Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
U N I V E R Z I T E T
B E O G R A D U
Dr IV A N P U D I
redovni profesor Univerziteta
GOTSKI JEZIK
I
ISTORIJSKA GRAMATIKA
ZAVOD ZA U D B E N IK E
I NA STA VN A SR ED STV A SRBIJE
BEOGRAD
FU TU R U M
S A D R A J
PREDGOVOR
.....................................................................................................................
VANIJA LITERATU RA
SKRAENICE
Sirana
XI
..................................................................................................... X III
.................................................................................................................
XV
.................................................................
G O T I .................................................................................................................................
V U LFILA
.....................................................................................................................
Vulfin ivot
.............................................................................................................
20
20
Arijanski izvori
Auksencije
Filostorgije
.................................................................................................
.....................................................................................................
.....................................................................................................
20
20
21
Ortodoksni i z v o r i .................................................................................................
22
Sokrat
.............................................................................................................
Sozomen
.........................................................................................................
Teodorct
.........................................................................................................
22
23
24
Latinski istoriari
.............................................................................................
25
Jordan
.............................................................................................................
Isidor iz Scviije .............................................................................................
Valafrid S t r a b o n .............................................................................................
25
25
26
Ime Vulfila
.................................................................................................................
....................................................
27
27
.................................................................................
29
.............................................................................
31
Gotska b i b l i j a .............................................................................................................
31
.....................................................................................
31
32
....................................................................................
32
32
Ambrosianus
Ambrosianus
Ambrosiamts
Ambrosianus
A.
.........................................................................................
B....................................................................................................
C ....................................................................................................
D ...................................................................................................
............................................................................
3^
33
33
33
33
VI
Sirana
Skeircins
..................................................................................................
Gotski kalendar sv e tk o v in a .......................................................................
Gotske kupoprodajne i s p r a v e ...................................................................
33
33
34
Napuljska isprava
...............................................................................
Isprava iz Arcca ...................................................................................
Salcburko-beki Alkuinov rukopis
........................................................
Runski natpisi
...........................................................................................
Rasuti ostaci gotskog jezika
...................................................................
Krimskogotski
..........................................................................................
34
34
FONOLOGIJA
..........................................................................................................
34
34
35
36
37
..............................................................................................
39
..........................................................................................................
45
V O K A L 1 Z A M ......................................................................................................
48
GOTSKO PISMO
NAGLASAK
Kratki vokali
...................................................................................................
1. levr. a > germ, a > got. a ................................................................
2. Ievr. o > germ, a > got. a
............................................................
3. Ievr. 9 > germ, a : > got. a ............................................................
4. Ievr. e > germ, e, t > got. i
........................................................
5. Ievr. m > germ, u > got. u ............................................................
6. Ievr. r
germ. i > got. i
............................................................
7. Ievr. i/i , (i, /, p > germ, um, hm, ul, ur > gor. um, ul, im, or
8. Ievr. //, rr, i?", im > germ, ul, ur, um, uti > got. ul, or, um, toi
48
Dugi v o k a l i .......................................................................................................
52
1.
2.
3.
4.
5.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
<1 >
o >
i
i >
u >
germ,
germ.
germ,
germ,
germ,
o > got. 6
6 > got. o
i > got. e
j > got. j
u > got. u
........................................ ....
............................................................
............................................................
............................................................
................................................ ....
48
49
49
49
50
50
51
51
52
52
52 i
53
53
Diftonzi
...........................................................................................................
55
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
53
54
54
54
54
55
55
55
Shematski p r e g le d .......................................................................................
57
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ie\T.
Ievr.
............................................
K O N S O N A N T IZ A M ...................................................................................................
Prajcziki konsonantizam
....................................................................................
................................................ *4.*. .
56
58
61
61
63
VII
Sirana
Grimov zakon
.....................................................................................................
Nazali
.................................................................................................................
lJkvide
.................................................................................................................
Potuvokali
.........................................................................................................
Verncrov z a k o n .....................................................................................................
Sistem korelacija ievr. kloziva u razvoju do gotskog
................................
Pregled razvoja gotskih konsonanata
.............................................................
Shematski pregled razvoja gotskogkonsonantskog sistema ..........................
Neke kombinatorne promene gotskog konsonantizma
................................
64
68
68
69
69
71
72
73
73
1. Asimilacija konsonanata
.........................................................................
a) Regresivna a s im ila c ija .........................................................................
b) Progresivna asimilacija
.....................................................................
73
74
74
2. Disimilacija konsonanata
.........................................................................
74
.................................................................................................................
75
.............................................................................................................
78
.....................................................................................................................
78
.................................................................................................................
80
M ORFOLOGIJA
DEKLINA CIJA
N O M EN
IM EN ICA
....................................
81
81
a-osnove
.................................................................................................
a) iste a-osnove
.............................................................................
b) /a-osnove
.....................................................................................
c) wa-osnove
.....................................................................................
- d e k lin a ja .....................................................................................................
a- osnove
.................................................................................................
a) iste o-osnovc
..........................................................
b) /o - o s n o v e .........................................................................................
c) >o-osnove
........................................
81
81
85
86
87
87
87
88
89
i-deklinacije
.....................................................................................................
89
-osnove
.....................................................................................................
89
91
....................................................................
94
-d ek lin a ja.....................................................................................................
a) om-, ;aM-osnove
.................................................................................
b) om-, JoM-osnovc
.................................................................................
c) em-osnove
.........................................................................................
94
94
96
97
97
Q7
*
99
1!
1103
I3
103
VIH
Strana r
ZAMENICE ......................................................................................................
U toe ................................................................. ........................... ...
Llrii zamemea *a I. tice, 2- lice i rtOetaiv
1. lie*
..................................................................................................
2. Uce
..................................................................................................
.....................................................................................................................
Una ^anafurnlna; zamemea a 3. lice ....................................................
Pmvoine zamemce .......................................................................................*
Pokazne zamemce ....................................... ....
1.
2.
3.
4.
5.
104
104
104
105
107
tos
108
m
112
112
xa m., to /., pata .....................................................................................
114
Pokazna naglaena zamemea sah m., %oh
patuh n. . . . . . .
113
Pokazna zamenica fu............................... ...................................................
Pokazna zamemea jaini m., taina /., fainata n....................................... i 116
117
silba, (ta) joma .......................................................................................
117
Odnutne amenice
....................................... ............................... .... . . . .
1. dnoana zamemea uut
soti /,, patei n......................................... ...
2. Odnoane samcnicc i. 2. i 3. lica .................................................... .
117
118
Upitne zamemce
..............................................................................................
118
1. Atoo*
......................................................................................................
2. ktoapar, knarju .......................................................................................
3. Adjekttvske upitne zamenice kaUtiks, hatclaups*, hmiauda . . . .
119
Neodreene zamenice
1.
2.
3.
4.
$.
6.
7.
8.
......................................................................................
A D JE K T IV ..........................................................................................................
Vokalska (jaka-1 dcklinarija ...............................................................................
a/J-osnove
...................................................................................................
a) Ciste a/d-osnove ........................................................... .... . . . .
b) ya/yd-osnove ................................... ... ...............................................
c) i-o&nove
d) H-oaoove
. ........................... ...................................................................
. . . . . .......................................................................
119
120
I2F
121
122
122
122
123
124
125
125
|j
'25 ;ii
127 1 |
128 * 1
129
129
Participi prezenta
....................................... ...........................................
Poredenie p n d e v a ...............................................................................................
130
ADVERBl
121
121
121
...................................................................
':
131
132
132
134
IX
Adverbi u nain
................................................
Stran
114
Adverbi za m e i i o ....................
1)5
Adverbi za vremc
IM
BROJEVI
............................
............................
1)7
Glavni brojevi
....................................................................................
1)4
Redni brojevi
................................................................................................. .
140
O ittii brojevi
....................................................................
1.
2.
3.
4.
141
141
141
142
142
143
143
144
144
K O N J U G A C IJ A .............................................................................................................
147
Jaki glagoli
.........................................................................................................
150
Prezent
.......................................................
a) A k t i v ...................................................
b) Mediopasiv
........................................................................................
150
150
1SI
Preterit
................................................................
Verbum infinitum
......................................................................
Lini n a s t a v c i ................................................
152
152
152
Prezent aktiva
...........................
a) Indikativ ........................................................................................
b) Optativ
....................................................................................................
c) Imperativ
................................................................
Mediopasiv
. . . ............................................................
a) Indikativ
b) Optativ
Preterit
........................................................
................................................. ... ........................
............................
152
152
153
154
135
155
155
155
155
15$
156
2. Glagoli sa reduplikadjom
............................................................
3. Glagoli sa ablautom ireduplikadiom
..........................................
157
157
Verbum infinitum
.............................................................................................
158
159
160
160
161
Preterit
................................................................
a) Indikativ ....................................................
b) Optativ
....................................................
163
163
163
pm em o (perfekauko-prezentski g l a g o l i ...........................
I r a d ................................................................................
II red
................................................................. ... . .
III rad
.........................................................................
IV m l .............................................................................
V red
.............................................................................
VI red .............................................................................
O tsci atematske m-konjugacije
.......................................
Pomoni glagol (das Verbum substantivum) im jesam
onfjiin ..ieleti, hteti" ....................... - ...........................
Stiana
1*6
167
16
169
no
172
172
173
173
P4
P7
177
SVEZE
PARTIKULE I UZVICI
177
ph
r
179
179
P9
P9
P9
IM
..............................................................
IR3
REGISTAR RECI
.............................................................................
G o t s k i ................................................................................................
Staroengleski ....................................................................................
Staroislandski
.................................................................................
Starosaksonski
.................................................................................
S tarofriianski....................................................................................
Starovisokonemaki ......................................................
Grki ................................................................................................
Latinski ............................................................................................
Staroindijski (anskrit)
..................................................................
Staroslovemki
.................................................................................
Litavski
............................................................................
Staroirski
.....................................................................
Jermcnski
.....................................................................
.Albanski
.........................................................
F i n s k i .............................................................
V e n e ts k i.............................................................
Hentski .....................................................................
Mesapski
..........................................
185
187
199
201
204
206
207
211
215
218
220
222
223
223
223
223
223
223
223
PREDGOVOR
Zapadnogotskom episkopu Vulfili pripada ast tvorca prvog germanskog
pisma i autora prvog germanskog knjievnog prevoda. Gotski je bio svetski
jezik Istonih Germana na teritoriji ko a se prostirala od srednje Rusije preko
Male Azije, Balkana, Italije, Francuske i panije do severne Afrike.
Najstariji spomenici drugih germanskih jezika nejedinstveni su zbog
mnogostrukosti dijalekatskih crta, nepouzdani u svim elementima svog postanka,
tako da nijedan spomenik nije dokumenat jednog istog dijalekta, jednog vre
mena, mesta i autora.
Gotski je normiran knjievni jezik. Svojim jednostavnim fonolokim
sistemom i obiljem oblika on predstavlja jedinstvenu i istu sliku optegermunskog kojim su se u IV veku mogli sporazumevati svi Germani. Kao prvo
razredni spomenik gotski nam prua idealnu polaznu taku za prouavanje
i razumevanjc sistema svih kasnijih germanskih jezika.
Ratnike grupe istonoevropskih plemena, koje se u istoriji javljaju pod
raznim imenima, a od kojih su najpoznatiji Goti, ospele su svojim migraci
jama i u predele koje su, nekoliko vekova posle njih, naselili i Juni Sloveni.
S njima su i nai preci proiveli nekoliko vekova, verovatno do poetka XI
veka. Vulfila i njegovi misionari bili su prvi vesnici i nosioci nove kulture
ne samo meu svojim najbliim Germanima, nego i drugim, svakako i junoslovenskim narodima. Pa kao to se prouavanje starije italijanske, francuske i
panske kulture ne moe zamisliti bez prouavanja onog nanosa koji su Istoni
Germani ostavili u tim zemljama, tako isto smo i mi, iako u manjoj meri,
u prouavanju razvitka nae najstarije kulture na Balkanu upueni da vodimo
rauna i o utieajima koje su mogli da izvre ovi delovi Istonih Germana
kod naih naroda za vreme zajednikog ivota i susedstva od oko pet vekova.
Mnoge pojave u junoslovenskim jezicima kso celini, posebno pitanje
leksike koja nije opteslovenska ili je pozno postala opteslovenska pod uticicajem crkvenosiovenskih spisa junoslovenskog porekla, mogue je objasniti i
u vezi sa istonogermanskom (gotskom) leksikom. Kada savremena kompara
tivna lingvistika nalazi da se germanski u najveoj meri podudara sa sloven
skim upravo u onim elementima strukture jezika po kojima se razlikuje od
svih drugih jezika, tada, osim pragermansko-praslovenskih kontakata, treba imati
u vidu na prvom mestu istonogermansko-junoslovenske kontakte koji datiraju
od poetka n. e. negde u srednjoj i junoj Rusiji i nastavljaju se na Balkanu
sve do poetka X I veka.
Ova Istorijska gramatika izraenu je kao prvi od tri del Gotskog jezika.
U II delu bie novo kritino izdanje svih gotskih tekstova, s grkim origina
lom i prevodom na srpskohrvatski jezik, dok e u III delu biti etimoloki
Remk, izraen komparativno.
Gotski jezik izraen je na prvom mcstu za potrebe naih germanistikih
studiju. Razlikuje se od dosadanjih izdanja po tome to se prvi put gotski
jezik daje u organski povezanoj celini: istorijska gramatika, kritino izdanje
svih tekstova i celokupun renik. Do sada su autori davali samo pojedine delove ili kombinacije gramatike s izborom tekstova i glosarom. Meutim, za
potpunu izradu istorijskc gramatike i istorije gotskog jezika kao celine, koji je
odreen samo tekstovima uvek je bio neadekvatan i nedovoljan makakav
izbor tekstova i odgovarajui glosar.
istorijska gramatika izraena je tako da moe da slui i kao uvod u ger
mansku lingvistiku i istoriju nemakog jezika. U stvari, to je i cilj studiranja
gotskog jezika.
*
U Remku su pod gotskim odrednicima navedene sve rei grkog origi
nala koje te odrednice prevode, sa prevodom na nemaki i srpskohrvatski jezik.
Sintaksa gotskog jezika je specifina, poto se radi o prevodnom jeziku
svetih kniiga. Ona je, stoga, jednim delom odraz vee ili manje zavisnosti od
originala i njegovog podraavanja. S druge strane, gotska sintaksa je optegermanska. U Istorijskoj gramatici i u Reniku ukazano je na te specifinosti u
vezi sa sintaksom grkog originala, s latinskim uticajem i optegermanskim
nasledstvom.
Od obimne i veoma znaajne literature, kojoj dugujem veliku zahvalnost
za mnoga saznanja i tamo gde to nisam posebno citirao, navedena su samo
vanija del, italac e se preko tih del lako upoznati i sa ostalom literaturom.
Beograd, I. juna 1970. godine
I. PUDI
VANIJA LITERATURA
F. L. Stamms Ulf Has oder die uns erhaltenen Denkmler der gotischen Sprache-von
M. Heyne und Fr. Wrede. 10. AufJ. Paderborn 1903.
F. Kluge, Die Elemente des Gotischen. 3. Aufl. Strassbutg 1911.
W. Streitberg, Gotisches Elementarbuch. C. Winter- 56 Aufl. Heidelberg 1920.
S. Feist, Einfhrung in das Gotische, LeipzigBerlin 1922.
M. H. Jellinek, Geschichte der gotischen Sprache. BerlinLeipzig 1926.
W. BrauneK. Heim, Gotische Grammatik. 17. Aufl. Halle 1966.
E. Kieckers, Handbuch der vergleichenden gotischen Grammatik. Mnchen 1928.
H. Jantzen, Gotische Sprachdenhnler. Gschen 79. Cerlin 1929.
H. Krhe, Historische Laut-und Formenehre des Gotischen. C. Winter. Heidelberg 1948.
F. Mossi, Manuel de la langue gotique. Paris 1956.
W. Krause, Handbuch des Gotischen. 2. Aufl. Mnchen 1963.
H. Hempel, Gotisches Elementarbuch. Gschen 79/79a. Berlin 1966.
E. Stutz, Gotische Literaturdenkmler. Merzler. Stuttgart 1966.
R. Locwc, Germanische Sprachtoissenschaft. Gschen 2 3 8 .'Berlin 1933.
H. Hirt, Handbuch des Urgermanischen IIII. C. Winter. Heidelberg 19311934.
E. Prokosch, A Comparative Germanic Grammar. Philadelphia 1939.
W. Streitberg, Urgermanische Grammatik. C. Winter. Heidelberg 1943.
B. M. PKupMyHCKitj, Beedenuje e cpaenunte.vio-ucuiopmecKoe usynenue lepstaucKitx jasuHoe. MoCKBa 1964.
H. Hrahe, Germanische Sprachtoissenschaft III. Gschen 238, 780. Berlin 1961, 1965.
M. M. TyxMaH B. 2KHpyHcKHjB. A. ManaeaB. H. JapueBa.Cpasxuie.iiiaj t p O M MaitiuKa lepMoncKUx jaswcoe IV. Mocnna 1962T1967).
4
SKRAENICE
alb.
at.
av.
or.
engi.
fin.
frig.
germ.
got.
V ibet.
hom.
ilk.
ievr.
jerm.
ion.
kimr.
komv.
krit.
iat.
let.
lit.
mesap.
nem.
osk.
pragerm.
srvnem.
srphrv (ah.)
stengl.
stfri2.
stind.
stir.
stisi.
stlat.
stnord.
stprus.
stsaks.
sts).
stvnem.
toh.
albanski
atiki
avestiski
dorski
engleski
Finski
frigijski
germanski
gorski
grki
hetitski
homerski
ilirski
indoevropski
jermenski
jonski
kimrijski
kornvelki
kritski
latinski
letonski
litavski
mesapski
nemaki
oskiski
pragermanski
srednjovisokonemaki
srpskohrvatski
staroengleski
starofrianski
staroindijski (sanskrit)
staroirski
staroislandski
starolatinski
starordijski
staropruski
starosaksonskt
staroslovenski
s t a rovi sokonemaki
toharski
umbr.
venet.
vulglat.
umbrijski
venetski
vulgarnolatinski
abl.
ak.
dat.
gen.
instr.
lok.
nom.
vok.
ablativ
akuzativ
dativ
genitiv
instrumental
lokativ
nominativ
vokativ
f.
m.
n.
sing.
pi.
singular
plural
adv.
prep.
adverb
prepozicija
imperf.
ind.
inf.
opt.
part.
perf.
prct.-prez.
pret.
prcz.
verb.
adj.
komp.
pozitiv
superl.
imperfekat
indikativ
infinitiv
optativ
particip
perfekat
preterito-prezentski
preterit
prezent
verbalni
adjektiv
komparativ
pozitiv
superlativ
n. e.
st. c.
nova era
stara era
GOTI I NJIHOVI
JEZIKI SPOMENICI
GOTI
Stariji istoriari i germanisti smatrali su da se G oti prvi put pominju
kod Plinija (N at. hist. 37,35) koji je uzeo podatak od Piteia iz Alarselja
{Pytheas, iveo oko 35. godine n. e ., putovao na sever radi uspostavljanja di
rektne trgovake veze sa severnim zemljama). Piinije, prema Piteju, pominje
germanske Gutones koji su udaljeni jedan dan putovanja, na jednom ostrvu
gde more izbacuje ilibar. U zim a se kao verovatno da je to zapadna obala
Jitlanda. Ovaj podatak, m eutim , nije siguran, jer je nesigurno itanje tog
imena; m nogi ga itaju Guionibus. Po miljenju E. varca (Ernst Schwarz),
kontekst u kom e se ovo ime pom inje zahteva itanje Teutones1. Piinije na
drugom mestu (N at. nist. 4, 28) zna sa Gutones u severoistonoj Nemakoj.
Prema T acitu (G erm . c. 44) G oti ive u njegovo vreme (98. god. n. e.) iza
Rugija, tj. istono od R ugiia i Lemovija. Ptolem ej (Karta naroda Sarmacijc III,
5,20)2 zna za ToStcu u Skandinaviji i P&wv&c; na desnoj strani ua Visle.
Strabon (Geogr. 7,3) kae da su G oti pripadali savezu sa Marbodom. T acit,
dalje, kae (Anal. 2,62,63) da je markomanski vladar Katvalda (Catualda),
pre nego to ga je proterao Marbod, naao utoite i pomo kod Gota.3
Za pitanje najstarijih migracija Gota m oe se, u izvesnoj meri, koristiti i
gotska narodna tradicija, koja je preko spisa romaniziranog Gota Kasiodora
ouvana u delim a istoriara Jordana. Jordan (G et. 4) pripoveda kako su G oti
za vladanja kralja Beriga (Berig-Berich) iz Skandinavije preli na kopno, na
mestu koje se od tada zove Gothiscandza, na tri lae; na treoj su
bili G epidi. S tog mesta na kopnu G oti su proterali Ulmerunge i Vandale.
Ovo narodno predanje podsealo je, verovatno, na to da je migracija G ota bila
u nekoliko talasa i da su G epidi ve tada bili izdvojeni kao poseban savez
plemena, koji se razlikovao od Gota. Poto se, prema istoj tradiciji, seoba
Gota sa ua V isle na jug vri krajem II veka n. e., kad je vladao Gadarik
(Gadarig), kao peti naslednik Beriga, to se iskrcavanje Gota na ue Visle
stavlja u vreme poetka n. e.
Pojava novog naroda na uu Visle poetkom n. e. moe se arheoloki
potvrditi, jer se ostaci nove materijalne kulture u to vrem e mogu porediti
kao nov supstrat sa ostacima kulture baltijskog (pruskog) sloja. T ee je, me- *
1 Ernst Schwarz, Goten, Nordgermanen, Angehachsen, str. 13.
* E. Schwarz, n. d., str. 14; B. >KnpMyHCKH, Beedenue e cpaeHuiTte.tno-uciopuvccKoc
usyneuue eepMancnux ja3ta<oe, crp. 105 ii cji.
* Ludwig Schm idt, Geschichte der deutschen Stmme bis zum Ausgang der Vlkenaandt rung. I Die Ostgermanen, str. 52; E. Schwarz, n. d., str. 14; W. Streuberg, Gotisches Eiementarbuch, Heidelberg 1920, str. 6.
4
utim, ove nalaze materijalne kulture odvojiti od ostataka materijalne kulture
drugih Germana, koji su pre Gota tu iveli (Burguni, Rugiii)J. Ova predgot^
ska kultura u osnovi je Brandgrubenkultur*. Pojavi Gota u ovim predelima
pripisuju se, po optem miljenju arheologa, sledee promene: grobovi sa
skeletima, odsustvo oruja u grobovima, pojava nakita od bronze mesto od
eljeza, bogatiji enski grobovi od mukih. Prema najnovijim istraivanjima,
izgleda da su G oti ovamo doli iz Vestergetlanda (Vastergothnd) ili iz Skan
dinavije.*
Prema podacima istoriara, Goti su, dok su bili na uu Visle, imali
samo jednu civiias: savez plemena na ekonomsko-pravnim odnosim a vojne dem okratije,u kome su uestvovali svi odrasli mukarci ujedinjeni po grupama rodova.
Migracija Gota sa ove teritorije na jug trajala je dugo i u talasima. N jihovo
pomeranje izazvalo ie pomeranje i drugih naroda, naroito pomeranje ostalih
Germana. Seobe Germana dole su naroito do izraaja u poznatom markomanskom ratu za vladanja cara Marka Aurelija. Za izuavanje germ ansko-slovenskih jezikih odnosa, naroito onih najstarijih germansko-baltijskoslovenskih odnosa, vaan je Taeitov podatak (Germ. c. 45), po kome su G oti u ovim
podrujima bili susedi, u izvesnom smislu ak i gospodari Esta (Aesrt) , koji
opet, prema miljenju starih istoriara i arheologa-lingvista, pripadaju grupi
baltijskih naroda i koji su bili preci baltijskih Prusa.
Prema pomenutoj gotskoj narodnoj tradiciji kod Jordana, G oti su na
putu ka jugu stigli preko jednog movarnog predela u plodno podruje Oiutrt,
posle prelaza jedne reke. Prilikom prelaza te reke poruio se m ost, zbog ega
je polovina Gota morala da ostane s ove strane. D eo Gota koji je preao
reku upao je u podruie Spala. Prema Jordanu (G et. 39), ovaj deo Gota
uvrstio se na obalama Azovskog mora (Alacons). Pom enuto m ovarno pod
ruje smatra se da je. prema gotskim runama na koplju koje je naeno u
Kovelu, podruje Rokitno. Ime Oiutn tumai se kao got. crne i znailo bi
,,Ruska stepa . Reka koju su G oti, prema ovim podacim a, preli, bila bi
Dnjcpar. Prema Pliniju (Nat. hist. 6,22) sedite Spala bilo je izmeu Dnjepra
i Dona. Smatra se, iako veoma nesigurno, da su Spali srodni sa Hunim a.
Kada je jedan deo Gota, poto je migracija bila u talasima, stigao na
Azovsko more (Maconsj, tu su ve bili delovi Bastarna, Sarmata, Slavena i,
preko Dona, delovi Alana. Tragovi koji ukazuju na prisustvo jednog ratnikog
naroda u blizini granica Dakije i Donje M ezije javljaju se ve godine 180,
kada su Daani bili proterani sa svojih sedita i naseljeni na rimskoj teritoriji
(D iox, 72, 3).*7 Ove Daane su m ogli, direktno ili indirektno, potisnuti G oti,
koji su se sa ua Visle sputali na jug. Sa pojavom G ota na Crnom moru
u vezi je put dvojice Gota u Indiju, o emu svedoe dva votivna natpisa u
budistikom hramu kod Junaru (J u n n a r u okrugu Povna. N atpisi se datiraju
u II veku."
. i.*
DJ C germanischen Stmme und die Kultur zwischen Oder und Pa^aree zur
rmischen Katserzeu I. II; ostalu lit. v. E. Schwarz, n. d., sir. 16, nap. 5, 6.
L. Schmidt, /. d., str. 196.
Eric C. G. G raf Oxenstierna, Die Urheimat der Goten, str. 147 i sl.
