Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
UVOD
Privatni sektor bezbednosti je nakon 20 godina poslovanja u pravnom vakumu konano ureen
posebnim Zakonom o privatnom obezbeenju usvojenim novembra 2013 godine. Najvea
oekivanja od Zakona su bila da e u relativno kratkom roku biti licencirane firme za privatno
obezbeenje i zaposleni u njima, to bi omoguilo da se konano utvrdi koliko firmi za privatno
obezbeenje radi legalno u Srbiji i koliko radnika svaka od njih upoljava. Oekivalo se takoe
i da e doi do profesionalizacije sektora, jer radnici privatnog obezbeenja moraju da zavre
posebne specijalistike obuke i polau ispit kako bi dobili licence za rad. Meutim, tri godine od
usvajanja Zakona, MUP je izdao licence za rad samo 21 firmi i 3570 radnika obezbeenja1, od
ukupno 300 firmi i 50000 zaposlenih, koliko je procenjeno da postoji na dan usvajanja Zakona.
I to nasuprot injenici da je zakonski rok za licenciranje produen sa 6. juna 2015. na 1. januar
2017. Ali, ne samo da je mali broj firmi i radnika licenciran, ve jo vanije, kvalitet obuka
je slab to znai da nema nita ni od oekivane profesionalizacije privatnog obezbeenja. Na
sledeim stranama emo pokuati da odgovorimo na pitanje zbog ega je primena ovog Zakona
toliko loa, kako se moe unaprediti obuka i koja su mogua reenja pred donosiocima odluka.
-3-
-4-
-5-
zavrenoj obuci nije dozvoljeno ni jedno odsustvovanje sa nastave. Problem je to gotovo nije
mogue za ovako kratko vreme prei toliko gradivo. Realno je da ovakav program obuke traje
najmanje 3 meseca.10
Pored toga, radnici obezbeenja ue dosta gradiva koje im nee biti od koristi u svakodnevnom
radu. Ne znam zato moram da uim koje uslove moraju da ispune pravna lica ako ele da se
bave poslovima obezbeenja i koje sve ifre delatnosti u ovoj oblasti postoje. Ja sam radnik, a
ne poslodavac.11 Drugi polaznik obuke se pita: zato moram da znam da li je neko kolerik,
melanholik, sangvinik ili flegmatik, kad radim u monitoring centru. Kako u da utvrdim tip
linosti preko monitora? Nisam detektiv, a ni ne planiram da budem.12
Glavni naglasak na obukama predavai stavljaju na ovlaenja koja radnici obezbeenja imaju.
Predava bi u sred asa poeo nasumino da proziva i pita polaznike koja su ovlaenja radnika
obezbeenja. I svi to moraju da znaju.13 Meutim, kao i sa bilo kojim uenjem napamet, izostaje
razumevanje onoga to se ui. Radnici obezbeenja tokom nastave ne ue kako i kada primenjuju
koje od ovlaenja. Nedostaju primeri iz prakse, kao i brojne mogue sporne situacije i sive
zone koje postoje ili mogu nastati u praksi.
ak ni asovi samoodbrane nisu praktini, jer
za to nema dovoljno vremena. Tokom obuke
imali smo prilike da se upoznamo sa par bacanja,
poluga i zahvata, kao i padovima, ali ne i da sve
to izvebamo i osposobimo se za primenu u
radu.14 Jedan od nastavnika samoodbrane je
polaznicima obuke rekao da je ovo pre svega
teorijska obuka, da moe da se odrava u
obinim uionicama i da mu nije jasno zato je
potrebna posebna sala. Nita vie praktina nije
ni obuka iz prve pomoi. Radi se o istoj teoriji
i ni jedan polaznik u mojoj grupi na kraju nije
znao da prui vetako disanje.15
Mnogi radnici obezbeenja koji su proli obuku ak su osporavali korisnost asova samoodbrane
uopte jer je njihov utisak da se ogromna veina polaznika nikada u ivotu nije bavila bilo kakvim
sportom i da vode fiziki neaktivan ivot. Otud i ne udi to su i na ovakvo slabo praktinim
asovima samoodbrane zabeleeni sluajevi lakeg i teeg (samo)povreivanja polaznika.16
10 Iskaz profesora Kriminalistiko-policijske akademije (KPA). Izmeu obuke za privatno obezbeenje i
dela nastave na KPA ima dosta preklapanja i slinosti.
