SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ RAZVOJNE BANKE FBiH NA RAZVOJ

MALOG I SREDNJEG PODUZETNIVA U FBiH

STUDENT:

MENTOR:

Mateo Musi, univ.bacc.oec.

Prof. dr. sc. Dejan Krui

Br. indexa: 2101343

Split, lipanj 2012.

SADRAJ
1. UVOD .....................................................................................................................................4
1.1. Problem i predmet istraivanja ........................................................................................4
1.2. Istraivake hipoteze........................................................................................................6
1.3. Ciljevi istraivanja ...........................................................................................................6
1.4. Metode istraivanja ..........................................................................................................7
2. SPECIFINOST I VANOST MALIH I SREDNJIH PODUZEA ....................................8
2.1. Poimanje i znaenje malih i srednjih poduzea ...............................................................8
2.2. Vrsta malog gospodarstva .............................................................................................10
2.3. Dobre i loe strane malih i srednjih poduzea ...............................................................11
2.3.1. Uzroci propasti malih tvrtki ....................................................................................14
2.4. Malo gospodarstvo u ekonomijama tranzicijskih zemalja .............................................15
2.5. Uloga inovacija u poslovanju malih i srednjih poduzea ..............................................17
3. MALA I SREDNJA PODUZEA U EU .............................................................................19
3.1. Karakteristike SME u EU ..............................................................................................19
3.2. Dokumenti EU u funkciji razvoja malih i srednjih poduzea ........................................22
3.3. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetnitva u EU ........................................26
4. MALA I SREDNJA PODUZEA U F BiH .........................................................................27
4.1. Karakteristike i trendovi razvoja malih i srednjih u F BiH............................................27
4.1.1. Pokazatelji gospodarske aktivnosti F BiH ...............................................................29
4.2. Financiranje i programi podrke malih i srednjih poduzea u F BiH. ...........................30
4.3. SWOT analiza malog i srednjeg poduzetnitva u F BiH ...............................................33
4.4. Politika oporezivanja......................................................................................................34
5. RAZVOJNA BANKA F BiH. ..............................................................................................35
5.1. Nastanak i organizacija RB F BiH .................................................................................35
5.1.1. Organizacijaska struktura RB F BiH .......................................................................36
5.2. Aktivnosti i kreditne linije RB F BiH ............................................................................38
5.2.1. Kreditne aktivnosti i krajnji korisnici - nosioci rizika ...........................................38
5.2.2. Kreditne linije .........................................................................................................40
5.2.2.1. Uvjeti operativnih kreditnih linija..................................................................40
2

5.2.3. Obrada kreditnog zahtjeva ocjena i analiza .........................................................47

5.2.4. Instumenti za osiguranje naplate potraivanja - kolaterali......................................49
5.3. Struktura kreditnog portfelja plasiranog u 2010. godini ................................................50
5.4. Analiza poslovanja RB F BiH za 2011. godinu. ............................................................52
6. Empirijsko istraivanje .........................................................................................................55
6.1. Postupak istraivanja .....................................................................................................55
6.2. Istraivake hipoteze......................................................................................................56
6.3. Rezultati i interpretacija rezultata istraivanja...............................................................57
6.3.1. Testiranje glavne hipoteze H1.................................................................................60
6.3.2. Dokazivanje hipoteze H1,1.......................................................................................64
6.3.3. Testiranje hipoteze H1,2 ...........................................................................................68

7. ZAKLJUAK .......................................................................................................................71

Literatura ...................................................................................................................................73
Popis tablica ..............................................................................................................................75
Popis grafikona .........................................................................................................................76
Popis shema...............................................................................................................................76
Prilog Ankentni upitnik..........................................................................................................77

1. UVOD
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA
Mala i srednja poduzea osnova su svih razvijenih gospodarstava. U tim je poduzeima, u
pravilu, najvei dio zaposlenih u zemlji. Mala i srednja poduzea nastaju kao rezultat
pojedinane poslovne inicijative, koja esto za posljedicu ima i inovacije koje su osnova
gospodarskoga rasta i napretka. Malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog
gospodarstva ine subjekti koji:

su samostalni u poslovanju,

upoljavaju godinje manje od 250 osoba i

ostvaruju godinji promet do 40 milijuna KM i/ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi
30 milijuna KM.

Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva propisani su kriteriji za razvrstavanje

subjekata malog gospodarstva po veliini i prema tome, kao i u EU, postoje mikro (<10
zaposlenih), mali (< 50 zaposlenih) i srednji subjekti (< 250 zaposlenih).
Doprinos malih i srednjih poduzea ogleda se u poveanju zaposlenosti, uinkovitosti sustava
socijalne sigurnosti, poticanju privatnog vlasnitva i poduzetnikih sposobnosti, poticanju
domae proizvodnje i izvoza i stvaranju povoljne poduzetnike klime, te se ostvaruju smjernice o
malom gospodarstvu kao generatoru razvoja. Malo i srednje poduzetnitvo prema procjenama u
FBiH ini preko 98 % svih registriranih poduzetnika, 37 % ukupno zaposlenih, stvarajui 60 %
bruto domaeg proizvoda.
Dostignuti nivo razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u tranzicijskim zemljama nije
zadovoljavajui, a glavni razlozi zaostajanja su administrativne procedure, porezna politika,
niska likvidnost, dug proces naplate potraivanja te zaostajanje u pristupu izvorima financiranja
ak i u uvjetima relativno dobre razvijenosti bankarstva. Glavni razlozi zbog kojih je malim i
srednjim poduzeima teko osigurati pristup vanjskim izvorima financiranja su visoki zahtjevi
banaka po pitanju kolaterala, neperfektne informacije i nedostatak vlastitog kapitala.
4

Vano je spomenuti visoke kamatne stope, bankarske naknade, nedostatak iskustva i obrazovanja
te financijska nepismenost financijskog menadmenta kao glavne barijere za osnivanje i razvitak
malih i srednjih poduzea.
Za razvijanje MSP potrebno je okruenje koje podrava i olakava start up pothvate, ne
optereujui MSP s visokim trokovima i prekomjernom regulativom, te olakava pristup
financijama i poslovnom savjetovanju i uslugama. Stvaranje navedenih uvjeta za razvoj MSP
zahtjeva usklaenu dravnu politiku kojom se obuhvaaju aktivnosti razliitih podruja od
obrazovanja i znanosti, uklanjanja administrativnih prepreka i prevelikih propisa, do jaanja
potpornih institucija poduzetnitva i poslovne infrastrukture, te regionalnog razvoja.
Sveobuhvatan zakonski, strateki i institucionalni pristup razvoju malog i srednjeg poduzetnitva
pretpostavka su jaanja konkurentske sposobnosti gospodarstva. Stoga se poticanje malog i
srednjeg poduzetnitva provodi kontinuirano, uz uvoenje standarda EU i kroz primjenu
zakonodavstva za dravne potpore.
Predmet istraivanja proizlazi iz prethodno definiranog problema. U radu e se teorijski i
empirijski istraiti i analizirati razliite metode i programi poticaja i potpore malom
gospodarstvu od strane Razvojne banke FBiH. Razvojna banka Federacije BiH je financijska
institucija ija je zadaa provoenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH radi
gospodarskog razvoja i zapoljavanja, kroz stimulativno kreditiranje koje podrazumijeva
razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u naravi nie od trinih kamatnih
stopa.
Kroz nekolicinu programa banka podupire unapreenje obrazovanja, uvoenje novih tehnologija,
inovacije poslovnih metoda, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, unapreenje zatite okolia,
stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i proizvodnih lanaca domaih proizvoda; radi na
meunarodnoj promociji razvojnih mogunosti Federacije, osigurava izvoz roba i usluga iz
Federacije od netrinih rizika i pri tome vodi rauna o ravnomjernom razvoju kantona.

Dakle, radi se o mikroekonomskom istraivanju razliitih programa podupiranja malih i srednjih

poduzea i poticanju izvoza s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta financiranja i savjetovanja u fazi
realizacije poduzetnikih projekata.

1.2. ISTRAIVAKE HIPOTEZE

Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja postavljaju se hipoteze koje treba dokazati
ili opovrgnuti.
Glavna hipoteza:
H1 : Kreditne linije Razvojne banke FBiH kao odgovor na zahtjev gospodarstva s
povoljnim uvjetima financiranja uz savjetovanje u fazi realizacije poveavaju vjerojatnost
uspjene realizacije poduzetnikih projekata.
Pomone hipoteze:
H1,1 : U uvjetima teko dostupnih i skupih izvora financiranja, pomou Razvojne banke
FBiH uspostavlja se sustav mjera dravne potpore s ciljem olakanog pristupa financiranju MSP,
sukladno opim stratekim ciljevima.
H1,2 : Razvojna banka omoguava poveanje kokurentnosti i ravnomjerno natjecanje na
meunarodnom tritu korisnicima svojih programa.

1.3. CILJEVI ISTRAIVANJA

Na temelju problema i predmeta istraivanja, te postavljenih hipoteza mogue je definirati
ciljeve istraivanja. Teorijskim dijelom ovog rada analizirat e se ogranienja u osnivanju i rastu
malog gospodarstva, te mogui instrumenti dravnih potpora s naglaskom kroz Razvojnu banku.

U empirijskom dijelu ovoga rada postavljene hipoteze e se na temelju rezultata istraivanja

dokazati ili opovrgnuti. Donijet e se zakljuci izmeu rada Razvojne banke i efikasnosti
poduzetnikih pothvata, te poveanju konkurentnosti korisnika programa na domaem i stranom
tritu. U tu svrhu poslani su anketni upitnici poduzeima koji su na popisu korisnika sredstava
Razvojne banke, a za obradu e se koristit statistiki program SPSS.
Rezultati istraivanja imat e i praktinu primjenu u definiranju planova i izradu strategije
Razvojne banke FBiH za naredni period.

1.4. METODE ISTRAIVANJA

Pri izradi diplomskog rada koristile su se slijedee metode: iduktivna i deduktivna metoda,
motoda analize, metoda sinteze, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda deskripcije te
komparativna metoda.
Kod empirijskog dijela istraivanja koristile su se statistike metoda istraivanja: metoda
brojanja, metoda ocjenjivanja, metoda evidentiranja te metoda anketiranja. Za prikupljanje
primarnih podataka provest e se individualno anketiranje gospodarskih subjekata uz potivanje
anonimnosti. Kod donoenja odluka o prihvaanju i odbacivanju hipoteza, kao i donoenja
ostalih zakljuaka, koristit e se statistiki program SPSS.
Za jasne interpretacije, preglednosti i usporedivosti, obraeni podaci i kljune informacije
prikazuju se grafikonima, tablicama, shemama i slikama.

2. SPECIFINOST I VANOST MALIH I SREDNJIH PODUZEA

2.1. Poimanje i znaenje malih i srednjih poduzea
Mala i srednja poduzea jedan su od vanijih pokretaa ukupnoga gospodarskog razvoja, jer
potie privatno vlasnitvo i poduzetnike sposobnosti, inovacije, generiraju zapoljavanje, potiu
uinkovitiniji sustav socijalne sigurnosti, znaajno pridonosi poveanju domae proizvodnje i
izvoza.
Glede definiranja malog i srednjeg poduzetnitva, na teorijskoj razini imamo veliku zbrku, jer ne
postoji jedinstvena i opeprihvatljiva definicija, niti su prihvaeni jedinstveni kriteriji za
odreivanje pojma malog, srednjeg i velikog poduzea za veinu zemalja suvremenog svijeta.
Poduzea se mogu smatrati malim, srednjim ili velikim ovisno o tome po kojim se kriterijima
klasificiraju. Neki od kriterija su 1 :

ukupna vrijednost imovine,

vrijednost dionikog kapitala,

visina prihoda od prodaje,

visina iste dobiti profita,

ivotnoj fazi poduzea,

ukupan broj zaposlenih i slino.

Najee se kao preteiti ili jedini kreterij (zasebno ili u kombinaciji s jednim ili vie drugih
kriterija) za odreenje malog poduzetniva uzima broj zaposlenih jer ima najvie prednosti kao
to su raspoloivost, transparentnost, objektivnost i usporedivost. Polazei od kriterija broja
zaposlenih prilikom definiranja malog poduzetnitva u svjetskoj praksi i imamo aroliku
situaciju, i to:

U SAD-u ovisno o industriji kojom se poduzee bavi, MSP smatraju se oni koje imaju do
1500 zaposlenika, u raunalnoj industriji do 1000, a u prehrambenoj industriji do 500
zaposlenika.

Kuvai, N.: "Poduzetnika biblija", Beretin, Split, 2005. god., str.163.

U Austriji, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji za granicu odreenja maloga i

srednjega poduzetnitva uzima se 100 zaposlenika.

U vicarskoj imamo mala poduzee do 49 zaposlenika, srednja poduzea od 50 do 499

zaposlenika te sasvim velike tvrtke s vie od 500 zaposlenika.

Malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva Federacije Bosne i
Hercegovine ine subjekti koji 2 :

su samostalni u poslovanju,

zapoljavaju godinje manje od 250 osoba i

ostvaruju godinji promet do 40 milijuna KM i/ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi
30 milijuna KM.

Prema veliini u smislu ovog Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog
gospodarstva pri emu:

Mikro subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje zapoljavaju prosjeno
godinje manje od 10 osoba i iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi
400.000 KM,

Mali subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje zapoljavaju prosjeno
godinje manje od 50 osoba i iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi
4 000 000 KM i

Srednji subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje zapoljavaju

prosjeno godinje manje od 250 osoba, iji godinji promet ne prelazi 40 milijuna KM
i/ili ija godinja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM.

Bez obzira na prethodno navedene klasifikacije, valja naglasiti da najvei broj tvrtki poslovanje
zapoinju kao mikro subjekti malog gospodarstva. Razvojem poslovanja i rastom dolazi do
poveanja broja zaposlenih i vrijednosti imovine, te ukoliko za to postoje uvjeti, tvrtke postaju
2

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, SN F BiH, 19.04.2006.

mali subjekti, srednji subjekti, pa i veliki subjekti, a sve u skladu s poetnom idejom
poduzetnika.

2.2. Vrste maloga gospodarstva

Vrste malog gospodarstva s obzirom na organizacijski oblik u kojima mogu poslovati
poduzetnici u F BiH su:

Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.s.o.), odnosno ortako

drutvo (o.d.)

Komanditno drutvo (k.d.)

Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.)

Dioniko drutvo (d.d.), odnosno akcionarsko drutvo (a.d.)

Obrt

Zadruge

Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornocu

Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou je drutvo najmanje dvaju osoba, koja su
neogranieno solidarno odgovorna za obveze drutva.

Komanditno drutvo
Drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obveze drutva neogranieno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili vie lanova odgovara za obaveze
drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar (komanditori).
Drutvo sa ogranienom odgovornou
Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u kojem jedna ili vie pravnih ili
fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima uestuje u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu.

10

Dioniko drutvo
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u
temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

Obrtnitvo
Obrt ili obrtnitvo se moe definirati kao ve izuena, preraivaka ili usluna djelatnost koja se
profesionalno obavlja pod vodstvom struno osposobljenog obrtnika 3 . Prema Zakonu o obrtu,
obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizike osobe
radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.
Najznaajnija podruja u kojima djeluje su proizvodnja, trgovina te reparature potronih i
investicijskih dobara. Prilikom upisa u obrtni registar, obrtnik postaje lan udruenja obrtnika.
Zadrugarstvo
Zadrugarstvo predstavlja skupni pojam za razliite oblike zajednikog gospodarenja. Zadrugar je
fizika osoba koja u cijelosti ili djelomino posluje putem zadruge, tj.osoba koja putem zadruge
proizvodi proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za
obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi nain sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je
zadruga osnovana 4 . Zadruge se javljaju kao odgovor u borbi za trino preivljavanje poput
poljoprivradnih i stambenih zadruga. Odnose u zadrugama u F BiH regulira Zakon o zadrugama.

2.3. Dobre i loe strane malih i srednjih poduzea

Stara poduzetnika izreka kae ne vjeruje li u sebe, ni drugi nee vjerovati u tebe. Stoga baviti
se malim poduzetnitvom vano je poznavati koje su njegove dobre strane, a jo vanije koje su
njegove loe strane. Od dobrih strana malog poduzetnitva, najee se predoavaju sljedee 5 :
3

Antunovi, E.: "Kreditna politika u funkciji razvoja malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj", Ekonomski fakultet

Split, Split, magistarski rad, 2004.,str.31.

4

www.poslovniforum.hr/info/zadruga.asp

Kuvai, N.: "Poduzetnika biblija", Beretin, Split, 2005. god., str.172.

11

Primamljivost i dostupnost: Malo je poduzetnitvo osobitno zanimljivo po tome to je

relativno dostupno, pa time i primamljivo svim slojevima puanstva, bez obzira na spol,
stupanj naobrazbe, imovno stanje i druge odrednice potencijalnih poduzetnika, jer se
mnoge trino jako zanimljive ideje mogu realizirati s relativno malim ulaganjima
kapitala ili uz angaman vlastite obitelji.

Trina prilagodljivost: Za razliku od velikih, mali se poduzetnici brzo prilagoavaju

trinim promjenama, odnosno lake se prilagoavaju svim relevantnim odrednicama
njihove potranje, glede koliine, kvalitete, mjesta, vremena, cijena i slino te lako ulaze
na mala ili zaputena trita.

Inovativnost i motivacija: Mali su poduzetnici trino znatno kreativniji, a i znatno

lake prihvaaju i bre realiziraju razliite inovacije u podruju proizvodnje, trenja ili
usluivanja. Oni imaju osobite radne navike, rade dugo, naporno, kreativno i s velikim
entuzijazmom, to prenose i na svoje zaposlenike. Izgledi za uspjeh, natjecanje, vjera u
pobjedu, oekivanje zasluene nagrade u obliku profita i poduzetniki izazovi, jako su
uinkoviti motivirajui imbenici.