Instituts f r sterreichische Geschichtsforschung lirg.-Ild IV,
str. ,7, L. Schmidt, Mn.talungendes
d., str. 200; Daani su tada bili naseljeni u Galiciji
ZfdA 60, 1923, str. 72 i si.; v. L . Schmidt. . d., str. 201; v. ovde
nap. t '26V
goti.n
Smenjivanje vladara i u vezi s tim neredi na rimskoj teritoriji izmeu
236. i 240. godine dali su povoda G otim a i drugim istonim Germanima,
koji su svi vrebali priliku da provale preko Dunava na rimsku teritoriju gde su
oekivah laki ivot, da preuzm u jae upade. Zapovednik M ezije general
Tulije M en ofil nije u ovoj situaciji imao dovoljno snaga da odbija ove este
provale. G odine 238. obavezao se da e G otim a plaati tribut, posle ega su
se G oti povukli s one strane D un ava.13 Kada im je obustavljeno plaanje
tributa (Jord. G et. 89), a imperiji usled ponovnih borbi za carsku vlast pre
tio novi graanski rat, G oti su godine 248, zajedno sa Karpima, Tajfalima,
Vandalima (A sdingim a) i Peukinim a, pod voama Argetom (Argaith) i Gunterihom (Guntherich) provalili preko Dunava u D onju M eziju i opkolili grad
Marcianopolis, ali nisu uspeli da ga zauzm u.14* Za cara K . M . D ecija Trajana
Goti su ponovo pod vodstvom K niva (Kmtoa) provalili u M eziju; kod Novae
(Staklen kod Svitove?) gotska vojska se podelila: jedan deo ostane da opseda
grad a drugi krene prema Phiiippopolis-u (Plovdiv). Sm car je preduzeo odbranu (leto god. 250).16 Sa glavninom svoje vojske krenuo je prema Gotima
koji su opsedali Nicopolts (N ikopol) i potukao ih. Ostaci gotske vojske koji su
izbegli unitenje povukli su se i sjedinili sa onom vojskom koja je opsedala
Plovdiv. K od Bcroia Traiana (Stara Gora, Eski Sagra)16 na prepad su unitili
ulogorenu rimsku vojsku i zauzeli Plovdiv, verovatno, zahvaljujui vie izdaji
zapovednika grada koji je eleo da se uz pom o neprijatelja dom ogne prestola,
nego svQjoj vojnikoj m oi.17 G oti se sa bogatim plenom i velikim brojem
zarobljenika vrate u svoja ranija sedita. Prilikom ovog povlaenja presreo ih
Jordan, Get. 90 i si., v. Schm idt, n. d., str. 201.
10 F . W rede, Cber die Sprache der Ostgoten in Italien> str. 47 i si; L. Schm idt, . d.,
str. 202. D a je Ostrogotha bio istorijska linost, a ne, moda, mitski plemenski heroj, dokaz
je to to ga spominje i anglosaksonski skop lVidsidh (VI vek), kao Eastgota, a i istoriar
Ablabije poetkom V veka, koji je koristio dobre izvore (Dexippus-a, koga i Jordan navodi), Get.
82: pars eorum, qui orieniali plaga lendebat-, eisque pracerat Ostrogotha ... dicti sunt Ostragothae;
v. W . Streitberg, n. d ., str. 6 i si; L . Schm idt n. d., str. 202.
u L. Schm idt, n. d., str. 202.
11 O imenima Ostrogothi-Visi(Wcse)gothi> v. W . Streitberg, m . d ., str 7: W , Krause,
Handbuch des Gothischen i dr.
18 Petrus Patricius, Ioropiai (umro oko 575), v. L. Schm idt, n. d .,s tr . 204.
14 Dexippus, Fragtn 25 (Jacoby). Po m iljenju L . Schm idta, n. d ., str. 206 i Witig-a.
PW XV, 1265, podatak Jordan, Get. 92-da se opsednuti grad otkupio novcemnije verodostojan, ve otporom i zbog toga to je neprijatelj bio nevet u takvom opsedanju.
18 L. Schm idt, n. d., str. 207.
18 O poloaju ovog grada v. K. Jiriek, Monatsberichte der Berliner Akaderme, 1881,
str. 435 i si.; v. L. Schm idt, n. d ., str. 208, nap. 1.
17 Jordan, Get. 103; Vici. Caes. 29, 2; v. L . Schm idt, n. d .,s tr . 208.
1C meutim. * tr sa svojom vojskom u movarama istono od Silisrnje (SthsmuJ, kod m esu Abrintts (?). U okraju zaglavio je sam car D ecije. N ovi
car Trebomum Cvat sklopio ie tada s (otima mir, ostavio im plen i osim
toga se obavezao na plaanje godinjeg tribuna.'* Posle dve godine, kad im
je obustavljeno davanie tributa, Goti su ponovo provalili preko granice, oplja
kali sve Sto hu stigli, ali su ponovo bili odbijeni i vraeni na levu stranu
Dunava
/ a vladanja cara Valcrijana i njegovog sina Galijena (2 5 3 268) Gori
su stalno provaljivali na ovu stranu, kopnom i morem, i vaili su kao najo
pasniji neprijatelji imperije.1* Uzroke ovih intenzivnih provala G ota, osim u
unutranjem rasulu imperije, treba, zaelo, traiti i u pojavi novih Jelova
Germana: Hcrulu, Borana1", Urugunda21 na obalama Crnog mora. Poto su bili
pritenieni i dolaskom novih naroda u njihove teritorije, Burgundi ili Heruli
zajedno sa Gotima, delovi Germana poznati kasnije pod im enom Krimski
Goti", razruili su grad Tanaisu , spustili se i zauzeli juni K rim .23 Drugi
delovi Gota provale preko Dunava u Trakiju i prodru do Soluna god. 254.
Poto im nije polo za rukom da zauzmu Solun, vrate se kui s bogatim
plenum. Sline upade Goti su godinama ponavljali. D efin itivn o su zauzeli
Duki ju godine 257.
Prvi prodor morskim putem pokuali su Borani iz svojiih sedita oko
Azovskog moru god. 256.2 Koliko je rimska vlast bila slaba, pokazuje inje
nica da su Borani, sigurni u svoj uspeh i slabost odbrane, im su se kod
Pitija ( Pityius) iskrcali, vratili sve brodove natrag. Ipak su se u raunu bili
prevarili, jer ih je zapovenik grada odbio, naneo im velike gubitke, tako da
su, sastavivi na brzinu nove brodove, jedva uspeli da se vrate. Sledee go
dine ponovili su isti pohod, sada u zajednici sa G otim a i Germanima sa
Krima. Prvo su pokuali da opljakaju svetite Rhea Kybele koje se nalazilo
kod reke Rion (Phasis). Kad im to nije polo za rukom, uputili su se ponovo
do Pitija i zauzeli ga. Sa velikim brojem zarobljenika i otetim laama poli
prema Trapczuntu, gradu koji je bio utvren dvostrukim zidom i imao jaku
posadu. Pomou velikih stabala drvea ubacili su se u grad, oplenili ga, raz
ruili veliki broj kua i vratili se u svoja sedita. Ovaj uspeh podstakao je I
Gote sa kopna, te i oni god. 258. krenu iz Tira (Tyres) brodovim a i kopnom
du obale. Pokore gradove T om i (Totnis) Anhial (Anchialos)i u zalivu Filea
tPhilea) oduzmu ribarske amce i na njima se prebace preko Bosfora, osvoje
Halkeon, Nikomediju i Prusu, veinu mesta popale i istim putem kopnom i*
" Zmitn, I 24; Jordan, Get. 106; Zonara X II 21; v. L. Schmidt, u. d., str 208.
** L. Schmidt, n. d., str. 209.
** Inae nepoznat narod, verovatno negermanskog porekla, sa seditem na istonoj
>tram Azovskog mora; v. L. Schmidt, n. d., str. 210; R. Loewe, Z fd A 51 (1909), str. 256.
Prc nuBjcnm L. Schmidt-a, n. d str. 131, nisu hunsko pleme, kako je mislio
Moravcsik, C ng. Jahrbcher 10, 1930, str. 53, i drugi, nego deo Istonih Burgunda koje su
proterah Gepidi, te su kasnite nali utoita na uu Dona.
" tb c r t' R t ' Sdrussland, str. 257; v. L. Schmidt, n. d., str. 210, nap. 6.
Knin 50 ^ S^w arz. n. d., i drugi. O Krimskim Gotima v. D. G erhardt, Die Goten in der
A. K, Rappaport, Die Einflle der Goten in das rmische Reich, str. 51.
f '- Schmidt, n. d., str. 213, nap. 1. skree panju na poslanicu G rgura udotvorca,
'Udclovali^i Bu'rguixh,C
^ ^OSU prcma Zosimu, I 31, 1 verovatno su u ovom pohodu
morem vrate se u svoja sedita.*6 Slian pohod ponove G oti i gi>d. 262. pod
vodjama Kespa (Respa), Veduka (Veucus) i Tarvara (Tharvarui). Poruili su
llion, lifes sa poznatim hramom Artemide, ponovo Halkedon i istim se putom
vrate kui.*7 Verovatno su isti G oti preduzeli god. 264. novu ekspediciju o
M Aziju, provalili u Kapadokiju i preko Bitinije i Galatije vratili se kui
lz ovog pohoda meu zarobljenicima doveli su i izvestan broj klera koji jc
meu njima irio hrianstvo. M edu ovim a su se nalazili, misli se, i V ulfilini
preci (verovatno majini roditelji).
Posle velikih priprema, godine 268, veliki broj Gota, Hcrula, Pcukina i
Gepida krenu ponovo na rimsku teritoriju.*H Istoriari misle da se ovaj put
nije radilo o pljakakom pohodu, ve o nameri Germana da se stalno nasele
na rimskoj teritoriji.2*' N isu imali jednog zajednikog voe; vodili su ih ple
menski glavari. Jedan deo je krenuo prema Solunu, a drugi ka obalama T esalije, Grke, Krita, Kipra i M . Azije. D a bi ovu provalu spreio, sam car
Kiaudije je pourio s jakom vojskom iz Italije prema Simitum-u (Srcmska
M itrovica), Viminacium-u (?), Naissus-u (N i) i Solunu. Germani napuste opsedanje Soluna i povuku se prema severu u nameri da se spoje sa drugom
svojom grupom. Kiaudije ih potue kod N ia, ali je ipak veliki deo njih uspeo
da izbegne unitenje i uputio se prema Makedoniji gde ih je razbila rimska
konjica. Posle ovog poraza povukli su se u planine. T u su davali otpor sve
do godine 270. kada su se, prisiljeni glau, povukli u svoja stara godita.*'
Ovaj poraz za G ote bio je toliki da se gotovo jedan ceo vek posle toga nisu
usuivali da provaljuju preko Dunava u tako velikim masama. Manjih upada
bilo je i dalje. Tako su, na primer, god. 271, delovi Zapadnih Gota pod
voom Kanabodom (Kannabaues) provalili u Iliriju i Traktju, odakle ih je
car Aurelije odbio i proterao natrag preko Dunava. U velikom trijumfu god.
2~4. u povorci je bio veliki broj zarobljenih Gota, meu njima i ene; h'la
su i kola koja su vukli jeleni.31
Kad je rimska granica, naroito za vladanja cara Proba, bila bulje uvr
ena, nastala su medu G otim a i drugim Germanima meusobna tervenja i
potiskivanja, ratovanja, otimanja teritorija. M eutim , ve godine 297, nastav
ljaju se upadi G ota, jer carevi Konstancije, Dioklecijan i Maksimijan dobijaju
titulu goiicus maximus. Iste godine posvedoeni su G oti u vojsci u ratu proii\
Persijanaca, poto su po sklopljenim ugovorima posle veih poraza, oni G o t1
koji su ostali u granicama rimske imperije, bili obavezni da daju izvestan
broj vojsHe82. Poetkom IV veka Germani su bili ve stalno naseljeni u Maloj*
* L. Schm idt, n. <J., str. 214, 215, prema glavnom izvoru Zosim, I 34, 35, koji :c,
opet. crpco iz Dcxippus-a.
* Vita Galiieni 6, 2., 7, 3; Jordan, Get. 107 i si.; Sinke), 716. 16 i si; v. L . Schmidt,
i. d., str. 214, nap. 5.
11 L. Schm idt, n. d., str. 217, gde su navedeni izvori.
* Naprotiv, L. Schmidt, n. d str. 217/18, misli da se i dalje radi samo o pljakakim
pohodima, jer ovi Germani nisu jo bili sazreli za stalan, miran nain ivota.
L. Schm idt, u. d., str. 219/20.
Vita Aureiii, 33, 34. Rimski vladari sluili su se esto kolima koja su vukli jeleni,
v. L. Schmidt, n. d.> str. 221, nap. 6; Keller, Tiere des klassischen Altertums, 1887, str. 90.
Prema J. G rim m , Rcchtsalurtmer I , 365, kola na kojima su Germani vozili likove svojih
boanstava, kao i kola na kojima su se vozili merovinki kraljevi kao nosioci vrhovne sveitenike vlasti, vukli su volovi.
51 Jordan, Get. 110; K. Patsch, u Wiener Akad. Sitzungsberichte 208, 2, 1928 str. 7 i si.
Trakiju.8" I sledee godine 365, kad je Valent poao u Siriju, tin ti su poku
ali da iskoriste njegovo odsustvo i ponovo provale preko Dunava, sada u
velikom broju i dobro organizovani.80 Kakvo je tada bilo stanje u rimskoj
vojsci vidi se po tom e to je veliki deo vojske koju je Valent poslao da za
titi granicu od provale Gota preao na stranu pretendenta Prokopija. I Goti
su obeali da e Prokopija pomagati i stupili su s njim u savez. Slian savez
sklopili su i sa pretendentom M arcelom, godine 366. Oba ova saveza su, m e
utim , platili skupo, jer ih je Valent razbio, Gote proterao i u zimu 366/67.
spremao se da ih definitivno smiri. G oti su se tada pod vodom Atanarihom,
ne dajui nikakva otpora, povukli u Transilvaniju. Valent je god. 369. preao
Dunav kod Noviodunutn-a (?) i prodro duboko na podruje Tcrvingu. Goti
vZapadni) su izbegavali otvorenu borbu, uvlaili sve dublje rimsku vojsku u
movare, tako da se Valent povukao na zimovanje u Marcianopolis (?). Poto
nisu mogli dugo da izdre zbog nestaice u hrani, G oti su sami dali inicija
tivu za sklapanje mira. U slovi za mir nisu bili bogzna kako asni za Kim,
jer su G oti prestali da budu federati i postali ravnopravna manjina.*40 Koliko
je u ovo vreme rimska imperija bila oslabliena, pokazuje injenica da je po
ovom ugovoru linija Dunava s obe strane bila priznata kao granica koju je, u
cilju trgovine, bilo dozvoljeno prelaziti na dva m esta.41 M ir su sveano za
kljuili Velent i Atanarih u septembru 369. godine, i to na jednoj lai na
Dunavu, poto nijedna strana nije priznavala da je poraena. Za vreme za
kljuivanja mira obe vojske logorovale su na obalama D unava, jedna prema
drugoj.42 Posle potpisivanja mira Valent se vratio u Marcianopolis i odatle u
Carigrad.
N ekoliko sleeih godina, skoro do provale Huna, Zapadni G oti su bili
zauzeti unutranjim razdorima, koji su dobrim delom bili posledica intenziv
nijeg irenja hrianstva medu njima i drugim Germanima u ovim predelima.
Smatra se da su od Germana najranije prim ili hrianstvo Krimski G oti.
Meu prisutnima na koncilu u N ikeji god. 325. pom inje se i T eo fil kao
episkop provincije Gothia. G otim a koji su iveli u oblastim a oko Dunava
hrianstvo je dolo preko m aloazijskih hriana koje su G oti kao zaroblje
nike dovodili. N a osnovu potvrda savrem enih istoriara smatra se da i Vulfia
po majinoj strani vodi poreklo od jedne porodice koja je dovedena sa gra
nice Kapadokije-Galatije, iz Sadagolthina kod Parnas-a.43 T o , izm eu ostalog,
pokazuje i injenica to su i posle postojale stalne i vrste veze izmeu Gota
i crkve u M . A ziji. V ulfilin naslednik Selcna (Selcnas) bio je s majine strane
Frigijac.44 Za vladanja Vinguriha (\Vingurih) dvadeset est gotskih muenika
nose delom gotska, delom frigijska, a delom kapadokijska i sirijska imena.
88 Aniijan 26, 4, 5; Tem istije 162, 27, i sl.j v. L. Schm idt, ti. d .y str. 230
** T o se vidi iz Amijana 26, 6, I I : G othonm gen tem conspirantem in umuti', v. L.
Schmidt, n. d., str. 230.
40 Prema vestima Amijana i posebnoT em istija, Or. X , str. 158; v. L. Schm idt, m. d.,
str. 232.
41 Tem istije 161, 32: $uo jx6voc<; rt^ei? t>v KOTajjttj) npoo(pxto[xivwv ^ S p ia xaTeoxeuaaTO
(Valent)j v. L. Schm idt, ti. d .y str. 233, nap. I.
48 Retor Tem istije bio je svedok ovog prizora, v. T em ist. 160, 3; Amijan, prema
L. Schmidt, n. d., str. 233.
48 Filostorgije, H ist eccl. II, 5; Vasilije iz Cczareje, Ep. 164: v. L. Schmidt, . <i.,
str. 234.
44 Sokrat, V 23} v. L. Schm idt, ti. d.y str. 234.
u l'un.miii nestaje pomenu tinta oko 455. godine. Posle propasti hunske druvc, car Avit (Auitus) ponovo jc zauzeo Panoniju naselio u nju delove
Isponih Ciota. Sa njima su se, sjedinili ostaci Gota koji su pomenuti pod
vodama Aiatejem i Safrakom.
Oni delovi Istonih Gotu koji su bili ostali pod Hunima u ruskoj stepi
stigli su god. 386. na ue Dunava i pokuali isto tako da prodru na rimsku
teritoriju. Zupovenik Trakije Promotus, koji je ve imao iskustva u odbijanju
Germanu, posluio se lukavstvom; domamio je ove Gote s ove strane Dunava
i unitio ih, preao na drugu stranu Dunava i zarobio njihove ene. decu i
starce.5 Veliki broj ovih zarobljenika naselio je car T eodosije u M. Aziji
kao kolone. Oni su, posle, kad im se pruila prilika, dizali i oruane
ustanke.
Veliku opasnost za integritet rimske imperije predstavljala je provala
Germana u Italiju god. 405., pod vodom Radagesom (Raagais). Veinu ovih
Germana sainjavali su Istoni Goti, koji su tada jo u veini bili nepokrteni.87 Radagesova vo.ska ila je verovatno putom: Iimona: (Ljubljana)Akvi
leja- Padova. Njoj se uzput pridruio i veliki broj stanovnitva. Ovo stanov
nitvo, koje je posle ostalo nezatieno, delilo je sudbinu robija u Italiji.
Ovi Germani, zaustavljeni od daljeg napredovanja na jug, opustoili su Gornju
Italiju i prodrli do Firence, koju su opkolili. Kad se Stiliho sa jakom vojskom
uputio prema Firenci, Goti su sa ostalim Germanima odustali od opsedanja
grada i povukli se u planine, gde su se, opkoljeni i izmueni glau i bole
u, predali. Radages je ubijen god. 406, a veina gotske vojske stupila je u
slubu rimske vojske.68
Oni delovi Gota koji su bili ostali pod H unim a, naroito za vreme
vladanja Atile, nisu imali izgleda za samostalno istupanje i prodiranje. Oni su.
istina, pod svojim narodnim voom, suelovali u velikom A tilinom pohodu
na Galiju godine 451- Posle smrti Atiline. kad je hunska vlast i m o poela
naglo propadati, Istoni Germani, medu kojima je svakako najvei deo bio
Istonih Gota, potraili su utoita na rimskoj teritoriji, u Panoniji.59 Dobili
su kao feerati predele izmeu reka Scarmiunga (Leitha?) i Aqua nigra (*-),
oko jezera Balaton- Nekoliko godina kasnije, ovi G oti su zauzeli i Slavoniju.
Osim ovih Gota na Balkanu su bile zaostale i druge grupe Germana, svakako
Istonih Germana, razbacane po raznim mestima i podrujima. M nogi su bili
u carskoj slubi, a neki i poznati oficiri u rimskoj vojsci.80 A tilini sinovi po
kuali su da se osvete ovim Gotima i da ih ponovo podvrgnu pod svoju vlast
Taj pokuaj odbio je voda Gota Valamer i potisnuo H une natrag u ruske stepe.
Te godine 456, rodio se Tijudomerov sin T eoderih, kasnije poznati gotski
kralj.
Kada je car Leon uskratio Gotima plaanje godinjeg prinosa, Goti su
ponovo god. 457. upali u Ilirik. Smirili su se tek kad im je obeano ponovo
plaanje prinosa i da mogu da ostanu na miru u Slavoniji. Radi sklapanja
ovog primirja poslat je u Carigrad kao talac mladi T eoderih.81 Za vreme svog*
M L. Schmidt, n. d., str. 263, nap. 2, 3, 4.
17 Prema Oroziju VI 37, 4 Raagais sc zavetovao da e u sluaju ako pobedi, ive
Rimljane rtvovati bogovima.
M Izvore i literaturu v. L. Schmidt, n. d str. 266/67.
* Jordan, Get. 264; v. L. Schmidt, n. d.> str. 269.
" Izvore i literaturu v. kod L. Schmidt, n. d., str. 271, nap. 16.
11 L. Schmidt n. d., str. 273.
122 i si.;
j sledeih godina, sve dok se T eod en h nije, posle udaje svoje kerke zu Ke
nija. potpuno okrenuo Svebima u Spuniji.8*
U ova zbivanja u n d o je velike promene naglo jaanje Huna. Poetkom
V veka ujedinio je u jednu dravu brojna plemena Huna voda R u g ila ( R u a )
U ovu dravu bija su ukljuena i mnoga plemena drugih naroda. Posle nje
gove smrti vladali su Bleda i Atila zajedno, a od god. 455. Atila sam > Atilina rezidencija bila je negde izmeu T ise i Dunava, a njegova vlast se pro
tezala na iroko podruje severno i juno od Dunava.*4 Iako mu je ispono
rimsko carstvo plaalo velike tribute, nije se drao sklopljenog ugovora. IGid
je video da za njega nema dovoljno plena na Balkanu, odlui da osvoji zapadne
elove carstva. Zatraio je za enu Honoriju, sestru cara Valentijana III, a
kao miraz polovinu zapadnog carstva. Dvor u Kaveni je odbio Atilin zahtev,
a Honorija se ubrzo udala, ''ako je rat sa Atilom postao neizbean.
Atila je smatrao da mu je lake da provali u Galiju preko Kajnc, nego
u Italiju ija je granica bila utvrena. God. 451. krene iz Panonije sa velikom vojskom u kojoj je osim Huna bio veliki broj Gepida, Istonih Gota,
Kugija, Skira, Herula, Sarmata, Alana.86 Verovatno je udario velikom rimskom
cestom koja je vodila iz Norika u Augsburg, odatle preko Dunava u M ajm .
Ma putu su mu se pridruili i drugi delovi Germana oko Nekara, iston<irajnski Burgundi i delovi Franaka. Rajnu je preao, verovatno, kod Neuvvid.i,
cestom koja vodi iz Aleca i Triera. Grad M ec je spalio. Htije, zapovednik
rimske vojske u G aliji, pourio je da ga odbije od Galije. Njemu se sa svo
jom vojskom pridruio i zapadnogotski vladar Teoderih. U leto god. 451.
Atila se uputio prema Orleansu, koji je rimska i gotska vojska bila zaposela.
Grad je bio d ob io utvren i Atila se nije usudio da ga napada, jer mu se
vojska sastojala uglavnom od konjice. Povukao se putem koji je vodio u
Troyes i ulogorio se na ravnici ispred grada, gde je mogao lake da razvije
svoju konjicu. U borbi koja je poela oko tri sata posle podne, Atila je sa
svoje strane zapovedao delom fronta u kome su bili H uni, dok su oba krila
bila sastavljena od strane vojske. Teoderih je, sa suprotne strane, vodio sa
svojim Gotima desno krilo, dok je levim krilom zapovedao Etije na elu rim
ske vojske; u sredini su bili Alani. Atila nije uspeo da zauzme jednu uzvisinu,
sa koje je raunao da e probiti Teoderihovo krilo. Huni su odbaeni i po
vukli se u svoj logor. U toj borbi poginuo je Teoderih i jedan A tilin roak
ali je bitka ostala nereena.86 Sledeeg dana Atila je ostao u logoru, nije preuzeo nikakav napad. Posle sahrane Teoderiha, njegov naslednik Torismund,
koristei popularnost poginulog kralja, pozvao je svoje G ote na osvetu, na
osvajanje neprijateljskog poloaja. Atila se ovom napadu nadao, jer je za sebe
bio pripremio lomau, nameravajui da pre umre na lomai nego da padne
neprijatelju u ruke. U ovoj situaciji E tije je primenio staru taktiku Rima;
imperiji nije ilo u raun da potpuno uniti Hune ve samo da ih oslabi, da
ostanu i dalje toliko jaki da mogu da poslue kao protivtea m oi ovih Ger
mana, koji su isto tako bili opasni po integritet imperije. Voen tom idejom,*
* Isidor, Hist. Suev.t str. 301. Moramsen; v. L. Schmidt, n. d., str. 469, nap. 2, 3.
14 L . Schmidt, rt. d., str. 470, nap. 2, gde je navedena odgovarajua literatura.
* K. Zeuss, Die deutschen Stmme, str. 708 i si.; Sidonije, Carm. V II 321 i U;
Pavle Djakon, Hist. Rom. 14, 2 i d r.j v. L , Schmidt, n. d.y str. 470, nap. 3.
M Jordan, Get. 189, 199, 265 i si.; v. L . Schm idt, n. d., str. 473, nap. 3, 4.
M Jordan, Get. 217; v. L. Schmidt, n. d.> str. 475, nap. 4.
2 Gotski iezik
IV
2*
V U LF1LA
Iako su sauvani odlomci gotske Biblije anonimni i nijedan rukopis ne
navodi Vulfilu kao autora prevoda, van svake je sumnje da su ti odlom ci
ostaci kasnijih prepisa Vulfilinog prevoda iz IV veka. O Vulfili kao autoru
tog prevoda svedoe brojni istoriari, arijanski i ortodoksni.
V U L F IL 1 N
IV O T
ARIJANSK I IZVORI
A U K SEN CljE
sedam
,,Degens cum suo populo in solo Romaniae absque illis septern annis triginta
et tribus annis ueritatem predicauit...
Umro je u Carigradu za vreme odravanja sabora na koji je sa ostalim
arijanskim i ortodoksnim episkopima bio pozvan radi uklanjanja crkvenih jeresi,
posebno arijanizma:
Qui cum precepto inperiali conpletis quadraginta annis ad Constantinopolitanam urbem ad disputationem quidem contra p...tas perrexit et eundo in domini
dei nostri nomine, ne Cristi eclesias sibi a Cristo deditas docerent et infestarent...
at et ingressus est supradictam ciuitatem recogitato ab impiis de statu concilii, ne
arguercmur ntiseris miserabiliores proprio iudicio damnati et perpetuo supplicia
plectcndi, starim coepit infirmari. in qua infirmitate susceptus est ad similitudine(m)
Elisei prophetae.
F1LOSTORG1JE
U Fotijevim EpitomamaSB sauvana je Crkvena istorija eunomijanca
Filostorgija iz Kapadokije (umro posle 425. godine), koja je nastavak Crkvene
13 Vid. W. Streitberg, GB, str. X III; isti, G RB, str. 9.
M Fr. Kauffmann, Aus der Schule des Wulfilo (Texte und Untersuchungen z. ahgerm.
Btligionsgeschichte, Texte 1). Siraburg 1899,
G. Waitz, ber Leben und Lehre des Ulfila. Hannover 1840.
M SG 65, kritiko izdanje J. Bidcz. Leipzig 1913.
>1
O R T O D O K SN I IZVORI
Tri ortodoksna grka crkvena istoriara takode su nastavili Crkvenu
istoriju Husebiia iz Cezareje, oko polovine V veka, i to: Sokrat, Sozomen i
T eodor.*7
SO K R A T
II, 41
r a v r r (MH x a i ( ljX-piy.a^ o rt'iv I'orOwv Irriffxorco^ ro re rtpwrov ffweOsro rov
;ip firrpoffbev ypovov rvjv b i N'.xxtx riffrtv r,ffrraIero, e77o;xsvoC Weo^iXw, o" rcov
I otOmv iffxot; cuv r/j ev .X'.xata ffjvo^o* rraptov xxOi-e '/p a y s .
