naslov rada; 8. Vrsta rada (seminarski rad odnosno: diplomski rad); 9. Naziv predmeta; 10. Ime i prezime
mentora; 11. Mjesto, mjesec i godina.

4. saetka, ne treba biti dui od 150 rijei. Saetak treba sadravati kratak i
precizan prikaz problema, svrhu rada, metode, bitne rezultate sa specifinim
podacima (ukoliko seminarski rad sadri istraivaki dio) i osnovne zakljuke.
5. kljunih rijei, su termini ili fraze koje najbolje opisuju sadraj rada. Broj
kljunih rijei ne moe biti vei od 5. Preporuuje se 3 do 5 rijei ili fraza.
6. uvodnog dijela, u kome treba jasno naznaiti predmet o kojem ete pisati
(precizno se odreuju tema ili problemi koji e se obraivati), kao i stav koji
ete zauzeti tokom pisanja. Tu se daje kratki pregled podruja koje je vezano za
temu rada; definira se osnovni cilj; daje se i opis metodologije prikupljanja
podataka (ukoliko je rad utemeljen na vaem istraivanju, tj. na primarnim
podacima);
7. glavnog dijela, koji sadri analizu prikupljenih informacija i najvanije
argumente vezane uz temu; ovaj dio potrebno je razlomiti na vie smislenih
cjelina (dijelovi, poglavlja, potpoglavlja; potrebno je postii ravnoteu izmeu
citata i rezimea, opisa i analize uope: izmeu dijelova rada) te ih uredno
oznaiti;
8. zakljuaka (izvedeni iz navedenih informacija i dobivenih podataka);
9. popisa literature (navedite abecedno svaki izvor koji ste koristili), npr.:
a) knjige: Buljubai, A. (2010) Vrednovanje i ocjenjivanje
studenata na visokokolskim ustanovama: postojea praksa i
zahtjevi reforme. Zenica: BZK Preporod.
b) asopisi: Buljubai, A.(2011) Reformski pristup vrjednovanju i ocjenjivanju
studenata na visokokolskim ustanovama. Suvremena pitanja asopis za
prosvjetu i kulturu. Mostar, broj 11-12, str. 175-192, studeni 2011. godine.
10. Popis priloga (ako postoje).

PREDMETNI NASTAVNIK
Doc.dr. Ahmed Buljubai
SARADNIK
V.as.mr.Vanesa Delali