kulturna batina

Damija Ali-Dede Iskenderija

u Skender-Vakufu i narodna
vjerovanja vezana za nju
Dr. Elvir Duranovi
nauni saradnik u institutu za islamsku tradiciju bonjaka
duranovic@iitb.ba

Saetak
Skender-Vakuf je gradi na obroncima Vlaia u srednjoj Bosni. Formirao se oko damije i vakufa Ali-dede Iskenderija koji je polovinom XVII stoljea na tom podruju
uvakufio zemlju i sagradio damiju. S obzirom da se mezar utemeljitelja damije nalazi u samoj damiji, to je jedinstven sluaj na prostorima Balkana, oko linosti Alidede Iskenderija su se isprela razliita narodna vjerovanja i obredne prakse o kojima
govorimo u ovom tekstu.

Izgradnja stare damije u Skender-Vakufu

Skender-Vakuf je planinsko naselje na obroncima planine Vlai udaljeno 50 kilometara jugoistono od Banje Luke. Za vrijeme osmanske
uprave pripadalo je nahiji Vrhovine. Ne zna se kada je naselje prozvano
Skender-Vakuf, ali je to bilo nakon to je Ali-dede Iskender sagradio damiju i uvakufio zemlju oko nje. Prema arhitekturi i stilu gradnje, Adem
Handi pretpostavlja da je damija izgraena krajem XVII ili poetkom

Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.] 789

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

XVIII stoljea.1 Meutim, ini se da je ova damija napravljena ranije.

U sidilu jajakog kadije skraja XVII stoljea navodi se da je damiju u
Skender-Vakufu sagradio Ali-hade, mutevelija, i za nju uvakufio okolne
zemlje. Za ove zemlje Ali-hade je ishodio temliknamu, pa su postale
njegovo mulkovno vlasnitvo na kome je vakif imao pravo ubiranja desetine i ostalih dravnih poreza i prihoda. Fermanom iz 1105. godine po
Hidri potvruje se da su ove vakufske zemlje upisane kao temlik-zemlje. U dva berata od 1104. i 1105. godine po Hidri navodi se da se za
imama u damiji u Skender-Vakufu postavlja Mehmed-halifa, jer mu je
otac Dafer usljed starosti napustio tu dunost.2
Poto se ni damija ni Skender-Vakuf ne spominju u Opirnom popisu Bosanskog sandaka iz 1604. godine, a 1692. i 1693. godine se navode
ve dvojica imama damije, od kojih je jedan napustio dunost usljed
starosti, moemo sa prilinom sigurnou konstatirati da je damija
sagraena polovinom XVII stoljea. Indikativno je i spominjanje
Skender-Vakufa u sidilu jajakog
kadije 1692. i 1694. godine. Ako se
mjesto ve tada zvalo Skender-Vakuf, onda je od smrti utemeljitelja
Ali-dede, ili kako ga jajaki sidil
zove Ali-hade Iskender, moralo
protei nekoliko desetljea - to
takoer ide u prilog tezi da je damija napravljena polovinom XVII
stoljea.
Prema dosada objavljenim
izvorima, Skender-Vakuf se prvi
put, pod tim imenom, javlja upravo u sidilu jajakog kadije iz 1692.
i 1693. godine.3
Stara damija Ali-dede Iskendera.
1

Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI vijeku, POF, XXV/1975, Sarajevo,
1977., fusnota br. 82. str. 166-167.
2 iro Truhelka,Pabirci iz jednog jajakog sidila, GZM, br. XXX, Sarajevo, 1918., str. 159.
3 Ibid.
790 Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