11
Iskaz polaznika strune obuke.
12
Iskaz polaznika strune obuke.
13
Iskaz polaznika strune obuke.
14
Iskaz polaznika strune obuke.
15
Iskaz polaznika strune obuke.
16
Iskaz polaznika strune obuke.
-6-
17
18
19
-7-
Sam ispit se polae iz dva dela teorijskog i praktinog, odnosno samoodbrane. Tokom oba
dela ispita komisija nastoji da od kandidata izvue makar neki taan odgovor, kako ne bi pao
ispit. Jedan lan komisije je na poetku ispita iz samoodbrane rekao: Jasno mi je da ne moete
nita da nauite za 35 asova samoodbrane. Zato u vas pitati jedno, drugo, tree, etvrto
pitanje, i ako ba nita ne znate neete proi.20 Meutim, prema iskazima ispitanika, deavalo
se da su prolazili kandidati koji ba nita nisu znali. Tako je jedan kandidat, nakon to nita iz
samoodbrane nije znao, rekao: Ali ja uvam arhivu, meni nita od ovoga ne treba.21
Za neke kandidate je ak i ovakav pristup komisije bio prestrog pa ipak nisu uspeli da poloe
ispit. Meutim, i za ovakve kandidate postoji velika ansa da dobiju licencu, jer na kojoj te
oblasti komisija obori samo nju sledei put polae.22 Zato to se ponovo polae samo deo, a ne
ceo ispit, i cena ponovljenog ispita je manja, to je svakako olakavajua okolnost za kandidate.
Prema podacima MUP-a, struni ispit za vrenje poslova privatnog obezbeenja iz drugog ili
treeg puta je poloilo 75% kandidata, od ukupnog broja prijavljenih.23
20
21
22
23
-8-
Drugo reenje je da Narodna skuptina ponovo produi rok za okonanje licenciranja, ali ne
opet za dve godine, ve za est meseci. Potrebno je promeniti i Pravilnik o nainu polaganja
strunog ispita za vrenje poslova privatnog obezbeenja tako da se omogui postojanje vie
ispitnih komisija i na taj nain spreil da (jedna) komisija postane usko grlo licenciranja. Tako
bi se dobilo dodatno vreme za okonanje licenciranja, bez velikog odugovlaenja procesa.
Mogua je i trea opcija, koja je ujedno i najgora, da preostali radnici ili barem ogromna veina
njih dobije licence do predvianog roka. To bi podrazumevalo da se potvrde o obuenosti
dobijaju bez pohaanja obuke i da ispitna komisija znaajno skrati ionako ve kratko vreme
propitivanja. Na drugi nain nije mogue obuiti, ispitati, proveriti i licencirati oko 40000 ljudi
za manje od 2 meseca. O ovoj opciji ve due vremena priaju pojedini radnici i menaderi
privatne bezbednosti, jer ionako se ne postie nita ovom obukom. Ja radim u privatnom
obezbeenju ve 10 godina i ta ja mogu novo tu da nauim?24 Na ovaj nain bi se obesmislilo
licenciranje i svelo na puku registraciju radnika i firmi za privatno obezbeenje.
24
Iskaz ispitanika.
-9-
Izdava
Beogradski centar za bezbednosnu politiku
ure Jakia 6/5, Beograd
Tel: 011 3287 226
www.bezbednost.org
office@bezbednost.org
Autor
Predrag Petrovi
Dizajn i prelom
Saa orevi
Beograd, 2016.