Mogunost

samozapoljavanja:

Malo

je

poduzetnitvo

najbolja

prigoda

samozapoljavanja puanstva obaju spolova, odnosno cijelih poduzetnikih obitelji

realizacijom vlastitog biznisa.

Koope rativnost s velikima: Malo je poduzetnitvo od vitalna znaenja za ivot velikih

sustava, jer svoj opstanak veliki esto zahvaljuju malima koji su zapravo njihovi preteiti
podugovarai, kooperanti, dobavljai ili kupci, posebice na tritima proizvodne
potronje, to potie i razliite oblike tkz. unutarnjega poduzetnitva unutar velikih
sustava.

Izravnost kontakata: Mali je poduzetnik vlasnik svoga biznisa i sve konce dri u svojim
rukama, pa gotovo svakodnevno ima izravne kontakte sa svojim zaposlenicima, ime
moe utjecati na meuljudske odnose i radnu atmosferu, te izravan kontakt s veinom
svojih dobavljaa i kupaca ili potroaa.

Vea uinkovitost: Promatrano sa stajalita veliine ulaganja i rezultata poslovanja, male

tvrtke su uinkovitije od velikih, jer ulau manje kapitala po novozaposlenom, stvaraju

12

bolje financijske rezultate po zaposleniku, ili pak po veliini uloenog kapitala nego to
je sluaj kod velikih sustava.

Psiholoke pogodnosti: Nevjerojatnu radnu energiju mali poduzetnici crpe iz injenice

to su sami svoji gospodari, to sami odluuju o nainu voenja posla, to zapoljavaju
druge ljude i rjeavaju im egzistencijalne problema, to gotovo svakodnevno doivljavaju
zadovoljstvo postignua, to se osjeaju osobno i drutveno korisnim osobama i slino.

Od loih strana malog poduzetnitva, najee se predoavaju sljedee:

Izonost drutvene skrbi: O malim poduzetnicima drutvo u najirem smislu ne vodi

skrb kakvu poklanja velikima, jer se malo poduzetnitvo jo uvijek promatra kao privatna
stvar poduzetnika i njegove obitelji, pa se njegova propast bankrot, obino ne dri
osobitim dogaajem, niti predstavlja nacionalni problem.

Mogunost propasti: Velik je rizik poslovnog neuspjeha i propasti, jer mali poduzetnici
u daleko veem postotku bankrotiraju, nego veliki, jer sve lei na pleima jednoga
ovjeka ili obitelji, pa sve ovisi o njegovim sposobnostima, vjetinama i sveukupnom
umijeu.

Nedostatnost informacija: Mali podzetnik sve odluke donosi na brzinu i prema

vlastitom osjeaju, odnosno bez dostatna broja vrsnih informacija, za koje nema novca,
ali i vremena te jako esto grijei glede strategijskog, taktikog i operativnog odluivanja.

Nedostatnost kapitala: Zbog velikih rizika i neizvjesnosti vezanih uz malo

poduzetnitvo, mali poduzetnici imaju otean pristup kapitalu i kvalitetnim izvorima
financiranja, odnosno teko dolaze do potrebita kapitala iz vanjskih izvora financiranja,
bilo za investicije ili tekue aktivnosti.

Nedostatnost strunosti: Mali poduzetnici pokuavaju sve, pa i sasvim strune poslove

koje objektivno ne mogu vrsno uraditi, obavljati sami, to je gotovo uvijek ispod
potrebite razine.

Ekonomija obujma: Zbog svoje veliine i male financijske snage, mali poduzetnici ne
mogu koristiti pogodnosti ekonomije obujma, to se oituje u nemogunost nabave uz
rabate, nemogunost smanjenja prodajnih cijena i diversificiranja rizika, koritenja
trokovnih prednosti serijske proizvodnje, ulaganja u vlastita istraivanja i razvoj i slino.
13

Psiholoke nepogodnosti: Mali poduzetnik ivi pod stalnim stresom glede mogueg
bankrota, nemogunosti postizanja eljenog razvitka, eventualna otputanja zaposlenika,
izglednih financijskih gubitaka, a stalni stresovi i dugotrajan naporan rad mogu mu
naruiti fiziko i psihiko zdravlje, razoriti obitelj te proizvesti negativne uinke.

Poduzetnika neetinost: Zaposlenici u malim tvrtkama mogu biti izloeni razliitim

oblicima samovolje njihovih vlasnika, posebice u sluajevima kada poduzetnici vlasnici
malih tvrtki spadaju u kategoriju poduzetniki neetinih osoba, odnosno osoba niske
moralne, kulturne i poduzetnike razine.

2.3.1. Najei uzroci propasti malih tvrtki

Analizom ivotnog vijeka novoosnovanih poduzea pokazalo se da prosjeno od svih poduzea
koja se pojave (osnuju) 87% preive svoju prvu godinu, 68% preive najmanje tri godine, a 55%
navre pet godina poslovanja 6 . Ameriki autor Nicolas C. Siropolis utvrdio je razloge zbog kojih
esto bankrotiraju nova poduzea, i to:

Nekompetentnost (ogleda se u poduzetnikovoj psiholokoj, moralnoj i intelktualnoj

nesposobnosti za voenje posla, to uvjetuje propast ak 44% amerikih malih tvrtki);

Menadersko neiskustvo (ogleda se u malomu ili nikakvu poduzetnikovu iskustvu u

upravljanju zaposlenicima i ostalim resursima, to uvjetuje propast 17% amerikih malih
tvrtki);

Neujednaeno iskustvo (ogleda se u poduzetnikovu neujednaenu poznavanju

marketinga, financija, nabave i proizvodnje, to uvjetuje propast 16% amerikih malih
tvrtki);

Neiskustvo u struci (ogleda se u prethodnom malom ili nikakvom poduzetnikovom

iskustvu ili znanju o proizvodu ili usluzi koji su predmetom budueg biznisa, to uvjetuje
propast 15% amerikih malih tvrtki);

Buble M.; Krui D.:Poduzetnitvo: realnost sadanjosti i izazov budunosti, RRiF, Zagreb,2006. God.,str.85.

14

Nemar (ogleda se u nedostatnoj pozornosti spram posla, uzrokovane poduzetnikovim

loim navikama, jako slabim zdravljem ili branim te obiteljskim nevoljama, to uvjetuje
propast 1% amerikih malih tvrtki);

Prijevara (ogleda se u friziranim financijskim izvjeima, namjernoj prekomjernoj

kupnji ili nepropisnom raspolaganju imovinom, to uvjetuje propast 1% amerikih malih
tvrtki);

Nesrea (ogleda se kroz poare, poplave, prijevare zaposlenika, trajk i slino, pa iako se
veina nesrea moe sanirati putem osiguranja, one uvjetuju propast 1% amerikih malih
tvrtki); te

Nepoznati uzorci (svi ostali, empirijski nepoznati ili skriveni uzorci, vjerojatno, samo
razliite inaice ve predoloenih uzroka, a uvjetuju propast preostalih 6% bankrotiranih
amerikih malih tvrtki).

2.4. Malo gospodarstvo u ekonomijama tranzicijskih zemalja

Proces tranzicije koji je zapoeo krajem 80- ih i poetkom 90- ih godina nepovoljno se odrazio na
malo gospodarstvo zemalja koje je zahvatio. Tranzicijske ekonomije su se izrazito teko
prilagodile politikoj i ekonomskoj transformaciji to je uzrokovalo pad proizvodnje i
zaposlenosti, smanjenje ekonomske efikasnosti i profitabilnosti njihovih ekonomija.
Tranzicijske ekonomije je mogue, po kriteriju razvijenosti poduzetnitva i malog gospodarstva,
klasificirati u tri skupine 9 :

Drave koje postiu ubrzani napredak: eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija,
Litva, Latvija, Estonija i Hrvatska, u kojoj je uoen znaajan razvoj malog gospodarstva i
primjerene vladine mjere potpore,

Drave koje se nalaze u prijelaznoj fazi tranzicije: Bugarska, Rumunjska, Rusija,

Kirgistan i Uzbekistan,

Krui, D., Buble, M.: Poduzetnitvo: realnost sadanjosti i izazov budunosti, RRiF, Zagreb,2006.god.,str.161.

15

Drave koje postiu usporen napredak, to su drave u kojima je opredjeljenje ka razvoju

malog gospodarstva najnie. Tu spadaju Albanija, BiH, Makedonija, Gruzija, Ukrajina,
Srbija itd.

Sektor malog gospodarstva u tranzicijskim ekonomijama ima ulogu pokretaa nove zaposlenosti,
uvoenja tehnolokih inovacija, generiranje novih radnih mjesta, rastu dohotka.

Tablica 1.: Komparativni prikaz znaenja MSP u odabranim europskim tranzicijskim

ekonomijama i Europskoj uniji, 2000.
MSP u % ekonomskih
subjekata

MSP u % zaposlenih

MSP u % BDP

EUROPSKA UNIJA

99,8

66,4

63,0

eka

99,8

64,4

...

Poljska

99,0

61,0

45,0

Maarska

99,0

66,0

50,0

Slovenija

97,6

41,3

38,0

HRVATSKA

99,7

62,8

55,0

Ekonomija

Izvor: Industrial Policies , elinski-M atunec, .,Znaenje i uloga malih i srednje velikih poduzetnika za gospodarstvo Hrvatske,
Poduzetnitvo, financije i raunovodstvo, Hrvatski raunovoa, Zagreb-Rovinj, listopad 2002.,str. 16.

Malo gospodarstvo u tranzicijskim ekonomijama doprinosi poticanju privatnog vlasnitva i

privatnih inicijativa, povezivanju poduzetnika, uinkovitijem reagiranju na promjene u
okruenju, fleksibilnosti i inovativnosti, diverzifikaciji ekonomskih aktivnosti. U veini
tranzicijskih ekonomija sektor malog gospodarstva nije ispunio svoja oekivanja u sprjeavanju
porasta nezaposlenosti i rasta razvijenosti malih i srednjih poduzea.
Osnovni razlozi lee u financijskim preprekama, institucionalnim preprekama koje se javljaju
zbog nedovoljno razvijenog poreznog sustava, nedostatka resursa uinkovite organizacije
poslovanja, nedovoljne potpore dravnih agencija itd.
16

Kao odgovor na neefikasnost poduzea u dravnom vlasnitvu i propadanje velikih poduzea (uz
znaajan porast nezaposlenosti) nastaju nova mala i srednja poduzea u djelatnostima trgovine,
graditeljstva i pruanja usluga.
U tranzicijskim ekonomijama jedan od glavnih problema sektora malog gospodarstva je
nedostatak kapitala. Kreditni odnosi s malim gospodarstvom smatraju se rizinijim, bankama
ulijevaju vee povjerenje velika poduzea iz ega proizlazi da SME sektor ima ogranien pristup
izvorima financiranja. Problemi koji se veu uz mala gospodarstva u tranzicijskim ekonomijama
su i nedostatak transparentnosti u procjeni kredita, nedovoljna razvijenost financijskog sektora,
nezadovoljavajui kolateral, nedostatak pouzdanih trinih informacija i kreditne povijesti.

2.5. Uloga inovacija u poslovanju malih i srednjih poduzea

Inovacije su opeprihvaene kao kljuni faktor konkurentnosti nacija i organizacija. Njihova
vanost jo je izraenija zahvaljujui suvremenim procesima kao to su: poveana globalna
konkurentnost, skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda, poveanje tehnoloke sposobnosti te sve
bre mijenjajui zahtjevi kupaca.
Postoji veliki broj definicija inovacija koje se u pravilu razlikuju obuhvatom i vrstom inovacija
koje definiraju. Garcia i Calanton nude jednu od univerzalnih definicaija te inovacije u
poslovnom okruenju opisuju kao aktivnosti koje su nove ili drukije od postojeih.
Inovacija je upotreba novih tehnolokih i trinih znanja kako bi ponudili novi proizvod ili
uslugu koje e potroai eljeti. Novi proizvod ima niu cijenu, poboljanje karakteristike te
karakteristike koje nikad prije nije imao ili ak nikad nisu postojale na tritu. 7
Drugi kljuan aspekt definiranja inovativnosti jest razlikovanje izmeu pojmova invencije (nove
ideje) i inovacije. Invencija je samo prvi korak dugog procesa koji vodi do uinkovite upotrebe

Afuah, A.: innovation Management Strategies, Implementation and Profits, Oxford University Press, 2003.,str.4.

17

dobre ideje, te kako bi postala inovacija, invencija se mora konvertirati u proizvod ili uslugu koje
potroai ele.

Neke od prednosti koje inoviranje donosi su slijedee: pruajui nove ponude i iskustva raste
zainteresiranost klijenata; poduzee savladava konkurenciju i ulazi na nove trine segmente;
poduzee pokree novo poslovanje.
Inovacije i poduzetnitvo su usko povezani i povezuje ih niz zajednikih atributa kao to su
nesigurnost, istovremeno preuzimanje rizika i prepoznavanje trinih prilika, izdrljivost u
suprotstavljanju izazovima te tenja k uspjehu. Problem financiranja istraivanja i razvoja
posebno je izraen za mala i srednja poduzea iz razloga to ona u pravilu ne posjeduju bazu s
velikim brojem uspjeno zavrenih istraivakih projekata koja bi njihovim kreditorima posluila
kao jamstvo za povrat na uloena sredstva. 9 U skladu sa navedenim pokazalo se kako
zaduivanje poduzea takoer jako negativno utjee na njegovu inovativnost. Jednako tako
trokovi inoviranja predstvljaju znatno veu barijeru malim u odnosu na srednja poduzea.
Jedan od osnovnih pojmova vezanih uz suradnju malih i srednjih poduzea radi inovativnosti
odnosi se na strateke saveze, koji se definiraju kao upravljako suraivanje izmeu razliitih
poduzea na razliite naine; ukljuuju ugovorene i suradnike odnose izmeu poduzea
ukljuujui zajednile pothvate, licencirane dogovore, dogovore vezane uz razmjenu informacija
te odravanje zajednikih programa istraivanja i razvoja uz iroki spektar partnera, ukljuujui
klijente, dobavljae i konkurente.
Kljuni izvori znanja odosnosno inovacijskog inputa su10 : samo poduzee, klijenti, dobavljai,
konkurencija, konferencije, sveuilita, vlada, konzultanti, znanstveni asopisi i profesionalci.

Tidd, J.; Bessant, J.: Managing Innovation: Integrating Technological, Market and Organizational Change, 2009.

10

Rammer, C., Czarnitzki, D., i Spielkamp, A.,: Innovation succes of non R&D performers: Substituting tehnology by
management in SME, Small Bus.Econ., 2009., str.33.

11

Robinson, S., Stubberud,H.,: Inspiring Innovation in Norway, Proceedings of Academy of Studies in International

Business, 2010. god., str. 26.

18

Mala i srednja poduzea moraju postii sinergiju uinkovitosti, kvalitete, dometa, jednostavnosti
i brige za okoli u okviru suvremenog globalizacijskog procesa, te da postojanje i razvoj malih i
srednjih poduzea mora sve vie ovisiti o sposobnosti tih istih poduzea za ostvarenje
potrebitoga cjelovitoga doprinosa razvoju njihovoga poslovanja i drutvenoga okruenja.

3. MALA I SREDNJA PODUZEA U EU

Jedan od ciljeva stvaranja Europske unije, koju danas ini 27 europskih drava, bio je mogunost
konkuriranja drava Europe rastuim gospodarstvima u svijetu. Stoga je koncept stvaranja
konkurentnosti poduzea, poglavito malih i srednjih poduzea u okviru Europske unije,
prihvatljivo rjeenje kojim se europska zajednica nastoji suprotstaviti svjetskim polovima
razvoja, silovitim i konkurentnim tritima Sjeverne Amerike i tzv. azijskih tigrova, s jasnom
porukom i poveanom brigom za opstanak europske industrije i poduzetnitva na globalnoj
razini.

3.1.Karakteristike malih i srednjih poduzea u EU

Male tvrtke generator su novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske dinaminosti i jaeg
drutvenog ukljuivanja u Europsku uniju. Ista ine 99,8% svih tvrtki u EU, nasuprot 43.000
velikih poduzea koja su inila samo 0,2% ukupnog broja poduzea. Godine 2007. u Europskoj
uniji (EU-27) poslovalo je preko 20 milijuna malih i srednjih poduzea (MSP) koja su
zapoljavala oko 87,5 milijuna ljudi (2/3 zaposlenog stanovnitva Unije); njih oko 30% istie rast
kao svoj glavni cilj u srednjoronom periodu. To bi moglo poveati europski BDP za dodatnih
150 milijardi eura ime bi se ostvario porast u BDPu od 1,5%. Da bi se to ostvarilo, potrebno je
da podjednake napore uloe Europska unija i zemlje lanice 11 .

12

Kutnjak G., Poslovna izvrsnost, EFZG, br.2, 2010., str.82.