23
7W 8
t p o u
itp o o ^ p e y e t
y v tu p l e T a t
W p x T jv
v x /.v
tw
t x t x
0 p lT '.V p v r(?
x a ?
O X evT t
t o t ;
r p a v
y y o v e
/ p lV
a T cuv
t t jv
am X et
'A O a v a p y o o
tp x o t;
T t i x p a T e 'T T p o o
x a t
j- r p a rw T f lu ;, o v j b e l v
x x rx
o tO r/j
A O a v p t / o ; *
l 't u j i a o t ;
x a t
a p a p o t;
7 to 8 t8 o ;
v T u t X o o
xeX eet
''I c r r p o u ,
t o o
'A x v a p y o o
x a r*
y p ta T tx v o ;
t o o
to
to
to
a p ip c u v
7t o X
ro ;
70a t
yev<
(p a v v ro ,
t p tT iy p v i^
t* x a X * lT O
o rjO e ix v .
v i p o ftiv o o ;
x a r
T rp x T e o o o t x a l
e p .o o ;
e l;
tp o y /jv
apapcuv
tcov
TOO
t io
)v
rto c o O v ra t
T p ^ a v re ;.
XXo ; *
pflU T w
y*P
T<T7txcTO
xal too; Oy' atoT) toto tioiev TcpcerprrcTO ' 8t xal jxypt vov TrXeoo; ol I'Tot
rr, Wpetavr,; Hpvjaxelat ovre Toy/javouat, tte 8t tv xmX^a TaTfl TcpooOpcvoi. tte
8 xxl OXlXa; twv IotOcuv TtaxoTto; yp|p.aTa ^eope PorlKx * xal Ta; Ocia; YP*~
9 ; el; ttjv P otOcov |jLTaaXcov, to; ^apppoo; ptavOvetv Ta Oea Xyta 7txperx<7tv'
Ttetr, 8 ( lXyXa; o xvov too; tt <>piTtypvrjV, XX xal to; rr AOavpiyov
TaTTOjivoo; apapoo; tv ypicrTixvttfjAv ^eSaaxev, AOxvptyo; <; 7uapayapaTto^ vt;; tt(; rrarpioo O p r a la ;, TtoXXo; t >v /pi<7TiavtvTtov T'-pt.copit; OrtiaXXev,
a re yevffOat pipTopa; TYjvtxaTX apapoo; pEtavlovTx;. XX "Apcto; p,v rtp;
rr,v CaeXXloo to Atoo; 8xv TtxvrjCTai x/j 8ovr(0el; tvj; opOr(; ;reoe m areto;,
-po<parov Oev rov otov to Oeo oy[xaTaix; ' o 8 apapot, XTtXTTjn tv ypt<mavicav 8e!;uEvoi, tp tvj; el; XptOTOv ttIoteco; tcj; vTaflx ojtj; x are^p v r^av 1
TXTZ {xv TtEpl TG)V /p'.OTtavtXvTcov.
34 .
U x
-*
re p to v
x a l
7 ;
8t a
e t;
e l:
/
y v c o o iv
e v
r ,x e i
|x v o v
t x
[ x X '. a T a
e T p E T t ;
x r/^ a jx e v o ;
' i t
Y E v v a lto ;
x a r x
ry E ^ O a t
x ;? j<
7a t
to
x e X e o a ;,
^ j T T 'j / r . r r x t
p rr S v
T tl
y v jv
a O t;
x a T a rto X e jx r/J v T e ;
o v v g jv
x a T a y e y o y a t,
v o fx a a ; '
8t a
Ix
X e e iv
etc v o tx
y * P
i;
s ^
t o
t v
a o v reX o fx ev o v
e x a a ro o
a o v T e X e ta ;
It
x o o
P c o tx a c o v
t t jv
ex
rto v
to
Sx
9j ;
x a l
i c o p ix tc o v
;
T to X p to o ;
x a r a
x t fx a ;
t o v t c X e
a p y /#
to to
to o
P c o fx x lto v
to
T ta p /to jv
a ro t;.
iT O ifx o v
to
a rp a rtc T o o
x
\j.pr
* p * p o o ;
X oi to o ,
t o
~x
a T O t;
^ v T t X a t o T p a T E o o fx v o o ; x a l x a r x
r ;
y o v
f (j x X e t
to to
to
ov
IX o y l c T O
^ X t '. ^ e
/p o a v o o ; r p
o t jx o v t x
o p l^ s t
a rT p T e o p ta
x a l
jx v
p r e p o v
X
'j n e iv x p x v o i ,
X T jX o o ;
T tp o tS p te v o ; x e X e e t
Y E v p ie v o ;.
totco
e p e t p a
T tp ;
t o t s
x a l
ro ;
T tp ;
x a X o o fx v w v
tcov
P tu p ta tc o v
t t jv
T to /.e f x lc o v
x a l
T T p x T i t r / j v lv /ip Y p v < E v ,
e l;
y tX a v
o i;
o lx T lp fx c o v
-p X a x a ;.
Y o w tc ra jx v o o
a - x . T E t 'T O a ! .
;,
T t p T T e tv , ? t e p a v l J c o { x a tio v T t p o o r ^ e t e a m X e o ; . r a T *
to to
to to
e 'j T o / e t v
^oepcoT epoo;
ap a p o t
( ) X e v T o ; *
to
ev
W p x x rt; ,
t t c x t
y / p a
eE eX xD vT e;
T tp ;
o l
-/e tT v ta ^ o v rc o v
x a tX e t a o v T t fx e v o t, x a l
t j
xaxpv
a p p to v
'J t
y y
ov*
p y rv .
SO ZO M EN
V I, 37
.... fo T o t
apxpo>v
opo^:
E T tE p x tc
z a p a
Y *pj
xpX T O O v,
00r , a x v .
J IG T p o v
tv
>j.z\'G~rtc
/ . '. u v / ; ;
UETX
O ix ^ p a jx e tv
V . 'V - 'X e
tote
T o t;
x a l
e i;
x p x T /jT a t
<
* ;x p
o t;
Ov
O x o jx rja v T a ;
t o i
T tx a a v
T
t
/ jv
o o x
0X
o o
xtcuv
o; '
g'j ;
Se
;
ycpxv,
X Y '/ e t X
^
e t x
y v
x a l
x o o v
O ow cov,
* ; v o j *t t o
x a l
e l;
f ,v
to
p o T o
p o c ro tx o v T e ;
' r p x ;
TT jV
e X ao ;
cuovto
8c
t t ,v
iX X c o v
l 't o f x a i c o v
H p a ^ l
x X X r(X o '. ; ,
E tv x t
c rjjx a v
tcov
x x t
t o ;
x x ^ rt
x
o o v o w T p o T X T jY
a v T tT t p a v
O c a a a a e v o ;,
ia c p O Y O a a
t ic t I
t o jv
O u w tu v
8x < n * t o ;
x p t ( X E T p t w T e p o v x x t y w ? 7 ^ ?
T ,jx e p o v
a t a O e x a x v T o ' 8 t* o X l y c u v 8 t x ^ p T x
T ttT to X r ,;
t y jv
t o i;
rrp lv
to
x a l cup rr p a v ro v .
Ov
c p a rrlv ,
X vB avov
X v o o o iv ,
8 v ,
to
cu ;
exxT T O t
t v )v
; ,
a r o t;
xX X ot
T tO T a jx o
x a X o o fx v to v
tcov
flx X x c r* x v
xpX TO V Tt
x x t
~ / j X o X o f l Y j 'T E
9 j ) . o t ; .
T r v 8e
-e tp x v
^ 'l o T p o o
^ a p
x e ' . x v r (; ,
to to
rto c T p y a i,
x x T a ^ T ? (v x t
H *X Ti
;x o
T t p a v
1' r O
x cc o
X t x v T (v
r e tE e
tx v
e /o o a x v
T |v
Syj
t o t o
x a l
Iv
o ix o o jx v v jv *
^ .p t- x jtv
^eX xO vT E ;
x a X o T rro p t v r^ v
t x t x
x a T X jy e lv '
r o ;
n z w jte i
ro ;
T ttfT T p x T e o x v
8t o > x o p t v o o ; ,
e l;
x a l
t
/ jv
to;
W pxa; sxaxopyouv m
t c
TEODORET
IV, 33
^ *,
etOWecaVTO
vnriv
r .- e
k \.
to; x*'voo*jvtx ; ,
, . i *
L A T IN S K I
IS T O R I A R I
JORDAN
ISIDO R IZ SEVILJE
Historia Gothorum, c. 8.
Tune Gulfilas corum cpiscopus Gothicas litteras condidit et scripturas novi
ac veteris testamenti in eandem linguam convertit (iz Chron. 350). Gothi autem,
^.a J rdana v. De origine actibusque Gaetorum (Mommsen, Mon. Germ. hist. Auctores
atutqmsfimi, Bd. 5, 1), pogl. 51; za Isidora v. Historia Gothorum (Mommsen, n. d.y Bd, 11),
pogl. 8.
100 Kasiodor je za to vaan, to je posredovao da sc sa istoriiom Gota upozna i zapadna
bvropa.
,
101 Vid. Libellus de exordiis et inerementis rerton ecclesiasticanmt (izdao V. Krause u Afon.
Germ. hist., Legum sectio I I Capitularia II), pogl. 7.
statt ut Uterus et legem habere coeperunl, consiruxeruni stbi dogmatis sui ectteuus, talta tuxtu rundem Arnum de ipsa dwinitate dacumenta tenentes, ut crederent fthum patn maiestate esse mitwrem, aeternitate posteriorem, spiritum autem
sanctum neque deum esse neque ex substunttu pains existere, sed per fihutn erratum
esse, utnusque mtmsterto dedttum et amhorum obsequio subditum. aliam quoque patris
sum personam sic et nuturum udserentes, aliam filit, denique Spiritus sancti, ut
tum non secundum sanctae senpturue truditionem units deus et dominus coleretur,
sed iuxtu tdolatriae superstitwnetn tres dei venerurentur (str. 270 sl.) .
V A I.A FR ID
STR A B O N
1,1 Vid. joi i J. Zeiler, Les origines chrtiennes dam les provinces damthietmes de / limpire
romani. Pari 1918. J. Mansion. Les origines dtt christiamsme chez les Oats, u Analecta Bollandiana 33 (I9 |4 .
** Prema S. Salaville, Uchos d'Oriem 15 M9I2), str. 6!63, zidine jedne kule, ostaci
Sadagohhina, otkrivene su god. 1911. One se nalaze kod sela Kara-M oulL pola asa od
crnomorske obale Tous-Uheu! (antika Tanara Pahu ili Tatta Palm)-, v. i W. .Srreitbenr,
G E B ,* t r. 11.
Filostorgijc II. 5. Iako nema direktn* putvrde da mu je otac bio G ot. moe se
to sa sigurnou pretpostaviti po njegovom imenu, koje je svakako pravo gotsko ime.
IME VULFILA
Stari istoriari pisali su V ulfilino ime razliito. Sokrat, Sozomen i T eodoret 0'jX?iXau;; Eilostorgije Oup<pO,*.t;. M ladi su pisali <
Kod Auksencija
je Uifila, kod Jordana Vulfila , kod Kasiodora Vulphila, kod Isidora iz Sevilje
Gulfila ( Gylfila). Gotski oblik je Wulfila> hipokoristik od sloenice iji je
drugi deo bio-toulfs, formiran sa sufiksom -ila (kao Attila-Etzel).
28
Vultila, prc nego Sto je postao episkop, pripadao ortodoksnoj struji, sigurno
e da je Eusebije imao uticaju na formiranje novog dogmatskog stava kod
njegu. Vulfila je ostao uheeni arijanac do svoje smrti, o emu svedoi nje
govu Veroispovest koju je podpisao uoi smrti za vreme sabora u Carigradu
[382). Vulfila je bio homojanac, pristalica Akakija iz Cezareje, Eudoksija iz
Antiohije i Dcmofila iz Beroje. D em ofil je bio povezan sa ilirskim episkopima
Paladijem i Sekundijanom, koji su osueni na saboru u Akvileji. Istoj stranci
pripadao je i Selena (Setenas), Vulfitin sekretar i njegov naslednik in solo
Romana*.10* Treba naglasiti da je Eusebije zajedno sa svojim episkopima
postavio Vulfilu za episkopa u Antiohiji (341), na sinodi u kojoj su Husebievi arijanci, podpomognuti i od strane carigradskog dvora, izvojevali bili
prvu znaajniju pobeu. Vulfifin dogmatski stav formulisan je i u njegovoj
Veroispovesti koju donosi Auksencije:
Credo unum esse dami parran,- solum ingenitum ct inuisiuiletn et in umjentium filium eius ominum et deum nostrum, opificem et factorem uniuerse creaure non habentem sinuI em suton ideo unus est omnium deus pater, qui et dei
losrri est deus et ununt spiritum sanctum, uirtutem inluminantem et sanctificantem,
u ait Cristus post resurrectionem ad apostlos suos: e c c e e g o m i 1 1 o p r o
n i s s u m p a t r i s ni e i i n u o bi s , u o s a u t e m s e d e l e i n c i u i t a ' e (m) H i e r u s a l e m , q u o a d u s q u e i n d u a m i n i u t r t u t e (m) ab
t i t o ; i t e m e t : a c c i p i e t i s u i r t u t e m $ u p e r u e n i e n t e ( m) i n
1 0 s s a n e t o s p i t i t u - n e c deum nec omunum sed ministrum Cristi fidetem,
lee equatem sed subditum et oboedientem in mnibus filio et filium subditum et
iboedientcnt suo in mnibus deo palri..
Prema ovom V ulfilinom , umerenom arijanskom uenju, Sin je podreen
Dcu; Otac je neroen , Sin je jedinoroden , stvoritelj sveta. On je posredxik izmeu dalekog Oca i stvorenja. Sveti Duh je na niem stepenu; on je
wdreden Hristu, nije bog. Krajem IV veka nestalo je arijanizma na Istoku,
iako je veina Gota na Balkanu bila ortodoksna, i oni su se posle u Italiji,
francuskoj, Spaniji sluili Vulfilinom Biblijom, a preko nje podravali arijatizam. Tako se desilo da je arijanizma nestalo na Istoku, a da su ga i Za>adni i Istoni Goti kao i drugi pokrteni Istoni Germani u svojim migra
cijama preneli i presadili na Zapad, gde je jedno vreme, usled jaanja njihove
noi i arijanizam trijumfovao. N ije iskljueno da prve korene bogumilstva
reba traiti u arijanizmu ovih Istonih Germana, preteno V ulfilinih Gota,
toji su se na Balkanu zadrali kao samostalna nacija do poetka X veka, sve
iok se nisu utopili u Slavene. Na Balkanu, u Jelovim a Francuske, Spanije,
Italije Vulfilina Biblija je objedinjavala sve Istone Germane. Veoma brojne
jrepise gorskih rukopisa Vulfilinog prevoda imamo zahvaliti upravo injenici
suprotstavljanja arijanske Vulfiline Biblije ovih Germana latinskoj Bibliji orto
doksne crkve. I definitivno unitenje Istonih Germana dolo je od zapadnojermanskih Franaka, koji su se drali ortodoksnog katolikog uenja. Zato je
ideja ujedinjenja svih Germana izvan Germanije, koju je tako vrue zastupao
i na njoj radio Teodorih, morala na ovoj teritoriji dominacije katolike crkve
propasti. I nacionalno, a i kao sledbenici arijanizma koji je ve davno na
Istoku propao, morali su Istoni Germani da izgube bitku i na Zapadu i da
se utope nacionalno i verski u moru ortodoksnog zapadnog katolicizma. Zam I Selena nije bio istog gotskog porekla; otac mu je bio G ot, majka Frigijka.
29
mmljivo je da su im glavni udarac zadali njihovi sunarodnjaci zupadnogermanski Franci. I u jeziku onih delova Zapadnih Germana koji se nisu sluili
Vulfilinom Biblijom ostalo je tragova uticaja u crkvenoj i verskoj leksici.
Vulfilini misionari su i sa Balkana i iz Francuske i Itallije propagirali hrianstvo kod zapadnogermanskih plemena.100
V U L F IL IN A KNJIEVNA D E L A T N O ST
Pored crkvene i politike elanosti, Vulfila se bavio i ivim knjievnim
radom. Prema Auksenciju V ulfila je propovedao na gotskom, grkom i latin
skom jeziku i ostavio m noge spise i komentare: plures tractatus ei multas
interpretaciones uolentibus ad utilitatem ct ad aedificationem, ibi ad aeternam
Sokrat:
tote S x al UXcplXa? rtov F tOov jctxotto? ypappiaTa ^eupe ro r tx a '
xal t? Osla? ypacp? s? rjv P tOwv pteTaaXtav, tou? appou? fjtavOvetv r
fleta Xyta rapsfrxsaaev.
Sozomen:
TtpSiTO? Sfe ypa(X(xarci)V euperi;? ao rtu ? yvsto x at el? rqv otxeiav pcov^v |i.er9paac t a ? isp a ; j$tflXou;.
p Staroga
O i "Novoga
* &
"
- - tje
air
C O D EX A R G E N T E U S (CA)
3. CODEX C A R O L IN U S (Car.)
Nalazio se u Vajsenburgu (Weissenburg), a od god. 1678. nalazi se u
olienbitJu (Wolfenbttel). Pod naslovom Etymologiae Isidora iz Sevilje, na
itiri lista je odlomak Pavlove poslanice Rimljanima, pogl. 11-15; odlomak je
ilingvan, latinsko-gotski tekst.116
Ima 190 itkih, 2 neitka i 12. praznih strana. Ovome kodeksu pripadaju
4 lista koje je god. 1866. otkrio A. Reifferscheid u Turinu (Codex Tauri114 Prvo izdanje priredili su Lic. Glaue i Helm (u Z ft. f . d. neutestam. Wissenschaft
(19J0), 138); znaajnu recenziju dao je F. C. Burkitt u Journ. Theol. Sludies 11, 611 i
l. Ovaj rukopis niko ne ubraja u palimpseste, osim W. Streitberg, G B , Nachtrag, str. VI.
sd W. Streitberg meutim u GEM , str. 24. kae da su svi drugi rukopisi osim C A i G
alimpsesti.
116 V i.ZZ43, 402; R. Beer, Anzeiger der phit. hist. K l. d. Wiener Akademie, 1911
Ir. XI.
m Otkrio ga je god. 1756. opat Knittel i objavio 1762. godine. Novo itanje i veran
tisak dao je Vppstrdm u Fragmenta golhica seleeta (Upsaliae 1861), str. 5 13; kasnije i
ischendorf u Anecdota sacra et profana, str. 155 i si. Fotokopijsko izdanje dao je H. Heniing u Der Wulfila der Bibliotheca Augusta zu Wolfenbttel. Hamburg 1914.
1,7 Ulphilae partium ineditarum in Ambrosiams palimpsestu ab Angelo M ajo repertarum
pecimen comunctis curi eiusdem M aji et C. O. Castiglionaei; o daljnjim izdanjima v. W.
treitbcrg, GB, str. XXVIII.
t
i
33
nensis ( Taur.). Preko gotskog teksta ispisana je: S. Gregorii Magni homilias in Ezechicleni. Rukopis sadri odlom ke Pavlovih poslanica, izuzev poslanice Hebrejima
koje nije ni bilo u rukopisu, jer odmah posle poslanice Filem onu sledi gotski
kalendar svetkovina. Poslanice su poredane po veliini. Karakteristine su za
ovaj rukops marginalne glose.
b) A M B R O SIA N U S B.
Ima 154 ispisane i 2 prazne strane. Preko gotskog teksta ispisana je:
5 . Hieronymi explanatio in Isaiam. Rukopis sadri, kao i A , odlomke Pavlovih
poslanica od kojih, osim poslanice Hebrejima, nema ni poslanice Rimljanima
i Filemonu. U ovom rukopisu nalazi se ela poslanica Korinanima II.
c) A M BRO SIA N U S C.
O ST A L I G O T SK I JEZIKI SP O M E N IC I
SK E IR E IN S
Spomenuti Angelo Mai otkrio je u Ambrozijanskoj biblioteci i rukopisni
odlomak jednog opirnog dela. Sauvano je samo 8 listova, koji su deo jednog
rukopisa iz manastira Bobbio. L istovi 1. 2. 5. 6. 7 nalaze se u Ambrozijanskoj
biblioteci (Codex Ambrosianus E, sign. E 147 pare superiore). Preko gotskog
teksta ispisan je deo akta koncila Halkedonskog, a na strani 114. strofe 1 10
Carmen de synodo Ticiensi. L istovi 3. 4. 8 nalaze se u Vatikanskoj biblioteci
(sign. Cod. Vat. lat. 5750). N a njima je ispisan jedan deo Fronto. Ceo
odlomak objavio Mamann (M nchen 1934) i dao mu naziv Skeireitis aimaggeljons pairh Johannen (Skeireins). Rukopis je odlomak jednog komentara Jovanovog jevanelja. Prekinut e sa J 7, 52, znai sa krajem poglavlja 7. Jovanovog jevandeija u Vulfilinoj gotskoj Bibliji. Rauna se da je ceo rukopis
imao najmanje 78 strana, ukljuivi i onih 8 koje su ouvane.11"
G O T SK I K A L E N D A R SV E T K O V IN A
Poslednja strana Codex Ambrosianus A , kako je spomenuto, ispunjena je
fragmentom gotskog kalendara (martyrologium) koji poinje 23. oktobrom i
zavrava 30. novembrom. Ovaj kalendar je nastao u Donjoj M eziji, pre migram O izdanjima v. W . Strcitbcrg, GB, sir. XX IX ; isti, G EB, sir. 34 i si.
3 Gonki le/ik
34
ije ovih Vulfilinih Gota u Italiju. T o pokazuje napomena
novembru: piso alfijono tti Bairaujai. ta. raMcinu-pomen 40
u Trukiji koji su bili rtvu rimskih progonu hriana. o
pomen unesen u kalendar na trukoj teritoriji, Kalendar je
za istoriju hagiogrutijc, nego zu istoriju gotskog jezika.
u kalendaru za 14.
muenika iz Heroje
znai da je ovaj
inae interesantniji
SALCRURKO-BEKI A L K U IN O V R U K O PIS
U Nacionalnoj biblioteci u Beu (sign. 759) nalazi se odlomak rukopisa
na pergamentu iz 9.10 veka. Na Fol. 20 nalazi se staroengleski (?) runski
alfabet pored koga je sa strane napisano 16 prvih slova gotskog alfabeta. Na
Fol. 20' ispisana su dva gotska alfabeta sa imenima slova. Na istoj strani,
dalje, sledi nekoliko reenica pisanih gotskim pismom i jezikom. Iznad njih
je ispisana neka vrsta fonetske transkripcije latinikim alfabetom. Odlomak
zavrava sa dva reda gotskih brojeva, ispod kojih stoje rimske cifre .122
R U N SK I N A TPISI
a)
Na otrici jednog koplja, koje se datira u III vek i pripisuje Gotim
(naeno u Dahmsdorf-u (Braneburg), ita se ranja i tumai da znai trka, i
brzi (ime Jica ili ime samog koplja).
\
m O izdanju i komentarima v. W. Streitberg, GBB, str. 36; isti u GB, str. 472. i ii
,M Vid. ceo tekst kod W. Streitberg, GB, str. 479. i si.
1,1 Vid. W, Streitberg, GB, str. 480.
m Fragment je, prema saopStenju Kopitara, prvi objavio W. Grim m u Wiener ,
Jahrbcher der Literatur, Bd 43 (Wien 1828), sa faksimilom. Novi otisak donose Kleinert
5cAn/f*n 3, 85 si. posebno 95 103. str. Ostalu literaturu v. kod W. Streitberg, GB, str
XXX i W Krause, n. d.. 13, nap.
35
b) Na otrici jednog drugog koplja, koje je god. 1858. naeno na polju
Suzyczno u Vlakoj (koplje je nestalo; godine 1939. ponovo se pojavilo,
ali je god. 1945. ponovo izgubleno) ita se tilarips; znai, verovatno, napada .
Smatra se da je ovo koplje izgubio neki Got koji se polovinom III veka
vraao sa Crnog mora na obale Severnog m ora .123
c) N a zlatnom prstenu (ili ogrlici) koji je pripadao blagu nekog hrama
ili kralja (naen je god. 1837 kod Pietroassa na istonom obronku planine
Istritza u Vlakoj, na pola puta izmeu Bukureta i Galaca), koji je izgubljen
1916. godine, ita se gutaniomkailag; moda znai Gutani 6(pal) w t(h) hailag
gotsko blago (nasledstvo) netaknuto, sveto ili gotsko posveeno, netaknuto
blago .124*
) G o t s k i Vupark u B r e z i . Gotsko pism o, urezano otrim pred
metom na jednom polustubu koji je bio na oltaru gotske crkve u Brezi kod
Sarajeva. uva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Vid. remonik Sergejevski, Gotisches und Romisshes aus Breza bei Sarajevo, Novitates Musaei
Saraievoensis 1, Sarajevo 1933.
R A SU T I O ST A C I G O T SK O G JEZIKA
a) Nekoliko glosa i gotskih rei koje su rasejane u latinskim tekstovima
audet quisquam
dignos
3*
KRIM SKOGOTSKI
Polovinom III veka (oko 258. godine) delovi Istonih Germana (Gota)
u svom prodiranju sa severa dospeli su na Crno more i zauzeli Kxim. Ovdc
su se Goti najdue ouvali. Ove Gote pominje Legenda o slavenskom apostolu
CiriJu u IX veku. Pominju ih i srednjovekovni putopisci, interesuju se za njih
naroito humanisti. Tako flamanski franjevac Wilhelmus de Rubruk (Ruv sbroeck)
u svom putopisu na Istok iz god. 1253. jezik Gota na Krimu naziva vdioma
Teutonicum". Jedan odlomak Historia de religuiis Gothorum in Taunca Chersoneso** iz god. 1571 (prema usmenom saoptenju M elanhtonovom, nalazi se
kod Pirckheimer-a .... ?). Prema ovom izvetaju nirnberki trgovci su, razbi
jeni burom na moru, sreli na stenovitoj obali jednog mladia koji je pevao
pesmu u kojoj je upotrebljavao germanica verba(i i odgovarao je na nemaka
pitanja ovih trgovaca. V. Krauze smatra da se, i pored zbrke geografskih poda
taka, radi o krimskogotskom.14*
Najznaajnije za pitanje krimskogotskog jezika je ono to je zabeleio
Flamanac Ogier G hiselin Busbecq, poslanik Karla V kod Sulejmana Velian
stvenog u Carigradu, izmeu 1560 i 1562. godine. Busbek je imao prilike da
razgovara sa jednim krimskim Gotom koji je svoj germanski jezik ve bio
zaboravio i sa drugim koji je ovim germanskim (gotskim) jo govorio i razume-,
ga, ali je bio poreklom Grk. Oba informatora su bili iz Perikop-a na Krimu.