Stara damija u Skender-Vakufu jedinstvena je na prostorima Balkana, jer se u njenoj unutranjosti nalazi mezar rahmetli Ali-dede Iskendera. Handi pretpostavlja da je prije izgradnje na mjestu stare damije
bila tekija kraj koje je bio mezar Ali-dede Iskendera koji je kasnije, kada
je napravljena damija, postao njen sastavni dio.4
No, prema podacima iz sidila jajakog kadije Ali-dede Iskender je
napravio damiju i za njeno odravanje uvakufio okolno zemljite pa je
naselje koje se formiralo oko damije nazavano ba tako Iskenderov Vakuf ili Skender-Vakuf. to se pak ograenog mezara u damiji tie, mogua su samo dva rjeenja:
a. Ali-dede Iskender je lino ogradio prostor u damiji i oporuio
ljudima da ga nakon smrti ukopaju na tom mjestu - to je najvjerovatnije.
b. Ali-dede Iskender je napravio damiju oko mezara nekog evlije i
nije ga elio izmjestiti.
Prema narodnom kazivanju Skender-dedo je ubijen na breuljku
iznad naselja. Nosei svoju odsjeenu glavu pod miicom, siao je u naselje. im su ljudi ugledali da ide bez glave, pao je na zemlju i ukopan je
na istom tom mjestu. Kad je dolo vrijeme da se sagradi damija, mjetani su eljeli da je naprave nasuprot Dedinom mezaru, preko potoka.
Meutim, temelji damije su se tri puta vraali do groba ovog evlije tako
da su mjetani na kraju staru damiju napravili na njenom dananjem
mjestu, obuhvativi mezar zidinama.5
Mehmed Mujezinovi je zabiljeio da se mezar Ali-dede stvarno nalazi u samoj unutranjosti damije, desno od ulaza. Prostor mezara nii
je za 1,50 m od nivoa damije, a njegove dimenzije su 3 x 3 m. Na grobu
su se nalazili niani bez natpisa.6
Damija Ali-dede Iskendera zapaljena je 1992. godine i do danas nije
obnovljena. Jugoistoni zid s mihrabom jedini je ostao na svome mjestu. Dedin mezar u unutranjosti damije danas je zaputen, bez niana.
4

Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI vijeku, POF, XXV/1975, Sarajevo,
1977., fusnota br. 82. str. 167.
5 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj. 3., Sarajevo-Pablishing, Sarajevo,
1998., str. 34.
6 Ibid.
Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.] 791

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

Damija Ali-dede Iskendera danas. Ispod nadsvoenog prostora je mezar Ali-dede.

Mjetani su iznad njega stavili drvenu ogradu s osmougaonim krovom

prekrivnim indrom. Prostor oko damije je zaputen, zarastao u korov
i iblje.
Narodna vjerovanja o damiji
i mezaru Ali-dede Iskenderija
Prije rata i agresije 1992-1995. godine u blizini stare damije sagraena
je nova koja je takoer sruena 1992. godine. Poslije agresije na Bosnu i
Hercegovinu nova damija je obnovljena i 2007. godine sveano otvorena. Izgradnjom nove damije u Skender-Vakufu dolo je do svojevrsne
podjele duhovnosti u ovom gradiu. Slubeni obredi, propisani namazi, duma i bajram-namazi obavljali su se u novoj damiji, dok je stara damija sluila za onaj drugi skriveni vid pobonosti koji neizbjeno ukljuuje grob Ali-dede Iskendera. Vjerovalo se, naprimjer, da, kada
ena ima teak porod, mu treba otii i otvoriti vrata na damiji pa e
se ena lake poroditi. Takoer se prenosi kako je mjetanin Deronji
Islam odluio da pored mezara u damiji 40 jutara klanja rani sabah.
etrdeseto jutro ukazao mu se ovjek u zelenom i klanjao s njim. Vra792 Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

tivi se kui ispriao je eni ta mu

se desilo. Sutra ujutro, kada je doao
na sabah, klanjao je sm, dobri mu
se nije ukazao. Ljudi govore da je
keramet prestao zbog toga to je rekao eni te da bi dobrog i dalje viao
da to nije uinio. No, kao i u ostalim
sluajevima, keramet prestane kad
drugi za njega saznaju.7 S vremena
na vrijeme u damiji se nou mogla
vidjeti bijela i zelena svjetlost, to je
izazivalo nelagodu kod mjetana, pa
su izbjegavali hodati oko damije u
gluho doba nou. Prema prianju
Ali-dede Iskendera zarastao u kosvjedoka, kada je damija zapaljena Mezar
rov i iblje.
1992. godine, iznad nje se vidio zeleni dim poput oblaka.8 Jasno je, na
osnovu navedenog, da su damija i grob Ali-dede Iskendera zauzimali
posebno mjesto u svijesti i vjerovanju lokalnog stanovnitva.
Obred kine dove u Skender-Vakufu
Za sunih mjeseci imam damije u Skender-Vakufu bi, na nagovor dematlija, uio kinu dovu s mektebskom djecom. U dogovoreno vrijeme,
obino prije podne-namaza, djeca su se okupljala ispred stare damije
u Skender-Vakufu. Imam je meu njima odreivao bajraktara i mjesto u
povorci. Nakon podne-namaza okupili bi se oko mezara Ali-dede Iskendera i tu prouili prvu kinu dovu. Zatim bi izali iz damije i u povorci
odlazili na drugo dovite, staro muslimansko greblje Pod lipom. Mezarje
je dobilo ime po velikoj staroj lipi pod iji hlad su se ljudi nekada sklanjali, idui od damije do mezarluka Pod lipom.