19

Broj malih i srednjih poduzea u Europskoj uniji iz godine u godinu progresivno raste, daleko
dinaminije nego li je to sluaj s velikim poduzeima, to je vidljivo iz sljedee tablice:
Tablica 2.: Promjena broja poduzea u EU u razdoblju od 2002. do 2007. godine

Mala i srednja poduzea

Velika poduzea
Ukupno

2002.
18348
41
18389

Broj poduzea (u 000)

2007.
Promje na 2002/2007
20409
+2062
43
+2
20452
+2064

Izvor: Poslovna izvrsnost, EFZG, br.2, 2010., str.82

U itavoj EU je u 2005.godini postojalo prosjeno 39,3% malih i srednjih poduzea na 1.000

stanovnika. Najvii postotak malih i srednjih poduzea na 1.000 stanovnika zabiljeen je u
ekoj (86%), Portugalu (80,5%), te Mediteranskim zemljama: Grkoj, Italiji i panjolskoj. S
druge strane, zemlje sa najmanjim udjelom malih i srednjih poduzea na 1.000 stanovnika su:
Slovaka (7,7%) i Rumunjska (18,9%), te Njemaka.
Europska unija je malom gospodarstvu povjerila ulogu osnovnog izvora inovacija i novog
zapoljavanja, pokretaa rasta, nositelja strukturnih promjena i napretka. Ujedno je uoila i tri
problema koje bi valjalo ukloniti kako bi mala i srednja poduzea mogla ispuniti oekivanja. To
su:

trokovi regulacije i administracije;

neprikladno nanciranje razvitka poduzetnitva;

nepostojanje skupa politika usmjerenih obrazovanju i izgradnji poduzetnikih

svjetonazora od najranije dobi.

Od ostalih aktivnosti koje treba spomenuti i koje su vane za poslovanje i postojanje malih i
srednjih poduzea (SME) treba istaknuti:

poticanje poduzetnitva;

jaanje unutarnjeg trita Europske unije;

poticanje poduzea na skrb o okoliu i provoenje drutveno odgovornog poslovanja.

Sektor malih i srednjih poduzea prua mogunost primjene suvremenih rjeenja i prakse
razvijenih zemalja, na kojima su one izgradile svoju gospodarsku snagu i konkurentnost.
20

Prvenstveno se pritom misli na: transfer suvremene tehnologije, davanje veeg znaenja ulaganju
u istraivanje i razvoj, neprestano inoviranje, laku prilagodbu trinim promjenama, primjenu
najnovijih znanja iz menadmenta i organizacije, ukljuivanje u svjetske trgovinske tijekove i
zastupljenost poduzetnikog duha koji stalno pomie granice poduzea, gospodarstva i zemlje.
Shematski prikaz prepreka za djelovanje sektora SME u Europskoj uniji s nekim dodatnim
nadgraujuim elementima koji, kumulativno gledano ine prepreke djelovanja sektora SME u
F BiH i okolnim tranzicijskim zemljama.

Shema 1: Prepreke za djelovanje sektora SME u Europskoj uniji i tranzicijskim zemljama

Prepreke za djelovanje sektora SME drava
lanica EU
Ograniena potranja

Prepreke za djelovanje sektora

SME u tranzicijskim zemljama
neprofitabilnost sektora SME

Administrativna ogranienja

nejednaka regionalna razvijenost

Nedostatak kvalificirane radne snage

nekoordiniranost politika pri stvaranju

povoljnoga poduzetnikog okruenja

Problemi s infrastrukturom

+
Ogranien pristup financiranju

nerazvijenost nancijskih trita za

zadovoljavanje potreba sektora SME
korupcija

Primjena novih tehnologija

Primjena novih organizacijskih struktura
Nedostatak kvalificiranog menadmenta
Izvor: Poslovna izvrsnost, EFZG, br.2, 2010.,str.83.

Oito je da tranzicijske zemlje imaju daleko iri dijapazon prepreka te se, stoga, moe zakljuiti
da poduzetnici u tranzicijskim zemljama imaju vie problema, odnosno da je pristup
poduzetnikom djelovanju daleko kompleksniji nego li u Europskoj uniji.
Europljani jo uvijek vjeruju da su administrativne barijere osnovna zapreka za pokretanje
poslovanja. S druge strane, obrazovanje i usavravanje bi trebalo dodatno potaknuti
poduzetnike aktivnosti putem jaanja pravog naina razmiljanja, svijesti o mogunostima za
ostvarenje karijere te vjetina. Imajui u vidu injenicu da su i osobne i upravljake sposobnosti
21

od presudnog znaaja za postizanje uspjeha, osobne je vjetine potrebno razvijati ve od rane

faze obrazovanja. S tree strane, odgovarajue porezne mjere mogu pridonijeti razvoju, rastu i
preivljavanju tvrtki. Sloenost poreznih sustava je sam po sebi administrativni teret za
poduzetnike. Uska grla na tritu radne snage, kao etvrti imbenik, stvaraju prepreke za rast te
je potrebno intenzivirati nastojanja za razvijanje kvalikacija radnika. Rast potranje za visoko
kvaliciranim radnicima premaio je rast ponude. Danas su mnogi Europljani ukljueni u
cjeloivotno uenje, ali na razliitim stupnjevima.
Kako bi iskoristili prednosti unutarnjeg trita EU-a i suprotstavili se izazovu snanije
konkurencije, poduzetnike bi trebalo poticati na inovacije i internacionalizaciju. Zbog toga bi
trebali imati pristup znanju, relevantnim kontaktima, izobrazbi i vrhunskim uslugama potpore
poduzeima. Pritisak konkurencije potie tvrtke da kontinuirano koriste znanje i inovacije.

3.2. Dokumenti EU u funkciji razvoja malih i srednjih poduzea

Osnovni strateki i akcijski dokumenti EU u svezi poticanja i razvoja sektora SME su 12 :
1) Lisabonska strategija,
2) Europska povelja o malim i srednjim poduzeima te
3) Akcijski plan za poduzetnitvo.
Ad 1) Osnovni cilj Lisabonske strategije - stvaranje najkonkurentnijeg i najdinaminijeg
gospodarstva na svijetu. Strategija poiva na tri stupa:
1) gospodarski stup - priprema terena za tranziciju prema konkurentnom i dinaminom
gospodarstvu temeljenom na znanju. Naglasak se stavlja na potrebu za stalnom prilagodbom
promjenama u informacijskom drutvu i za promicanjem istraivanja i razvoja;
2) socijalni stup - koncipiran

je tako da modernizira

europski socijalni model

ulaganjem u ljudske potencijale i borbom protiv socijalne iskljuenosti. Od drava lanica se

13

Maurovic Lj., Statut europskog d.o.o. Poeljan pravni okv ir za mala i srednja poduzeca u EU, Raunovodstvo i
financije, br. 2, 2010.

22

oekuje da ulau u obrazovanje i osposobljavanje te da provode aktivnu politiku zapoljavanja,

kako bi olakale tranziciju prema gospodarstvu temeljenom na znanju;
3) ekoloki stup - koji je dodan na sastanku Europskog vijea u Gotteborgu u lipnju
2001.godine, skree pozornost na injenicu da se gospodarski rast mora odvojiti od koritenja
prirodnih resursa.
Prema Lisabonskoj strategiji, jaanje konkurentnosti Unije temelji se na osam ciljeva, a to su:
1) ire i uinkovitije koritenje novih informacijskih tehnologija;
2) stvaranje europskog prostora za istraivanje i inovacije;
3) dovretak izgradnje jedinstvenoga unutarnjeg trita EU;
4) stvaranje uinkovitih i integriranih nancijskih trita;
5) jaanje poduzetnitva poboljanjem i pojednostavljenjem regulatornog okruenja
poduzea;
6) jaa socijalna kohezija utemeljena na promicanju zapoljavanja;
7) unaprjeenje vjetina i modernizacija sustava socijalne zatite;
8) odrivi razvoj koji bi osigurao dugoronu kvalitetu ivota.
Lisabonska strategija predvia uspostavu informacijskog drutva, vee ulaganje u istraivanje te
razvoj ljudskog kapitala putem obrazovanja. Cilj Strategije je uinkovito prenoenje propisa EUje na nacionalnu razinu, uklanjanje prepreka

slobodnom kretanju usluga (ukljuujui

nancijske) u EU, dovretak jedinstvenog trita u mrenim industrijama (liberalizacija trita

elektrine energije, plina, potanskih usluga, eljeznikog i zranog prometa), te osiguranje
jednoznane primjene pravila o dravnoj pomoi. Lisabon takoer predvia stvaranje okruenja
koje potie inovacije, investicije i poduzetnitvo olakanim pristupom nancijskim institucijama,
jasnijim pravilima steaja i lakim osnivanjem poduzea te smanjivanjem trokova poslovanja.

23

Ad 2) Da bi se ostvarili prioritetni ciljevi Europske unije, nuno je stvoriti uvjete za dinamian

rast sektora maloga gospodarstva. Polazei od toga naela, lanice Unije su u Feiri u lipnju 2000.
godine usvojile Europsku povelju o malom gospodarstvu, koju su potom potpisale i zemlje
kandidatkinje. Europska povelja o malom gospodarstvu je dokument ijim se potpisivanjem
preuzimaju naela Europske unije u stvaranju povoljnog okruenja za razvoj malog
poduzetnitva, edukaciju postojeih poduzetnika i poticanje poduzetnike kulture meu
mladima, koju su elnici zemalja Unije prihvatili kao odrednicu razvitka malog i srednjeg
poduzetnitva Povelja prati napredak svake zemlje u deset dimenzija, od kojih se veina odnosi
na otklanjanje administrativnih

i trokovnih prepreka osnivanju, poslovanju i zatvaranju

poduzea.
Poloaj malih poduzea u Europskoj Uniji moe se poboljati djelovanjem usmjerenim ka
poticanju poduzetnitva, evaluaciji postojeih mjera i kada je to potrebno prilagodbom tih mjera
malim poduzeima, te nastojanjem da nositelji politika uzmu u obzir potrebe malih poduzea. U
tu se svrhu zalae da e se (Europska povelja o malim poduzeima):
1) osnaiti duh inovacije i poduzetnitva, to omoguuje europskim poduzeima da se
suoe s izazovima koji se pred njih postavljaju;
2) stvoriti regulacijski, skalni i administrativni okvir, pogodan za poduzetniku
djelatnost i unaprjeenje statusa poduzetnika;
3) osigurati pristup tritu, na nain da zahtjevi budu to manje optereujui, te da su u
skladu s glavnim ciljevima javne politike;
5) olakati pristup najkvalitetnijem istraivanju i tehnologiji;
6) poboljati pristup izvorima nanciranja kroz itav ivotni ciklus poduzea;
7) trajno raditi na poboljanju rezultata, kako bi Europska Unija zaista mogla ponuditi
najbolje u svijetu okruenje za mala poduzea;
8) promicati vrhunsku podrku malim poduzeima.

24

Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sistematino praenje, vrednovanje i usporeivanje

godinjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Ona obuhvaa sva pitanja koja se
odnose na problematiku malog gospodarstva, u rasponu od zakonske regulative do edukacije.
Poveljom se nastoji unaprijediti suradnja u nizu podruja kljunih za europsko malo
poduzetnitvo.

Ad 3) Poduzetnika politika Europske unije potie ulaganja u znanost i razvoj novih tehnologija,
strateki vane grane proizvodnje kao to su svemirska tehnologija, biotehnologija, robotika,
kemijska industrija itd., sve u kontekstu razvoja drutva i gospodarstva temeljenog na znanju. U
tu svrhu Europska komisija je donijela Akcijski plan poduzetnitva, koji daje potporu razvoju
malog i srednjeg poduzetnitva nancirajui obrazovanje, promovirajui svijest o prednostima
poduzetnitva, ali i zatitom od utjecaja sive ekonomije.
Europska komisija je 11. veljae 2004. godine objavila Akcijski plan: europski program za
poduzetnitvo, koji se fokusira na aktivnosti u pet podruja politike: poduzetnitvo, poticaji za
poduzetnike, konkurentnost i rast, pristup nanciranju i smanjenje birokracije. Akcijski plan je
dizajniran za pruanje stratekog okvira za poticanje poduzetnitva, nadopunjavanje zapoetih
planova i programa, posebno Viegodinjeg programa za poduzea i poduzetnitvo iz 2000.
godine. Cilj Akcijskog plana je ohrabriti to vie ljudi da se ponu baviti poduzetnitvom te im
osigurati pomo u napredovanju.
Za poboljanje stanja poduzetnitva u Europskoj uniji, Komisija predlae mjere u pet stratekih
podruja politike:
1) poduzetniko razmiljanje: Komisija nastoji promicati svijest o poduzetnikom duhu
kod predstavljanja modela najboljih praksi i poticanja poduzetnikih stavova i vjetina meu
mladim ljudima;
2) bolji poticaji za poduzetnike: Ovo se ne tie samo mogunosti da se poduzee
registrira brzo i jeftino, ve se tie i potrebe za pravednijom ravnoteom izmeu rizika i
nagrada, ime se omoguavaju poslovni transferi i nova socijalna poduzea;
25

3) rast i konkurentnost: Komisija nastoji pruiti podrku i obuku za poduzetnike iz svih

sredina, posebice za ene i etnike manjine, potie prekograninu trgovinu, mree za podrku i
strateka partnerstva izmeu poduzetnika;
4) pristup nanciranju: Cilj Komisije je stvoriti vie kapitala i osnaiti bilance kroz
poboljanje dostupnosti kapitala, investicija i privatnih

pojedinaca. Postojei nancijski

instrumenti koristit e se i za smanjenje poreza kapitala;

5) zakonski

administrativni

okvir: Administrativne

prepreke

regulatorna

optereenja trebaju biti smanjena i pojednostavljena u podrujima kao to su oporezivanje,

zapoljavanje i okoli.

3.3. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetnitva u EU

Europska unija, stavljajui malo gospodarstvo u sredite svojih nastojanja, denira mjere,
poticaje, programe i radionice. Kao i prije, najznaajniji izvori sredstava za malo gospodarstvo
ostaju strukturni fondovi, izmeu kojih su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i
Europski socijalni fond. Novost predstavljaju dva programa: CIP (Competitiveness and
Inovation Programme Program za inovacije i konkurentnost Europske unije) i FP7 (Framework
Programme Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj) 13 .
CIP program - usmjeren je odrivom razvoju inovativnog malog i srednjeg
poduzetnitva, koji e biti usklaen s politikom zatite okolia, koritenjem obnovljivih izvora
energije, uz mogunost lakeg pristupa nancijskim oblicima pomoi i uenja na primjerima
najbolje prakse. Ovaj program Europske unije usvojen je u okviru nove nancijske perspektive
za razdoblje od 2007. do 2013. godine uz odobreni ukupni proraun od 3,6 milijardi eura. CIP e
pomoi razvoju kapaciteta poduzetnitva i industrije, s naglaskom na rastu i inovaciji, uz
pojaano koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), tehnologije za zatitu
okolia i izvora odrive i obnovljive energije.
Program FP7 - glavni je nancijski instrument za potporu aktivnosti znanstvenog
istraivanja i tehnolokog razvoja Unije koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline. Za
14

www.inovator.hr

26

razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, sedmi okvirni
program traje sedam godina, od 01. sijenja 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako
da pobolja uspjenost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje
Europskog istraivakog podruja (European Research Area - ERA) i razvijanje ekonomije
Europe zasnovane na znanju. Ukupni proraun iznosi 50,5 milijardi eura za sedmogodinji
program FP7 te dodatnih 2,7 milijardi eura za petogodinji Euroatom program za nuklearna
istraivanja.

4. MALA I SREDNJA PODUZEA U F BiH

4.1. Karakteristike i trendovi razvoja malih i srednjih poduzea u F BiH
Karakteristike dananjeg gospodarstva Federacije Bosne i Hercegovine velikim dijelom
odreene su povijesnim gospodarskim razvitkom Bosne i Hercegovine do 1991. godine. Do
1991. godine gospodarstvo Bosne i Hercegovine bilo je bazirano je na sirovinskoj bazi koja je
bila oslonac tekoj i vojnoj industriji. Najtea ratna razaranja koja su trajala od 1992. do 1995.
godine unitila su gospodarska postrojenja i infrastrukturne objekte te je prema raspoloivim
statistikim podacima proizvodnja u navedenom razdoblju zabiljeila pad od ukupno 80%.
Navedeno stanje u gospodarstvu te ratna razaranja pridonijeli su velikoj nezaposlenosti, pa je
stopa registrirane nezaposlenosti u 2008. iznosila 25%. Tako visoka stopa nezaposlenosti dovela
je do velikoga rasta sive ekonomije u svim segmentima drutva. Uzrok ovako visoke stope
nezaposlenosti treba traiti u neodgovarajuoj gospodarskoj strukturi koja je i prije rata
zahtijevala restrukturiranje tzv. velikih sustava koji se nisu mogli prilagoditi novonastalim
trinim uvjetima. Na daljnji rast stope nezaposlenosti dodatno e utjecati privatizacija, do 2006.
godine privatizirano je priblino 41% dravnih poduzea kao i injenica da ne postoji
opravdanost za revitalizaciju i restrukturiranje predratnih gospodarskih subjekata 14 .

15

Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta,

2008., str.73.

27

U Federaciji Bosne i Hercegovine lokalna uprava i samouprava organizirana je putem kantona,

opina i gradova. Kantoni imaju znaajnu ulogu u rjeavanju potrebne gospodarske
infrastrukture za razvoj gospodarstva i u donoenju propisa. Prema raspoloivim podacima
gospodarska razvijenost meu kantonima je vrlo razliita, pri emu je najrazvijenije podruje
sarajevsko-zenike regije.
Uloga malog gospodarstva u ukupnom gospodarskom razvoju Federacije Bosne i Hercegovine u
posljednjih nekoliko godina, osobito od poetka procesa privatizacije, sve je izraenija.
Dotadanja neodgovarajua gospodarska struktura utemeljena na velikim privrednim sustavima,
nuno je nalagala proces njihovoga restrukturiranja u manje, trino osjetljive gospodarske
jedinice. Potreba uspostave i razvitka malih gospodarskih jedinica nalae i poduzimanje
odgovarajucih mjera ekonomske politike, te zahtijeva organiziranje i rad tijela Federacije Bosne i
Hercegovine, uprave kantona i gradova koji pogoduju ostvarivanju ovoga cilja.
Nadalje, raspoloivi podaci ukazuju da je malo i srednje poduzetnitvo jedini gospodarski
segment koji uz manje angairanje poslovnih sredstava ostvaruje pozitivne poslovne rezultate.
Tablica 3.: Broj malih i srednjih poduzea u F BiH po sektorima u 2007.godini
Malo i srednje poduzetnitvo (2007.)
Djelatnost

Proizvodne
djelatnosti

Usluge

Negosp.
djelatnosti

Ukupno
Poljoprivreda, lov i umarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo
Preraivaka industrija
Opskrba el. ener., plinom i vodom
Graevinarstvo
Trgovina
Ugostiteljstvo
Prijevoz, skladite i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama
Ostale jav., drutv. i vlas. uslu.
djelat.