Busbek je na pitanja i iz razgovora zabeleio 68 rei i kratkih reenica, kao
i brojeve 2 13, 20, 30, 40. On je to objavio u spisu Augerii Gislenii Busbequiijp
D. Legationis Turdcae episiutae quatuor. Parisiis 1589, Epistola quarra, str. 135.
Iako je jedan informator preklom bio Grk, drugi skoro zaboravio svoj g erm a n sli
jezik, Busbek bio Flamanac, a knjigu tampao jedan Francuz bez Busbekov^
kontrole, ipak se smatra, na osnovu analize jezike materije, da se radi o
istonogermanskom jeziku i to o jeziku koji je veoma srodan sa Vultiliium
gotskim jezikom. Krimskih Gora i njihovog jezika nestalo je oko polovina
X V III veka .189
FONOLOGIJA
GOTSKO PISMO
Kao to je spomenuto, istoriari posebno naglaavaju da je Vulfila pre
nego je preveo sv. Pismo sastavio gotski alfabet. G oti su, kao i ostali Germani,
imali i pre Vulfile germansko pism o, rune, koje su imale 24 znaka. Germanske
rune su bile epigrafsko pism o, formirano u osnovi prema latinskom alfabetu,
a u magijske svrhe, za urezivanje na tvrdim predmetima. Vulfilino pismo
sastoji se od 27 znakova; 25 su slova, a 2 znaka imaju samo numeriku
vrednost. Vulfila nije pronaao nijedan novi znak u svom alfabetu. On je
u stvari veoma znalaki i veto iskoristio u osnovi grko uncijalno pismo svog i
vremena i prilagodio ga gotskom glasovnom sistem u. Gde mu nije odgovarao
znak grkog alfabeta pomogao se latinskim alfabetom, a za nekoliko glasova
uzeo je znake iz germanskih runa .130 Iz grkog alfabeta preuzeo je i obeleavanje
numerike vrenosti znacima, kao i red slova.18
II
III
IV
aza
berena
geuna 132
daazlsI
evz
118 Wimmer L ., Die Runenschrift^ Berlin 1887; L uft, W. Studien zu den ltesten germ.
Alphabeten, Gtersloh 1898; O tto v. Friesen, u Reallexikon der germ. Altertumskunde II, 306
i\! ^
Mensel, Zum gotischen Alphabet (M odern PhiJology I, 457); S. Guttenbrunner,
bber den Ursprung des got. Alphabets. P B B 72, 500 sl.; M. H. Jellinek, Geschichte der gatuchen Sprache, str. 19 i sl.
U prvoj koloni je brojana vrednost, u drugoj latinika transkripcija, u treo
Sj3k; <*lik slova (.prema CA), u etvrtoj naziv znaka prema Salcburko-bckom rukopisu;
iY' .^rause 4. 46; W. Streitberg, G EB, str. 41; H. Hempel, Gotisches Elementarbuch,
14; M. H. Jellinek. n. d str. 21; F. M oss, n. d.> str. 38; S. Feist, Einfhrung in das
bensche, str. 11 i dr.
Ovim imenima slova odgovarali bi sledei biblijskogotski nazivi: geuna: giba d a r ,
c*anl1 lkyth: piup dobro , jnanna-manna ovek , noicz: naups nevolja ,
j!)*: * ^aar: jSr >>g4ina > sugilsauil sunce , toinne: toinja panjak , fe:faihu stoka,
imame . Za objanjenje ovih naziva vid. W. Krause, n. . $ 48.
40
11
I
6
111
U
IV
quertra
4
z
ti
li
10
'P
li
20
chozma
30
laaz
40
marina1*1
50
noicz1**
60
gaarut
70
r;
h
80
petra
90
'J
100
200
sugil1**
300
tuz
400
uuinne1**
500
fela*
600
enguz
700
hw (ha)
uuaer
800
utal
900
ezec
haal
thjrth1
Uz
uraz
reda
41
(iz CA, list 116 recto, 1/4 prirodne veliine, prema fototipskom izdanju Uni
verziteta u Upsali; sadri odlomak J 18, 3237). Listovi su veliine 24,5 cm x
x 20 cm. Ka svakoj strani ima dvadeset redova teksta, svaki red ima 22 do
25 slova. Slova su pisana srebrnim mastilom. Zlatno mastilo upotrebljeno je
u sledeim sluajevima:
1) u tri prva reda u poetku svakog jevanelja,
2) u prvom redu Oenafa (M 6, 9),
3) u poetku svake nove sekcije teksta, do kraja reda,
4) u monogramima evanelista u sredini na kraju svake strane. U poetku
svakog lista verso stoji .pairh, po , recto stoji skraenica za ime jevaneliste;
ovde stoji .ioh.ioharmen Jovan . Tekst je poeljen na sekcije, radi sinoptikog uporeenja jednog jevanelja s drugim. U CA poetak svake sekcije
(pj*an zlatnim slovima) oznaen je veim slovom kad pada na poetak reda
(vid. ovde poslednji red); ako poetak sekcije pada u sredinu reda, onda je
markiran ipacioniranjem, (vid- ovde red 2, 7 i 17).
U svakom jevanelju sekcije su numerisane na levoj margini; tako u
primera na levoj margini stoji;, ruh. (178) .rup. (179) ,rp. (180) .rpa.
ON). Brojevi su ispod i iznad podvueni kratkim linijama u obliku piramide
fiji u vrhovi ukraieni cvetiem u obliku slova S.,m
Ml
42
et za dugo i zatvoreno i
at za otvoreno e
iiu za otvoreno o
Uzeo je grafiki iste digrame iz grkog jezika IV veka, koji su imali monoftonki izgovor (vid nie str 43). Fonoloka vrednost gotskih grafema je, osim
izvesnih izuzetaka, sledea:
Vokali:
sluajevima,
dugo a
Poluvokali:
; i tu su u gotskim reima poluvokali; prema poloaju u rei oni altemiraju
sa sonatskim i i u; na pr. kuni, gen. sing. krnji rod" n. pl. sunjus, gen. pl.
nmitoe. sin, to se razvilo od poluvokala u poluspirant, na pr. taujan, pret. lavnda *
initiVtfiutflH, pret. gitoida iveti.
43
Konsonanti:
i) vclarizovani nazal, izraen, prema grkom, sa
na pr. pughjan mi
lini** siggtuan, pevati , aggilus. aneo .
p je hezvuni interdentalni spirant th , kao engl. th u thank, thm.
r
44
3.
esto
tt, au.
Navedeni razlozi ne vrede mnogo kao dokazi o dittonkoj vrednosd digrumu ai au u Vulfilinom gotskom jeziku.
1. Natpis iz Pietroassu je iz III veka, prema tome pre Vulfilinog gotskog.
Gotski je mogao da evoluira u pravcu monoftongizacije, kao i sturosaksonski
koji imu igan, ga;
2. U pogledu na transkripciju gotskih imena kod starih pisaca treba
navesti samo jedan od mnogih primera: Genseric ima nekoliko grafikih vari
janata, od kojih su najee Gaiseric, Geisericus, Gesertcus, Gizericus. U IV veku
se pie Au&trogott, u V veku Ostrogothi. U staroportugalskom sva gotska imena
pisana su sa monoftongom.
3. M nogo je verovatnije da u gotskom govoru koji je Vulfila normirao za
svoj prevodni jezik ai i au predstavljaju m onoftonge e, o. Svi se autori slau
u tome da ait au ispred r, h , hut oznaavaju monoftonge e, o: wair ovek",
taihun ,deset , saihtvan ,,videti . Ovo potvruju i etimoloka poreenja: lat.
vir, decem, sequor. Isto tako svi se slau da ai u reduplikacionom slogu ozna
ava monoftong e:letan ostaviti, pustiti , pret. lai-lot; maitan ei pret.
mai-mait; skaidan odvojiti pret. skai-skaid, slepan spavati pret. sai-slep.
Uostalom, vokal kojim se formira reduplikacioni slog ne samo u germanskom,
nego i u drugim ievr jezicima je e3 nap. lat. me-mini te-tigis pe-pigi gr.
le-loipa (Xe-Xoiwx), keklopha (xexXo9) i t. d. T reba, dalje, naglasiti injenicu
da nijedan germanski jezik nema diftonga u krajnjem slogu, a takav bi bio
samo gotski jezik, na pr. u gibaiy sunauy ahtau.
T o bi trebalo da vai i za oblik habai-da, pret. od haban, prema stvnem.
habe-ta. I stvarno, Salcburko-beki rukopis (vid. ovde str. 34) ima libe-da kao
fonetsku transkripciju za libaida; rukopis i naglaava: diphtongon ai pro e
longa .
Transkripcija biblijskih imena i rei u Vulfilinom prevodu govori za
monoftonku vrednost ai, au: Iairusaulvmia ( Ierosoliima), Paitrus (Petros)
Iaurdanus (Jordanus), Gaummora (Gomorra) i td. Nem ogue je da se u Vul
filinom ortografskom sistem u radi o m onoftonzim a u gaiainna, (yewa), laiktjo
(ieetio), a o diftonzima u gaitein ,,jare laiks igra, ili da je m onoftong u
- piauk , ak. sing. beg , a diftong u plauh, 1. 3. pret. od pliuhan beati .
Jasno je, naprotiv, da Vulfila kada treba da reprodukuje diftonge at, au
koji su strani u njegovom sistem u, ne upotrebljava ai, au nego aito za gr. eu,
ato za gr. au: aitoaggeljo, Patolus za EuayyeXiov, IlauXo<;.
NAGLASAK
Akeenat u gotskim tekstovim a nije obeleen. Prema tome za gotski akee
nat nemamo direktnih potvrda. M oramo, m eutim, pretpostaviti da je akeenat
u gotskom u osnovi isti kao i u drugim germanskim jezicima. Indoevropski
prajezik, prema onom koliko je do sada poznato, imao je dve vrste akcenata:
muzikalni (tonski) i dinamiki (intenzivni). U istorijskim periodima pojedinih
ievr. jezika preovladava jedan ili drugi akeenat, s tim to gotovo kod svih
jezika deluju oba akcenta, t o se tie mesta akcenta, ievr. akeenat je bio
potpuno slobodan; mogao je da stoji na bilo kome slogu u rei. T o znai da
se glavni naglaeni slog izgovarao za otprilike jednu kvintu vie od drugih
slogova, ali istovremeno da nijedan slog nije izgovaran jae od drugog. U
germanskom je, od njegovog izdvajanja iz prajezike zajednice, preovladao sko
ro iskljuivo dinamiki (intenzivni) akeenat. Osim toga ievr. slobodni akeenat u
germanskom }e fiksiran. T okom vremena akeenat je fiksiran na osnovnom
(znaenjskom) slogu, koji je po pravilu prvi slog u rei. Zato se ovaj german
ski akeenat naziva akcentom inicijalne intenzivnosti. U sloenicama mesto
glavnog akcenta je prvi slog prvog del sloenice. Posledica elovanja ovakvog inici
jalnog intenzivnog akcenta je izdvajanje korenskog sloga i slabija artikulacija
daljnjih slogova, naroito krajnjih. T o je dovelo do slabljenja sporednonaglaenih slogova, kraj rei se troio"; dolo je do gubitaka fleksivnih elemenata.
Vulfilin jezik pokazuje period germanskog u kome ovaj intenzivni akee
nat nije jo potpuno unitio krajnje slogove: got. od haban imati, 3. pl. prt.
habaiedun, u stvnem. habetutt; got. dat. pl. dagatn. stvnem. tageti; dan; got.
gen sing. dagis, stvnem . tages i td. M oe se, dakle, smatrati da gotski ima
po pravilu akeenat na korenskom slogu: n. pl. ddgos dani, n. pl. minagai
mnogi, skdlkinon sluiti, skdlkinassus ropstvo itd.
U nominalnim sloenicam a uvek je glavni akeenat na inicijalnom slogu:
haumurhts rukotvoran, bitnait, obrezivanje, swaurpa odbacivanje,
drtnahatrtipa, milosre, sam ilost gdlaubcim, vera i dr. Nasuprot tom e,
kod verbalnih sloenica, u kojima je drugi deo verbalan, akeenat je uvek na
prvom slogu drugog del sloenice: bt-maitan obrezati , ga-ladbjan verovati,
us-tvatrpan izbaciti, fra-warkjan zgreiti i dr.
Dokaz da postoji ovakva razlika u akcentu izmeu nominalnih i verbal
nih sloenica nalazi se u sledeem primeru: prepozicija anda ima ovaj puni
oblik u nominalnim sloenicam a, dok ista prepozicija u verbalnim sloenicama
ima oblik and- .
verb. sloenica and-nitnan nom. sloenica dnda-numts
and-haitan
dnda-hait
4b
47
,*
VOKALIZAM
is lo tipoloki uzeto moe se gotski vokaiski sistem izraziti deskriptivno,
uporedujui ga sa pragermanskim vokalskim sistem om , a ovaj poslednji sa
vokulskim sistemom indoevropskog prajezika. Svakako i pragermanski vokaiski
sistem je rezultat rekonstrukcije, izvedene na osnovu najstarijih posvedoenih
germanskih jezika. T o jo u veoj meri vredi za prajeziki vokaiski sistem i
za rekonstrukciju ievr. prajezika uopte. Jer, pod ievr. prajezikom podrazumevamo prekstorijski stepen razvoja indoevropskih jezika (dijalekata), do koga
dolazimo poredenjem pojedinih ievr. jezika koji su istorijski posvedoeni. To je
neke vrste jezik algebarskih formula. N e moemo sa sigurnou rei za svaki
oblik da je takav i postojao u prajeziku. N ije sigurno ni to da su konstruisanl
oblici rei u prajeziku svi u isto vreme i u istoj jezikoj oblasti postojali. Verovatno je, naprotiv, da te rekonstrukcije pripadaju razliitim , vremenski i pro
storno odvojenim stepenima razvoja prajezika. Indoevropski prajezik je viemanje hipotetina tvorevina, koja se ne moe ni u vremenu ni u prostoru
fiksirati.
Meutim, razlika u vrednosti izmeu rekonstruisanog pragermanskog i
rekonstruisanog ievr. prajezika je ogromna. Pragermanski lekonstruiemo na
osnovu istorijski posvedoenih najstarijih jezikih spomenika pojedinih german
skih jezika, dok ievr. prajezik rekonstruiemo prema rekonstrukcijama pojedi
nih ievr. dijalekata, uporedenjem pragermanskog, indoiranskog, baltijskoslovenskog, keltskoitalskog, pragrkog, itd., koji su ve sam i rekonstrukcije, a
ne stvarno posvedoeni jezici.
KRATKI VOKALI
1. Ievr. a
germ , a >
g o t. a
Ievr *ogros, polje: stind. ajrah., gr. aypo$, lat. ager; got. akrs /stisi.
akrf stsaks. akkar} stvnem. ackari; ievr. *dakru*draku suza : gr. Saxpu, iaxpuov.
stlat. dareuma, lat. lacrima (d;I), stir, der, kimr. deigr (pl. dagram), kom. dagr,
jerm. pt. artasul.; got. tagr /stisi. tary stengl teagor, stvnem. zahar, nem.
Zahrel
,M U nemakom jeziku su dve rei za ,,suza ; Zhre i Trne, Zhre se razvilo iz
*dak-rvt a Trne iz *duk-nu: stvnem. trahan < "trahun, srvnem. traher < *trohru < ievr. 'drakru.
Nem. Trne je stari plural, koji je potisnuo singularski oblik. Vid. Georg R. olta, Dit
Stellung des Armenischen im Kreise der idg. Sprachen . Wien 1960, str 28 i sl.
2. Ievr.
germ ,
got.
::i s
3 . Ievr. * > g e r m , a
ru
g o t. a
levr.
o ta c-: stind.
(ak. pirdrum), gr. Tr-ri>p, lat. o*/*rf osk
p/ir, stir. aihir; got. fadar /stisi, /uter, stfri z. fader, feder, stengl .fader, stsaks
fader, stvnem. faier}; ievr. *frd- popustiti, umoriti se": lat. lassus tinoran
(<
alb. I'am ( *l*d-no-s) oputen - got. iats trom /stisi latr ,
steng. lael, stsaks. tor,, stvnem. latf; u apofoniji: ievr.
gr. Xr^ctv biti
iscrpljen , alb. lodern umoran sam ; got. letan pustiti /stisi, lota. stengl
laetan. stfriz. Iera> stsaks. Idtan, stvnem. lagani.
*
4.
Ievr. e
g e r m . e, i (isp r e d i (i) u sle d e e m slo g u i isp red g ru
pe nazal - k on son an t) > g o t. /
Ievr. *ed- jesti , *edono-m jedenje : lat. edo jedem, gr. ISojacu, stind.
dmi, adana-m jedenje , stsl. *(j)ad-ti, srphrv. jedem; got. itan jesti /stisi, eto,
stengl., stsaks. etan, stvnem . e ^ a n f. Ispred i u sledeem slogu: ievr. *esri jest :
stind. asti, gr. eo -i, lat., osk.-umbr. e$t, stsl. {j)esn; got. isi /stvnem ., stsaks. ist,
stengl., stfriz. isj; ievr, *mcdhios srednji : lat. tnedius, stind. mddhyah , gr.
[ileooii got. nu'djis /stisi, mir , stengl. midd, stsaks. tniddi, stvnem. mittij. Ispred
grupe nazal -f konsonant: ievr. *senti jesu : gr. dor. vri, stind. snti, osk.
-umbr. setu, stsl. sga; got. sind /stengl., stsaks. sind, stvnem. situj; ievr. *bhendhvezati : stind. bandhanam vezivanje 180, lat. of-fendix veza, vor , of-fendimentum veza ispod brade na svetenikoj kapi , lit. bchdras drug; got. bindan vezati /stisi., stfriz. binda, stengl., stsaks. bindan, stvnem. bintan}.
Ievr. e, i u gotskom je e kad se nalaze neposredno ispred germ. r, h ,
(hxo (i-Brechung). Ovo e V ulfila oznaava sa ai.
a)
Ievr. e ispred r > got. e (pisano ai)'. ievr *blter- nositi : gr. <pepw,
lat. fero nosim , stir. berirn, jerm. berem, slovenaki berem itam (= n o s im ,
skupljam slova), stind. bhdra-ti n o si ; got. bairan nositi /stfriz. bera stsaks.,
stvnem. berani
m Stranac je mogao biti prijatelj i neprijatelj .
1,1 U stind. inicijalno 6-mesto bh-, prema Grasmanovom zakonu o disimilaciji *uiednih
Mpirovanih konsonanata (Hauchdissimilationsgtseiz).
< G otski iezik
b) lcvr. < tprcJ gcrm. h (ievr. *) > got. e (pisano mi): icvr. *peku .to
ku, lat peu stoka", stind. paiu toka*4; got. faihu novac 1 'stvnem Uhu
.stoka", stsaks fihu sroka /.
c) lever t ispred gcrm hw (icver *i*) -got. c (pisano ai): ievr.
vi
d eu , .sled iti (oima)44: Ut xn-seque\ vidi! , gr. hom. ivvtne reci !44
(
lit uktnr pria ; got. sathtoan gledati, videti stsaks., stvnem.
\*han!.
dl Ievr i ispred r
got e (pisano ui): ievr. *{txro$ ,,ovek4i: lat zir;
got. tuair.
Promcnu ievr. v
got. < ispred nazal konsonant izvrena je u periodu
prugermunakog
Po potvruju germanske pozajmljenice: fin. rengas prsten 44
joA ukazuje nu pragerm *kretxgaz; kod Tacita je jo Semnones i Fenm F in ci ,
dok je kod Ptolemeju U>(woi. Izgleda da su jo u periodu pragermanskog po
stojali konkurentni oblici sa e i sa i: ievr. *me-ge mene : pragerm. *mek{e)
i
i to oblici sa i u enkl. i prokl. poziciji: stisi, mek, stengl. mek, stsaka,
mtk, stvnem. mih.
5. Ievr. u
g c rm . u
got. u
Ievr. *(ugom jaram14: stind. vugam, lat. mg um, gr. C076V, stsl. igo, got.
juk stvnem. joh
juhha}; ievr. -us (u krajnjem slogu u-osnova), *sunus sin44:
stind. suntik, lit. snus, stsl. synb, gr. krit. ulu$; got. sunus /stengl., stfriz.,
stsaks. stvnem. tunu, stnord. sunufij.
Ievr. u u got. je o (pisano au) kad se nalazi neposredno ispred germ. r, ht
/m> (u-Brechtmg). Ovo o Vulfila oznaava sa au.
a) Ievr. u (germ. u) ispred r > got. o (pisano au): ievr. *dhur- vrata44;
jerm. duru, gr. >up, stsl. dvari; got. daur 'delovanjem a-Utnlauta u stvnem.
tor; stengl., stsaks. dorf.
b) Ievr. u (germ. u) ispred germ. h > got. 0 (pisano u m ) : ievr. *dhukter,
*dhugh*tir ki : lit. dukte , jerm. dustr, av. dugsda, stsl. dbiti (ak. dbten). gr.
stind. duhit; got. dauhtar /delovanjem a-Umlauta u stvnem. tohter>
stsaks. doktor, stfriz dochtcr, stengl. doktori. U prepoziciji ur iz 44 i u glag.
prefiksu ur- ostaje m, jer je ovo r nastalo sekundarno iz z (ws > uz > ur).
u je ostalo i u partikuli -uh i, dakle isto tako u nuh dakle i u spoju duh
(prepoz. du 1 k).
6 . Ievr. i
g erm . i >
g ot. i
Ievr. *pxskts, *pxskos riba44: lat. pisas; got. Jisks*140 /stisi, fiskr , stengl.
jisc; stfriz., stsaks, stvnem fisk); ievr. +is on44: lat. is, istud ( < stlat. ts-tod),
osk. iz-ic ovaj , stind. i-ha; got. is; ievr. *yid- videti, (znati) : gr. hom.
Ti^icv znamo44, stind. vidmd; got. toiium /stisi, vitom, stengl. zuitom, stsaks.
roitun, stvnem. wi^^umj.*14
,M Za promcnu znaenja stoka-novac upor. lat. peu stoka , pectmia novac
144 Znak * iza rei znai da ovaj oblik rei nije posvedoen, dok su drugi oblici u
paradigmi posvedoeni.
7.
levr. nh p, I , r (so n a n tsk i n a la z i i lik v id e isp red konsonanata) u
pragermanskom su p o sta li k on son an ti isp r ed kojih se ra zv io vokal u.
germ. um, un, ul, ur got. um, un , ul, or (p isa n o aur).
a) levr r > germ, ur > got or (pisano awr; ovo u se razvilo u o kao i
prvobitno u ispred r): ievr. *tr*u suv : stlat. orrus; got. paursus /stisi, purr,
sivnem. dum, stengl. pyrrej; ievr. *tfnus trn: stind. tritam slamka, slama,
stsl. trawi', got paurnus trn /stengl. pom, stfriz., stsaks. ihom, stvnem. dornj;
ievr. *bhriis noenje : stind. bhrtih, lat. fo n sluaj ( - ono to vreme donese);
got. ga-baurps roenje" /stisi, burdr, stsaks. gi-burd, stvnem. gi-burtj.
b) Ievr. / > germ, ul > got. ul (severnogerm. i zapadnogerm. ponekad
i ol): ievr. *u(k*os vuk : stind. v}kah, lit. vilkas, stsl. vlbkt; gr. Xoxo;, lat.
lupus; got. toulfs /stisi, ulfr; stengl., stsaks. ivulf; stfriz., stvnem. tvolfj; ievr.
*p/nos pun: stind. Pf-nah, lit. pilnas, stsl. pkm ; got fulls /stisi, fullr; stengl.,
stfriz., stsaks .full; stvnem. folj.
c) Ievr. /// > germ., um
- got. um
Ievr. *ktpt6m 100 : lat. centum, gr. -xarv, lit. Hmtas, stind. iatdm;
got. liva hunda 200" (sa m > n ispred d) /stengl-, stsaks hund; stvnem. hunt};
ievr. *gVrptis dolazak, hod : stind. gatih hod", gr. pdtet? korak , lat.
tm-wntio sastanak (sa m > n ispred r); got. ga-qumps sastanak /stvnem.
cumft dolazak/.
d) Ievr. rt > germ. un
got. un
Ievr. n (negacija): gr. a-vv&Toc ne-poznat, lat. i-gnotus (en > in > i-gnoius(> stind. a-jnatah; got. un-kunps /nem . un-{beykanntj.
8.
Ievr, Bl,r,m,0n (//, rr, tpm, lm isp r ed v o k ala) u g erm a n sk o m
postali konsonanti i r a z v ili se is to tako u ul, ur, um, un > got. ul, or,
(pisano aur), um, un
a) Ievr. 7 > germ, ul > got. ul,
Ievr. *tol nositi : got. pulan podnositi, trpiti /stisi, pola, stengl. pohan,
stfriz. tholia, stsaks. iholian , stvnem . dolen trpiti/.
b) Ievr. 89r > germ, ur > got. or (pisano aur)
4*
su
levr. *pro ispred , pred": stind. purd, purdh, gr. rtipo; ,,pre\ r.%?i
| i i c d ' ; fit. J a r u /8t\r< m ., .stsuks. fora; stengl, fore* stfriz. fo n , forei.
c) levr. m
germ. um
gat. um
levr. *s?mo$ neko : stind. samah, gr. [iA-ftcv bilo od kuda ; got sum
neko /stisi, sumr; stengl., stsaks., stvnem. sum ma ko /.
d) levr. >i
grm. > m m got. m m .
levr. *nfn misliti**: gr. -ive oduevio se, poludeo , lit. mine mi
lio je*, atsl. mhni mislio je; got. ntunaip sea se /stvnem. fir-monet
prezire/.
Ovim razvojem ievr. kratkih vokala, u gotskom sistem u kratkih vokala
javljaju se sumo: a, i, u. Meutim, usled posebne artikulacije konsonanata r,
h, fm , koji su verovatno izgovarani sa srednjim podizanjem zadnjeg dela je
zika (e, o su manje uski vokali od i, u), gotski je uspostavio puni sistem krat
kih vokalu: a, e (pisano at), o (pisano a u ),i i u, prema pragermanskom: a, e,
i, u.1*1
D U G I VOKALI
1. le v r . > g e r m . > g o t. /stisi., stengl., stfriz., stsaks. ; stvnem .
u istorijskom periodu oa, ua, uo; u stisi, i u stengl. kada deluje i-Umlaut
germ. > , }.
Icrv. *bhrti(r), *bhrtr brat: lat. fr tir , osk. fratrum, umbr. fratrum
gen. pl. brae , stir. brathir, stind. bhrt (ak. sing. bhrtaram), gr. ^partop,
ppatyjp lan bratstva**, stsl, bratrb, lit. brourlis, dcm. braco ; got. brpar
/stisi. brocry stengl. brodor, stfriz. brihcr, stsaks. brther, stvnem. bnioerj; ievr.
*sr(/i) stajati, staviti**: lat. stare, gr. dor. orrait, stind. sthnam stajalite ;
got stop stanje stols sedite /stisi, stll; stengl., stfriz., stsaks. stol;
stvnem. siuolj.
Ievr. *s sejati": lat. smen sem e", iit. semens pj.; stsl. sintf, stir.
sili got. mana-sps (ljudsko sem e)", oveanstvo" /stisi, sap, stengl. s'de,
sd; stfriz. sd, stsaks, sd, stvnem. sat sem e"/; ievr. *dhi- initi, metnuti,
poloiti": gr. v-^tia izloen" (rtvovan, rtveni dar)", stsl. dto dclo",
stind. dhma sedite", lit. d iti poloiti", s t s W f t i initi" (nameravati)",
smerati"; got. da-dps in, poloaj" /stengl. daed, dd, stfriz. dd{e), stsaks.
dd, stvnem. tat delo"/; lat. vnimus doli smo": got qmun: stvnem. qumun;
lat, sdimus sedeli smo": got. stum : stvnem. sfum.
