Sveuilite u Zadru

Odjel za pedagogiju
Kolegij: Andragogija 1
Voditeljica seminara: Jelena Vlahovi, prof.
Studentica: Anita karii

Primjeri obrazovanja odraslih iz povijesti za: Stari,

Srednji i Novi vijek (do 19. St.)

Radni zadatak br. 1

Zadar, studeni 2016.

Odgojno-obrazovni rad s odraslima ima dugu povijest i nalazimo ga ve u antikom

drutvu. On se pojavio i razvijao usporedno sa usavravanjem odgoja i obrazovanja djece i
mladih. Iako odgoj i obrazovanje odraslih ima dugu tradiciju on se teorijski prouava i
ostvaruje u praksi kroz brojne institucije koje tvore razgranat sustav odgoja i obrazovanja
odraslih tek u novije vrijeme (Vukasovi, 1990). Upravo zbog tog razloga nema mnogo
informacija o institucionalnom obrazovanju odraslih kroz povijest pa e u seminaru biti
izloeni teorijski primjeri i pedagoki projekti koji ukljuuju obrazovanje odraslih.
Prvi odgojni sustav izgradio je i teorijski zasnovao Platon na temelju spartanskog i
atenskog uzora. Prema njemu spoznaja se postie odgojem i zato odgoj dobiva najvanije
mjesto u drutvu. Odgoj je primarni zadatak drave i u potpunosti je u njenim rukama. Svoje
ideje o obrazovanju je iznio u svojem djelu Drava u kojem je opisao idealno dravno
ureenje. Unutar njegove teorije je ukljueno i obrazovanje odraslih jer nakon dvadesete
godine ivota oni za koje se pokae da su intelektualno sposobni nastavljaju pruavanje
filozofije, aritmetike, geometrije, astronomije i teorije glazbe do svoje tridesete godine. Nakon
toga oni zauzimaju manje odgovorna mjesta u dravnoj upravi, a najsposobniji nastavljaju
prouavati dijalektiku iduih pet godina nakon ega postaju filozofi i upravljaju dravom.
Prema Platonu dijalektika je bila vrhunac obrazovanja i prouavali su je samo odrasli
mukarci i to samo oni koji su pokazali sposobnost za filozofsko razmiljanje. Nakon
pedesete godine ivota filozofi mogu ii u mirovinu i u potpunosti se posvetiti intelektualnom
radu, odnosno produbljavanju spoznaje (Zaninovi, 1988).
Kroz srednji vijek ideje o obrazovanju odraslih su prisutne u utopijskim djelima prvih
socijalista utopista. Thomas Morus u svojem djelu Utopija opisuje idealnu dravu u kojoj svi
graani veinu svoga slobodnog vremena posveuju intelektualnim aktivnostima, a njihove
obveze su organizirane tako da imaju dovoljno vremena za kulturno i duhovno uzdizanje.
kole mogu polaziti i mladi i stariji, a za odrasle su organizirana javna predavanja svako jutro
prije posla. Javne uionice postoje u svakom gradu pa graani u uionicama mogu sluati
predavanja koja ih najvie zanimaju. Sve kue imaju dvorite u kojemu se ukuani sastaju
nakon rada kako bi se mogli posvetiti uitcima obrazovanja i kulture. U Utopiji dobar dio
naroda (i mukarci i ene) svoje slobodno vrijeme tokom cijeloga ivota posveuju
obrazovanju, a oni koji se pokau vrsni u intelektualnom radu bivaju osloboeni fizikog rada
(Zaninovi, 1985). Osim Morusa u srednjem vijeku utopijsko djelo pie i Tomasso
Campanella pod nazivom Grad sunca. Njegova idealna drava zasnovana je na harmoniji,
vladavini razuma, mudrosti, moi i ljubavi. U Gradu sunca svi se odgajaju zajedniki u svim

umijeima. Svi rade tjelesno i intelektualno, svi se bave poljoprivredom i obrtom, znanou i
umjetnou, svi vjebaju i tijelo i duh (Vukasovi, 1990). Na dunosti i poslove graani
dnevno odvajaju 4 sata, a svo ostalo vrijeme provode u uenju, raspravljanju, itanju,
prouavanju, hodanju i igranju (Zaninovi, 1985).
U novom vijeku se rade mnogi pedagoki projekti, a jednog od njih je napisao
Condorcet koji u svoj projekt ukljuuju i obrazovanje odraslih. On istie kako obrazovanje ne
smije biti gotovo u trenutku kada zavri kola ve smatra da ono mora zahvaati svako doba
ivota te zbog toga obrazovanje mora biti sveope, odnosno obuhvaati sve graane. On
navodi kako uitelji trebaju organizirati javne rasprave svake nedjelje koje e omoguiti
graanima da due zadre znanja steena u koli, da se upoznaju s novim vanim spoznajama
te da se naue moguim nainima samoobrazovanja (sluenje rjenikom, tablicama u
knjigama, praenje prie ili opisa slike, itanje karti ili planova, pravljenje biljeaka i
izvadaka). Condorcet u svom planu navodi i kako e biti sastavljene knjige i za djecu i za
odrasle koje e im omoguiti uenje bez umora, koje e im biti korisne i koje e poticati
njihov interes. On smatra da ukoliko se ljudima omogui ugodno, lako i korisno sredstvo
uenja oni e ga koristiti tokom cijelog ivota. Condorcet navodi da je kroz povijest ljude od
obrazovanja odbijala samo nemogunost da dou do njega i strah od tekoe uenja
(Zaninovi, 1985).
Navedeni teorijski primjeri nisu jedini primjeri obrazovanja odraslih kroz povijest
tokom koje se je radilo na opismenjavanju odraslih na vie naina, meutim ova tema ipak
ostaje jako malo zastupljena u literaturi do 19. st. Razlog tome zasigurno nije u nepotrebnosti
ili nevanosti obrazovanja odraslih ve ponajvie u povijesnim drutvenim prilikama gdje je
dugo pismenost bila rezervirana samo za aristokraciju i sveenike. Kako se je irila pismenost
ljudi openito tako se je vie vremena poveivalo i samom obrazovanju odraslih.

POPIS LITERATURE
Vukasovi, Ante (1990): Pedagogija, Zagreb, ZAGREB radna organizacija za grafiku
djelatnost, Samobor.
Zaninovi, Mate (1988): Opa povijest pedagogije, Zagreb, kolska knjiga.
Zaninovi, Mate (1985): Pedagoka hrestomatija, Zagreb, kolska knjiga.