Pravne
broj
25.765
576
26
171
4.613
85
2.278
11.524
746
2.190
129
2.861
566

osobe
struktura
100,00%
2,20%
0,10%
0,70%
17,90%
0,30%
8,80%
44,70%
2,90%
8,50%
0,50%
11.1%
2,20%

Obrti
broj
struktura
49.282
100,00%
2.052
4,20%
31
0,10%
9
0,00%
5.592
11,30%
1
0%
2.103
4,30%
16.669
33,80%
9.781
19,80%
4.930
10,00%
15
0,00%
3.731
7,60%
3.206

6,50%

Ostale negospod. djelatnosti

1.162
Izvor: Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva F BiH, FMRPO,2008., str.21.

2,40%
28

4.1.1. Pokazatelji gos podarske aktivnosti F BiH

Glavni pokazatelji gospodarskog stanja, kao to su zaposlenost/nezaposlenost, prosjena
neto/bruto plaa, izvoz/uvoz za razdoblje od 2009.god. do 2012.god. prikazani su u tablici 4.
Tablica 4.: Pokazatelji gospodarske aktivnosti
2009
2010
437.501
438.949
Broj zaposlenih
343.146
360.512
Broj nezaposlenih
792,08
804,37
Prosjena neto plaa u KM
1203,55
1223,27
Prosjena bruto plaa u KM
3.686.013
4.731.835
Izvoz, 000 KM
8.201.943 8.898.218
Uvoz, 000KM
45
53
Pokrivenost uvoza izvozom u %
Izvor: www.fzs.ba

2011
439.473
367.515
834,1
1272,62
5.420.236
10.170.546
53

2012
437.988
374.294
828,42
1263,19
-

Grafikon 1. prikazuje kako se kretao BDP u F BiH za razdoblje od 2005. do 2010. godine u
milionima KM, dok grafikon 2. za navedeno razdoblje prikazuje kretanje BDP po stanovniku u
KM.
Grafikon 1: BDP u mil. za period od 2005. 2010. godine

Izvor: www.fzs.ba
29

Grafikon 2: BDP po stanovniku, u KM za razdoblje od 2005-2010

Izvor: www.fzs.ba

4.2. Financiranje i programi podrke malih i srednjih poduzea u FBiH

Sredinja monetarna institucija je Centralna banka osnovana 1997. godine, a djeluje na razini
cijele drave Bosne i Hercegovine. Uz nju, u financijskome sustavu postoje sljedee financijske
institucije:

poslovne banke,

osiguravajua drutva,

mikrokreditne organizacije,

tedno-kreditne zadruge i

leasing drutva,

uzajamni fondovi.

U Federaciji Bosni i Hercegovini su 2007.godine, prema podacima Agencije za bankarstvo

Federacije Bosne i Hercegovine, poslovale 22 banke s 544 organizacijske jedinice. Od ukupnoga
broja banaka, u privatnom vlasnitvu je 19 banaka, a ostale tri su u dravnom i preteito u
dravnom vlasnitvu. U kapitalu banaka prevladava strani kapital s priblino 74% udjela, zatim
domai privatni kapital (13%) i dravni kapital s priblino jednakim udjelom (13%).

30

Bankarski krediti openito su znaajan izvor financiranja malog i srednjeg poduzetnitva; po

vanosti su iza obiteljskoga kapitala i kapitala posuenog od prijatelja. Kreditni plasmani
neprestano se poveavaju. Vie od polovine (51%) kreditnih sredstava u 2010. godini bilo je
usmjereno prema graanima, a prema poduzeima 44% - priblino su toliki udio u ukupnim
kreditima poduzea imala i dvije godine ranije. Istovremeno je smanjen udio kredita javnih
poduzea, sa 3,4% u 2007. na 2,5% u 2009. godini.
U Federaciji Bosni i Hercegovini posluju i mikrokreditne organizacije kao nedepozitne
financijske organizacije ija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. Te su se organizacije
pokazale iznimno znaajnima za razvitak malog i srednjeg poduzetnitva. Kao rezultat uspjenog
rada mikrokreditnog sektora u Bosni i Hercegovini, etiri mikrokreditne organizacije iz Bosne i
Hercegovine se nalaze meu prvih 100 rangiranih mikrokreditnih organizacija u svijetu, prema
izvjetaju 2007 MIX Global: Microfinance institutions 15 .
Uz pomo mikrokreditnog projekta Svjetske banke u razdoblju od 1996. do 2005. odobreno je
priblino 150.000 kredita osobama iz ruralnih podruja, a samo manje od 1% tih sredstava nije
naplaeno. U tijeku 2009. godine mikrokreditni sektor plasirao kredita u vrijednosti od 971
milijun KM, to je poveanje od 61% u odnosu na 2006. godinu.
Leasing kao oblik financiranja postaje sve vaniji. Prema CBBH, u 2007. godini u Bosni i
Hercegovini poslovalo je deset leasing kompanija kojima su, osim jedne, vlasnici banke.
Vrijednost ugovora o leasingu u 2009. iznosila je 757 milijuna KM ili 62% vie usporedbi s
2006. godinom.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta u prethodnom razdoblju odobravalo je
mikro, malim i srednjim poduzetnicima 16 :
a) kreditna sredstva putem Razvojne banke F BiH,
b) grant poticajna sredstva.

16
17

Centralna banka BiH, 2007., str. 80.

Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH, Federalno min istarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta,

2008., str.49.

31

Kreditna sredstva putem RB F BiH odobravana su unutar pilot Programa Kreditni poticaj
razvoja poduzetnitva. Cilj Programa je bio da se na osnovi kreditne linije prui financijska
podrka mikro, malim i srednjim poduzeima za dodatna ulaganja u stalna i obrtna sredstva koja
bi omoguila proirenje proizvodnje, poveanje nivoa usluga, vee iskoritenje proizvodnih i
uslunih kapaciteta, ulaganja u razvoj i nabavku novih tehnologija, razvoj novih proizvoda i
usluga, poveanje zaposlenosti.
Grant poticajna sredstva usmjeravaju se u nekoliko svrha, a korisnici nisu samo mikro, mali i
srednji poduzetnici, nego i udruge, opine, komore, fakulteti, itd. Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetnitva i obrta ukupno je u 2008. i u 2009. godini izdvojilo 17 milijuna KM za poticaje
malom i srednjem poduzetnitvu te obrtu.
Osim poticajnih sredstava FMRPO, potrebno je istaknuti da se ostvaruje i suradnja jedinica
lokalne uprave i samouprave s bankama u formiranju povoljnijih uvjeta kreditiranja malog i
srednjeg poduzetnitva, to je osobito vano za poduzetnike poetnike i za poduzetnike u fazi
rasta i razvoja. Ta suradnja u jednoj je mjeri institucionalizirana jer je Zakonom o poticanju
malog gospodarstva odreeno da se u proraunu Federacije Bosne i Hercegovine rezervira 2%
njegovog iznosa za doprinos realiziranju programa razvoja malog gospodarstva. Osobito
znaajnu ulogu za financiranje malih i srednjih poduzetnika ima Razvojna banka Federacije
Bosne i Hercegovine, o kojoj je rije u petoj cjelini.

32

4.3. SWOT analiza malog i srednjeg poduzetnitva u F BiH

SWOT analiza malog i srednjeg poduzetnitva FBiH ima za svrhu utvrditi koji interni i eksterni
faktori utjeu na razvoj MSP. Nadolazea SWOT analiza sistematizirano prikazuje prednosti,
nedostatke, mogunosti i prijetnje gospodarstvu i poduzetnitvu na navedenom podruju. SWOT
analiza daje dobru podlogu za utvrdivanje stratekog odluivanja i ciljeva poduzetnika, te
ukazuje u kojem smjeru treba provoditi sistematske institucijonalne i pravne reforme, kako bi se
stvorili bolji uvjeti za razvoj poduzetnitva i napredak gospodarstva.

33

4.4. Politika oporezivanja

Ubrzanje razvitka malog i srednjeg poduzetnitva znaajno potiu porezna rastereenja i
usklaenost poreznih obveza i prihoda poduzea. Svrhovitost ovakve politike lei u injenici da
se poveavanjem broja poduzetnika, i slijedom toga poreznih prihoda mogu naknaditi
proraunski prihodi izostali primjenom manjih poreznih stopa te ostvarivati ubrzani razvoj i
zapoljavanje.
Tablica 5.: Usporedni pregled poreza sa zemljama regije

0%,10%,25%

-12% na 2200 kn
-25% od 22008800 kn
-40% iznad 8800
kn

Izvor: Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva F BiH, FMRPO,2008., str.96.

34

5. RAZVOJNA BANKA F BiH

5.1. Nastanak i organizacija RB F BiH
Razvojna banka Federacije BiH je financijska institucija ija je zadaa provoenje ekonomske
politike Vlade Federacije BiH radi gospodarskog razvoja i zapoljavanja, kroz stimulativno
kreditiranje koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u
naravi nie od trinih kamatnih stopa.
Razvojna banka Federacije BiH osnovana je Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH (Sl.
novine Federacije BiH broj. 37/08), a poela je sa radom 01. srpnja 2008. kao sljednik
Investicijske banke Federacije BiH koja je sa svojih 109 uposlenika uspjeno egzistirala od
1997. godine. Osnivanje Razvojne banke Federacije BiH, pored ve postojeeg komercijalnog
bankarstva, postalo je imperativ na putu ka brem i racionalnijem ekonomskom oporavku i
razvoju Federacije BiH. Razvojna banka Federacije BiH je jedan od kljunih mehanizama u
realiziranju posebnih projekata bitnih za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, uvaavajui
funkciju uravnoteenja strukturalnog i regionalnog principa, te sukladnijeg ekonomskog razvoja,
naroito

u oblastima u kojima komercijalne banke nemaju interesa (infrastruktura,

vodosnabdijevanje, zatita okolia itd.), te onih koje je mogue realizirati samo kroz
srednjorone i dugorone kredite uz razvojne kamatne stope. Razvojna banka FBiH e, pod
najpovoljnijim kreditnim uvjetima, financirati, kroz specifine kreditne linije, obnovu i razvitak
malog i srednjeg biznisa.
Razvojna banka Federacije BiH je upotpunosti u vlasnitvu Federacije. Za sve obaveze Banke
bezuvjetno jami Federacija, a sama Banka odgovara svojom imovinom.
Razvojna banka Federacije BiH upravlja sredstvima u iznosu od oko 400 miliona KM.

Sjedite Razvojne banke Federacije BiH je u Sarajevu, a svoje poslovnice ima u Mostaru,

35

Bihau, Oraju i Zenici. U narednom periodu Banka e osnovati poslovnice u svim regionalnim
centrima Federacije BiH. 17

5.1.2. Organizacijaska struktura RB F BiH

Organizacijska struktura Razvojne banke FBiH prilagoena je opsegu poslovanja. Banka ima
jasan organizacijski ustroj i tijela Banke ine Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za
reviziju. Organizacija poslovanja i uspostava pojedinih funkcija uspostavljena je bez preklapanja
odgovornosti izmeu zaposlenika. U nastavku je prikazan shematski prikaz organizacijeske
strukture Razvojne banke F BiH.

Shema 2: Organizacijska struktura RB F BiH

Izvor: www.rbfbih.ba
18

http://www.rbfbih.ba/razvojna/bs/txt.php?id=255

36

Skuptinu Banke ini Vlada Federacije kada zasjeda u funkciji Skuptine Banke 18 .
Nadzorni odbor, ukljuujui predsjednika, ima sedam lanova. lanove Nadzornog odbora
imenuje i razrjeava Skuptina na prijedlog Federalnog ministarstva financija sukladno zakonu.
Za svoj rad Nadzorni odbor odgovara Skuptini.
Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem Banke, a ine ju predsjednik, dopredsjednik
Uprave i izvrni direktori. Predsjednika i dopredsjednika Uprave, te izvrne direktore imenuje i
razrjeava Nadzorni odbor putem javnog natjeaja, sukladno ustavnim odredbama o
proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Odbor za reviziju Banke ima predsjednika i etri lana koje imenuje i razrjeava Nadzorni odbor,
u skaldu sa zakonom. Odbor za reviziju neposredno je odgovoran Nadzornom odboru.
Banka na dan 31.12.2011. godine ima 121 zaposlenika, od kojih u sjeditu Banke u Sarajevu
112, a u poslovnicama 9 zaposlenih, od kojih 3 u poslovnici Mostar, 2 u poslovnici Zenica i
Oraje, a u poslovnicama Biha i Livno u osnivanju po 1 zaposlenik.
Tablica 6.: Broj i struktura zaposlenih na dan 31.12.2011.godine

1.
2.

3.

Struktura zaposlenih
Spolna struktura
Obrazovna struktura
Doktori znanosti
Magistri
VSS
VS
SSS
ostalo
Starosna struktura
do 30 godina
30 do 40 godina
40 do 50 godina
preko 50 godina

Muki
34

enski
87

Ukupno
121

1
19
1
13
-

2
54
5
21
5

1
2
73
6
34
5

5
9
12
8

14
19
15
29

19
28
37
37

Izvor: Plan i program poslovanja RB FBiH za 2012. godinu

19

http://www.rbfbih.ba

37

5.2. Aktivnosti i kreditne linije RB FBiH

5.2.1. Kreditne aktivnosti i krajnji korisnici nosioci rizika
Kreditne aktivnosti Banke su odreene njenim karakterom razvojne banke iji su dunici po
odobrenim kreditima, izdanim garancijama i ostalim plasmanima pravne i fizike osobe i
graani, iz oblasti proizvodnje i usluga, kao krajnji korisnici, te domae komercijalne banke, a
putem njih krajnji korisnici pravne i fizike osobe i graani, registrirani sa sjeditem na podruju
Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Bosne i Hercegovine za odreene kreditne linije.
Banka u okviru svojih mogunosti pokuava utjecati na ravnomjerniji regionalni razvoj prema
sljedeim kriterijima:

broj registriranih pravnih osoba po kantonima/upanijama u F BiH,

broj zaposlenih po kantonima/upanijama u F BiH,

plasman kredita Banke po kantonima/upanijama u F BiH.

Godinjim planom i programom poslovanja utvrdi se pripadnost kantona/upanija odreenim

skupinama, te nain rezerviranja sredstava za plasman i utroak sredstava po kantonima.
Kreditne aktivnosti u Banci vode se na nain koji osigurava adekvatne nivoe specijalizacije
poslova, nezavisnost analize rizika od drugih segmenata, odvojenost funkcija obrade kreditnih
zahtjeva, isplate kredita, praennja naplate kredita i knjigovostvenog evidentiranja, uz stalni
program obuke za unaprjeenje strunosti kreditnih slubenika Banke.
Tehnolokim upustvom o radu Banke detaljno su propisane procedure, koraci, kolanje
dokumentacije u vezi sa kreditnim poslovanjem.
Za kredite koje plasira direktno klijentima, rizik snosi Banka. U sluajevima kada banka
odobrava kredite komercijalnim bankama za financiranje projekata njihovih klijenata iz oblasti
proizvodnje i usluga, banke snose rizik otplate kredita u cijelosti.

38

Banka u okviru upravljanja kreditnim rizicima ima mogunost preugovaranja kredita, klijentima
koji dospiju u potekoe i ne mogu izvriti ugovorene kreditne obveze u skladu sa ugovorenim
uslovima, a sve radi smanjenja kreditnog rizika.
Svi krediti se odobravaju za konkretnu namjenu koja je u vezi sa obavljanjem djelatnosti iz
oblasti proizvodnje i odreenih usluga. Izuzetak su krediti za zapolenike Banke, koji mogu biti
nenamjenski ili namjenski, to je propisano operativnim upustvom.
Za sve kredite koje Banka odobrava pribavljaju se instrumenti osiguranja naplate istih.Krediti se
u pravilu osiguravaju hipotekom uknjienom na nepokretnu imovinu krajnjeg korisnika,
zalonim pravom na pokretnu imovinu registriranu u Registru zaloga, policom osiguranja rizika
nenaplate kredita ili drugim dogovorenim instrumentom osiguranja naplate kredita, te
mjenicom korisnika kredita, platnim nalozima i osobnim mjenicama vlasnika korisnika kredita,
jamaca i povezanih osoba. Kod kredita plasiranih preko komercijalnih banaka ugovorom se
precizira mogunost preuzimanja kredita i kolaterala od komercijalne banke direktno u Banku, u
sluaju da ista zapadne u tekoe prilikom otplate kredita.
U sluajevima kada Banka odobrava kredite komercijalnim bankama za financiranje projekata
njihovih klijenata iz oblasti proizvodnje i usluga, komercijalne banke prilikom zakljuenja
ugovora o kreditu s Bankom izdaju vlastite mjenice na ime osiguranja plaanja obveza po
glavnici i kamatama kredita.