4. Ievr. i > g e r m , i > g o t. i (p isa n o ei)
Ievr. *svno' svinjski, koji pripada svinji": lat. suinust stsl. svinji; got.
satin svinja" /stisi. suin> stengl. swin; stfriz., stsaks., stvnem. stoml; ievr.
*pri- drag, voletl": stind. prttah drag"; got. freidjan tediti" /stisi, frida
ukrasiti", stvnem. vriten negovati"/.
5. Ievr.
g e r m , > g o t. u
Ievr. *p~ gnjiliti, vonjati, truliti": lat. pits gnoj, putius truo", lit.
pliaiti pl. gnoj", gr.mHto trulim ", stind. ptih smrdljiv, gnjio"; got. fuis
/stisi, full, stengl. fl, stvnem . fl.
DIFTONZI
Diftong je spoj vokala sa poluvokalom odnosno zvunom likvidom ili
nazalom u istom slogu. Ako posle vokala sledi poluvokal onda je silazni dif
tong, a ako poluvokal stoji ispred vokala tada je to uzlazni diftong. Ako je
vokal kratak, tada je kratki diftong, ako je vokal dug, tada je dugi diftong.
U indoevropskom prajeziku bili su kratki i dugi diftonzi, nastali spajanjem
a, e, o sa i, u (odnosno sa sonatskim likvidama i nazalima): ai, ei, oi, au,
tu, ou. Dugi diftonzi su ve u prajeziku skraeni i izjednaili se s kratkim
diftonzima. U germanskom su dugi diftonzi ouvani jo ponege, u krajnjim
slogovima, tako da u germanskom praktino tretiramo samo ievr. normalne
kratke iftonge. Refleksi ievr. diftonga u germanskom su u stvari isti kao i
refleksi kratkih vokala kao sam ostalnih fonem a, tj. refleksi ievr.: a, e, o> germ .
, e, > got. a, i, s tim to drugi deo diftonga i, u ostaju ncpromenjeni. Od
perioda pragermaivskog, u kome su bili ouvani diftonzi, u gotskom su svi
diftonzi monoftongirani, osim ievr. eu koji je u gotskom dao tu.
2 . levr. ft
gerrn. i (u severn ogerm . i u za p a n o g er m . delovanjcm
i-Vmlauta, Jer sc p osle e nalazi i (e * i)
got. i (p isa n o ei).
levr *stetgh~ koraati, penjati se : gr. ff-ely* idem , penjem se1',
stir
..idem lat. v-sitgiutn ( w'u-sn'giM0 trag , stsl. stign; got. sr^un
penjati se /stfriz. M/gu; stengl., stsaks., stvnem. stigu .penjem se/ ; ievr.
pokazati, rei : gr. Aebevuju, stlat. dekerem, lat. dicerem 3. pl. imperf. govorili su , osk. deicum rei , stind. dkiyat on e pokazati ; got
ga-reihan objaviti /stsaks. tihan. stvnem. zihan /; icvr. *leik ostavljam '
gr. Xctw' lit. hk; got. lethan ostaviti /stsaks. stvnem. lihan pozajmiti/.
U nekim sluajevima, izgleda, da se ievr. ei u germanskom razvilo u i
(tzv. i*). V severnogerm i u zapanogerm. ovo a nije dalo a, nego je ili
ostalo ili se razvilo (na pr. u stvnem.) u ea, ia , koje je posle iftongirano
u it. U gotskom i* sc nalazi samo u etiri rei: hr ove , fera predeo,
strana . Krks Grk i mis stol , inija .
a)
b)
c)
)
got.
got.
got.
got.
3. Ievr. at
germ , ai
levr. *oino-s jedan'1: gr. rt oivVj jedinica (u kocki) 5, stlat. ak. sing.
orno. lat. urtus, stir, or, oin; got. ams /stisi einn, stengl. an. stfriz. en, stvnem.
einj; ievr. **oida znam : gr.
*fotSx), av. vaeda, stind. vida; ievr.
**oidai (sa medijalnim nastavkom): stsl. vide, lat. vidi; got. wait znam ', stisi.
veil, stengl. war, stsaks. wet, stfriz. wet, stvnem ioej'3/.145
4. Ievr. au
germ , au
Ievr. *aug- rasti, mnoiti se : lat. augere rasti, uveavati , lit. dugu
j.rastem , av. aogo, oojo snaga stind. djah snaga , gr. a^Eco, j^avo um
noavam (sa i-proirenjem, iz ang-s); got. augan ,rasti mnoiti se /stisi.
uuAu, stsaks. okian, stengl. eacian, stfriz. aketi um noen , stvnem. ouhhati,
ouhhon umnoavati/.
5. Ievr. eu -g erm , eu (w)
saks. tu, eo > to,!.
- g ot. iu.
Ievr. *deukd vuem , vodim : stlat. dcuco, douco, lat. uco vodim,
vuem ; got. tiuhati voditi, vui55 /stvnem. ziuhan, siohanf, ievr. *leubhos
drag : stsl. ljubi; got. Hubs /stisi, liufr, stengl. leof, leaf; stfriz. liaf, stsaks.
Hof, stvnem. hob, hop , Ueb, Hub; ievr. *leuk svetao , beo : gr Isvxot; ,,beo.
av. raoo svetio , sjaj , stir, lochet munia , stsl. /a, lua svetio, lat.
iu.v, gen. lucts svetio ; got. liuhap ,svetlo /stengl. Ico/ir, stfriz. Itachi, stsaks.
hoht, stvnem. leoht, lioht, liehtK
,M Vid. F.. Schwarz, Goten, Xordgennanen. Angelsachsen, str. 19 i sl.
u Vid. ovdc, nap. 143.
Vid. ovde, nap. 143.
denkenj.
got. palio* f. ilovaa, blato , gen. pakom /stvnem. daha, stengl. po stariji
oblik jo thohaef.
got. un-wahs besprekoran , prav /stsaks. tvah n rav , zao , stengl.
tvdh nepravda (?stind. vankah zavoj, krivina reke/.
2 . pragerm. *-inh > got. -ih (pisano -eih).
Ievr. *tenk- napredovati, rasti, uspevati : got. ga-peihan /stvnem. gtdihan. nem. ge-deihen, gc-diegen; stengl ge-peonj.
Vid. ovde, nap. 143.
u* Da su denazalizacija i naknadno duljenje vokala procesi koji su se odvijali tek u
zasebnim germanskim jezicima, vidi ss najbolje u stengl.: ijh'-ph oh. ali <?>{>; a -a tpisano
0 at f). Vid. E. Kieckers, n. d ., 34.
*ltng{,h-. U g r ^
g o t. peths v/ e m
p r o d u i t i , n a t e g n u t i sa A-pro-
S tv n e m .
got. i , / L
la t.
k b o r,
r f </0 / s t i s i , s t e n g l .
pmg,
sisato ,,
( s u e n je ) k o ji s e o d r a v a u o dre en o
L t P i/ 7/ r p r e T A
( in f ^pogkjan) m isliti (-kt > -hl); ievr *,ong u stlat.
got. fi"A,a ?
( M litusm. savest, saznanje /stsaks. thuhta, stvnem.
I Z
C g l.' fu ta
in.lo se, izgledalo je ,
Z T ' h h n J (dat. /fti*) svitanje, /stvnem. u t o , stengl. on ta.
sBdts an uh,a (-oni; upor. stind. aktuh rano svetio , gr. r ;, gen.
<ixTtvo sunev zrak.
,
i(
eot bi-uhts naviknut, uobiajen", lvt. j-imfecas navikao got! juhiza komp. mladi" (upor. poz. juggs) /upor. lat. jun-tor>stsl.
Gotski
Pragermanski
a
e (pisano ai)
0 (pisano au)
a
e, i (ispred r, /i, hw), ai
u (i?-pred r, h, htv), au
i, e
u
ul, um, un,
ur
u
u/, um, un
or (pisano aur)
Indoevropski
a , o, 3 (va )
e, i, ai, oi
u, au , ou
i> e
u
/, th
7, V
ur, r , r
G o ts k i
P ra g erm an sk i
In d o ev ro p sk i
-ank, -onk,
*-ank ,
( is p r e d A)
( p is a n o
ei)
i,
-A
ei, *-inh, - ih
ei
6,
i,
, *-unh, -h
U ei, -enk, -i
M> -Uttk, -pk
tu
eu, iu
eu
S h e m a ts k i p r e g l e d r a z v o ja g o ts k o g v o k a ls k o g s i s t e m a 160
(e (p is a n o a t), o ( p i s a n o a ) , i ( p i s a n o ))
6U
. ouvano: ievr.
:-vr *t>pku
Jat. ypeu; *got. faihui ievr. *$imus
Krajnje -u je
pertu stoka,
lu* ,
sin, stind. sum h , tsl.
S01- iMWWS'
.
.
p
a -o -i ispred nazala + konsonant u gotskom su ouvani:
Pragerm. a,
p
gas[ins ak pi. goste, got. sunum ak. p|.
i u 3 . 'pl. pret. (ievr. nastavak -V, > pragerm. - * > got. -*:
ni'Mun* stignu, berun, sehtoun itd).
S o v S o
b) Dugi vokali
Praeerm. -tf na apsolutnom kraju rei skraeno je u -a: got. dugu dat.
sing. X * (.-osnova, pragerm. dat. sing. *dage < a *ievr. in.tr. s in * '#
gM); trt. m Jda 3 . sing. p ret, ievr. nastavak ,e *dket
Ievr - > e o t
got. baira nosim, gr.
lat. fero. Ievr. -at u
nastavcima mediopusiva > got. -a: gr. r t >
So tbaira-a baira-nda.168
S 69 si.
KONSONANTIZAM
Konsonantski sistem germanskih jezika dobrim delom je, svakako, rezultat
razvoja pragermanskog, a ovaj prajezikog konsonantskog sistema. Za pitanje
razvoja germanskog konsonantskog sistema potrebno je posebno naglasiti da
je pragermanski konsonantski sistem rekonstruisan na osnovu konsonantskih
sistema pojedinih germanskih dijalekata i jezika, a prajeziki opet rekonstrukcija
izvrena na osnovu ve rekonstruisanih sistema pojedinih ievr. dijalekata. Prema
veoj ili manjoj sigurnosti rekonstrukcije konsonantskog sistema pragermanskog
i prajezikog, ovde se radi o daleko veim i teim problemima razvoja jezika,
nego to je to sluaj kad je u pitanju vokahki (sonantski) sistem . Smatra se
da dve treine ievr. zajednike leksike ima bar jedan guturalni konsonant, a
kljuno pitanje prirode ievr. guturala ni do danas nije reeno150. Ono se ne
moe reiti fonetski, poto se radi o jeziku koji ne samo da nije posvedoen,
nego nije uopte ni postojao takav u datom vremenu i prostoru. Njegov fo
noloki sistem je rekonstruisan. Njegova vrednost je upravo tolika koliko vrede
rekonstruisani fonoloki sistem i pojedinih ievr. jezika. Tu vrednost veoma
mnogo umanjuje i, moe se rei, osnovnu slabost pretstavlja hronoloko pitanje,
jer rasponi izmeu najstarijih svedoanstava pojedinih ievr. jezika iznose i do
pet milenija. Ovo treba imati u vidu, jer emo se upravo kod opteg german
skog i posebno gotskog konsonantskog sistema suoiti sa problemima koji nisu
samo germanski i koji se ne mogu reavati samo prouavanjem internih ger
manskih jezikih pojava.
PRAJEZIKI KONSONANTIZAM
Smatra se da je ievr. prajezik imao sledee konsonantske foneme:
I Klozivni (eksplozivni, okluzivni) konsonanti.
Ovi se dcle prema m csiu artikulacije na:
1 . labijale
2 . dentale
3. guturale
^ P or* P* de Saussure, Ainotre sur le systme primitif des voyelles dans les langues
n *j ro^ ennesy Leipzig 1879, isti Recueil des publications scientifiques, 1-leldcrberg 1922, str.
w3j J. Kurylowics, ludes indoeuropennes I, su . 51 si.; H. Pcdersen, Die getneitiindoeurop.
aie orindogertn. VerschluBlaute u Del Kgt. Danske Videnskabcmes Selskab, hist. -fill medd.
32, 5, (1951), str. 10 si.
tenues
mediac
mediae aspiratae
lobija h
ph
bh
dentali
th
dh
s* polatali
k (k')
kh (k'h)
g (g ')
gh (g hl
velon
kh
gh
^ labtot'dari
kv
k<'h
g*'
g*'h
A3
spiranti
nazali
likvide
poluvok.
bezv. zv.
u
3
fobijali
ph
bh
dentali
th
rj
palatali
kh
gh
velari
kh
gh
k"h
g"
g"h
a labio vel
64
^plnzijc) izmeu kloziva i spiranta: pjft r//>, kjh, k^/htu. Znait nijedna ger
m a m a serija nije produenje prajezike serije. Ta promena ievr. konsonantskog
sistema u germanskom naziva sc G e r m a n s k o p o m e r a n j e g l a s o v a .
Poito je u kasnijem razvoju jednog del zapanogermanskog usledila jo jedna,
po strukturi slinu, promena kloziva (tzv. V i s o k o n e m a k o p o m e r a *
n j - g I a - o v a), to se u germanistici, sa vanou samo za istoriju nemakog
jezika, G e r m a n : k o p o m e r a n j e naziva i P r v o p o m e r a n j e , a
V i s o k o n e m a k n p o m e r a n j e i D r u g o p o m e r a n j e glasova.
Zakonomernost ovih promena konsonanata u germanskom formulisao je prvi
I. Grim Ovaj zakon pomerania naziva sc, s toga, i G r i m o v z a k o n . 1"
GKIMOV ZAKON
Germansko pomeranje glasova nije izvreno najedanput u svim serijama,
kao ni najedanput u svim glasovima pojedinih serija. Osim toga, ovo pomcranje nije u isto vreme zahvatilo celokupnu germansku jeziku oblast. Pome
ranje je izvreno svakako pre poetka n. e. Ako se uzme da je poslednja pomerena
serija zvunih kloziva (mediae) u bezvune (lenues), onda je to moralo da se
zavri izmeu V i V III veka pre n. c. Ovo na osnovu germ. pozajmljenice
-rik vladar iz keltskog -rik, - germ. rteh, - reich, koja ukazuje na uske
kontakte Germana s Keltima. S druge strane, pomeranje bezvunih kloziva
(rrmtt's) mora da se odvijalo jo u periodu pragermanskog, kada akcenat nije
bio potpuno fiksiran, to pretpostavlja Vernerov zakon. N a osnovu: Baenu
silna, koju je zabeleio Cezar, a u kojoj je g pomereno u c, znailo bi da
je u Cezarovo vreme pomeranje ostalih serija ve izvreno.180
Da li je ovo germansko pomeranje konsonanata zaseban unutranji ger
manski proces glasovnih promena ili je posledica delovanja nekog supstrata,
ne moe se, zasada, znati. Vrlo slino pomeranje konsonanata, barem nekih
serija, u jermenskom teko je dovesti u vezu sa ovim germanskim pomeranjem.
Ako je re o delovanju supstrata, onda bi po strukturi slino Visokonemako
pomeranje ukazivalo na izvor sa juga. N e moe se, m eutim , prihvatiti teza
da je jedan supstrat delovao na celokupan germanski, pa posle nekoliko vekova
isti taj supstrat delovao ponovo, ovaj put samo na jedan deo zapadnogerman
skog. Do sada nisu nikakvi kontakti izmeu germanskog i jermenskog usta
novljeni i verovatno je da su se analogni procesi pomeranja odvijali nezavisno
u oba jezika181. Izvesni ostaci izumrlih jezika balkansko-anaolske oblasti
u stvari vrlo nesigurno posvedoen onomastiki materijal, ukazuju na slinu
pojavu pomeranja. Tanije bi se moglo rei, da autori koji prouavaju ostatke
1.1 Izvesne nagovetaje o germanskom pomeranju glasova izneo je bio i pre Grima u
vojim radovima danski lingvista Rasmus Kristian Rask (1787 1832). Svoje otkrie o ger
manskom pomeranju glasova saoptio je J. Grim naipre Lahmanu u pismu od i. IV 1821
elu formulaciju zakona objavio je Grim 1822. godine, u drugom izdanju I knjige *voe
Nemake gramatike {Deutsche Grammatik*.
** Vid. T . E. Karsten, Germamsch-finnische Lehnwortstudien u A cta soc. scient. Fenn.
XLV (1920); isti, Gennanen (1828); K. B. Wiklund, u IF 38, str. 48 si.: H . Jacobsohn u,
A S F 41 (1925) , str. 246 si.; V. Pisani u Die sprache I (1949) i dr.
1.1 Vid. A. Meillet, Esqvise d'une grammaire compare de Varmnien classique, 2. izdame
Be 1936, str. 26 si.; F. Kronasser n. d. G. R. Solta, n. d.,
6$
ovih izumrlih jezika, nastoje po svaku cenu da u njima nau potvrde izvesnih
hipoteza, na prvom mestu potvrdu o prirodi ievr. gu turala.
Germansko pomeranje konsonanata vrilo se, verovatno, u tri glavne
im , tj. postupno su pomerane, svaka zasebo, tri po artikulaciji razliite serije:
I p , t> k, W
II bhy dh, ghy g*h
III b, , g , p
Smatra se da je ovo pomeranje i hronoloki ovim redom izvreno, s tim
da pomeranje sledee serije nije otpoelo sve dok pomeranje prethodne serije
nije potpuno zavreno. Isto to se smatra i za pomeranje konsonanata pojedine
serije; nisu istovremeno pomereni svi konsonanti jedne serije, ve hronoloki
jedan iza drugog.
I
1.
2.
3.
4.
ievr.
ievr.
ievr.
ievr.
ievr.
Schaden!.
I 3. ievr. k (kh) > kh > germ. /i,> g o t. h
Ievr. * k e r d * k r d - srce lit. iird'ts, stsl. sndbce, gr. xxp8U, lat. cor,
gen. cord-is; got. hairt /stisi, hjarta, stengl. heorte, stfriz. herte, stsaks. hertu,
stvnem,. herza I; ievr. *dekm~, dekmt deset : stind. dda, gr. Se/.*, lat. decem, stsl.
desftb, lit. deimt; got. taihunl stisi, tio, stengl. tien, stfriz. tian, stsaks. tehart,
stvnem. zehanf, ievr. *kap- uzeti, uhvatiti*, lat. capio, srphrv. iep-a-ti; got.
hafjan dii** stisi, hefja, stengl. hebban, stfriz. hebba, stsaks. hebbean, stvnem.
heffeti'.
I 4. ievr. k*h (kvh) > k vh > germ. /kp > got. Ina
Ievr. *kVe-so iji**: stsl. e~so, gr. hom. -ro at. tou; got. fmis /stisi.
huess. stsaks. hwes, stvnem. hwes, wesj; ievr.
ostaviti : lat. re-Hnquo
ostavljam**, gr. /.sitmo, lit lieku ; got. leihwan pozajm iti stsaks. far-lihan ,
>i
Vid. Otto Haas, Die Sprachreste des Phrygischen, Sofija 1966;
5 Gotski iezik
66
stvncm. Uhati, nem. M m \ . Izgleda da je u periodu pragermanskom, jo prc
pomeraniu ievr. k* ispred labijala asimilirano (regresivno) u p; ovo p ,e zatim
u procesu pomeranja prelo u / : ieir. *yjk*os vuk : stind. vrkah, lit vtlkas,
lat. tupus(k*>p), gr. f c , pragerm- *y(pos > got.wuifs; ievr. +penk*e petpragerm. *pempe
got. fimfOvim procesom pomeranja serija ievr. bezvumh kloziva p, i, k, k* dala
ie u germ i got. seriju bezvumh spiranata / , p, h, hzv. Pomeranje ievr./, t,
M k* nije izvreno ako je ispred njih stajao spirant s., to znai u grupama kon
sonanata: sp, st . sk, 5**-. Isto tako nije izvreno pomeranje ievr. t u grupama
pt kt k*t koje su u germ. pomerene u grupe f t , hu hm . Pomeranje je dakle
izostalo ako se ispred p, u k, k* nalazilo bilo ievr. spirant i, bilo novi ger
manski spiranti / , h, htu.
1. Ievr. sp > germ, i got. sp.
Lat. spuo pljujem, lit. spiauju; got. speizvan pljuvati /stisi, spyja, stfriz.
spitoa-, stengl., stsaks., stvnem. spiivan, nem. speien/
2. Ievr. st > germ, i got. st
Lat. hostis neprijatelj : stsl. gosu /g o s t ; got. gasts ,gost /stnord.
-gastir, stengl. giest; stsaks., stvnem. gastj; ievr. *sto-, sta- stajati : lat. sa
stojim, si-sto ustavljam , gr.
stsl. stojg- lit. stoju stind. d-stham (aor.);
got. stanan stajati .
3. Ievr. sk > germ, i got. sk
Ievr. *$kai-l+skt- svetlucati, senka : stind. chayd senka , gr rr/.-.i-,
got. skeina, skeinan svetlim /stisi., stfriz. skinu, stengl. sd m n svetliti;
stsaks., stvnem. skinuti, nem. seheinenj.
4. Ievr. sk* > germ, i got. sk
Ievr. *skvabh- guliti, Jjutiti : lit. shcbii, lat. scabo gulim , scabies
Ijutenje , svrab ; got. skaban /stisi, skafa , stengl. seafan, stvnem. scaben,
nem. scjiaben.f.
hafti
kt > germ, i got. ht
Ievr. *okto(u) osam : stind. atau, gr. oxtoj, lat. octo; got. ahuu
stengl. eahta, stfriz. ochta, stsaks., st\n em . ahtoj.
Pomeranja pod 5 i 6: ievr pt > germ, i got. ft; ievr. kt > germ, i gat.
- hi , ievr. k*t > germ, i got. hzut pokazuju relativnu hronologiju pomeranja p,
t , k , k* i to, da je u grupi pt pre pomereno p > f i ovaj novi bezvuni spi
rant spreio pomeranje t ; u grupi kt da je prvo pomereno k > h i ovaj novi
spirant h spreio pomeranje t. T o znai da su p i k pomereni pre r. Nije
sigurno da li to vredi uopste, ili samo za grupe p t, k t . Treba naglasiti da su
ove grupe u ievr. sekundarno nastale; lat cap-i-o , cap-to-s, capt-us; ievr. *ok-td(u}
6 . Ievr.
,,dve etvorke?
II ievr. bh, dh, gh, g^h > germ, b, d,
II 1 ievr. bh > germ, b - got. bjb
67
Ievr. *bher- nositi : stind. bharami nosim , gr. tpepoj, lat. ferd\ goi.
pirati nositi /s t is i, stfriz. bera, s te n g l, stsaks., stvncm. beran ; ievr. *leubh}-*lubh- eleti , drag : stind. lubhyati eli Jbhaft elja , lat. lubet eli ;
got liuba-leiks drag, m io pranord. liubu f . draga , stisi liufr, .stengl tiof,
stfriz. Haft stsaks. liof ( f < b ) , stvnem. Hobi.
II 2 ievr. dh > germ, d > got. did
Ievr. *dhura vrata : gr. $ipa, lat. foris , fores, s t s l dxwb; got. daurd
'stlriz. dure, stsaks. dura , stvnem. tura, nem. Tiirj; ievr. *medhios srednji ;
stind- madhyah, lat. meius; got midjis /stisi, midr, stengl. midd, stfriz., stsaks.
middi, stvnem. minif.
II 3 ievr. gh > germ, g > got. gig
Ievr. *ghosti$ stranac , lat hosiis neprijatelj , stsl. gost* gost ; got.
gasts gost /stengl. test, stvnem . gast); ievr. *steigh-j*stigli penjati se :
stind. stighnute penje se , gr nxeiyoi , koraam ; got. steigan penjati se
stisi, stfriz. stiga; ste n g l stigan ; stsaks., stvnem. srigan:.
II 4 ievr. g^h > germ gaj > got. gzo, to
Ievr. *sengvh-l*songvfi zvuati : gr.
glas proroanstva , got. siggivan pevati,4 /s tis i syngva; ste n g l, stsaks.,stvnem. stngan . U intervokalskoj
poziciji pragerm.
u got. je w, dok je u severnogerm. i zapadnogerm nekada
g nekada w: got. hneizvan pokloniti se , stvnem. hnigan, nem. neigen- lat.
coniveo zatvaram oi ; ievr. *snoig^hos sneg , lat. nix, gen. nivis, lit. sniegas;
got. snaiws, gen. snaiwis- stvnem . sneo, gen. snewes.
III ievr. 6, d , gy gv > germ, i got. p , ?, k, kw
III 1. Ievr. b > germ, i got. p
Kako je ve spom enuto, ievr. inicijalno b~ bilo je vrlo retko .163
Got. paida gornji deo odela verovatno je pozujmljeniea; tako isto i
gr. {Jcdr/) pastirska kabanica S koja je verovatno pozajmljenica 12 trakog.
U gotskom nema nijedne indigene reci koja ima u inicijalu p.
Ievr. *dheub-i*dhub dubok, upalj : lit. dubu* dubok , s t s l dubi-kb
got. diups dubok , diupjan zagnjuriti u vodu -- krstiti .s tis i diupr, sten gl
deop, stfriz. diap, stsaks. diop, stvnem. tiof, teof, tiuf , diof dubok/; ievr. *slebmlttav, biti oputen : s t s l slabb slab ; got. slepan spavati /sten g l slaepan,
stfriz. lepa, stsaks. slapati , stvnem . sldf(f)an .
III 2. Ievr. d
Ievr. *dekm deset : stind. daa, gr. Sexa, lat. decern, stsl. desgtb; got.
gut taihum stisi, tio , ste n g l ticn, stfriz. tiun, stsaks. tehan, stvnem. zehan ;
ie\!r. *ed- jesti , *edonom jedenje : gr. Sopcu, lat. edo, s t s l (j)ad-ti; got.
uau stisi., stfriz. eta\ ste n g l, stsaks. etan, stvnem. t?55a/.
III 3. Ievr. g > germ, i got. k
Ievr. *geus~ probati, kuati : stind jSatt voli, proba ; gr. vriopat
(<*Vs,JCoftai), alb. desha, {e< eu) voleo sam ; got. kimati birati ,stisi kiosa,
r
68
itenel ctosan, friz, kusa; stsaks., stvnem. Aiwa/; ievr. *agro$ polje : 1st.
ugtr, -ttind. djra TritV?, gr. Ayp^i got. arftj /stisi. akr, stengl. aecer, stfriz.
^AArr, stsak*. uAAur, stvnem. ackar
III 4. Icvr /[* germ, i got, kw
Ievr. *g*ena ena" gr. ywht dor. (Java, stsl. tena, stir, ben; got. qind
(stisi, kona, stengl. ctivm; stsaks., stvnem. quenaj; ievr. Vegv tam a : stind.
rajah, gr. Ipcpo ,.podzemni , jerm. erek vee ; got. riqis tama 'stisi.
rtkkr taman '.
NAZALI
levr. nazali m, n, ii, o ostnli su u germanskom i u gotskom nepromenjeoi.
1. Icvr. m
germ i got. w
levr. *medhios srednji : gr. rzaoo, lat. mdius, stind. mdhyah; got.
stisi, midr, stengl. tmdd, stfriz. middt\ stsaks. middi, stvnem. mittij.