Izvjetaj: Imamovi Vahida (1930. godite) i Imamovi Sejide (1933. godite), iz

Skender-Vakufa. Datum 23.07.2011. godine.

8 Ibid.

Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.] 793

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

Obred za kiu bio je veoma interesantan. Imam i djeca su kruili od

jednog do drugog mezara uei kinu dovu. Imam je cijelo vrijeme uio
kratke sure iz Kurana i salavate a djeca su neprestano za njim ponavljala: Amin. Sudionik se ne sjea koliko puta su obilazili mezarove - pretpostavlja da je bilo sedam obilazaka.
Kada bi se zavrio obred na mezarju Pod lipom, povorka bi uz identian ritual odlazila na sljedee staro muslimansko mezarje ehitluci.
Vjeruje se da su u tom mezarju pokopani ehidi iz osmanske vojske, pali
za vrijeme osvajanja ovih krajeva. Na ehitlucima se ponavljao isti obred
- imam i djeca obilazili su mezarove uei kinu dovu. ehitluci danas
nisu aktivno greblje.
Od ehitluka povorka bi, uz pobono uenje, odlazila do groba kraj
Ugria, potoka koji izvire ispod Skender-Vakufa i nakon nekoliko kilometara toka, u velikom kanjonu, ulijeva se u Ugar. U mezaru kraj Ugria
ukopan je putnik namjernik, na pravdi Boga ubijen na tom mjestu. Kad
bi zavrili obred uenja kine dove pokraj ovog mezara, uesnici bi se u
povorci vraali u grad. Posljednji imam koji je do sredine pedesetih godina XX stoljea na ovakav nain uio kinu dovu s mektebskom djecom u
Skender-Vakufu bio je amil-ef. Hodi iz Diviana, opina Jajce.9
Prema kazivanju svjedoka, dok bi se obila sva kina dovita, a za to je
trebalo dobrih etiri-pet sati, uesnici obreda bi okisli prije nego to bi
se uspjeli vratiti u Skender-Vakuf.10
Umjesto zakljuka
Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu najvei dio opine Skender-Vakuf pripao je srpskom entitetu. U cilju brisanja spomena na muslimansko porijeklo, entitetske vlasti su promijenile ime grada tako da se danas
Skender-Vakuf slubeno naziva Kneevo. Prema popisu iz 1991. godine u
Skender-Vakufu je ivjelo 19.418 stanovnika. Muslimana je bilo 1071. Etniko ienje i izrazito nepovoljni uvjeti za ivot utjecali su na to da je
broj Bonjaka muslimana u Skender-Vakufu danas prepolovljen. Prema
popisu iz 2013. godine u Skender-Vakufu ivi samo 429 Bonjaka. Dami9 Ibid.
10 Ibid.
794 Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.]

Dr. Elvir Duranovi

Damija Ali-Dede Iskenderija u Skender-Vakufu i narodna vjerovanja vezana za nju

ja Ali-dede Iskenderija jo uvijek nije obnovljena i ne zna se kad e biti.

Imajui u vidu da zvanina srpska politika u Bosni i Hercegovini svim
silama nastoji izbrisati tragove islamske kulture gdje god to moe, dobro
bi bilo da se damija Ali-dede Iskenderija obnovi i stavi u funkciju uvara kolektivnog sjeanja na porijeklo i stasanje opine Skender-Vakuf.

.
.

.
Dr. Elvir Duranovic
Ali-Dede Iskenderi Mosque in Skender Vakuf and Peoples Beliefs Associated wit It
Summary
Sekender Vakuf is a small town on the slopes of Mount Vlasic in central Bosnia, which
the Serb authorities renamed in Knezevo, after the war. The town was formed around
the mosque and the Waqf of Ali-dede Iskenderi who, in the mid-seventeenth century,
endowed a land and built a mosque in this area. Since the tomb of the founder of
the mosque is located inside the mosque, which is unique in the Balkans, various folk
beliefs and ritual practices, which are discussed in this article, were woven around the
personality of Ali-dede Iskenderi.

Glasnik br: 9-10 2016 [789-796 str.] 795