39

5.2.2. Kreditne linije

Kreditne linije iz kojih Banka vri plasman sredstava definiraju se kao operativne kreditne linije.
Za svaku kreditnu liniju Banka donosi operativno upustvo kojim se blie odreuju: izvor
sredstava za formiranje kreditne linije, visina i namjena kreditne linije, uvjeti kreditne linije,
kriteriji prihvatljivosti projekta za financiranje, potrebna dokumentacija za kreditni zahtjev i
nain osiguranja naplate kredita,
Kreditne linije koje je Banka preuzela kod osnivanja, po kojima nisu izvrene otplate kredita u
potpunosti, kreditne linije iz kojih Banka ne vri daljnji plasman sredstava definiraju se kao
kreditne linije koje nisu operativne.
5.2.2.1. Uvjeti operativnih kreditnih linija
a) Kreditne linije za direktno kreditiranje krajnjih korisnika:
1. KL za dugorono kreditiranje stalnih sredstava
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravne osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena financiranje stalnih sredstava uz mogue odobravanje dijela tekuih sredstava
vezanih za investiciju koja je predmet financiranja.
Fiksna kamatna stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate kredita je 7 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do godinu
dana.
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri
putanju kredita u teaj.
2. KL za dugorono financiranje poljoprivredne proizvodnje
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravna i fizika lica registrirana u skladu sa vaeim
zakonskim propisima za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.
Namjena financiranje stalnih i trajnih obrtnih sredstava.
40

Fiksna kamatna stopa je 4% na godinjem nivou.

Maksimalni rok otplate kredita je 10 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do 3 godine,
a u skladu sa specifinostima poljoprivredne djelatnosti kojom se bave pravne i fizike osobe
koji su krajnji korisnici kredita. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita,
a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.
3. KL uz dugorono financiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva FMPVi
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravna i fizika lica registrirana u skladu sa vaeim
zakonskim propisima za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.
Namjena financiranje stalnih i trajnih obrtnih sredstava.
Struktura financiranja poljoprivrednih projekata je: 25% grant sredstva Ministarstva, 25%
vlastita sredstva korisnika kredita i 50% kreditna sredstva Banke.
Minimalni iznos kredita je 12.500,00 KM, a maksimalni 400.000,00 KM.
Fiksna kamatna stopa je 4% na godinjem nivou.
Maksimalni tok otplate kredita je 10 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do 3 godine,
a u skladu sa specifinostima poljoprivredne djelatnosti kojom se bave pravne i fizike osobe
koji su krajnji korisnici kredita. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita,
a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.
4. KL za dugorono financiranje malih i srednjih poduzea uz grant sredstva FMPRO
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravna lica registrirana u skladu sa lanom 4. Zakona o
poticanju razvoja malog gospodarstva i obrtnici registrirani u skladu sa Zakonom o obrtu i
srodnim djlatnostima.
Namjena Financiranje stalnih i tekuih sredstava.

41

Struktura financiranja projekta je: 25% grant sredstva Ministarstva, 25% vlstita srdstva korisnika
i 50% kreditna sredstva Banke.
Maksimalni iznosi kredita koji se mogu odobriti iz ove kreditne linije su: 50.000,00 KM za
obrtnike, 150.000,00 KM za mikro i mala poduzea i 200.000,00 KM za srednja poduzea.
Fiksna kamatna stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate kredita je 7 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do godinu
dana. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i
naplauje pri putanju kredita u teaj.
5. KL za dugorono financiranje izvrenog izvoza
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravne osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena Financiranje izvrenog izvoza.
Fikasna kamatana stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate kredita je 18 mjeseci. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od
iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.

6. KL za poticaj zapoljavanja i samozapoljavanja iz sredstava Federalnog zavoda za

zapoljavnje
Korisnici ove KL mogu biti pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena financiranje stalnih i tekuih sredstava uz zapoljavanje novih radnika sa biroa za
zapoljavanje.
Fiksna kamatna stopa je 4% za industriju, zanatstvo i usluge, a 3% za poljoprivrednu
proizvodnju.
Maksimalni rok otplate je 7 godina, ukljuujui grace period do godinu dana za industriju,
zanatstvo i usluge, odnosno 2 godine za poljoprivrednu proizvodnju. Naknada za obradu
42

kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u
teaj.

7. KL za odravanje zaposlenosti iz sredstava Federalnog zavoda za zapoljavanje

Korisnici ove KL mogu biti pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena financiranje tekuih sredstava uz odravanje postojeeg nivoa zaposlenosti.
Minimalni iznos kredita je 15.000,00 KM, a maksimalni 500.000,00 KM i limitiran je na iznos
od 5.000,00 KM po zaposlenom
Fiksna kamatna stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate je 3 godine sa ukljuenim grace periodom do 6 mjeseci. Naknada za
obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju
kredita u teaj.
8. KL za dugorono financiranje mikrobiznisa obrta
Korisnici ove kreditne linije mogu biti fizika lica registrirana u skladu sa Zakonom o obrtu i
srodnim djelatnostima.
Namjena financiranje stalnih sredstava.
Fiksna kamatna stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalan rok otplate je 7 godina sa ukljuenim grace periodom do godine dana. Naknada za
obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju
kredita u teaj.
9. KL za dugorono financiranje ruralnog razvoja i turizma
Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravna i fizika lica.
Namjena financiranje stalnih sredstava.
43

Minimalan iznos kredita je 20.000,00 KM, a maksimalan 500.000,00 KM.

Maksimalan rok otplate je 7 godina sa ukljuenim grace periodom do godine dana. Naknada za
obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju
kredita u teaj.

10. KL za reprogramiranje potraivanja od klijenta Banke

Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravna i fizika lica.
Kamatna stopa utvruje se u visini prvobitno ugovorene kamatne stope ili trenutno vaee
kamatne stope te kreditne linije, odnosno minimalno 5% fiksno, na godinjem nivou.
Maksimalan rok je 10 godina u zavisnosti od utvrenih rokova operativnih kreditnih linija i/ili
rokova kreditnih linija iz kojih je korisnik prvobitno koristio kreditna sredstva.
Grace period se u pravilu ne odobrava, izuzev u sluajevima kod kojih se dokae da zbog
sezonskih utjecaja ili drugih objektivnih okolnosti krajnji korisnik opravdano nije u mogunosti
da kredit otplauje odmah po ugovorenom reprogramu. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je
0,5 % od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.
11. KL za direktno kratkorono kreditiranje tekuih sredstava
Korisnici kredita mogu biti pravne osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena financiranje tekuih sredstava.
Fiksna kamatna stoap je 6% na godinjem nivou.
Maksimalan rok otplate je godinu dana, sa ili bez grace perioda. Naknada za obradu kreditnog
zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.

44

12. KL za financiranje uvoza penice

Korisnici ove kreditne linije mogu biti pravne i fizike osobe registrirana i sa sjeditem na
podruju F BiH, koja ispunjava ope uvjete.
Namjena financiranje tekuih sredstava za uvoz penice.
Fiksna kamatna stopa je 5% na godinjem nivou.
Maksimalan rok otplate je do 24 mjeseca, bez grace perioda. Naknada za obradu kreditnog
zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.

b) Kreditne linije za kreditiranje krajnjih koris nika pute m komercijalnih banaka

1. KL za dugorono financiranje poljoprivredne proizvodnje
Krajnji korisnici ove kreditne linije mogu biti pravne ili fizike osobe registrirane u skladu sa
vaeim zakonskim propisima za obavljenje poljoprivredne proizvodnje.
Namjena financiranje stalnih i trajnih obrtnih sredstava.
Fiksna kamatna stopa za komercijalna banke je 2% na godinjem nivou, a za krajnjeg korisnika
4% na godinjem nivou.
Maksimalan rok otplate je 7 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do dvije godine, a u
skaldu sa specifinostima poljoprivredne djelatnosti kojom se bave pravna i fizika lica koja su
krajnji korisnici kredita. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva propisana je 0,5% od iznosa
kredita, a obraunava se i naplauje pri putanju kredita u teaj.

2. KL za poticanje zapoljavanja iz sredstava Federalnog zavoda za zapoljavanje

Krajnji korisnici ove KL su pravne i fizike osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena financiranje stalnih i tekuih sredstava uz zapoljavanje novih radnika sa biroa za
zapoljavanje.
45

Fiksna kamatna stopa za komercijalne banke za industriju, zanatstvo i usluge je 2% na godinjem

nivou, a za krajnjeg korisnika je 4% na godinjem nivou.
Fiksna kamatna stopa za komercijalne banke za poljoprivrednu proizvodnju je 1,5% na
godinjem nivou, a za krajnjeg korisnika je 3% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate je 7 godina, ukljuujui grace period do godinu dana za industriju,
zanatstvo i usluge, odnosno do 2 godine za poljoprivrednu proizvodnju.
3. KL za dugorono kreditiranje stalnih sredstava klijenata
Krajnji korisnici ove KL mogu biti pravne osobe koje se bave proizvodnjom i uslugama.
Namjena Financiranje stalnih sredstava uz mogue odobravanje dijela tekuih sredstava
vezanih za investiciju koja je predmet financiranja.
Fiksna kamatna stopa za komercijalne banke je 3% na godinjem nivou, a za krajnjeg korisnika
5% na godinjem nivou.
Maksimalni rok otplate kredita je 7 godina, ukljuujui grace period koji moe biti do godine
dana. Naknada za obradu kreditnog zahtjeva je 0,5% od iznosa kredita, a obraunava se i
naplauje pri putanju kredita u teaj.

c) Nova kreditna linija: Revolving krditne linje za Lokalni razvoj

Razvojna banka F BiH uspostavlja revolving kreditnu liniju za Lokalni razvoj putem koje e u
svoje ime, za raun Vlade F BiH, plasirati kreditna sredstva prikupljena u okviru Projekta
Lokalni razvoj, s ciljem financiranja projekata lokalnih zajednica koji doprinose poboljanju
infrastrukture i pruanju usluga i stimuliranja ekonomskog razvoja na lokalnom nivou.
Sredstva su namjenjena za financiranje slijedeih projekata:

izgradnja/rekonstrukcija vodovodne mree i tretman otpadnih voda,

izgradnja/rekonstrukcija cesta,
46

upravljanje vrstim otpadom,

poboljanje energetske efikasnosti u javnim objektima,

izgradnja/rekonstrukcija sportskih dvorana

Kreditna sredstva odobravaju se pod slijedeim uvjetima:

Minimalni iznos kred ita

50.000,00 KM

Maksimaln i iznos kredita

Grace period

1.000.000,00 KM
do 6 mjeseci

Rok otplate
Min. Vlastito uee u projektu

do 7 g odina
10%

fiksna, 4% godinje

Instrumenti osiguranja plaanja

mjenice i garancije

Kamatna stopa

Jednokratna naknada za obradu zahtjeva

0,5 % od iznosa kredita

5.2.3. Obrada kreditnog zahtjeva ocjene i analiza

Kako bi rizik kreditnih promaaja svela na najmanju moguu mjeru, Banka je duna provoditi
sveobuhvatnu i kvalitetnu ocjenu kreditnih zahtjeva, zahtjeva za izdavanje garancija i otvaranje
akreditiva i prije odobrenja sredstava traiocu kredita donositi kvalitetne i pouzdane ocjene i
zakljuke o svakom pojedinom zahtjevu.
Traioci kredita dostavljaju kreditne zahtjeve sa dokumentacijom iji je sadraj definiran
Programom i operativnim uputstvima.
U analizi kreditnog zahtjeva, posebna panja posveuje se analizi sljedeih elemenata:
1.

cilj, odnosno namjena kredita i izvori traioca kredita za otplatu kredita, pri emu bitne
faktore ini procjena likvidnosti i solventnosti traioca kredita u ranijem, tekuem i
narednom period, a naruito u vrijeme dospjevanja traenog kredita, te procjena kreiranja
novanih tokova u istom period;

2.

karakter, potnje i reputacija traioca kredita, odnosno korektnost njegovih namjera i

ponaanja u poslovnim aktivnostima prema Banci pri emu bitne fektore ine sve
dostupne informacije;

47

3.

kapital traioca kredita, pri emu bitne faktore ine: nivo kapitala u ukupnim izvorima,
kvaliteta odnosno realna vrijednost i struktura aktive, nivo i ronost obveza;

4.

adekvatnost instrumenta osiguranja naplate kredita (kolaterala), pri emu bitan faktor ini
realnost i ocjena stabilnosti njegove financijeske imovine;

5.

stanje, trend i perspektiva industrijske grane i relativna pozicija traioca kredita u toj
grani i na tritu, te izglede za opstanak traioca kredita;

6.

procjena poslovnih i upravljakih sposobnosti traioca kredita, odnosno njegovog

menadmenta.

Bonitet komercijalnih banaka, koje kandidiraju projekte svojih klijenata, analizira se i prati u
kontinuitetu. Svaki kreditni zahtjev kandidran od komercijalne banke prvo se ocjenjuje u
komercijalnoj banci, a zatim provjerava i ocjenjuje u Banci. Na ovaj nain ocjenjuje se i bonitet
komercijalne banke i bonitet klijenta i njegov projekt.
Komercijalne banke i direktni klijenti duni su dostavljati financijske i druge traene izvjetaje o
poslovanju i slue za praenje stanja korisnika za sve vrijeme koritenja i otplate kredita.. Banke
su dune traene izvjetaje dostavlajti kvartalno, a direktni korisnici kreditnih sredstava duni su
financijske izvjetaje dostavljati najmanje jednom godinje, odnosno u skladu sa Zakonom o
raunovodstvu i reviziji u F BiH.

48

5.2.4. Instumenenti za osiguranje naplate potraivanja kolate rali

Prihvatljivi instrumenti za osiguranje naplate potraivanja Banke kolaterali, utvreni su
Uredbom i Odlukom o definiranju, procjeni i tretmanu kolaterala za osiguranje naplate
potraivanja. Kolaterali mogu biti prvoklasni, kvalitetni i ostali kolaterali.
Prvokalsni kolaterali, u smislu i pod uslovima propisanim Uredbom i Odlukom o kolateralu su:

novani depozit;

vrijednosni papiri;

neopozive garancije;

plemeniti metali.

Kvalitetni kolaterali, u smislu i pod uslovima propisanim Uredbom i Odlukom o kolateralu su:

zalog nekretnine (hipoteka);

zalog pokretnih stvari;

garancije i mjenice druge banke;

mjenice i garancije izdane od nadlenih tijela Federacije BiH, kantona/upanije, grada i

opine;

osiguranje rizika nenaplate potraivanja kod osiguravajueg drutva.

Ostali kolaterali, u smislu i pod uslovima propisanim Uredbom i Odlukom o kolateralu su:

zalog potraivanja i drugih prava;

osiguranje naplate potraivanja kod osiguravajueg drutva;

osiguranje mjenicom i dr.

49

5.3. Struktura kreditnog portfelja plasiranog u 2010. godini

U period od 01.01 31.12.2010. godine Banka je odobrila 76,063 milijuna KM kroz 135
pojedinanih kreditnih plasmana, a plasirala 65,534 milijuna KM kroz 101 pojedinani kreditni
plasman iz vlastitih sredstava. 19
Tablica 7.: Plasirani krediti po kantonima/upanijama

01.01-31.12.2010.godine
Kanton/upanija

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Sarajevski
Hercegovako-neretvanski
Zeniko-dobojski
Tuzlanski
Srednjobosanski
Zapadnohercegovaki
Unsko sanski
Posavski
Kanton 10
Ukupno kantoni
RS i Distrikt Brko
Sveukupno

Iznos
plasmana u
000 KM
20.512
14.863
6.060
6.625
4.757
3.883
1.596
1.419
2.791
62.506
3.028
65.534

Udio
plasmana u
Broj
ukupnim
kreditnih plasmanima
plasmana
(%)

11
16
14
16
12
8
6
5
6
94
7
101

31,3
22,68
9,25
10,11
7,26
5,93
2,44
2,17
4,26
95,38
4,62
100

Izvor: Plan i program poslovanja RB FBiH za 2011. godinu

Tijekom naznaenog perioda Banka je odobravala i plasirala kredite vodei rauna o

djelatnostima industrijskoj oblasti, zapoljavanju ili izvozu, te sigurnosti povrata kredita.
U plasmanu kredita po pripadnosti projekata dominira proizvodnja sa 43,0 mil. KM (65,70%),
infrastruktura, ostale javne, socijalne i uslune djelatnosti i ostale djelatnosti sa 22,5 mil. KM
(34,30%).

20

Plan i program poslovanja RB FBiH za 2011.godinu,str.11.

50

U okviru sektora proizvodnje dominiraju poljoprivreda, proizvodnja hrane i pia, proizvodnja

metala i metalnih proizvoda, proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa, obrada i prerada
drveta, proizvodnja namjetaja, proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnja proizvoda
od gume i plastinih masa, proizvodnja elektrine i optike opreme. Kod ostalih djelatnosti
dominiraju infrastruktura, ostale javne, socijalne i uslune djelatnosti, ugostiteljstvo i turizam. 20
U istom period, postotak naplate po dugoronim i kratkoronim kreditima, iz redovnih aktivnosti
iznosi 98,32% (u odnosu na 98,34% za 2009. godinu), to i dalje predstavlja najvei stupanj
naplativosti kredita u BiH.
Tablica 8.: Kreditni plasmani po industriji financiranog projekta
01.01-31.12.2010.godine

Pripadnost financijskih projekata-industijska oblast

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16

Poljoprivreda, lov, umarstvo i ribarstvo

Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proivoda
Proizvodnja metala i metalnih proizvoda
Obrada i prerada drveta, proizvodnja proizvoda od drveta
Proizvodnja namjetaja, reciklaa
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda
Proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa
Proizvodnaj elektrine i optike opreme
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja strojeva i ureaja
Infrastruktura, ostale javne, socijalne i uslune djelatnosti
Ugostiteljstvo i turizam
Trgovina
Graevinarstvo
Snabdijevanje elektrinom enegijom, plinom i vodom
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
UKUPNO
Izvor: Plan i program poslovanja RB FBiH za 2011. godinu
21

Iznos
plasmana
u 000 KM
17.840
6.798
8.707
5.241
3.816
2.420
1.210
870
745
150
14.657
1.630
700
500
100
150
65.534

Broj
kreditnih
plasmana
27
17
10
13
6
4
3
2
5
1
6
2
1
2
1
1
101

Udio
plasmana u
ukupnim
plasmanima
(%)
27,22
10,37
19,29
8
5,82
3,69
1,85
1,33
1,14
0,23
22,37
2,49
1,07
0,76
0,15
0,23
100

Plan i program poslovanja RB FBiH za 2011.godinu,str.12.