2. Icvr. n
germ. i got. n
levr. *nei{tos- *neuios nov : gr. vo, lat. novus, stsl. novt; got. niujis
stisi. nyr, stengl. niette; stsaks., stvnem. niuzoif
3. Ievr. stoji samo ispred palatala. Poto su se germ. i got. palataii
izjednaili sa velarima, to se ievr. ne razlikuje od ].: ievr. *ank- savijen :
gr. yxwv savijutak , fiyxo, lat. ancus kuka ; got. hals-agga ija ; ievr.
*angh- skupljam, suavam : lat. angusius teskoban , stsl. Sbkb uzan , stind.
hah tesnac, .nevolja , gr. At/ m steem , davim ; got. aggtvus tesnoa
/stvnem., stsaks. etigi, stengl. enge uzan /.
Ievr. -m u finalnoj poziciji nije ouvano; u pragerm. ono je prelo u -n
i. posle izvrene nazalizacije, otpalo je: stind. tdm ovu , lat. is-tam ; got. p
uk. sing. / . ovu ; ievr. +dhogo-m ak. sing. dan: kao stlat. equo-m, lupo-m
itd. got. dag. Sekundarno razvijeno -n iz -m ouvalo se samo u jednoslonim
reima posle kratkog vokala: got. htvan kada, stlat. quom.l9i
L IK V ID E
Icvr. likvide r, / ostale su u germ. i u gotskom nepromenjene.
1. Ievr. r . germ, i got. r
Ievr. *rektos prav : gr. o- sextoc, lat. rectus; got. raihts /stisi, rettr;
stengl., stsaks., stvnem. redu ; ievr. *treis ,,tri ; stind. trayah , gr. rpeu;. lat.
tres, stsl. trije; got. preis stisi prir, stengl. prie, stsaks. thrie, stvnem. drie.
2 . Ievr. I germ, i got. /
Ievr. *leuk*~, *leuk- svetao, beo, svetliti : stind. roale beli se , gr.
Xsvxos beo,lat. lux, gen sing. lucis svetio , stsl. lua, srphrv. lu; got. Unfits
svetio , liuhtjan svetliti .
1,4 Vid. ovde, srr. 1J5.
(7
69
PO LUVO K AU
Ievr. poluvokali i, y ostali su u germ
i gotskom nepromenjeni.
VERNHKOV ZA K O N
Novi germanski bezvuni spiranti / , p, A, lm i nasleeni spirant s pre
laze u odgovarajue zvune spirante 6, d, g, gio, z kad se nau u intersonatskom poloaju, a prajeziki glavni akcenat nije na neposrednom slogu ispred
njih. Ovaj zakon formulisao je danski lingvista Karl Verner, po njemu se i
naziva V e r n e r o v z a k o n . D a bezv. spiranti preu u odgovarajue zvune
spiranse moraju biti ispunjena oba uslova V em erovog zakona: 1. intersonantski
poloaj, 2. da prajeziki glavni akcenat ne stoji nepostredno ispred njih.1
Vernerov zakon u stvari dokazuje da prajeziki akcenat u germanskom u ovom
najstarijem periodu nije bio jo fiksiran. U inicijalnoj poziciji ievr. bezv.
klozive p, f, k, A** prelaze uvek u bezv. spirante / , p, A, hw. Ako se, meutim,
p, i, k, kv i s nau izmeu dva sonorna elementa, a akcenat ne stoji nepos
redno na slogu ispred njih, onda se one sonorizuju: 6, , g, gzv, z. T o znai
da je u tom sluaju korelacija sonom osti neutralizovana. Ovi novi zvuni
spiransi izjednaili su se sa zvunim spirantima koji su nastali iz zvunih
aspirovanih kloziva (mediae aspiratae).
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
Ievr.
p > germ.
t > germ.
k > germ.
k*> germ.
s > germ.
i
i
i
i
i
got.
got.
got.
got.
got.
fjb , b
pf, d
A/g, g
hwjgw, to
sfz, (r)
70
(f
Jam "
stengl. seofon
2. Ievr (
perm, i pot. pldt d
Icvr *bhratir brat : stind. bhrdta-, gr. yp*p> lut. /rater, stsl. brain ,
not rtfur /acial, ArA/er, stengl. ArA/or, stfriz. brother, stsaks. ArAfar, stvnem
Sm*fcr/; uli-*ievr.
otac : stind. p i t d gr. Ttarrjp, lat. p a r, itd.; got
/ flrft(r 'tisl. /cJdtrr, stengl. faeder, stfriz. /uder. stsaks. /* to r , stvnem. /a r/'
3. Ievr. k
germ, i got. A/. g
Ievr. *dehv cset : stind. ddia, gr. Six*, lat. decern stsl. dpr; got,
fui/itm stisi, to itd. stsaks. /eAu, stvnem. zehanf, ali-ievr. *iu*nkos mlad :
stind. vmwA mladalaki , lat. itwencus, got. y w /stisi. gr; stsaks., stvnem.
rung/.
4. Ievr. A - germ, i got. fitvfgtv, tv
tevr. *sek*- slediti, gledati : lat. sequor sledim (oima) , stind. saddt
..sledi , gr. I tmimu; got. aiAurj 'stisi, i td. vid. Feist/, ali *ievr. sek^mis gledanje,
lice got. Jiwm (pragerm *sitvns)
5. Ievr. s - germ, i got .s(s(r)
Ievr. *sep(t)nt sedam itd., vid. napred. got. sibun, ali-ievr. *bhresai 2.
sing. prez. med. nosi : stind. bhrase, gr. ppeai ( < *<pEpeaaO> got- bairaza.
Ako se alternacija fb, b-pd d~h\g , g-hwfw, w -s jz (u severnogerm. i u
zupadnogerm. r) pod uslovima delovanja Verncrovog zakona javlja u reima
koje su etimoloki od istog korena postale ili u razliitim fleksivnim oblicima
iste rei, u okviru gramatike paradigme, tada se ova alternacija bezv. spiranatu / , p, A, htv, s i zvunih stpiranata 6, d>
gto, z koji su u krajnjem
razvoju preli u iste zvune klozive 6, d, g, gw (w ), (i gore spomenuto r),
naziva, po J. Grimu, gramatika alternacija konsonanata (Gramatischer IVechsel).
Ova alternacija je u pojedinim germanskim jezicima nejednaka i esto slaba,
jer su nastupila izjednaenja. Najbolje je ouvana u starosaksonskom i u
starovisokonemakom. Gotski je, meutim, najdalje otiao u izjednaenju, i to
u korist prvobitnih bezv. spiranata. Deiovanje gramatike alternacije, tj. Vernerovog zakona unutar gramatikih srodnih oblika, najjae je u tzv. osnovnim
oblicima jakog glagola: I. inf. prezenta, prezent -II l. 3. sing, pretrita- III
l. pl. pretrita- IV part, pretrita. U tim oblicim a bio je jo ouvan ievr.
slobodni akcenat; u singularskim oblicima stajao je na korenskom slogu, u
pluralskim oblicima na linim nastavcima.
stind. vrta-mi I. sing. prez, okreem
tvairpun-warp-waurpum-waurpans
tvcordan-wcard-wurdon-toordon
werdan-toard-xvurdun-wordan
werdan-ward-wurtun-wortan
71
72
PREGLED RAZVOJA G O T SK IH K O N SO N A N A T A
gotski
P
germanski
P
indoevropski
b
g>g
kw (pisano q)
kw
g*
P> (ph)
k, k, (kh, kh)
h\v
h\v
z, sVz
z, s
f>, fVz
bh, p
, pVz
dh, t
6, hVz
gh, gh k, k
gw, w
g yh
sp
sp
sp
St
St
St
sk
sk
sk
ft
ft
Pt
ht
ht
kt, gt
h, ij
l*
t
k
(th)
73
S H E M A T S K I P R E G L E D RAZVOJA G O T SK O G
K O N S O N A N T S K O G S IS T E M A 1"
2vukW
.M teM pU H
tc b il
t>
bi-tr (fatuo}
* t
K it
KW
* '
AAAA
p. b
J $ f t /f *Mt>
J t i p fiix /<r
i i f jiie
notj/i
m
tur
pblupctah
>f j
2 #
11
1}
1 ,
indoevropski
sp
st
sic
pt
ft
germanski
sp
st
ft
ft
SS. s
gotski
sp
St
sk
ft
ft
ss s
NEKE K O M B IN A T O R N E
PR O M E N E
G O T SK O G
tt
K O N SO N A N T IZ M A
*evr*
> 8erm- * got. koje je posle dugog vokala i ispred i
, a. kmisonanta > i*: ievr. k^tslo m rtva*,, prinos", dar": got. humi
/stisi, husl) (upor. lit. szveiitas, stsl. sopn, svet"/
m Izraeno prema skici kod H. Krahe, n. d., str. 57,
74
,
JZ J
Z ".
Schandel.
* *,
r m -ni *-/: ievr. *pmke pet : g o t . / i w / /stvnem.
Got ,M>nd: got *. stetta stiditt se /stengl.
,
stvnem.
t l W f sramota stengl. srom f. stvnem. m u. nem.
' sts1
b) PROGRESIVNA ASIMILACIJA
Ievr. in > li. ievr. *pi-nos pun, stsl. phm\> lat. plenus; got. fulls stisi, fully,
stengl. fu ll , stvnem. foly gen. folles); ievr. *^na vuna : stsl. vhnay srphrv.
vuna; got. toulla.
Ievr. -mis > germ. *-miz > *-mz > *-mm ^ -m: *dhogho-mts instr. pi.
danima : got. dagam {*dagamiz > *dagamz > *dagamm > dagam).
MORFOLOGIJA
d e k l i n a c i j a
NOMEN
Struktura elemenata deklinacije nomena u gotskom u osnovi predstavlja
najstarije posvedoeno stanje germanske deklinacije. Nominalna deklinacija se
jeli na dve glavne grupe, nominalnu i pronominalnu. U nominalnu grupu
spadaju imenica, pridev i brojevi, u pronominalnu sve zamenice osim prvo
bitnih linih zamenica I. lica, 2. lica i refleksiva. Pridev je u germanskom i
gotskom razvio dve vrste deklinacije ija je primena odreena sintaksikim
odnosima. Deklinacija prideva je s jedne strane identina nominalnoj, s druge
strane u nju su uli i elementi pronominalne deklinacije.
Gotski, kao i drugi germanski jezici u starijoj fazi razvoja, razlikuje kod
nomena i pronomena tri gramatika roda: muki (m.), enski ( /.) i srednji (n.)
rod. Pridev, obino, dobija rod imenice na koju se odnosi.
Od tri prajezika broja: singulara, plurala i duala, u germanskom i gotskom
ouvan je singular (sing.) i plural (/>/.). U gotskom su ouvani ostaci duala
samo kod line zamenice I. i 2. lica. Poto deklinacija ovih zamenica po svojoj
strukturi pokazuje najmanje inovacija u okviru razvoja germanskih osobina
deklinacije, tj. uva najarhainije prajeziko stanje u kome je dual, pored sin
gulara i plurala bio ravnomerno razvijen, verovatno je da ni u pragermanskoj
deki inacij i nije bilo duala u ostalim nominalnim kategorijama.
Pojam padea u normativnim gramatikama zasniva se na kombinaciji
morfolokih i sintaksikih osobina. Govori se o istom padeu, uprkos razliitih
padekih morfema, ako se radi o istoj sintaksikoj funkciji, a s druge strane,
o razliitim padeima kada isti padeki morfem ima razliite sintaksike fun
kcije. To iz razloga to su se morfemi mnogih padea u razvoju jezika usled
fonetskih promena izjednaili ili pomeali ( s i n k r e t i z a m p a d e a ) . To,
u osnovi, dovodi do gubitka fiksiranih padekih morfema i vee upotrebe
slobodnih morfema. Od osam padea u svakom broju, koliko se pretpostavlja
da je prajezik imao, gotski pokazuje u ivoj upotrebi etiri padea u
singularu i u pluralu: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ. Vokativ, koji ni u
prajeziku nije bio formiran kod svih osnova, u gotskom je ouvan samo kod
osnova koje u nom. sing. imaju nastavak - 5. Inae je vokativ po pravilu
izraen nominativom. Ostaci instrumentala ouvani su kod nekih zamenica.
Ni prajeziki padeki sistem nije imao posebne morfeme za sve padee u svim
deklinacijama i brojevima. Neutrum (n.) je sam po sebi imao isti zajedniki oblik
za nom., ak. i vok. u sva tri broja. Posebni morfem za ablativ imale su samo
o- osnove u singularu. Kod drugih osnova ablativ je u singularu bio identian
sa genitivom, u pluralu sa dativom . Prema sveHn'a .,ablativa je u njima potpuno nestalo, a dativ i iokativ su
Bcransk>h jezika,
Funkcije nestalih padea preuzeli su drugi padei Vemvatn - T n ,zicdnail>i gotski dativ preuzeo Funkcije dativa, instrumentala ln l^ ,C a jC 8cnTian*M
formalno samo dehm ino odgovara prajezikom dativu
n
rala ;e prajeztki instrumental.
u' ^onoJoki dativ plu-
a
i_ i
IMENICA
Karakteristika fleksivnog oblika icvr. rei jeste u tome da se on redovno
a) iste
osnove
singular
muki rod
srednji rod
nm
gen
dags
hlaifs
waurd
witop174
dagis
hlaibis
waurdis
witodis
dat.
ak.
daga
hlaiba
waurda
witoda
dag
hlaif
waurd
witop
vok.
dag*
hlaif*
waurd*
witop*
82
pluru 1
muki rod
srednji rod
nom
dagos174
hlaibos174
waurda
witoda
gen.
dage171
hlaibe174
waurde174
w itode174
dat.
dagam
hlaibam
waurdam
witodam
ak.
dagans
hlaibans
waurda
witoda
m Ovaj paeiki nastavak je, verovatno, pronom inalnog porekla, upor. stst. e-so iji.
ega < ievr. *kye-so. Gen. sing. tn. i ti. line zamenice za 3. liceje ti < *eso; isti ovaj
ceo m orfem nalazi se i u gen. pokazne zamenice: pis, p izuh;
u
gen.relai. zamenice piz~e
U por., dalje, poglavlje o zamenicama.
l1* Moe biti da je ievr. nastavak dativa na-01 kontrakcija iz 6-ail-ei: gr. t to -e i.
stlat. Numasioi ( N um erio), ili je lokativ na-oi, kontrahiran iz 0 + i : gr. ofxot kod kue ,
stlat. Romai > Rdtnae, nalazi se u sevemogerm. i zapadnogerm . dativim a: stisi, arme, stengl.
earme. stvnem. arme ruci , stengl. dmae su d u (-ai> ~ e (5 e )> e ), Vid. E. Kieckers, ti. d.,
str. 107; M. N . jellinek, n. d., 5 115; H . Hem pel, Gotisches
F.levientarbuch.Goschen 79/79,
Berlin 1966. $ 50; S. F eist, n. .y str. 115.
83
preko i > i gubitka nazala. O uvan oblik sa finalnim vokalom -a u stnord.
uaina ak. sing. kam en 7.
5. V o k a l i v . U ievr. vokativ je bio bez nastavka, sa alternacijom osnovikog vokala -e: lat. lupe., gr. ? & prijatelju , lat. amice, gr. ( ) Mpome.
ovee, stind deva {*
*ei*e) boe, stsl. rabe slugo . Ievr. *dhoghe dane
.pragerm. dae > got. dag1. Vokativ singulara m ukog roda posvedoen je
eotskom samo od dve im enice: skalks sluga , vok. skalk (L 19, 17. 22) i
pudatts krali, vok. piudan (M k 15, I8)17*.
Plural
1. N o m i n a t i v . Ievr. nastavak bio je - es: stind. dvah konji, osk.
Nuvlanus (sa u< o) stanovnik N o le . N astavak -es kontrahiran je sa osnovikim
vokalom -o u -os, koji je u gotskom ouvan: ievr. *dhoghos dani
got dagos
(Stisi, dagar).1*0
2. G e n i t i v . U ievr. je im ao nastavak -om, koji je kontrahiran sa
osnovikim vokalom o- dao om. T o pokazuju, bez izuzetka, svi ievr. jezici i svi
germ. jezici, o s i m g o t s k o g . :
gr. &eiv bogova, ittttcov konja, lat.
deum, deorum bogova , lat. Romanom , Romanorum Rimljana, lit. vilktj vu
kova, stsl. vlbkb (-s * -om). Ievr. *dhogho-om > *dhoghom dana > pragerm.
iQ%on\ stvnem. i.go, stsaks. dogo, stisi, doga; stengl. doma sudova- Gotski
stoji usamljen sa dagem .
3. D a t i v . Germ anski i gotski oblik dat pl. pokazuje kod svih deklinacija nominalnih, pronom inalnih i adjektivskih i svih rodova bez izuzetka uvek
isti nastavak: pragerm. -m > got. -m. Verovatno je ovo ievr. nastavak instr. pl.
-mir, lit. rankomis, stsl. rpkami rukama ili ievr. -mos. Oba nastavka -mishnos >
1:7 0 pitanju gubljenja krajnjeg -a u gotskom vid. ove str. 59.
*T' Ievr. kratko e- u finalnoj poziciji nestalo je jo u pragermanskom periodu, tako
da u gotskom nije ni bio oblik *dag-e > got. *dag-i > dag. Ovo dokazuju sevcmogermanski i
zapadnogermanski oblici imperativa 2. lica sing., koji ne poka2uiu delovanje i-Umlauta: ievr.
gle, vidi , stsaks. seh, got. saihto; ievr. *ghebhc daj : stisi, gef, stengl. gef, stsaks.
gtf, kao lat. lege itaj , gr.
U stvnem. gib , stsaks. gif, stvnem. gib su sekundarni
oblici, koji su formirani prema 2. sing, indik. prezenta: stvnem. gibis, stsaks gibis. Vid. i E.
Kieckers, . d., str. 90.
* Svi ostali oblici vokativa su rekonstm isani; zato su obeleeni znakom * na kraju.
Vid. ovde napom. str. 81.
,tB U stind. ima i nom. pl. vfkasah vukovi"1. Stind. oblik je iz ievr. yfk{iosei. Stfriz.
nastavak u nom. pl. fiskar rib e mora se svesti na dvosloni nastavak, verovatno i stengl.
famas, stsaks. armos ruke ; upor. helidos u Hild. 6. Ievr. -<5ses > pragerm. -zis > :
ittaks., stengl. -os, -as, stfriz. -a z. Za pitanje gotskog nastavka ovo nije od znaaja, jer got.
m moe da se svede bilo na -os, bilo na oses. Vid. Mller . PBB 7. str. 505.
Gotski gen. pl. svih maskulina i neutra i nekih feminina (handim,anabusne,baufge) sto,, usamljen medu svim ievr. i svim drugim germanskim jezicima. Do sada nema za
dovoljavajueg objanjenja za ovo got. - i u gen. plurala. Vid. literaturu kod M. H. Jellinek.
str10!; E. Kieckers, . d ., str. 108; G. M ust, Langvage 28 (1952), str. 21 i si.
Ako se prihvati teza da su pluralski oblici padea formirani od singularskih dodavanjem
mfiksa -e- i pluralskog formansa *; (vid. kod H. H irt, Handbuch des Urgermanischenilndoimnamjrfte(Jrainwari7f, onda mi se ini da je najblie van Heltcn-ovo objanjenje u PBB 17,
*tr. 570 i si., i 35, str. 273 i si., da je ovo got. -i u gen. pl. dobilo svoj kvalitet iz gen.
singulara: -o-so!-e-$o > e-so-om > -em >
6*
X4
germ -mtM 'mos: ievr. *hogho-nnsi-mos danima > pragerm. daga-mts -moz
jajufltM
Jajtamm daju got. dagam stisi, dogom, stsaks. da gum, stvnein.
ttigum lm V stnord ninskim natpisima ouvano je -m R u horumR, gestumR
i u is l brojevima tuetmr, pnm r pored tuetm, prim1*2. V latinskim natpisima
tz
4.
A k u z a t i v , levr. nastavak afc. pl. bio je -ns: gr. krit.
slobodnjake, vfipuavi zakone, at. v^ou?, kuxo04 (<*Xuxov*) vukove, lat.
tu p # ( <*lupo~m ), equds ( equo-ns). Ievr. *dhogho-ns dane > pragerm.
*iiia-nsf-n* > got. daga-ns.
*5
baku, fadrein je kolektivna Imenica srednjeg roda Oblik
/ v
, atributivnom zam enicom u pluralu i sa dagoJom u
fm vec *
touum, xara mivemv); usgeisnodedun fadrein izos (L R
aiu (konstrukcija od
ditclj(i) njegov, pata gepun pai fadrein is
\ a { ;*zaUil1*1 u sc rofljega itd. Ovde se radi o poznatoj pojavi pobede n r im d n L g0V?nil n,djtcli(U
tikim: gr.
rrxvov drago d etc (za Hekrora)P )ar
^
nad grama
pesma: ein schoene toipXHh.
*
' mea GIyc*riums K ib.
b) ;a -o sn o v e
Gotske ;-osnove nisu nita drugo do a-osnove koje su proirene /-ele
mentom ispred osnovikog vokala. T o je tip ievr. /o-osnova- lat ghdius m
stlat. gladio.s ma, stind. sitryah m. sunce , lat. gaudium, stlat gaudiom
radost, stind. rajyam n. carstvo . D eklinacija je potpuno ista kao kod istih
u-osnova i za muki i za srednji rod. Razlike se javljaju samo tamo ede se
usle fonetskih promena u germ anskom , javlja razlika izmeu ;i- i ei, tj izmeu
dugih i vieslonih osnova i osnova sa kratkim slogom.
Paradigme: harjis (osnova harja-)m. vojska, liairdeis (osnova hatrdja-)m
pastir, kum (osnova kunja-)n. rod, reiki (osnova reikja-)n. drava .
singular
muki rod
srednji rod
nom.
harjis
hairdeis
kuni
reiki
gen.
harjis
hairdeis
kunjis
reikjis
dat.
harja
hairdja
kunja
reikja
ak.
han *
hairdi
kuni
reiki
vok.
kuni
plurar
muki rod
srednji rod
nom.
harjos
hairdjos
kunja
reikja
gen.
harje*
hairdje
kunje
reikje
harjam
hairdjam
kunjam
reikjam
harjans
hairdjans
kunja
reikja
dat.
ak.
Jellinek, n. d. str.
Mreuberg, n. d. sir. 103, nap. 5.
c)
tv a
osn ove
87
c D E K L I NACIJA
-OSNOVE
a) is t e -o sn o v e
Sve germanske -osnove razvile su se iz ievr. a-osnovat kao i prajeike
tako i one obuhvataju sam o im en ice enskog roda. Germanska -deklinadja
odgovara gr. lat. a-eklinaciji: gr. ya>pa zemlja", ik a boginja", lai. terrd
zemlja", mensa trpeza", stind. ava kobila", stsl. ena, lit. merga devojka".
Paradigma: giba f . dar" (osnova gibo-)
singular
plural
nom.
giba
gibos
gen.
gibos
gibo
dat.
gibai
gibom
ak.
giba
gibos
Singular
1. N o m i n a t i v . N o m in ativ sing, bio je u prajeziku bez nastavka,
kao to pokazuju napred navedeni prim eri. Ievr. osnoviko dugo - > pragerm.
o- - got. d-m . Ievr. *ghebha > pragerm. *geb> > got. giba dar" /stisi, giof,
stengl. giefu:.
2. G e n i t i v . Ievr. nastavak -os/'-es, kontrahiran sa osnovikim ->~s:
gr. ywp?, {ka? od ywp zem lja". Dea boginja". I u stlat. je gen. sing, bio
sa nastavkom -s: terrs, pater fam ilis dom ain"; osk. eituas novca", umbr.
tutas drave", lit. mergos devojke . Ievr. -s > pragerm. -z > got. -os; ievr.
*ghebhas > pragerm. *geboz > got. gibos dara" /stisi, giafar (ia < e , tzv. a-
Brechun^:^1.
3. D a t i v . Ievr. nastavak bio je -ei (ili -a /)192, kontrahiran sa osnovikim vokalom a - > - a i : gr yoipa, i k i , stlat. Fortunai, osk. dcivai boginji
Divi, lat. mensae ( < s t la t . mensai). Ievr. *ghebhi > pragerm. *geboi > got.
fttai stengl. giefe, gife ( <*gefe /.
4. A k u z a t i v . Ievr. nastavak bio je -m, kao i kod kratkih o-osnova:
gr. y.cpav zemlju", stin d . avdm kobilu", lat. equam, stsl. enp (-p < -dm).
Ie\r. *ghebhm
pragerm. *gebo(n) > got. giba /stsaks. geba, stengl. giefe,
stvnem geba .
Za ievr. <5- > got. - a vid. ove, str. 84, plural imenica srednjeg roda.
1.1 Vid. E. Kieckers, n . d.> str. I I I .
1.1 Vid. H. Hirt, H a n d b u c h des I rg e rm a n sic h e n , isti I d g . G ra m m a tik', NX'. Streitberg,
^rgermanische G r a m m a tik .
P lu r a l
1. N o m ' n t t t i v .
v o k a lo m J -
- u j .*tin J
xmvt n a s ta v a k b i o je - > k o t u r a h i n u i s a o s n o v i k im
r-koWte<1 osk 3cnyf(ij (i , serija) napisane,
. { n i i c v r *ghebhds - p r a g e r m . * # ? !> * ;> g w . gibds
o r n u lo je
s is u k s . rfe u , s t v n e m . gebaj.
,
.
. t. ..
,
i,iv
levt. nastavak bio |e - * , kao i kod kratkih o-osnova.
2. l i t n i n v ^ tontrjhiran sa osnoviktm a -, dao -om tli -u m n e moie
Uu li |C nastavak "
e
ovai nastavak mje ouvao odvojene
* znan, jer micdan i c z . k je t0 relevantno, jer je i -nm i a , u
razliite Inncme
f /'
) levr *ghebhoml-a>
pragerm.
germanskom -* (<J, S
8erm; >: l e'
* ts ,
" m>t. g.W stisi. *V/i stepgl. M Stsaks. grtm
3
u
ii a x i v
Germanski dat. Pl. je po obliku ievr. instrumental sa na , *
Ievr
-glubinhmihmos
pragerm. grtomta'-moa >
stisi. #m/om. stengl. g r/u m , stsaks g.im m , geiom , stvnem. getom .
, Akuzativ
Akuzativ plurala u ievr. se sekundarni izjednaio sa
. .
i.;^ia
, uh delovania denazalizaaje: nastavak je bio -nj,
nom mauvom^ r plurala,
dao
je -drtf, posle gubitka
nazala >-<w;
komrahiran
o s n o v o m vvokaiom
^ l o m aj - d
a o je
^
^ >
tat
^g h eb h a s >
p rag e rm .
fr b te >
g o t . P6oS d a r o v e .
b) ;<'-osnove
Analogno proirenjima o-osnova i ievr. -osnove pokazuju proirenja sa
i-ispred osnovikog vokala d- id. K od nekih od tih osnova krajnji vokal d~
je skraen, ali je isto tako u pojedinim padeima nastupila kontrakcija: ia>t
stind. devi boginja, gr. Tpotrce^a (<*TpTreSta) stol, stsl. jada (-* d-iS)
jelo, iat. exuviae pl. oprema, odelo . U germ anskom se mogu razlikovati
.ive vrste osnova: ja- osnove i /-osnove. One se razlikuju sam o u nom, singulara,
DekJinacija ovih feminina (/.) is t a je kao i onih istih -osnova.