51

5.4. Analiza poslovanja RB FBiH za 2011. godinu

Poslovanje Banke u period od 01.01. 31.12.2011.godine odvijalo se u skladu sa Zakonom o

Razvojnoj banci F Bi Hi rezultiralo je pokazateljima koji se navode daljeu tekstu:

1. Aktiva Banke na dan 31.12.2011. godine iznosi 278.679.898,23 KM i u odnosu na

31.12.2010. godine poveana je za 26.815.060,25 KM;
Obveze Banke na dan 31.12.2011. godine iznose 112.740.790,77 KM, to je za
25.643.473,63 KM manje u odnosu na prethodnu godinu;
Ukupan kapital Banke na dan 31.12.2011. godine iznosi 165.939.107,46 KM i u odnosu
na 31.12.2010.godine kada je iznosio 113.480.573,52 KM vei je za 52.458.533,94 KM.
2. Novana sredstva i rauni depozita na 31.12.2011. iznose 65.008.988,12 KM, to je u
odnosu na dan 31.12.2010.godine manje za 9.570.817,20 KM.
3. Saldo kredita Banke na 31.12.2011.godine iznosi 209.183.190,81 KM i vei je u odnosu
na 31.12.2010.godine za 27.666.642,86 KM.
4. Rezerve za potencijalne kreditne gubitke po kreditnom portfolio, bez kredita
klasificiranih u E kategoriju, iznose 9.929.419,80 KM i vei su u odnosu na 31.12.2010.
godine za 51.198,88 KM
5. Kvalitetni kreditni portfolio (A i B kategorija) na dan 31.12.2011.godine iznosi
206.032.928,49 KM, odnosno 98,49% od iznosa kredita Banke,
Uee kredita A i B kategorije u ukupnom kreditnom portfoliju (A,B,C,D i E) iznosi
90,64%, kredita C i D kategorije 1,39%, dok uee kredita E kategorije u ukupnom
portfoliju iznosi 7,97%.
6. Odobren je kreditno-garancijski potencijal u iznosu od 123.804.630,12 KM.

52

7. Naplaena dospjela potraivanja po kreditima i kamatama, u bilancu Banke, u

izvjetajnom period iznosila su 111.376.444,10 KM.
Postotak naplate po glavnici kredita iz balance aktive u 2011. godini iznosi 96,44%.
8. Iznos kredita, koje Banka vodi u ime i za raun Vlade Federacije BiH i Federalnog
zavoda za zapoljavanje 31.12.2011. godine iznosi 172.543.546,14 KM.
9. Iznos specijalnog kreditnog rizika (E kategorija) po osnovu glavnice kredita 31.12.2011.
godine iznosi 18.116.859,39 KM i vei je u ondnosu na prethodnu godinu za
2.833.555,84 KM.
10. Ukupni neto prihod u periodu 01.01.-31.12.2011. godine iznosi 17.463.665,90 KM i vei
je za 3.553.173,85 KM u odnosu na usporedni period prethodne godine.
11. Ostvarena dobit u izvjetajnom period iznosi 2.609.550,68 KM, i u odnosu na izvjetajni
period prole godine vei je za 121.200,82 KM.
12. Ostvarene bezgotovinske transakcije u unutranjem platnom prometu u periodu od 01.0131.12.2011. godine iznose 236.487.250,72 KM, to je za 51.601.269,85 KM vie u
odnosu na isti period prethodne poslovne godine.
13. Po osnovi pravnih radnji vazanih za naplatu potraivanja, u izvjetajnim period, po
direktnim plasmanima aktivno je 77 sudskih sporova sa ukupnom vrijdnou sporova od
21.921.425,99 KM, te 179 sudskih predmeta koje se odnose na naplatu potraivanja u
ime i za raun Vlade FBiH i Federalnog zavoda za zapoljavanje ukupne vrijednosti
14.733.858,41 KM 21 .
U cilju breg i racionalnijeg ekonomskog oporavka i razvoja FBiH, pored ve postojeeg
mehanizma isto komercijalnog bankarstva, daljnje razvijanje Razvojne banke postavlja se kao
imperativ. Razvojna banka FBiH ima zadau provoenje ekonomske politike Vlade Federacije
BiH radi gospodarskog razvoja i zapoljavanja, kroz stimulativno kreditiranje koje
22

Izvjetaj o poslovanju banke za period 01.01-31.12.2011. godine, str.4.

53

podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u naravi nie od

trinih kamatnih stopa.
Banka ostvaruje svoje ciljeve prvenstveno kreditiranjem malih, srednjih i velikih poduzea koja
doprinose razvoju gospodarstva i poveanju zaposlenosti ili bar odravanju nivoa zaposlenosti na
dosadanjem nivou.
Dosadanja iskustva korisnika kredita Banke s vrlo pozitivna emu ide u prilog i injenica da e
65% korisnika kredita RB ponovno zatraiti kredit od iste. Razlog tome su povoljni uvjeti
kreditiranja koji olakavaju izvedbu i poveavaju vjerojatnost uspjene realizacije projekta.
Brojna MSP su zainteresirana za koritenje programa Banke, meutim sredstva koja stoje Banci
na raspolaganju nisi dovoljna da bi se pokrile potrebe i time se namee potreba uveavanja
napora Vlade F BiH i drugih relevantntnih institucija da se Banka ojaa dodatnim kapitalom
kako bi mogla efikasno obavljati svoju funkciju.

54

6. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE UTJECAJA RB F BiH NA RAZVOJ

MALOG I SREDNJEG PODUZETNITVA U F BiH

6.1. Postupak istraivanja

Kako bi se postigli ciljevi rada, a u skladu s definiranom metodologijom istraivanja, za

prikupljanje primarnih podataka koriten je anketni upitnik s ponuenim odgovorima. S ciljem
procjene istinitosti postavljenih hipoteza elimo dokazati hipoteze o Razvojnoj banci kao bitnom
imbeniku potpore gospodarstvu i podrke za poveanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih
poduzea u FBiH.
Za istraivanje su se koristile statistike metode istraivanja: metoda anketiranja, metoda
brojanja, metoda ocjenjivanja i metoda evidentiranja. Anketiranje 26 korisnika kreditnih
sredstava Razvojne banke F BiH provedeno je u travnju i svibnju 2012. godine. Ukupno je
poslano 50 anketa putem Google document i ispunjavale su se putem interneta.
Anketni upitnik se sastoji od tri dijela. Prvi dio sastoji se od opih pitanja o poduzeu kao to su
naziv, sjedite, vlasnitvo, djelatnost, oblik organiziranja, broj zaposlenih, veliina kapitala,
prosjena plaa te poslovni rezultat poduzea.
Drugi dio anketnog upitnika sastoji se od pitanja o izvorima financiranja poduzea, razvijenosti
instrumenata financijske potpore, financiranju poetka poslovanja te financijskim problemima s
kojima se susreu poduzea u poslovanju.
Trei dio posveen je financiranju putem Razvojne banke FBiH. Sastoji se od pitanja kao to su
uestalost dobivanja kredita, kategoriji kreditne linije, svrsi, efektima napretka, uvjetima
kreditiranja te o izvozu.
Rezultati provedene ankete obraeni su u statistikom programu za obradu podataka SPSS.

55

6.2. Istraivake hipoteze

Glavna hipoteza postavljena je s namjerom da se istrai stav korisnika kreditnih sredstava

Razvojne banke FBiH o uspjenosti realizacije poduzetnikih projekata. Uz pomo i savjetovanje
Razvojne banke F BiH uspjeno bi se realizirali projekti koje je mogue realizirati kroz
srednjorone i dugorone kredite uz razvojne kamatne stope od osobite vanosti za F BiH.
Postavljena hipoteza glasi:

H1 : Kreditne linije Razvojne banke FBiH kao odgovor na zahtjev gospodarstva s

povoljnim uvjetima financiranja uz savjetovanje u fazi realizacije poveavaju vjerojatnost
uspjene realizacije poduzetnikih projekata.

Prvom pomonom hipotezom ispituje se da li Razvojna banka F BiH potie sistemski, odriv i
ravnomjeran gospodarski i drutveni razvoj Federacije, sukladno opim stratekim ciljevima,
posebno financijskim i opedrutvenim - u pravilu, s kamatnim stopama niim od trinih
kamatnih stopa. Postavljena pomona hipoteza glasi:
H1,1 : U uvjetima teko dostupnih i skupih izvora financiranja, pomou Razvojne banke
FBiH uspostavlja se sustav mjera dravne potpore s ciljem olakanog pristupa financiranju MSP,
sukladno opim stratekim ciljevima.
Drugom pomonom hipotezom ispituje se da li Razvojna banka FBiH radi na meunarodnoj
promociji razvojnih mogunosti Federacije te omoguava poveanje konkurentnosti i
vjerojatnosti uspjeha na meunarodnom tritu korisnicima svojih povoljnih kredita. Postavljena
pomona hipoteza glasi:
H1,2 : Razvojna banka FBiH omoguava poveanje kokurentnosti i ravnomjerno
natjecanje na meunarodnom tritu korisnicima svojih programa.

56

6.3. Rezultati i inte rpretacija rezultata istraivanja

S ciljem procjene istinitosti postavljenih hipoteza pristupilo se analizi odgovora ispitanika, pri

emu su koritene uobiajene analitike metode i postupci. Kako bi se prikazali opi podaci
provedeno je grupiranje podataka kako bi se dobila distribucija frekvencija te na taj nain
utvrdila uestalost pojavljivanja svakog pojedinog odgovora. Za glavnu hipoteza koristio se Hikvadrat test o nezavisnosti dvaju kvalitativnih obiljeja elemenata osnovnog skupa, kako bi
utvrdili postoji li ovisnost izmeu uvjeta kreditiranja i efekta realizirane kreditne linije. Prva
pomona hipoteza dokazana je metodom indukcije pomou frekvencija, dok je druga pomona
hipoteza testirana pomou Pearsonovog koeficijnta korelacije, kako bi utvrdili utjee li koritenje
kreditne linije RB na poveanje konkurentnosti i na ravnomjerno natjecanje na meunarodnom
tritu te na poveanje prihoda od izvoza. Svi vraeni odgovori zabiljeeni su i obraeni u
statistikom programu za obradu podataka SPSS.
Kako bi se dobio opi uvid u pojedina obiljeja ispitanih poduzea koji su sudjelovali u
anketnom ispitivanju prikazane su tablice 9. i 10. koje podatke prikazuje u apsolutnom i
relativnom obliku.
Tablica 9.: Opi podaci o ispitanim poduzeima

Sjedite poduzea
Unsko-sanski kanton/upanija
Posavski kanton/upanija
Tuzlanski kanton/upanija
Zeniko-dobojski kanton/upanija
Posavsko-dobrinjski kanton
Srednjobosanski kanton/upanija
Hercegovako-neretvanski kanton
Zapadno-hercegovaki kanton
Kanton Sarajevo
Herceg-bosanski kanton/upanija
Total

uestalost
2
3
1
2
1
2
3
6
3
3
26

%
7,7
11,5
3,8
7,7
3,8
7,7
11,5
23,1
11,5
11,5
100,0

5
21
26

19,2
80,8
100,0

Oblik vlasnitva
Dravno
Privatno
Total

Izvor: istaivanje autora

57

U tablici 9. prikazan je prvi dio opih podataka o ispitanim poduzeima. Vidljivo je kako je
najvei broj ispitanih poduzea bilo iz Zapadno-hercegovake upanije, njih 23,1%. Iz tablice se
moe zakljuiti da je iz svake upanije anketirano barem jedno ili vie poduzea.
U drugom dijelu tablice 9. prikazan je oblik vlasnitva ispitanih poduzea. Ukupno je ispitano
80,8 % privatnih poduzea, te 19,2% dravnih poduzea.
Tablica 10.: Opi podaci o anketiranim poduzeima

Djelatnost poduzea

uestalost
1
2
6
5
1
1
4
6

3,8
7,7
23,1
19,2
3,8
3,8
15,4
23,1

26

100,0

2
24

7,7
92,3

1 do 9 zaposlenih (mikro)
10 do 49 zaposlenih (malo)
50 do 249 zaposlenih (srednje)

11
12
3

42,3
46,2
11,5

Mikro poduzea (god. promet do 400 000 KM)

Mala poduzea (god. promet do 4 000 000 KM)
Srednja poduzea (god. promet do 40 000 000 KM)

8
13
5

30,8
50,0
19,2

Total

26

100,0

2
9
9
3
3

7,7
34,6
34,6
11,5
11,5

26

100,0

23
3

88,5
11,5

Poljoprivreda, lov i umarstvo

Ugostiteljstvo
Trgovina na veliko i malo
Preraivaka industrija
Metalna industrija
Tekstilna industrija
Graevinarstvo
Komunalne usluge
Total

Oblik organiziranja poduzea

Dioniko drutvo (d.d.)

Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)

Broj zaposlenih

Poduzea prema veliini kapitala

Prosjena plaa

do 500 KM
Od 501 do 650 KM
Od 651 do 800 KM
Od 801 do 950 KM
Od 951 do 1100 KM
Total

Pozitivan poslovni rezultat u 2011.god.

Da
Ne

Izvor: istraivanje autora

58

Drugi dio opih podataka prikazan je u tablici 10. U prvom dijelu tablice prikazana je djelatnost
poduzea. Vidljivo je da se najvie ispitanih bavi trgovinom na veliko i malo (23,1%) i
komunalnim uslugama (23,1%), zatim slijedi preraivaka industrija sa 19,2 % te graevinastvo
sa 15,4%.
Drugi dio tablice donosi oblik organiziranja poduzea, te je vidljivo da je anketirano 92,3%
drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.), te 7,7% dionikih drutva (d.d.).
Trei dio tablice prikazuje broj zaposlenih u poduzeima. Tako se vidi da je po ovom kriteriju
najvie bilo anketiranih malih poduzea (46,2%), zatim slijede mikro poduzea (42,3%) te
srednja poduzea (11,5%).
etvrti dio tablice prikazuje vrstu poduzea prema veliini kapitala. Najvie ispitanih je malih
poduzea, njih 50%, zatim 30,8% mikro poduzea, te 19,2% velikih poduzea.
Sljedei dio tablice prikazuje prosjene plae u ispitanim poduzeima. U 70% ispitanih poduzea
prosjena plaa iznosi od 501 KM do 800 KM. Za manje od 500 KM se izjasnilo 7,7% ispitanih,
a za vie od 800 KM 23% ispitanih.
Posljednji dio tablice 10. predstavlja poslovni rezultat ispitanika u 2011. godini, te je iz iste
vidljivo da je najvie ispitanika prolu godinu zavrilo s pozitivnim poslovnim rezultatom, njih
88,5%, dok s negativnim rezultatom, njih 11,5% ispitanika.

59

6.3.1. Testiranje glavne hipote ze H1

Glavna hipoteza H1 glasi: Kreditne linije Razvojne banke F BiH kao odgovor na zahtjev
gospodarstva s povoljnim uvjetima financiranja uz savjetovanje u fazi realizacije poveavaju
vjerojatnost uspjene realizacije poduzetnikih projekata.
U nastavku je prikazana tablica 11. koja prikazuje ovisnost uvjeta kreditiranja i efekta
realizirane kreditne linije RB. Navedene vrijednosti u tablici dobivene su koritenjem Hi-kvadrat
testa o neovisnosti dvaju kvalitativnih obiljeja elemenata osnovnog skupa.
Tablica 11.: Hi-kvadrat test:ovisnost uvjeta kreditiranja i efekta relizirane KL RB

Uvjeti kreditiranja

Pearson Chi-Square
(dobivena vrije dnost)

df

Iznos kredita
Rok otplate kredita
Kamatna stopa
Grace period

18,262

15,600a
17,940a
15,702a

8
8
8

Namjena kredita

16,519

8
a

Naknada obrade kredita

Rok iskoritenja
Instrumenti osiguranja povrata
Izvor: istraivanje autora

19,426

18,094a
16,254a

8
8
8

Cilj je utvrditi postoje li ovisnosti uvjeta kreditiranja i efekta realizirane kreditne linije uz
graninu signifikantnost od 5%.
U tu svrhu postavljaju se i pripadajue hipoteze:
H 0 ... ne postoji ovisnost izmeu uvjeta kreditiranja i efekta realizirane kreditne linije RB

H 1 ... postoji ovisnost izmeu uvjeta kreditiranja i efekta realizirane kreditne linije RB

60

Prema rezultatima iz tablice 11. empirijska vrijednost X2 - testa za pojedine uvjete kreditiranja
iznosi: iznos kredita (18,262a); rok otplate kredita (15,600a); kamatna stopa (17,940a); grace
period (15,702a); namjeni kredita (16,519a); naknada obrade kredita (19,426a); rok iskoritenja
(18,094a) i instrumenti osiguranja povrata (16,254a), te je u svim sluajavima dobivena vrijednost
X2 - testa vea od tabline vrijednosti X2 testa uz signifikantnost od 5% (15,51a ).
Vrijedi da je X2* > X2 tab.; to znai da se uz znaajnost od 5% ne moe prihvatitit poetna
pretpostvka da ne postoji ovisnost izmeu uvjeta kreditiranja i efekta realizirane KR RB. Dakle,
postoji statistiki znaajna ovisnost izmeu uvjeta kreditiranja i efekta realizirane KL RB kod
ispitanika uz signifikantnost testa od 5%.
Na pitanje o uestalosti traenja/dobivanja kreditnih sredstava RB FBiH odgovori su prikazani u
tablici 12.

Tablica 12: Broj zatraenih/dobivenih kredita RB FBiH

Br. puta
Jedan put

Zatraili kredit RB FBiH

uestalost
%
17
65,4

Dobili kredit RB FBiH

uestalost
%
21
80,8

Dva puta

23,1

15,4

Tri puta i vise

11,5

3,8

Total

26

100,0

26

100,0

Izvor: istaivanje autora

Iz tablice 12. moemo zakljuiti da je veina ispitanika (80,8%) kreditna sredstva RB FBiH
koristilo jednom to odgovara poticajnom modelu razvoja malog i srednjeg poduzetnitva od
strane Banke.
Jesu li kreditna sredstva RB FBiH isplaena direktno od Razvojne banke korisniku, ili putem
komercijalnih banaka, prikazano je na grafikonu 3.

61

Grafikon 3.: Nain isplate kredita RB FBiH

Izvor: istaivanje autora

Prema rezultatima istraivanja veini ispitanika (73,1%) kreditna sredstva su isplaena direktno
od Razvojne banke, dok su ostalim ispitanicima (26,9%) kreditna sredstva isplaena putem
poslovnih banaka.
Svrha za koju su koritena dobivena kreditna sredstva RB FBiH prikazana je u sljedeoj tablici.
Tablica 13: Svrha za koju su iskoritena kreditna sredstva RB
Svrha za koju su iskoritena kreditna sredstva RB
uestalost
%
Za koritenje neke povoljne
2
7,7
poslovne prilike
Za razvoj vlastitog uhodanog
posla

13

50,0

Za ulaganje u novi proizvod /

tehnologiju

11

42,3

Total

26

100,0

Izvor: istaivanje autora

Polovica anketiranih poduzetnika kreditna sredstva Razvojne banke koristila je za razvoj
vlastitog uhodanog posla (50%), dok su njih 42,3 % kreditna sredstva iskoristili za ulaganje u
novi proizvod/ tehnologiju.
62

Na pitanje zato su kreditna sredstva zatraena od RB FBiH, odgovori ispitanika su prikazani na

grafikonu 4.
Grafikon 4.: Razlozi zato su kreditna sredstva zatraena od RB FBiH

Izvor: istaivanje autora

Vie od polovine anketiranih poduzetnika, njih 57,7% kao razlog zato su kreditna sredstva
zatraili od RB FBiH naveli su povoljnije uvjete kreditiranja nego u komercjalnim bankama.
Oko 30% ispitanika zatrailo je kreditna sredstva Banke, zbog toga to Razvojna banka prati
realizaciju kredita, poslovanje poduzetnika i pomae im, dok je 7,7% ispitanih do sada imalo
pozitivna iskustva sa Razvojnom bankom.
Nakon realizirane kreditne linije RB FBiH i uloenih sredstava 34,6% ispitanih tvrdi da je
planirani opseg proizvodnje, prodaje i zapoljavanja ostvaren u prvoj godini redovnog
poslovanja nakon zavretka ulaganja. Da su u drugoj godini redovnog poslovanja ostvareni
navedeni ciljevi izjasnilo se 23,1% ispitanika, a za ostvarenje ciljeva u treoj i etvrtoj godini se
izjasnilo 15,4%. etvrtina ispitanih (26,9 %) ne moe procijeniti postignuti efekt svog
poslovanja.

Polovina korisnika kreditni sredstava Banke (53,8%) tvrdi da je kredit bio dovoljan za zavretak
planiranog ulaganja. Ostali tvrde da su financijsku konstrukciju zatvorili vlastitim sredstvima
(34,6%) i/ili koritenjem drugih izvora kreditiranja (11,5%).
63

Nakon testiranja glavne hipoteze Hi-kvadrat testom i analize gore navedenih tvrdnji moemo
potvrditi glavnu hipotezu, tj. da kreditne linije Razvojne banke F BiH kao odgovor na zahtjev
gospodarstva s povoljnim uvjetima financiranja uz savjetovanje u fazi realizacije poveavaju
vjerojatnost uspjene realizacije poduzetnikih projekata, to je putokaz Vladi FBiH da u
narednom periodu osiguraju dodatna financijska sredstva i da kroz Razvojnu banku pomognu
poduzetnicima u realizaciji ideja i projekata.

6.3.2. Dokazivanje hipoteze H1,1

Prva pomona hipoteza H1,1 glasi: U uvjetima teko dostupnih i skupih izvora
financiranja, pomou Razvojne banke uspostavlja se sustav mjera dravne potpore s ciljem
olakanog pristupa financiranju MSP, sukladno opim stratekim ciljevima.
Za dokazivanje prve pomone hipoteze analiziran je skup danih odgovora na pitanja o poloaju i
pristupu izvorima financiranja malih i srednjih poduzea, te metodom indukcije donosimo
generalni zakljuak o dostupnosti financijskih sredstava za MSP u FBiH.
Stavove ispitanika o pristupanju izvorima financiranja za MSP u FBiH donosi slijedei grafikon.
Grafikon 5.: Mogunosti pristupanja izvorima financiranja za MSP

Izvor: istaivanje autora

64

Polovina anketiranih poduzetnika, mogunosti pristupanja kreditnim linijama za mala i srednja

poduzea kod financijskih institucija ocjenilo je ni dobro ni loe. Za ocjene dobro i loe se
odluilo po 19,2% ispitanih, dok za izuzeno loe 7,7% ispitanih.

Grafikonom 6. su prikazani stavovi ispitanika o inferiornosti MSP u odnosu na velika poduzea

prilikom dobivanja kreditnih sredstava.

Grafikon 6.: Velika podzea lake dobivaju kreditna sredstva od MSP

Izvor: istaivanje autora

Stav veine ispitanika (84,6 %) je da su velika poduzea u povoljnijem poloaju prilikom
dobivanja kreditnih sredstava od malih i srednjih poduzea

65

Stavovi ispitanika o razvijenosti instrumenata financijeske potpore MSP u FBiH prikazani su

grafikonom 7.

Grafikon 7.: Razvijenost instumenata financijeske potpore MSP u FBiH

Izvor: istaivanje autora

Na pitanje o razvijenosti instrumenata financijske potpore za MSP u FBiH veina ispitanika
(73,1%) se izjasnila da FBiH nema razvijene instrumente financijske potpore.
Nain na koji su ispitnici financirali poetak poslovanja prikazan je u tablici 14.
Tablica 14.: Izvori financiranja poetka poslovanja

Vlastiti izvori
Krediti komercijalnih banka
Posuena sredstva obitelji i prijatelja
Total
Izvor: istaivanje autora

Uestalost
16
5
5
26

%
61,5
19,2
19,2
100,0

Veina anketiranih poduzetnika (61,5%) izjasnilo se da je poetak svog poslovanja financiralo

vlastitim sredstvima, dok je posuena sredstva obitelji i prijatelja koristilo 19,2% anketiranih.
Ne razvijenost instrumenata financijske potpore MSP potvruje i podatak da je kredite
komercijalnih banka koristilo 19,2%.

66

Grafikonom 8. su prikazani stavovi ispitanika o najpovoljnijem obliku financiranja poslovanja.

Grafikon 8.: Najpovoljniji oblik financiranja

Izvor: istraivanje autora

Za dravnu potporu, kao najpovoljniji izvor financiranja se izjasnilo 42,3 % anketiranih,
poduzetnika, a za vlastite izvore 38,5% poduzetnika. To je putokaz Vladi F BiH da unaprijedi
instrumente dravne potpore koji e djelovati u smijeru poticanja osnivavanja i razvoja MSP i
jaanja njihove konkurentske sposobnosti.
O razlozima ogranienosti plasmana financijskih institucija malom i srednjem poduzetnitvu,
stavovi ispitanika su prikazani u sljedeoj tablici.
Tablica 15.: Razlozi ograniensti plasmana financijskih istitucija MSP

Nefleksibilnost banaka u kreditiranju MSP

Nedovoljno razvijeni kreditni proizvodi
Nepovoljni uvjeti kreditiranja MSP
Nepovoljni uvjeti poslovanja MSP
Total
Izvor: istraivanje autora

uestalost
6
4

%
23,1
15,4

11
5

42,3
19,2

26

100,0

67

Na pitanje zato financijska sredstva koja su na raspologanju za financiranje MSP nisu u

potpunosti iskoritena od MSP, 42,3%

ispitanih je odgovorilo da su to nepovoljni uvjeti

kreditiranja MSP, 23,1% ispitanika smatra da su banke nefleksibilne u kreditiranju MSP, a za

nepovoljne uvjete poslovanja MSP se izjasnilo 19,2%.
Iz prethodnih tablica i grafikona moe se zakljuiti da sustav izvora finaciranja te razvijenost
instrumenata financijske potpore za MSP u odnosu na velika poduzea u FBiH nije dovoljno
razvijen. Zbog nepovoljnih uvjeta dobivanja i koritenja kreditnih sredstva kod komercijalnih
banaka, poduzetnici izbjegavaju koristiti taj izvor financiranja. Dolazimo do zakljuka da
Razvojna banka u uvjetima teko dostupnih i skupih izvora financiranja, uspostavlja sustav mjera
dravne potpore s ciljem olakanog pristupa financiranju MSP, sukladno opim stratekim
ciljevima.

6.3.3. Testiranje hipoteze H1,2

Druga pomona hipoteza H1,2 glasi: Razvojna banka FBiH omoguava poveanje
kokurentnosti i ravnomjerno natjecanje na meunarodnom tritu korisnicima svojih programa.
Od ukupno 26 anketiranih poduzetnika, njih 10 (38,5%) se izjasnilo da su izvoznici.
U nastavku je prikazana tablica 16. koja prikazuje meuovisnost ili povezanost koritene
kreditne linije RB s poveanjem konkurentnosti na meunarodnom tritu i prihoda od izvoza.
Navedene vrijednosti korelacije u tablici izmeu varijabli dobivene su koritenjem Pearsonovog
koeficijenta linearne korelacije.

68

Tablica 16.: Pearsonov koeficijent linearne korelacije

KL RB FBiH utjee
na poveanje
konkurentnosti na
medunarodnom tristu
KL RB FBiH utjee
na poveanje prihoda
od izvoza

Pearson Correlation
Sig. (2-tailed)

KL RB FBiH utjee na
poveanje konkurentnosti na
medunarodnom tristu
1

KL RB FBiH utjee na
povanje prihoda od
izvoza
,722*
,018

10
,722*
,018

10
1

10

10

N
Pearson Correlation
Sig. (2-tailed)
N

Izvor: istaivanje autora

Cilj je utvrditi postoji li meuovisnost ili povezanost koritene kreditne linije RB s poveanjem
konkurentnosti na meunarodnom tritu i poveanjem prihoda od izvoza uz signifikantnost od
5%.
U tu svrhu postavljaju se i pripadajue hipoteze:
H 0 ... ne postoji meuovisnost izmeu koritene kreditne linije RB s poveanjem
konkurentnosti na meunarodnom tritu i poveanjem prihoda od izvoza.

H 1 ... postoji meuovisnost izmeu koritene kreditne linije RB s poveanjem

konkurentnosti na meunarodnom tritu i poveanjem prihoda od izvoza.
Iz tablice 16. moe se vidjeti da korelacija izmeu poveanja konkurentnosti na meunarodnom
tritu i poveanja prihoda od izvoza iznosi =0,722. To znai pozitivna veza izmeu
promatranih varijabli, odnosno ako se povea konkurentnost poduzea na meunarodnom tritu,
moe se oekivati da e se poveati prihod od izvoza.
Prema rezultatima iz tablice 16. moe se uoiti da je empirijska signifikantnost koeficijenta
korelacije *=1,8%, pa se moe zakljuiti da je * < 5% i da se poetna hipoteza H0 moe
odbaciti. Dakle, koeficijent korelacije izmeu koritene kreditne linije RB s poveanjem
konkurentnosti na meunarodnom tritu i poveanjem prihoda od izvoza je statistiki znaajan
uz signifikantnost testa od 5% .
69

Dakle, prihvaamo hipotezu H1 koji se odnosi na izvoznike, tj. da postoji meuovisnost izmeu
koritene kreditne linije RB s poveanjem konkurentnosti na meunarodnom tritu i
poveanjem prihoda od izvoza, meutim potrebna su dodatna sustavna ulaganja da bi se postigao
bolji rezultat domaih poduzea na meunarodnom tritu.
Stavovi korisnika kreditnih sredstava RB FBiH o ponovnom traenju kreditnih sredstava od
Ravojne banke prikazani su grafikonom 9.

Grafikon 9.: Ponovno traenje kreditnih sredstava RB FBiH

Izvor: istraivanje autora

Veliki broj anketiranih poduzetnika (65,4%) isjasnilo se da e u budunosti ponovno zatraiti

kredit od RB FBiH,a 30,8% ispitanika nije o tome jo razmiljalo. Model poticajnog financiranja
malog i srednjeg poduzetnitva RB FBiH prihvatljiv je zbog relativne povoljnosti u odnosu na
uvjete kreditiranja koje nude komercijalne banke te zbog toga korisnici kreditnih linija Banke
mogu lake realizirati svoje projekte te konkurentnije nastupati na tritu.

70

ZAKLJUAK

Svjetsko iskustvo je pokazalo da su mala i srednja poduzea glavni generatori gospodarskog

napretka svih razvijenih zemelje. Mala i srednja poduzea okvir su za realizaciju privatnih
poduzetnikih inicijativa, koje ine osnovu gospodarske i socijalne ukljuenosti u irem smislu.
Doprinos malih i srednjih poduzea ogleda se u poveanju zaposlenosti, uinkovitosti sustava
socijalne sigurnosti, poticanju privatnog vlasnitva i poduzetnikih sposobnosti, poticanju
domae proizvodnje i izvoza i stvaranju povoljne poduzetnike klime. Ne moemo biti
zadovoljni tempom pokretanja poduzetnikih inicijativa i financijskom snagom malih poduzea.
Osim tih osnovnih slabosti sektor je optereen i kroninim deficitom obrazovnih programa za
poduzetnike, nekoordiniranou vladinih politika u stvaranju stimulirajueg okruenja za
poduzetnitvo, administrativnih preprekama u raznim fazama ivotnog vijeka poduzetnitva,
nerazvijenou financijskog trita za zadovoljavanje malih i srednjih poduzea, te regionalnim
razlikama u poduzetnikim aktivnostima.
Nae kulturne i drutvene norme nedovoljno podravaju poduzetniku kulturu. Poduzetnike se
najee pogreno doivljava kao ljude koji djeluju na granici doputenog i koji se ele brzo
obogatiti. Stoga opa poduzetnika znanja i vjetine treba ugraditi u obrazovne programe od
primarnog do tercijarnog obrazovanja.
Osnovni zadatak Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine jest provoenje ekonomske
politike Vlade Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem postizanja gospodarskog razvoja i
zapoljavanja na osnovi stimulativnog kreditiranja - u pravilu, s kamatnim stopama niim od
trinih kamatnih stopa.
Uz pomo Razvojne banke Federacije BiH realiziraju se projekti od osobite vanosti za
Federaciju Bosnu i Hercegovinu, osobito u podrujima u kojima komercijalne banke nemaju
interesa, te oni koje je mogue realizirati samo kroz srednjorone i dugorone kredite uz
razvojne kamatne stope. Razvojn banka je prepoznala znaaj MSP i od osnutka podrava kljune
projekte koji su nositelji gospodarskog napretka i svojim aktivnostima usmjeravala tijekove
domaeg gospodarastva.
71

Istraivanje koje je provedeno na 26 ispitanika, korisnika kreditnih linija RB FBiH, Hi-kvadrat

testom o neovisnosti dvaju kvalitativnih obiljeja elemenata osnovnog skupa prihvatilo je glavnu
hipotezu da povoljni uvjeti finaciranja koje nudi Razvojna banka poveavaju vjerojatnost
uspjene realizacije poduzetnikih projekata, a metodom indukcije dokazano je da u uvjetima
teko dostupnih i skupih izvora financiranja, pomou Razvojne banke uspostavlja se sustav
mjera dravne potpore s ciljem olakanog pristupa financiranju MSP, sukladno opim stratekim
ciljevima.
Pomou Pearsonov koeficijent linearne korelacije prihvaena je i druga pomona hipoteza da
Razvojna banka FBiH omoguava poveanje kokurentnosti i ravnomjerno natjecanje na
meunarodnom tritu te poveanje prihoda od izvoza korisnicima svojih programa.
Na putu realizacije ciljeva Federacije, Banka e i dalje podupirati unapreenje obrazovanja,
uvoenje novih tehnologija, inovacije, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, unapreenje
zatite okolia stvaranje, raditi na meunarodnoj promociji razvojnih mogunosti Federacije,
osiguravati izvoz roba i usluga iz Federacije od netrinih rizika i pri tome voditi rauna o
ravnomjernom, sustavnom i odrivom razvoju kantona/upanija, na nain da konstantno radi na
unaprijeenju svojih programa i aktivnosti.
Na kraju, da bi se postigli novi poslovni uspjesi potrebno je konstantno usavravanje i
unapreenje spomenutih institucionalnih mjera i prilagoenih programa potpore koji e u
konanici voditi sustavnom, odrivom i ravnomjernom gospodarskom i drutvenom razvitku.

72

LITERATURA

1.