Paradigme: sunja (osnova sunjo-) istina305, bandi (osnova bandjo-) veza,
okovi , mati'i (osnova maujo-) evojka .
singular
nom.
gen.
dat
ak ,
sunja
sunjos
sunjai
sunja
bandi
bandjos
band ja i
band ja
mavvi
maujos
maujai
mauja
1M Vid. E. Kicckcrs, u.
str. 112; H. Krahe, n. d., str. 76.
m Vid. ovde, str. 83, o dativu plurala a-osnova.
m imenica sunja istina nema plurala po svojoj prirodi. Zato je u paradigmi uzet
pl. imenice, banja* rana , iji je plural posvedoen. Vid. i E. Kieckers, n. d.> str. 112.
Imenice tipa motri, frijondi itd. su sekundarna feminina, koja su se razvila od osnove mu
kog roda: magus deak matui evojka , frijonds prijatelj frijondi prijateljica",/w
..sluga" f i n i sluavka.
plural
nom.
gen.
dat.
ak.
banjos
banjo
bandjos
bandjo
ma ujos
maujo
banjom
banjos
baadjom
bandjos
maujom
maujos
. m .G deklinaciji ovih imenica javljaju se ponekad i oblici sa -on, pod uticajem deaciie imenica enskog roda konsonantskih -on osnova.
rod
singular
enski rod
plural
singular
plural
nom.
gasts
gustis
qens
qeneis
gtn
dat.
gastis
guste
qenais
qene
gasta
gustim
qenai
qenim
ak.
gast
gustins
qen
qenins
vok.
gast*
Singular
1. N o m i n a t i v , Ievr. nastavak bio je - s : stind. agnih oganj", gr.
(iAvru; prorok, lat. hosti-s neprijatelj". Ievr. -is > pragerm. -iz: ievr. *ghostis>
> pragerm. *$astis > got. gasts pranord. Sali-gasiiR, stisi, gestr, stengl. giest
(* *geasti: a> ea i>, /*C/;n/dwr ), stfriz. jestt stsaks., stvnem . gastf; pragerm.
*kwaenis - got. qens stengl. ctven (-.; reooni .
2. G e n i t i v -
3.
Dativ-
4.
Akuzativ
maskulina:
Poto je kod imenica mukog roda u nom . sing. otpao osnoviki vokal
i-, one su se u nom. sing. izjednaile sa imenicama a-usnova: ags-gasts. Isto
izjednaenje nastalo je i u ak. sing.: dag-gast. Verovatno se tada delovanjem
analogije celog singulara u-osnova i gen. i dat. sing. i-osnova izjednaio
sa gen. i dat. singulara a-osnova. N a taj nain dolo je do toga da imenice
mukog roda i-osnova u singularu imaju istu deklinaciju kao i im enice mukog
Vid.
. Streitberg, Gotisches Elementarbuch ; H. H irt, Handbuch i dr. o i -Cw*
lautu u istonogermanskom.
roda
j-o s n o v a : n o m .
vole.
dag*-gasc*"\
ou*,
m us
dags-gasts,
gen.
dagis-gustis
*
dai
/
aie.
K o d i m e n i c a e n s k o g r o d a g e m t i v s i n g . i m a o i r ;*
d la % s t m d . maih m i s l i : j e v r V u a J * !
f n a s ta v a k
Plural
1. N o m i n a t i v . Ievr. nastavak bio j e - : stind. agnavah vatre,
gr. Aksi? ( < - c *-*i-es) gradovi, lat. hostes (- *hostei-es) neprijatelji,
m l pQt*>je (-ije < -eies) putovi . Ievr. -ei-es > pragerm. -iiiz > -i* ; ievr.
ghostei-es > pragerm. gaseiz > got. gasteis; /stisi, gester, stsaks., stvnem.
isto i qeneis.
//-D E K L IN A C IJ A
//-OSNOVE
Ievr. osnoviki su fik s, analogno -osnovama, bio je: u, eu/ou,~euf-ffu. Deklinacija je obuhvatala sva tri roda im enica: muki rod tipa: stind. idtruh ne
prijatelj, gr. ir/jj/u? lakat . lat. fruetus plod ; enski rod tipa: stind. dhenuh
krava, gr. vpairni? posekotina, lat. manus ruka ; srednji rod tipa: stind.
<8 ..suza, gr. ui&'j vin o, lat. tom u rog .
tCrflUsc n. d. Str. 147; drukije
<" Vid M. H. JeUinek, .. d . , str. 91, napomena, XV Krausc.
H. Hiri, !F 1, 126.
_
m Gotski nastavak gen. pl. -e i t>vdc, ne samo
usamljen i neobjanjen. V id. ovde, nap. 181-
n
U gotskom su ouvane broja im enice m ukog roda. O d im enica enskog
rodu ouvane su samo etiri: fundus f. ruka , kinnus / . obraz -toaddjus zid
i -tfdirnttf mlin" <-Xi imenicu srednjeg roda samo faihu stoka (novac) (samo
u singularu), qatru n. bodlja, kolac" (nesigurno) i teipu n. pie od voa"
(Obstwein), ak. sing. prevodi gr. Uepa.
Paradigme: sunus (osnova tunu-) m. sin , fundus (osnova handu-) /.
..ruka", faihu (osnovu faihu-) n. novac (stoka) .
singular
muki rod
enski rod
srednji rod
nom.
sunus
handus
faihu
gm.
sunaus
handaus*
faihaus*
dat.
sun a u
hundau
faihau
ak.
sunu
handu
faihu
vok.
Jsunau
launu
plural
enski rod
nom.
sun jus
gen.
sunivvc
handiwe
dat.
sunum
handum
ak.
sununs
handuns
srednji rod
__
i i
muki rod
Singular
l.
N o m i n a t i v . Ievr. nastavak za muki i enski rod bio je -r> kon
trahiran sa osnovikim u-> -us: stind airuh neprijatelj, gr.
lakat"
lat. fruetus plod, lat. manus / . ruka . Ievr. nastavak -us > germ , -uz (stnord.
tvaruR gomila kamenja, nasip, fin . vantus < germ . *zvaniuz rukavica) >
> got. -us: got. sunus /stfriz., stvnem. simu{; got. handus /stengl. hond, stfriz
hond, stsaks. hand; stvnem. hant; u- je otpalo posle dugog vokala/200. U ievr
za neutrum u nom. -ak. singulara bila je ista osnova -u: stind. diru suza,
gr. u*ik> vino", lat. comii rog ; got. /cri/iu/stsaks. fehu stoka, stvnem, fihu
stoka '.
Vid. E. Kieckers, n. ., str. 116.
Plural
1 . N o m i n a t i v . U ievr. nastavak je b io -es koji je dodat osnovikom
^ = eites-, stind. sundvah sinovi , stsl. synove {-ov< -cu), gr.
(< *-7jxefe0Icvr. -eues > pragerm, ~iu{i)z > got. ~jus:sunjus! u severnogerm . i zapadnogerm .
m gubitkom -u: stisi. sym r\ stsaks. stvnem . suni(.
K O N S O N A N T S K A (SL A B A ) D E K L IN A C IJA
n D E K L IN A C IJA
levr. osnove formirane sa -n, tipa: lat. Aomo, gen. homin-is ovek1*, gr.
gen. TttHfiiv-oc pastir14, lat. nomen, gen. nomin-is im e" u germanskom
su se razvile u tri grupe: I an- i ;a-osnove za muki i srednji rod, II *dn~ i
;dn- osnove enskog roda i III *m-osnove enskog roda. Prema tom e se i
deklinaciju n-osnova moe podeliti na I. s t e on- i */cm-osnove koje obuhvataju
imenice mukog i srednjeg roda, 2. on- i jon- osnove im enica enskog roda i
3. m- osnove (got. -ein) koje isto tako obuhvataju samo im en ice enskog roda.
Osnove *in- (got. -ein) su germanska inovacija.
Imenice mukog i srednjeg roda imaju u sufiksu alternaciju -an.-m
Imenice */jn-osnova imaju potpuno istu deklinaciju kao an- osnove; isto tako
imenice *j<wi-osnova kao imenice *on-osnova. I kod *ja (-osnova i kod *jon-os
nova -j- je stalno u svim padeima.
a ) jn -, /on-osn ove
srednji rod
muki rod
singular
nom.
guma
fiskja
hairto
sigljo
gen.
gum ins
fiskjins
hairtins
sigljins
dal.
gumin
fiskjin
hairtin
sigljin
ak.
guman
liskjan
hairto
sigljo
plural
rtom.
gumans
fiskjans
hairtona
sigljona
gen.
gumane
fiskjane
hairtane
sigljane
dat.
gum am
fiskjam
hairtam
sigi jam
ak.
gumans
fiskjans
hairtona
sigljona
Singular
>
i u U 0v0m t,jainjcnju ostaje nejasno kako je pragerm . -un > got -u > -u otpalo u
lrece kratkom slogu. E. Kieckers, n. d str. 119, objanjava da je ovaj oblik akuzativa na-
96
n # r i v - k u 4 i i t i v srednjeg roda hairt&sigljd ukazuje na ievr. nastavak kao i kod feminina; lat. regiti ..kraj'', Drugi germanski jezici ukazuju na ievr
nastavak n- stvncm. herza, stsuks. herca, stisi, hjarta,
Plural
1. N o m i n a t i v ,
en~ on-: gt. *)Y(i 6v- zs voe, osk. humutu ( u - o)> lat. homin-es. Ievr. *ghmon, ts
pragcrm.
*$ttman-ts > got. gumans 'stengl. hanani.
2. G e n i t i v . Ievr. nastavak -Jm :gr. Vi'(A^vwv> lat. homin-um (stlat.
homin-om), stind- rajmm kraljeva, stsl. t&n-h {-om > -om > - >-)> lit. aktnen^
(-ij -Jm). U gotskom je po analogiji u-osnova i ovde nastavak e- : gumane>
fiskjane, hairtane, sigljane. U drugim germ. jezicima ouvani su tragovi ievr.
-Jm;stengl. oxna volova . I u gotskom je kod fem inina - 5 : luggono, ma nagetno
stvncm. hanono petlova, (ungorto, zungono jezika /.
3. D a t i v . U germ mskom je i u ovoj deklinaciji u dativu pl. ievr.
oblik instrumentala sa nastavkom
Ievr. -on-misj-on-mos > pragerm.
-am-mtz-am-moz, preko asimilacije -nm > -rnm > -m , Ievr. *gfcwion-mist-mos >
> pragerm. *guman-mizmoz > got. guman /stisi, hanom petlovim a, stvnem.
zungom jezicima/.
4. A k u z a t i v . K od konsonantskih osnova u ievr. je b io nastavak ak. pl.
-ps : gr. ijve^ov-a;, lat. homin-es (*homin-ens). U gotskom je moralo biti
*-an-um, *~6n-utis. Verovatno delovanjem tzv. haplologije u got. ~uns. -om*06.
Ievr. *ghomon-Qs > pragerm.
umon-unz > got. gumans209.
b) n~, jn- o sn o v e
Paradigme: tuggo f. (osnova tuggon-) jezik, gatimrjo / . (osnova gatimrjon-)
zgrada.*
singular
nom.
tuggo
gatimrjo
gen.
tuggons
gatimrjons
dat..
tuggon
gatimrjon
ah.
tuggon
gatimrjon
t*o delovanjem analogije: kod imenice baurgs f . putem analogije postao je i akuzativ bourgs.
Dalje je analogijom ovaj oblik bez nastavka prenesen na fem inina n-> e in - i -osnova i oda
tle na maskuiina a n - ja n - i r-osnova. Suvie dug p u t delovanja analogije samo preko jednog
tipa osnove na sve druge!
m Izbacivanje jednog od dva jednaka ili slina del rei. U por. gr. krit. ve^ra iz
*6
gr. at. vt-njxo eta mladia . Vid. i M . H . Jellinek, n . d ., str. 111; E. Kieckers,
ti. d. str. 120.
v
t o it o
97
plural
nom.
tuggons
gatimrjons
gen.
tuggono
gatimrjono
dat.
tuggom
gatimrjom
ak.
tuggons
gatimrjons
c) -osn ove
Paradigma: managei f . (osnova managein-) svetina, mnotvo (ljudi)
singular
plural
nom.
managei
manageins
gen.
m anageins
manageino
dat.
m anagein
manageim
ak.
m anagein
manageins
Imenice -osnova veinom su apstrakta formirana od adjektiva: mamgei-martags mnogi, audagei-audags blaen, srean, hauhei-hauhs visok ,
iiuket-stuks bolestan itd. Za form iranje ove deklinacije treba imati u vidu da
enski rod participa prezenta i kom parativi idu po ovoj deklinaciji, a oni su
bili ievr. --ia-osnove. Jedna grupa im enica ove deklinacije obrazovana je od
ten-, t'on-osnova, koje su u krajnjem razvoju dale m-osnove: gr. &eA?i? gen. SeA^lvo;
ddfin. Na taj nain se u ovoj deklinaciji ukrtavaju padei po t-, ia- i po
m- deklinaciji207.
7 Gotiki jtiik
* w - gr.
-tjr-: gr. n*T+,p; ~tr-: gr. TtotTpo$; -/r - gr. *arpn,
tm. p u t '*; -tiry - / * : lat. frdter (~er- -fr)t gr. fociTtjp koji je roen od plem e n i log oca**
1, got. fadar itd .
U gotskom je posvedoeno: bropar brat**, stvistar sestra**, dauhtar ,,kr
i fadar otuc" (sumo jedunput u vok. sing. fadar u Gal. 4, 6). M csto imenice
tadar u gotskom je u ivoj upotrebi aaat0*. M csto prajezikog naziva za mater**
gr. dor. p*n;p, lat. tm.hr itd. gotski ima aipeiy im enicu koja spada u em-osnove.
U severnogermunskom i u zapadnogermanskom (uvana je imenica: stsaks.
mddar, stvnem. muor r itd. Izgleda, m eutim , da je i u zapadnogermanskom
bila u konkurentnoj upotrebi i imenica osnove got. aipeiy jer se ouvala u stvnem.
slocnici fuohir-tidt dadilja.
V gotskom je dcklinacija svih ovih im enica potpuno jednaka.
Paradigmu: bropar rn. brat1*.
plural
singular
rtom.
bropar
broprjus
gen.
broprs
brepre
dat.
bropr
broprum
ak.
bropar
bropruns
vok.
bropar
Singular
1. N o m i n a t i v . U ievr. je nom inativ bio bez nastavka, sa stepenom
duljenja -ter!r t5r\ gr. rar^p otac, lat. frdter (-er< -er), gr. eunariup koji je
roen od plem enitog oca", stind. pila. Ievr. bhrater-jtor > germ. bropar
> got. bropar; isto tako dauhtar, stoistar, fadar * /stisi, broer, stvnem. bruodcr,
stvnem. fater , stsaks. fadery stisi, faer; stvnem ., stsaks. swestery stisi, svster itd ..
yy
bropor-um -un
got. bropar stisi, brojrr, Mcngl
srvncm. bruoder 'y isto i dauhtart sioistar.
brodar, Msaki
brodar
5.
V o k a t i v . U ievr. vokativ ovih osnova mm je oblik nom inativa
isa pomeranjem akcenta: gr.
stm d. pitar, G ot. brof>rt jodor , tUuhrar.
Hura!
1. N o m i n a t i v . Nastavak nom . pl. u ievr. bio je
gr, Tratip-ec.
lat. trutr-es, gr. dur. (rep-e;. U gotskom je sekundarno nom inativ pl. fo r
miran prema nom . pl. im enica M-eklinacije, jer su se oblici dat. i ak. plurala
r-osnova izjednaili sa dat. i ak. pl. -osnova. G ot. broprjus, ia risirjus. Stvncm .
je jo imao ouvan stari oblik: muoier majke**.
2. G e n i t i v . Ievr. nastavak je bio -nm.: gr. Trarp-o, lat. patrum,
matrum. Oblik sa nekadanjim nastavkom -dm ouvan je u: stvnem . bruodcro,
smorv. brodra, stengl. modra. U gotskom je i u ovoj deklinaciji gen. pl. ana
logijom prema ostalim osnovam a na - e : bropr.
3. D a t i v . Kao i u drugim svim osnovam a, tako i o v d e germ am k
dativ plurala je ievr. instrum ental sa sufiksom -m is/-m os. Ievr.,* bhrair-mu,* bh rjtr-moi > pragerm. *bropru-mizhmoz > got. broprum stvnem bruoderum1.
4. A k u z a t i v .
-tr : lat. potres {*patr-ens < p3tr~ps), gr. hom . av-farp-?. Ievr. *bhratr-ps >
>p ragirm . *bropr-unz > got. bsoprum. K id a su se na ovaj nain izjednai!
dat. i ak. pl. sa dat. i ak. pl. w-osnova: sunum-broprum, sununs-bropruns, onda
je i nom. pl. analogijom d ob io oblik nom . pl. -osnova; kao sunjus i broprjus.
Ovaj novi oblik nom . pl. na -jus delovao je da su u severnogermanskom i
zapadnogermanskom prema njem u i ostali padei u pluralu dobili elemenat-;'-,
koji je i u ovoj deklinaciji postao distinktivni korenski morfem za singular-plural, tzv. i-Umfaut": nem . Vcuer- Vatcr, Bruder-Bruder Mutrer-Miitter, Toch -
ur-Tdchter.
b) ud-osnove
U germanskom su ouvani ostaci deklinacije supstantiviranih participa
prezenta mukog roda, koji su formirani sa su fik som -m f U prajeziku ova
dekiinacija bila je na - w sufiks: lat. fere-nt-s > ferens, kge-nt-s > legetis, gen.
jere-nt-is, lege-nc-is; gr. ?epo-vr-, stind. bhara-nr-.
Participi prezenta kad su u funkciji adjektiva imaju u germanskom istu
deklinaju kao tzv. slabi adjektiv. Izuzetak ini sam o oblik mukog roda u
nominativu singulara, koji pored slabog oblika na -a ima i jaki oblik na
Meutim, supstantivirani participi prezenta m ukog roda formirali su u ger
manskom posebnu dekiinaciju koja se delim ino podudara sa deklinacijom konsonantskih osnova, a genitiv i dativ plurala imaju oblike m ukog roda u-deklinacije. U isto vrem c i nom . -ak. singulara i gen. pl. preko fonetskih promena
** Vid. ovde: Dekiinacija prideva, str. 129
7*
/
100
singular
nom
t'rijons
frijonds
***
trijondis
trijonde*
Jat
Irijond*
frijondam
ak.
frijond*
frijonds
vok.
frijond
c) Korcnskc osnove
Kako je ve spom enuto"1, u prajeziku su bile brojne imenice iji je
koren bio ujedno i osnova u dektinaciji. Kod njih su pade&ki nastavci dodavini
direktno na koren bez oanovikog morfema. Ove osnove su obuhvatale sva
tri roda imenica; lat. rtx m. (rcg-s) kralj, vox / . ( < i oc-j) glas* corn. gen.
cord-is srce, gr. - o x (*roS-c) m. noga,
/ . gen. aiy-o; koza, >6jp n.
gen. >o;pA-^ srce, stind. pad-m. noga, vdc f . glas, hfdn. srce .
U gotskom su najbolje ouvane korenske osnove imenica enskog roda
Od muSkog roda posvedoene su samo imenice: retks. vladar , mcnops mesec4*
i-ivattfods svedok . Jedina imenica srednjeg roda fon vatra pokazuje u ger
manskom osobine heteroklize. Od svih korenskih imenica, uzetih u celini. u
gotskom su ouvani samo pojedini oblici padea.
Paradigma, baurgs / . (osnova baurg-) grad, utvrenje*4.
singular
* V i ?
plural
nom.
baurgs
baurgs*
gtn
baurgs
baurge
Stmlnet* *
str.
118 ;
M. H. JeUinck, n. d
78.
str.
117 ;
E. Kicdctn.
101
singular
plural
dat.
baurgs
baurgim
ak.
baurg
baurgs
d) m am a m. ovek ( m u k a r a c )
singular
plural
nom.
m ann
m ans, mannans
gen.
m ans
manne
dat.
m ann
mann am
ak.
m annan
m ans, mannans
* Vid. M. H. Jellraek . d
i u:
Zbog toga Sto je ovu imenica porcklnm korenska osnova na n, pomcialf
su se u njenoj cklinaciji i oblici konsonantske n-deklinajc, kod kojih je
oanoviki sufjk> m-dodat n.i koren imenica. Oblici korenske osnove su *a
jednim M,lJ.
e) Prajezlke t-osnove
U prajeziku su postojale kao posebna grupa j-osnove srednjeg roda. V
nom. -ak. singulara imale su sufiks -os, u ostalim padeima stepen alternacije
-es.: gr.
rod", iat. getius, gen. gener-is (*genes-is), stind. janah , gr
hom. gen. ylv*o$, stind. gen. janas-ah, stsl. nebo, osnova n e b e s gen.
tubes-e (-#*-). Ove osnove su u germanskom vrlo slabo ouvane; u gotskom
slabije, bolje u zapadnogermanskom. Stepen alternacije -er, koji je kod svih
imenica bio i u pluralu: lat. genera ( *genes-a), stsl. nebes-a, u germanskom jc
analogijom prodro i u nominativ singulara. Ievr. -er . germ . -iz - got. -r:
got. tocihs selo, naselje, upor. gr. foixoc kua, lat. uicus selo"; got.
peihs vreme, j Aj klas, upor. lat. ucus n. pleva (nem . Spreu). Posvedoeni
oblici ovih imenica u gotskom pokazuju da su one prele u a-deklinaciju ime
nica srednjeg roda: gen. tocihis (kao touurdts), dat. zoeihsa (kao vsaurda), ahsa
(kao tt/jurda), pl. ak. peihsa, weihsa, aksa (kao tuaurda).
Drugu grupu imenica ovih osnova ine: riqis tam a , agis strah sigu
pobeda, skapts teta. I one su prele u a-deklinaciju. Posvedoeni su sledei oblici gen. sing. riqisis, agisis; dat. sing, riqiza, rimisa m ir ; pl. nom.
agisa; pl. vok. pttoisa sluge, dat. p:tuisam; dat. sing, hatiza , pl. nom. hatiza
srdba, ljutnja".
Prema fin. pozajmljenici nom. sing, lammas ovca u germanskom je
bio ouvan i nom. sing, na -az: ievr. *lambh -or>p ragerm . *lam b-az> iin. lammas.
U gotskom su prele u a-eklinaciju im enica srednjeg roda: lamb lamba, lambe,
lambam. U zapadnogermanskom su ouvani oblici stare deklinacije sa -es:
stvnem. nom. pl. lembir, gen. lembiro, kao lat. gensrum, stind. janas-am; stvnem.
chalb, nom. pl. chelbir tele, stcngl. calf n pl. gen. cealfr-a.
Ove r-osnove su 2 naajne za razvoj strukture deklinacije u kasnijim zapadnogermanskim jezicima. Pluralski sufiks -er < germ -iz kod imenica srednjeg
roda starih s-osnova dobio je distinktivnu funkciju singular-plural: stvnem. sing.
chalb-pl. ch'lbir, nem. Kalb-Klber, Lamm-Lmmer. Ovaj pluralski sufiks u
svojstvu distinktivne funkcije singular-plural prenesen je i na druge imenice
mukog i srednjeg roda kod kojih se oblik singulara i plurala bio izjednaio:
srvnem. man-man, land-land, taip-ioip, wort-wort; nem . Mann-Mnner, WeibVTciber, Land-Lnder .Wort-Wrter itd. N e sam o to je -er kao sufiksalni pluralski
mortem posluio za distinkciju singular-plural, nego je i pragerm.
iz nastavka
-iz> -ir> -L t preneseno i na ove imenice kao novi korenski m orfem , tzv. i-Umlaut: kao Kalb-Klber tako je i Mann-Mnner itd. N a taj nain se razvila
deklinaeija koja se u normativnim gramatikama naziva nova deldinacija tipa
-er*u .
O pokuia ima objanjenja pomou ukrtavanja obeju osnova vid. M . H. Jelhnck,
n. d., str. 113; H. Krahe, n. d., str. 86; E. Kieckers, n. d., str. 122.
m Vjd. i E. Kieckers, n. d., str. 130.
103
f) Deklinacija stran ih im enica i im ena konsonanukib osnova*lfc
Imenice
Vuifila je mnoge grke im enice preuzeo u grkom
.
(*z promette: alabanraun (iXipaKjrpoy), aromaia
r*) g a z a j J I Z Z T ,h
tottuv), hairatsets {pirei), pmiioriautt (icpaiTiipiov).
*
^
2. Imenice na -rj pokazuju m eavinu grke deklinat-ii,. ; a.uim -\ i-osnova: nom . sing, aipiscaule amreoXVj), dat sing m ! / 0 ' ' ,g"Uklh
jjpmaiilm, ak. pi. aipimilans ; nom . paraskaiwe
T ' P''
LT'
<*
? r ;;
swnagogen'
en. ,
x f ; r ,;
it o n o m e ' ak
pi. r . ;
^
t e w (Caesar), gen. kaisaris, dat. / W n ; ^
gen
Z "
d a t- *
* * " ( w
; K
H ; x r romen,en3; gr-
ak-**^
r c
. T
p f a Z :
Imena
ZAMENICE
L I N E Z A M E N IC E
Linu zam enica za 1. lice, 2. lice i lina zam enica za svako lice ili refleksiv ine u icvr. jezicim a posebnu grupu koja se izdvaja o d svih drugih
zam enica.
1. Ove zam enice nemaju roda; jedan oblik slu i za sva tri roda.
2. Ove zam enice imale su u ivoj upotrebi singular, dual i plural. Kod
refleksivne zam enice isti su oblici u sva tri broja i, razum e se, zbog svog
znaenja ne moe im ati nom inativa.
3. Svaka o d ovih zam enica form irana je o d po est osnova, i to: u sva
tri broja jedna osnova je u nom inativu, a druga osn ova u k o sim padeima.
4. Ove zam enice nemaju deklinacije u sm islu dodavanja padekih sufiksalnih morfema na osnovu, kao to je to kod sv ih drugih zam enica, imenica i
prideva. K od ovih zam enica padei su form irani o d dveju ili vie osnova u
jednu celinu ili dodavanjem partikula na osn ovu koja je esto tzv. minimalni
morfem od jednog fonem a.
5. K od ovih zam enica naroito je produktivno delovanje sinkretizma pa
dea, ne sam o u okviru jedne zam enice, nego i izm e u v ie zamenica.
6. D elovanjem analogije, jedna zam enica prim a i korenske morfeme druge
zam enice.*17
G otski je srazm em o dobro ouvao g o to v o sve spom enu te karakteristike
ovih zamenica.
ik
m eina
2. lice
pu
p ein a
refleksiv
seina*
105
J1. lice
2. lice
reflcksiv
dat.
m is
pus
sis
ak.
m ik
puk
sik
Dual. nom.
w it
gen,
igqara
seina*
dat.
ugkis
igqis
sis
ak.
ugkis
igqis
sik
w eis
jus
gen.
unsara
izwara
seina*
dat.
u n s, u n sis
izw is
sis
ak.
u n s, u n sis
izw is
sik
Plur. nom.