Afuah, A.: Innovation Management Strategies, Implementation and Profits, Oxford

University Press, 2003.

2.

Batarelo A., Analiza i konstrukcija izvora financiranja investicija-bankarsko kreditiranje;

Ekonomski analitiar, svibanj 1995.

3.

Batarelo A., Ekonomska politika i poticanje izvoza; Ekonomski analitiar, kolovoz-rujan

1995.

4.

Batarelo A., Kako do veeg i uinkovitijeg izvoza?; Ekonomski analitiar, lipanj 1995.

5.

Batarelo A., Razvojna politika i planiranje poduzea u uvjetima strukturnih promjena i

obnove hrvatskog gospodarstva, Ekonomski analitiar, oujak 1995.

6.

Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Boac M.G., Galeti L., Ljubi F., Pfaifer S.,
Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005.

7.

Buble, M., Krui D., Poduzetnitvo - realnost sadanjosti i izazov budunosti, RRiF,
Zagreb, 2006 .

8.

Buble, M., Manangement malog poduzea I dio, Split, 2003.

9.

Cvijanovi, V., Marovi M. i Sruk B.: Financiranje malih i srednjih poduzea, Binoza
press, Zagreb, 2008.

10.

Domani P, Nikoli N., Monetarne financije i financiranje razvoja, Ekonomski fakultet,

Split, 1994.

11.

Federalni zavod za statistiku: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, FZS,

12.

Horvat, S.: Financijska funkcija poduzea, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2005.

13.

Izvjetaj o politikama poticanja malih i srednjih preduzea u BiH, 2010.

14.

Kutnjak G., Poslovna izvrsnost, EFZG, br.2, 2010.

15.

Kuvai, N.: "Poduzetnika biblija", Beretin, Split, 2005.

16.

Lebura, A., Krneta, M., Profil poduzetnika, Split, 2004.

17.

Nethli S., Menadment malog poduzea, 2008.

73

18.

Paali, ., Mrnjavac ., Lokalni sustavi malih poduzea, Split, 2000.

19.

Philpott T., Leppee M., Richter K., Smid S., Razumijevanje potreba malih i srednjih
poduzetnika te dijagnostiki alati za razvoj poslovanja, Zagreb, 2009.

20.

Plan i program poslovanja RB FBiH za 2011. godinu

21.

Projekt Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH, 2008., dostupan na:

http://fmrpo.gov.ba

22.

Razvojna banka, Godinje izvjee za 2011., Sarajevo

23.

Rammer, C., Czarnitzki, D., i Spielkamp, A.,: Innovation succes of non R&D performers:
Substituting tehnology by management in SME, Small Bus.Econ., 2009.

24.

Robinson, S., Stubberud,H.,: Inspiring Innovation in Norway, Proceedings of Academy of

Studies in International Business, 2010. god.

25.

Siropolis, N.C.: Menadment malog poduzea, MATE i HOK, Zagreb, 1995.

26.

Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u BiH 2009.-2011., dostupna na:

www.fbihvlada.gov.ba

27.

Tidd, J.; Bessant, J.: Managing Innovation: Integrating Technological, Market and
Organizational Change, 2009.

28.

Vidui Lj., Financijski menadment, RRIF, Zagreb, 2006.

29.

Vidui, Lj., Mala i srednja poduzea, Ekonomski fakultet Split, 2005.

30.

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, dostupno na: http://fmrpo.gov.ba

31.

Zelenika, R,: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.

32.

http://www.cpu.org.ba/

33.

http://www.razvojnabanka.com

34.

http://www.fmrpo.gov.ba/

35.

http://www.rbfbih.ba

36.

http://www.westernbalkans.info

37.

http://www.eurofound.europa.eu

38.

http://www.inovator.hr

39.

http://www.plod.ba/
74

Popis tablica:
Tablica 1.: Komparativni prikaz znaenja MSP u odabranim europskim tranzicijskim
ekonomijama i Europskoj uniju.
Tablica 2.:Promjena broja poduzea u EU u razdoblju od 2002. do 2007. Godine
Tablica 3.: Broj malih i srednjih poduzea u F BiH po sektorima u 2007.godini
Tablica 4.: Pokazatelji gospodarske aktivnosti
Tablica 5.: Usporedni pregled poreza u zemljama regije
Tablica 6.: Broj i struktura zaposlenih na dan 31.12.2011.godine
Tablica 7.: Plasirani krediti po kantonima/upanijama
Tablica 8.: Kreditni plasmani po industriji financiranog projekta
Tablica 9.: Opi podaci o anketiranim poduzeima
Tablica 10.: Opi podaci o anketiranim poduzeima
Tablica 11.: Hi-kvadrat test:ovisnost uvjeta kreditiranja i efekta relizirane KL RB
Tablica 12.: Broj zatraenih/dobivenih kredita RB FBiH
Tablica 13.: Svrha za koju su iskoritena kreditna sredstva RB
Tablica 13.: Uvjeti kreditiranja RB FBiH
Tablica 14.: Izvori financiranja poetka poslovanja
Tablica 15.: Razlozi ograniensti plasmana financijskih istitucija MSP
Tablica 16.: Pearsonov koeficijent linearne korelacije

75

Popis grafikona:

Grafikon 1.: BDP u mil. za period od 2005 2010 godine

Grafikon 2.: BDP po stanovniku, u KM za razdoblje od 2005-2010
Grafikon 3.: Nain isplate kredita RB FBiH
Grafikon 4.: Razlozi zato su kreditna sredstva zatraena od RB FBiH
Grafikon 5.: Mogunosti pristupanja izvorima financiranja za MSP
Grafikon 6.: Velika podzea lake dobivaju kreditna sredstva od MSP
Grafikon 7.. Razvijenost instumenata financijeske potpore MSP u FBiH
Grafikon 8.: Najpovoljniji oblik financiranja
Grafikon 9.: Ponovno traenje kreditnih sredstava RB FBiH

Popis shema:
Shema 1.: Prepreke za djelovanje sektora SME u Europskoj uniji i tranzicijskim zemljama
Shema 2.: Organizacijska struktura RB F BiH

76

Prilog: Anketni upitnik

Utjecaj Razvojne banke FBiH na razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH

Potovani,
U svrhu istraivanja na temu: Utjecaj Razvojne banke FBiH na razvoj malog i srednjeg
poduzetnitva u FBiH aljemo Vam anketni upitnik vezan za potrebe i pristup malih i srednjih
poduzea sredstvima financijske potpore. elimo dokazati hipoteze o Razvojnoj banci kao
bitnom imbeniku potpore gospodarstvu i podrke za poveanje konkurentnosti i izvoza malih i
srednjih poduzea u FBiH.
Anonimnost ispitanika je zajamena, a rezultati istraivanja e se koristiti u svrhu promoviranja
naina financiranja putem Razvojne banke. Molimo Vas da se odazovete pozivu za sudjelovanje
u anketi, te da sukladno Vaim saznanjima odgovorite na postavljena pitanja iz upitnika.
Upute za ispunjavanje anketnog upitnika: 3 koraka
1. KORAK: kliknuti na link za otvorenje anketnog upitnika:
https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?formkey=dDlkSGsyVEwxbldDQS01cUViTFgzS
lE6MQ
2. KORAK: Ispuniti otvoreni anketni upitnik i nakon ispunjenja
3. KORAK: Kliknuti opciju "POALJI" na kraju anketnog upitnika i time ste sudjelovali u
istraivanju.

Hvala na suradnji!

Mateo Musi

77

1. OPI PODACI O PODUZEU

1.1. Naziv poduzea: __________________________________________________________
1.2. Sjedite poduzea (grad, Kanton): ___________________________________________
1.3. Godina osnivanja poduzea: ________________________________________________
1.4. Koji je oblik vlasnitva Vaeg poduzea?
a) Dravno
b) Privatno
c) Mjeovito
d) Ostalo
1.5. Koji je nain stjecanja vlasnitva nad poduzeem:
a) osnivanje novog poduzea
b) privatizacija
c) kupovina poduzea
d) nasljeivanje
e) ostalo

1.6. Koja je preteita djelatnost poduzea?

a) Poljoprivreda, lov i umarstvo,

h) Metalna industrija

b) Ugostiteljstvo

i) Informatike tehnologije

c) Trgovina na veliko i malo,

j) Tekstilna industrija

d) Energetika

k) Graevinarstvo

e) Turizam

l) Financijsko posredovanje

f) Preraivaka industrija

m) Prijevoz, skladitenje i veze

g) Marketing
n) Ostalo (Navesti djelatnost)_____________________________________________
78

1.7. Koji je oblik organiziranja Vaeg poduzea?

a) Dioniko drutvo (d.d.)
b) Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.)
c) Komanditno drutvo
d) Obrt
e) Ostali oblici organiziranja (Navesti koji) __________________________________
1.8. Broj zaposlenih u poduzeu?
a) 1 do 9 zaposlenih (mikro trgovako drutvo)
b) 10 do 49 zaposlenih (malo trgovako drutvo)
c) 50 do 249 zaposlenih (srednje trgovako drutvo)
d) 250 i vie zaposlenih (veliko trgovako drutvo)
1.9. Vrsta poduzea pre ma veliini kapitala?
a) Mikro poduzee (godinji prihod i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi 400 000 KM)
b) Malo poduzee (godinji prihod i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi 4 000 000 KM)
c) Srednje poduzee (godinji prhod ne prelazi 40 000 000 KM i/ili god. bilanca stanja ne
prelazi 30 000 000 KM)
1.10. Prosjena plaa zaposlenih: _____________________________

1.11. Da li je Vaa tvrtka/ obrt/ organizacija prolu 2011. god. zavrila s pozitivnim
poslovnim re zultatom?
a) Da
b) Ne

79

2. IZVORI FINANCIRANJA

2.1. Kako bi ste ocijenili pristupe izvorima financiranja kod financijskih institucija za mala
i srednja poduzea?
a) Izuzetno dobro
b) Dobro
c) Ni dobro ni loe
d) Loe
e) Izuzetno loe
2.2. Smatrate li da velika poduzea lake dobivaju kreditna sredstva od malih poduzea?
a) Da
b) Ne

2.3. Smatrate li da FBiH ima razvijene instrumente finacijske potpore malim i

srednjim poduzecima?
a) Da
b) Ne
2.4. Kako ste se financirali prilikom poetka poslovanja?
a) Vlastiti izvori
b) Krediti komercijalnih banaka
c) Krediti Razvojne banke
d) Leasing
e) Posuena sredstva obitelji i prijatelja
f) Drugi izvori:____________________________

80

2.5. Najznaajniji problemi s kojima se susreete u poslovanju?

a) Nedostatak financijskih sredstava
b) Skupa financijska sredstva
c) Loa i nedovoljna zakonska regulative
d) Nepovoljno poslovno okruenje
e) Korupcija
f) Strana konkurencija
g) neki drugi: __________________________________________________

2.6. Da li ste u posljednje 2 godine imali problema s financiranjem poslovanja?

a) Nismo imali nikakve probleme u financiranju poslovanja
b) Imali smo probleme u financiranju poslovanja
c) Ne znam

2.7. Koje ste probleme imali s financiranjem poslovanja?

a) Dostupnost kredita (restriktivna kreditna bankarska politika)
b) Visoke kamatne stope
c) Problem s osiguranjem kredita
d) Problem (ne)likvidnosti
e) Nedostupnost drugih izvora financiranja
f) Neto drugo:____________________________________________________

2.8. Koje od navedenih oblika financiranja s matrate kao financijsko-trokovno

najpovoljnijima:
a) bankovni kredit
b) interno financiranje
c) leasing
d) dravna potpora
e) vlastita sredstva
f) ostalo
81

2.9. Prema Vaem miljenju, zato financijska sredstva koja su na raspolaganju za

financiranje malih i s rednjih poduzea nis u u potpunosti iskoritena, odnosno plasirana od
strane financijskih institucija ?
a) nefleskibilnost banaka u kreditiranju malih i srednjih poduzea
b) nedovoljno razvijeni kreditni proizvodi
c) mala i srednja poduzea nisu spremna na koritenje kredita
d) nepovoljni uvjeti kreditiranja malih i srednjih poduzea
e) nepovoljni uvjeti poslovanja malih i srednjih poduzea
f) ostalo:__________________________________________________

3. FINANCIRANJE KREDITNIM LINIJAMA RAZVOJNE BANKE FBiH

3.1. Koliko ste puta do sada zatraili kredit Razvojne banke F BiH?
a) jedan put
b) dva puta
c) tri puta i vie
d) ne znam, ne sjeam se
3.2.Koliko ste puta do sada dobili kredit Razvojne banke F BiH?
a) jedan put
b) dva puta
c) tri puta i vie
3.3. Kod odbijenice za kreditnim s redstvima Razvojne banke, koji je bio razlog?
a) nedoputeno prekoraenje na iro-raunu
b) nepostojanje poslovnog plana
c) neprofitabilnost poslovnog plana
d) postojei dug
e) nedostatak poslovnog iskustva
f) nedovoljan novani tok
g) ne znam

82

3.4. Kako ste dobili kredit od Razvojne banke?

a) direktno od Razvojne banke
b) indirektno (preko poslovnih banaka)

3.5. U kojoj ste kategoriji zatraili kre dit?

a) KL za dugorono kreditiranje stalnih sredstava
b) KL za dugorono kreditiranje poljoprivredne proizvodnje
c) KL za dugorono financiranje malih i srednjih poduzea
d) KL za dugorono financiranje izvoza
e) KL za poticanje zapoljavanja i samozapoljavanja
f) KL za poticanje zatita okolia
g) KL za dugorono financiranje ruralnog razvoja i turizma
h) KL za dugorono financiranje obrta
i) Ostalo:_____________________________________________

3.6. Za koju poslovnu svrhu ste iskoristili kreditna sredstva Razvojne banke?
a) za poetak poslovanja
b) za koritenje neke povoljne poslovne prilike
c) za razvoj vlastitog uhodanog posla
d) za ulaganje u novi proizvod / tehnologiju
e) neto drugo:________________________________
3.7. Ako ste realizirali kreditna sredstva Razvojne banke, jesu li Vam bila dovoljna za
ostvarivanje planiranog:

a) da, kredit je bio dovoljan za zavretak

b) ne, kredit nije bio dovoljan pa je ulaganje zavreno koritenjem vlastitih sredstava
c) ne, ulaganje zavreno koritenjem i drugih izvora kreditiranja

83

3.8. Ako ste realizirali planirano ulaganje i odobreni kredit od Razvojne banke, to ste
postigli?
a) ostvaren je planirani opseg proizvodnje, prodaje i zapoljavanja radnika u prvoj godini
redovnog poslovanja
b) ve u prvoj godini nakon realizacije kredita smanjen je opseg planirane proizvodnje,
prodaje i broja zaposlenih
c) planirani opseg proizvodnje, prodaje i zapoljavanja radnika ostvaren je u drugoj
godini redovnog poslovanja (nakon ulaganja)
d) ve tri godine nakon iskoritenog kredita ne ostvaruje se planirani opseg proizvodnje,
prodaje i zapoljavanja
e) oekuje se ostvarivanje planirane proizvodnje u etvrtoj godini
f) ne znam, ne mogu procijeniti postignuto
3.9. Jeste li znaajnije promijenili strukturu i upravljanje poduzeem, nakon realizacije
kredita Razvojne banke?

a) da, izmjenjena je proizvodnja i prodaja

b) da, izmjenjena je proizvodnja i prodaja
c) da, zaposlio sam direktora poduzea
d) ne, nisam do sada, niti planiram mijenjati nain rada i upravljanja poduzeem
e) ne, nisam nita mijenjao, ali planiram unaprijediti financije
f) neto drugo: _____________________________________

3.10. Zato ste kreditna sredstva zatratili ba od Razvojne banke?

a) jer je to banka koja u poetku kreditira poduzetnike
b) jer su povoljniji uvjeti kreditiranja nego u poslovnim bankama
c) jer Razvojna banka prati realizaciju kredita, poslovanje poduzetnka i pomae im
d) jer je ve ranije koriten kredit Razvojne banke i zbog toga je poduzee imalo poslovni
uspjeh
e) neto drugo: ________________________________________________
84

3.11. Kako ocijenjujete uvjete kreditiranja koje Vam nudi Razvojna banka?
POVOLJNO
1.

Iznos kredita

2.

Rok otplate kredita

3.

Kamatna stopa

4.

Grace period

5.

6.

Namjena kredita (kupnja,

adaptacija, nabava, ulaganje,
refinanciranje)
Naknda obrade kredita

7.

Rok koritenja kredita

8.

Instrumenti osiguranja povrata

NEPOVOLJNO

NIJE VANO

(jamici, hipoteka, dr.)

3.12. Kako ocijenjujete vrije me relizacije kredita Razvojne banke, od podnoenja zahtijeva
do isplate sredstava?
a) Izuzetno dobro
b) Dobro
c) Ni dobro ni loe
d) Loe
e) Izuzetno loe
3.13. Hoete li opet zatratiti kredit Razvojne banke?
a) da, svakako
b) ne, nikako
c) ne znam, ovisi, nismo o tome jo razmiljali

3.14. Da li ste izvoznik?

a) Da
b) Ne

85

3.15. Ukoliko ste izvoznik, utjee li koritenje kreditne linije Razvojne banke na poveanje
kokurentnosti i ravnomjerno natjecanje na me unarodnom tritu?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
3.16. Ukoliko ste izvoznik, utjee li koritenje kreditne linije Razvojne banke na poveanje
prihoda od izvoza (u odnosu na period izvoza u koje m se nisu koristila s redstva Razvojne
banke)?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam

Ime i prezime anketirane osobe ____________________________________

Tel.br._________________________________________
Vaa pozicija u tvrtki ____________________________

Hvala na suradnji!

86