1. LICE
U gotskom su posved oen i ob lici svih padea singulara, duala i plurala,
osim gen. duala. O ni pokazuju da su u svakom broju po dve osnove, i to jedna u
nominativu, a druga u o sta lim tzv . kosim padeim a. T o je prajeziko nasledstvo:
gr. Yto-(xou(jiou), pol, TjpeL;; stin d . ahdm-mam, avdm , vaym-a$mon\ lat. ego-
mei-mihi-me.
Singular
1. N o m i n a t i v . *ego : lat. ego, gr. eyw, ven. exo; ievr. *eg(h): stlit. ef,
let. es'i ievr. *cghom\ stin d . ahdm, av. azam. Iz ievr. *ego(m) > pragerm. *ekan,
*ikan: pranord. eha, got ik /s tis i, ek, sten g l. tc, stsaks. ik, ek, stvnem . ihj.
2. G e n i t i v . G otsk i gen itiv i singulara meina, peina, seina*; duala *ugkara, igqara\ plurala sara, izw ara s u stari petrificirani ob lici ak- plurala od
govarajuih prisvojnih zam enica za srednji rod. Ovi oblici su u adjektivskoj fun
kciji primili znaenje gen itiva. K ao to je lat. verba mea moje rei dalo verba
wet, tako je sigurno i pragerm anski *wordo m ino dalo got. toaurda mema, peina
itd. Genitiv je i inae pad e koji pokazuje poreklo i pripadnost neemu. Got.
nteina, peina, seina* /stisi, m in , pin\ stsak s. m in , thin', stvnem . min, dinj.
3.
lat. ak.
morfem
bi ievr.
lu ti
Dua!
1. N o m i n a t i v . Za oznaku nas dva , oba ievr. je im ao osnove *ye j
yi. stsl. v i, lit. ve-du, ved. vam. got. w i-t /stsaks. feri-t, stisi, vi-ij. U lit. vi-du
drugi sastavni deo verovatno je broj 2 : du iz ievr. *duo) upor. gr.
12" (* *3,ffw Se-xa) Jat, duo < *duor *duud. Prem a to m e g ot. ioi-t moe sc
objasniti iz ievr. *ye-uo pragerm. *tve-tuo. Severnogerm . i zapudnogermanski
oblici sa -i- pretpostavljaju pragerm. ncnagl. *witan, kao *ikan za nom
singulara.**0
2. G e n i t i v . G enitiv duala za 1. lice
Verovatno je bio oblik analogan prema umara.
3.4.
D a t i v - A k u z a t i v.
gotskom
nije
posvedoen
je isti ob lik
gotskom
za oba padea
ugkts /stisi. oA(A)r, stengl. ime, stsaks. unkf. O blik ugkis je, verovatno, meavinj
iz dativskih i akuzativskih elem enata. Ievr. osnova *p > germ . im: gr. v<o,
stind. nau. N a osnovu je pristupila partikula -k < ievr *ge iz ak. sing. *me-gc
got. mik\ p-ge > got. unky a zatim i -is iz dat. singtilara: ievr. *meso :
got. mi-s.
Plural
1. N o m i n a t i v . Ievr. osnova *yei: stin d . vayam m i . U germ , i gotskom
na ovu osnovu dodat je pluralski nastavak -: *yei -r es > germ , nenaglaeno
*tvt-Zj naglaeno
(upor. i het. we m i) > g ot. wets /stisi. ver, stengl oe.
ttie; stfriz. tvi, stsaks. wt, we\ stvnem . trir. - z je otpalo u nenaglaenom polo
aju; ostalo je u naglaenom poloaju i dalo - z > -r.
2. G e n i t i v . K ao u gen. singulara, tako je i u gen. plurala verovatno
nom . -ak. plurala prisvojne zam enice srednjeg roda: g ot. imsara.
m Poito sc partikula -so javlja u gen. sing, kod imenica i kod zamenica, upor so!
so (< ievr.* kye-so), um br. se-sot moda je oblik dativa u stvari gen. sing, u znaenju i
funkciji dativa. T ada bi se mogla objasniti i pojava da je form iran novi genitiv kod ovih
zamenica od ak. prisvojnih zamenica srednjeg roda. Vid. H erm ann, Die Siibenbdmg m
Grch. und in den andern idg. Sprachen. Gttingen 1925, str. 33.
I1# Vid. F. Sommer, I F 4, 130 sl.
m Vid. F. Holthausen, I F 39, 68 i H orn, I E 39, 231.
107
3 .4 . D a t i v - A k u z a t i v . Ievr. osnova * v r t h
u vokalsko/ alternaciji u stin d . nah, aib, na (a a\ l i ,
,
' '*<!);
Ievr *(u>germ . ig o t . uru /stisi, oj; stsaks, stcnul
*Und a>n**n
* javlja i oblik unsis
tms-is, sa
f S
Z ' J r T , ? 1' U * * * * *
t-lmlauta iz *um ,R U stvn em . ak. unsih verovatno i
.
' I *
t i sm mih\ stsaks. unsik prem a nk; upor. i SEcngi ^ ^ . ogan W|k prema
2. LIO*
Singular
N o m i n a t i v . levr. osnova * i u ,,tiM: av. tu, iat. tu; gr. dor. tj , lit.
tu, Sisi ty {y < u), su r. tu; got. p u ; /stsaks., stfriz. i/iw, stisi,, ste n g l./i ;
stvnem. duj.
2 . G e n i t i v i o v e za m en ice je, kao i genitivi line zamenice I. lica
i rcfMcsiva, stari ak. p l. srednjeg roda odgovarajue prisvojite zam enice: got.
pon^s kao rneina, seina*.
3 . D a t i v . I kod o v e zam en ice u kosim padeima je druga osnova:
ievr.
*ce: gr. a (tti > <sn > n), lat. te tebe . K ao i kod oblika za
dativ singulara 1 . lica i ovd e je na osnovu ievr. *te > pragcrm. *pe pristupila
partikula -s i form iran je oblik *pe-s, *piz koji je dao stisi, per, stvnem. dir,
stsaks. ihi, stfriz. thi, sten gl. pe. U got. je pus; vokal
m esto -i- ie analo
gijom prema nom . sing. pu.
4. A k u z a t i v . Ievr. osnova *te > pragerm. *pe sa istom partikulom
koja je i u nom . -ak. sin g. I, lica: -k; ievr. *te~ge > pragerm. nagi. *pe-k,
nenagl. *pi-k; ili pragerm . *pe-kan, prem a *me-kan , *mi-kan, dalo je u stengl.
pu. stsaks. thic, stisi, pik, stvn em . dih. G ot. puk ima vokal -u~ ili iz nom. sing.
pu, ili je prvobitno -u-, iz ievr. * t u 2tl M oe biti da je oblik ak. sing. ove
zamenice, kao i ak. sing. m ik, nastao dodavanjem celog oblika nom . singulara
na akuzativsku osnovu: pu ik, me + ik s tim to je u obliku puk ouvan vokal
-u- prema nom . sing. pu.
Dual
1. N o m i n a t i v . U gotsk om nije posvedoen nominativ duala ove zamemce. U stisi, it < *jit, sten gl. git, stsaks. git pokazuju izjednaenje prema
nom. duala 1. lica toit. Prem a lit. ,u-du < *iu-dyd , moda je u gotskom bio
oblik *jut.
2. G e n i t i v .
msara, izzvjra.
108
.
1. lice u**- oblik P<*
MHk*. 1 .
"* Steng
Plural
vr
n , * :
I. N o m i n a i
Ic v r
* im * na k o j u je d o d a t p l u r a l s k i nastavak
u s e v e r n o g e rm . i zap ad n o g e rm a n sk o m
o snova
stvnem- ir
2 Genitiv.
G ot.
izvara
je,
<kao
* *
i
m aru,
sta n
' *
oblik
pravome
aamcnice.
* a
. J
n a t i v - A k u z a t i v . U kosim padeim a je druga osnova. U icvr.
\ a * K ilo vie osnova: ievr. *yos: stind. vah, av. i t f ; ievr. * : av. t %
je, izgleda, bilo vise
.
v ievr *5ti- s; stir. si, kim r. chtoi vi (upoutblat. vi (slui i za n
>d 0Sn0ve *$ue-s javlja se i deiktika partikula V
Ijava se za nom inativ).
J
pore d lat. nm fa toliko velika.
f -
0P^ C o V T U r t i k u l o m
s* e s form iran got. i * , prema
I " r aiz p r a V (gotonordijskog) oblika * iz a iz > pranord * . * > s t is i.,* .
umts. iz pragerm
.
. coo)) ,'mu; s tfn z . m , stsaks. eu, tu; stvnem. iU
Zapadnogermansk
^
Stvnem . iuuhTi , sten gl. eoviic formirani su analogno
verovatno su iz e-uc.
prema urtsih, uste.
REFLEKSTV
Ievr. osnova *sye, *se, *se:
germ. i gotskom osnova je *se.
1. G e n i t i v .
uica 1 . i 2 . lica.
2. D a t i v .
G ot.
L I N A (A N A F O R I N A ) Z A M E N IC A Z A 3. L I C E
Lina zam enica is, si, ita je sek u n d am a u fu nkciji lin e zamenice za 3.
lice. Razvila se iz ranije pokazane anaforine zam enice, koja se odnosila samo
na ve pom enuti predm et. Z ato s e ova za m en ica potp u n o razlikuje od linih
zam enica 1. i 2. lica i refleksiva. O na im a karakteristike ostalih zamenica i
jakog adjektiva; razlikuje tri roda. N je n e osnove nastale su o d osnova pokaza
n ih zam enica.
> Vid. E. Kieckers n. d. str. 137; K. Brugmann,
drugo miljenje.
muki rod (w .)
nom.
ita
is
gen.
is
izos
dat.
im m a
izai
ak.
ita
ma
ija
Pl u ra l
nom.
eis
ija
l)OS
gen.
ize
izo
dat.
im
im
ak.
ins
ija
i jos
Muki ro d
Singular
1. N o m i n a t i v . Ievr *i-s: lat. i-s, osk. iz-ic (-tc je partikula, kao
kod ill-ic, ist-ic itd.); stsl. koji -ize (jz-e; *i-s posle otpadanja finalnog -s
> ; b > i; - t je partikula). Pragerm . *-i~z > got. is /stvnem. ir, lsidor/.
2 , G e n i t i v . Ievr. osn ova *e-; gen. *e-sio, *e-so: stind. sya, av.ahe
*ovo > ievr. *e-so > pragerm . *es(a) > g ot. is /stsaks., stvnem . / .
3, D a t i v . V erovatno je gotsk i dat. sing, iz ievr. instrumentala *e-sm-e>
pragerm. *ezme *emtne, i preko procesa asim ilacije got. imma /stvnem. emo <
wn < pragerm. * ezm dj; upor. um br. dat. esmei, lok. esme; stind. dat. asmAi;
/stvnem., stsaks. imu, imo p ok azu ju uticaj n om inaln ih /-osnova/.
4. A k u z a t i v . Ievr. osn ova /- na koju je dodat akuzativski nastavak
*i-m: stlat. im > lat. eu~m. Pragerm . *in-, *in--n (-o- je ili deiktika
no
stinU a). M oda sc radi o ponovnom pristupanju
nartikula ili postpozija:
Auzativakog nastavka:
nastavku: *t-i
* + tom sluaju je fin a ln o -m postalo sonant
akuzativskog
/stsaks. ina stvncm . ini.
pragcrm *in--(n) Ko t-
Plural
I Nominativ.
*ei-e$
pragcrm. * 4 * ,z
8o t* iiS*
-> r - i t i v Icvr. osnova *e-sd(m) > pragerm . *izo (u stvnem . i stsaks.
je*" -osnova) > got. te, sa poznatim neobjaSnjenim nastavkom - u gen.
plurala,U3
3 Dativ.
gasti-nsi
S re d n ji ro d
Singular
N o m i n a t i v - A k u z a t i v . Ievr. osnova *i-d: tat td, osk. ,d-,c. Ova tevr.
U o v a *ui proirena je sa partikulom -Bm, ko,a ,e karakterni,na za neutra'
iZ u e rb -o m , ug-om. bdl-om itd. Ievr. *id-5m: stm d . id-am ova,, pragerm
> got. i ti /stsaks. ifj stvnem . 1 3 to " I.
Plural
Nominativ-Akuzativ.
Ievr.
enski ro d
Singular
1.
N o m i n a t i v . K ako je v e sp o m en u to , svi ob lici zam enice za 3
za sva tri roda imaju za osnovu ievr. *-/*-> o sim nom . sing. / . koji ima za
osnovu ievr. *si: stir. ona , gr. t (k od Sofokla) ona . G ot. n/stsaks.
sie sia, sea; stvnem . siu, si, si/. G ot. i s tn ie m . si, sa kratkim 1 nastali su iz J
u proklitikom poloaju, skraivanjem iz si.
m
2. G e n i t i v
V erovatno je ievr. osnova
ievr. *'Si'ds: stin d . sydh, IPragerm . *ezioz <
m ( tk o ), rra, tru, iro,, stsak s. ira, iru iro ire >
3. D a t i v .
to, i/.
Idvr.
> pragerm
V
DmM
.
ievr - ^ rtd od masfcuiina;
ee
Z a ?0t:i-osnova/
9909 '/wv"em.
6 ^ *iP
jc Zprodrla
a
lat. * - ; lit. j q , stsJ. j\,. Ievr *(d-w > p' ra*g orirK
m S* W
,W ?) aStavkom
' m:
> got. ija}
u
Plural
1. N o m i n a t i v - A k u z a t i v .
2. G e n i t i v . Ievr.
stsaks. iro, era, ira, iru/.
3. D a t i v .
*e~s-om >
ijos.
P R IS V O JN H Z A M E N IC E
Prisvojne zam enice u gotskom su: za sing. I. metns moj, 2. peins tvoj,
3. *seins njegov ; za plur. I. unsar na", 2. izwar va"; za dual, igkar
nas dvojica", igqar vas dvojica" /stisi, minn, p im , sinn ; okkarr nas dvojica",
vkksrr vas dvojica", vare na" yeva r va"; stengl. min, pin, *siti, user (ure),
eotoer (iuer); stfriz. min, thin, sin, use iuzue; stsaks. min, thin , sin, tisa, itnoar,
dual trnka, inka; stvnem . min, din, sin, ( unserer), unser, gen. unses, iuzuer'.
Paradigma: meins : m., nteina / . , mein, meinata n. moja, moja, moje .
Singular
muki rod ( m .)
nom
srednji rod ( n .)
m eins
m ein , m einata
enski rod ( / . )
meina
gen.
m ein is
meinaizos
dat.
m einam m a
meinai
ak.
(14
m einana
m ein , m einata
meina
Poredenje sa lat. eam nije adekvatno, jer je e ("i) a osnova u latinskom nastala tek
o zasebnom razvoju italskog. V id. E. K ieckers n. d . str. 143.
112
Plural
enski rod ( / , )
meinai
m einos
gen.
m einaize
m einaizo
dat.
meinaim
m einaim
ak.
meinans
meina
m einos
mi Zp,
i,d - Ievr-
* m
e i - H 0 s
> pragerm -
m ~ *> * )h
mems.
pluralski o b lici form irani su o d dualskih i pluralskih oblika liu
u
ai
5
M
i
f
. pristupio
-t..nin ievr.
:pvr sufik
eo t. -ara koji iskazuje uponih zamemca na ko)e je
u s -ero B
reenie ili suprotnost: lat. superus-tnferus. U at i gr. ova) su lik s je proiren
s a in fik so m
tero: lat. nos-t-er, ves-t-er, grc. W s- t- s ?o- ?, dor.
Ievr.
*s + ero > got. uns-ar(a ) /stvnem . unser-erj.
Verovatno je o d osnove
form irano * A , g en . * * t e .svo,, sopstven
stengksraaes svoj, drag, m io ; stvnem .
d om ai, drag, m io K ao to je spom enuto , o b lic i n om . -ak. pl. srednjeg roda ovih u m
nica postali su osnove za gen itive lin ih zam en ica 1 . i 2 . lica i refleksiva: mem,
peina, setna itd.
P O K A Z N E Z A M E N IC E
I. sa m.i so / . , pata n. ovaj, ova, o v o
Ievr. osnove ove pokazne zam en ice bile su: *so, *sa, *to{d): stind. si,
jd, tat; gr. 6, ^(a), t o ; lat. is-tud < *is-tod ; g o t. sa, so, pata /pranord. sa, j,
pat; stengl. se, seo, paet). O sim u nom . sin g . sa m. i so f . u gotskom je u
svim drugim oblicim a preovladala osnova pa < ievr. *to{d). U stvnem. i stsaks
nastupila je unifikacija osnova u sv im ob licim a: pa < ievr. *to(d).
K o d ovih ievr. osnova *so, *sa , *to{d) oslabila je deiktina mo. Zato su
ove zam enice u veini ievr. jezika preuzele fu nkciju lana, a mesto njih su
formirane druge pokazne zam enice sa izrazitijom deiktinom moi.
m U por. H ild. 53: trn seal mih stoasat kind sweriu hamvan.
Vid. ovde str. 105.
M3
S i n g u l a r
srednji rod ( m.)
nom.
atiaf.
Jat.
ak.
anaf.
(ita)
SO
onaj.
pis
pizOR
( izot )
pam m a
(imma)
pizai
(ttdi)
(im )
pa
pata
sa
gen.
pana
enski rod ( / . )
pata
{ina)
Plural
nom.
gen.
anaf.
dat.
ak.
anaf.
pos
anaf.
{ijoi)
pize
{ize)
pizo
{izo)
paim
{im)
paim
pos
{ijos)
po
pai
pans
(m s)
U nom. sing. w . i / . osnove *so , *sa > got. sa, so. U ostalim padeima
je, kako je ve reeno, ievr. osnova *to(d) > germ . i got. pa; gr. ? 6, stsl. to,
U gotskom pronom inalnom sistem u , ukljuujui tu i pronominalne oblike
jakog adjektiva, znaajnu i osnovnu funkciju u formiranju padekih morfema
ima lina (anaforina) zam enica za 3. lic e is m., si f ita n. Gotski (i german
ski) pronominalni sistem pokazuje ve grupe zamenica;
I. Line zam en ice 1. i 2. lica i refleksiv.
II. Sve ostale zam en ice.
I. L i n e z a m e n i c e 1. i 2. l i c a i r e f l e k s i v . Osnovna njihova
karakteristika je, kad je u pitanju form iranje padekih morfema, da ove zam e
nice uopte nemaju deklinacije u sm islu dodavanja sufiksalnih padekih elem e
nata na osnovu, kao to to pokazuje n om en u celini, sve ostale zamenice, broj
i jaki adjektiv (nom inalni o b lici).
II. S v e o s t a l e z a m e n i c e . L ina (anaforina) zamenica 3. lica,
prisvojne zam enice, pokazne zam en ice, odnosne zam enice, upitne zamenice,
neodreene zam enice i jaki adjektiv (zam eniki oblici) imaju deklinaciju u smislu
dodavanja sufiksalnih pad ekih elem en ata na korenski m orfem , odnosno osnovu.
Kod svih zamenica ove grupe i kod zam enikih oblika jakog adjektiva anafohfoa zamenica 3 . lica is, si ita ima funkciju sufiksalnog padekog morfema.
Poto je objanjenje paradigm e anaforine zam enice, koliko je to bilo
mogue, ve dato227, to em o za objanjenje deklinacije svih drugih zamenica
pokuati de pokaem o sistem n jih ove deklinacije, u kome se vidi osnovna fun
kcija zamenice is, si, ita kao su fik saln og padekog morfema.*8
Priavojnc /a m e n ic e
P a ra d ig m u
S i n g u 1a r
anaf.
anaf.
nom
metns
enski rod ( / )
mein, metnata
()
anaf
(ita)
meina
(ija ak.)
(izos)
gen
mems
()
metnaisos
dat
memamrn
(imma)
meinen
(ita)
meina
ak
meittana
(inu)
mein, metnata
(*}*)
Plural
anaf.
nom
mesna
metnat
anaf.
(fja)
manos
(Vos)
gen
menaize
(ize)
meinaizo
(izo)
dat.
meinaim
(im)
meinaim
(im)
(*>'<*)
meinos
(l)W)
anaf.
ak
metnans (ins)
mesna
2. POKAZNA NAGLAENA ZAM ENICA sah m., soh / . , patuh n. ,,taj, ta, to"
Poto ie kod prim am e pokazne zam en ice sa, so, pata oslabila deiktina
m o, to pokazuje njeno prelaenje u funkciju odreenog lana, to je u gotskom
formirana nova pokazna zam enica dodavanjem partikule -h, uh na primarnu
pokaznu zaraenicu sa, so, pata. N a jednoslone oblike ove zam enice pristupite
je partikula - h , a na vieslone oblike i na oblike koji su zavravali sa koosonatom partikula -uh. Partikula k > germ . -h poznata je u ievr. jezicima: lsi.
hi-c, hae-c, ho-c, di-c: fa -c , fe-c-i, gr. <papua-x-ov itd .228; ili je ievr. *kye lat.
-que, gr.
lat. ne-que. got. ni-h /stvnem . ni-h-ein > nem . keinl.
Dcklinacija ove naglaene pokazne za m en ice sah, soh, patuh potpuno je
jednaka deklinaciji zam enice sa, so, pata. Partikula ostaje nepromenjena. Pro-
113
^
oblika zam enicc sa, so, pata javljaju c samo o n ja k a j Jcluje Verneruv
Uon, u alternaciji /*.
S i n g u l a r
mu&ki rod (w .)
nom
suh
gen
dat.
ak.
enski rod ( / . )
soh
Pl ural
nom.
poih
gen.
dat.
ak.
Ova gotska
tezicifna.
pokazna
zaraenica
poli
nem a
paralele
ostalim
germanskim
Ievr. osnova *ki ; nom . m . * k is : lit. szis , let. sis, stsl. st ovaj (s& dem,
srpskohrv. danas , leto-s, jutro-s itd .); lat. ci-s, ci-ira 8 ove strane . Ova zam enica
ie u germanskom ouvana sam o delim in o: pranord. ak. sing. n. Air , kino ovog ;
u stengl., stsaks., stfriz. u n ek im o b licim a zam en ice 3. lica: stengl., stsaks. he
M u, stfriz. kit, stengl. kit. n. on o . U gotskom su posvedoeni samo neki
padei u singularu, kao ustaljeni izrazi za odreivanje vremena: dat. sing. m.
kmma daga ovog dana, danas ( M 6 , 11, 30; L 2 , 11; 4 , 21; 5, 26; 19, 5,
9), dat. sing. n. fram himma od sada (J 13, 19; 14, 7, fratri himma nu od
sada (X 1 48; 5, 10), ak. sing. m. un hina dag do ovog dana, do danas
(Af 11, 23; k 3, 14, 15; M 2 7 , 8), ak. sin g . . und hita do sada (M U ,
12;/ 16, 24; K 15, 6 ; M k 13, 19) i und hita nu do sada (Sketr. 4, U ).
*** Vid. K. Brugmann, D em onstrativa, 39; H. H irt, Idg. Grammatik; isti, Handbuch
Lrgtrmamschm,; W. Streitberg, Vrgermanische Grammatik^
I*
imma)
A tm m a (A t
hita (hi-bita)
S i n g u l a r
muki rod
(m.)
anaf.
nom.
jains
jainis
jainamtna
gen.
dat.
ak.
jainata
(is)
jainata
jainana (ina)
anaf.
(ita)
enski rod ( / . )
( )
jaina
jainaizos
(imma)
jainai
(ita)
jaina
anaf.
(ija ak.)
( )
(ija)
Plural
nom .
jainai
gen.
jainaize
dat.
jainaim
ak.
jainans (ins)
jaina (Jja)
(ize)
(im)
jaina (ija)
jainos
jainaizo
jainaim
jainos
Oj )
M
(im)
a/)
117
oznaavaju
id e n tite t
menjaju
se
kao
slabi
ajektiv
1.
(sa) sama). Ievr. je osn ova *somo-s .jedn ak i s t i , ,
rnu-h, av hama; stir, som o n , sam upravo on . U vokalsk o f :d,ern^'--S,'nd'
turns ma ko", neko ; stsl. sami. G o t. sama menja se kao slahi , r , a >' Kot
ttf .
sumu; /stsisl. sumo, sume is ,i ;? ,e n g l
5 ?
O D N O S N E Z A M E N IC E
!. ODNOSNA ZA M H N ICA saei /., so ei / . , patei n. koji, koja, koje
S i n g u l a r
muki rod (w .)
nont.
saei
enski rod ( / . )
soei
g?n.
dat.
ak
poei
I IH
Plural
pi te a {pa + tz t + ei)
g en
patmet {a
dat
ak.
poet
patet
nom
enski rod ( / . )
paneei {pa
l n5tr
Mng. , ,
ms
tm + ei)
poet
et)
funkciji izraavanja
relacije
2. O D N O S N E Z A M E N IC K 1- 2. i 3. L IC A
U P I T N K / , A M E N IC H
U gotskom su sve upitne zarnenice form irane c d osnove *hwa-, *hw
*htvt~ < ievr. *kyo, *kye, *k\u : lat. quod, stind. kdh\ lat. quis, gr.
119
1. htoas Mko?**
S i n g u l a r
nwn.
enski rod ( / . )
htoo
dal.
instr.
htoa
htvis (h m -h is)
gen.
ak-
s a d n j i rod ( .)
htoa
htoo
htoe
\.hwapar ima sam o supstantivsku upotrebu. D ek lin a ja je kao jakog adjektiva stisi, htoapar, stengl. hzoaeder, stsaks. htvedar, stvnem . (h)wedar!. Ievr.
nova *kyo-teros: gr 7r/,-repo<;, stin d . katardh. Posvedoen je u got. sam o nom .
nng. m i n .
2.
htoirjh ima, isto tako, sam o supstantivsku upotrebu i deldinaju kao
jaki adjektiv /stisi, htoerr; u zapadn ogerm . nem a ove zam enice/. Ievr. *kyor-io~s:
lit. kurja.
wo
S i n gu la r
srednji rod (w.)
m uiki rod (w .)
enski rod ( / . )
anaf.
a njf.
nom.
hwarjis
( )
anaf.
hwarjis (is)
gen.
du.
hwarjamma
(imma)
ak.
hwarjana
(ina)
Plural
nom .
hwarjai
gen.
dat.
k.
hwarjans (ins)
hwarjos (ijos)
n eo d r e en e
/ a m e n ic e
Ova gotska zam enica im a znaen je lat. quidam. U potrebljava se adjektivski i ima deklinaciju jakog adjektiva (tip a blinds). O na im a i supstantivsku
upotrebu: sums < ievr. *s^mo-s neko /ste n g l.. stsak s., stfr iz ., stvnem . sumj.
Kad oznaava dve neodreene v eliin e (gr. ptv - $) u gotskom stoji sumsiums jedan-drugi, u pluralu esto sa en k litik om partikulom ~h\ sumaih-sumili jedni-drugi .
3. htuazuh rn., htvoh / . , htoah ti. svaki, svaka, svako
S i n g u l a r
srednji rod (n.)
htoah
htooh
enski rod ( / . )
uh)
htoah
htooh
svaka ,, fm arjatoh
svako .
122
srednji rod ( .)
d1,
ak.
' -
V i.
) ' *"* *
, i.s
/iwr/u<>/i (htoas 4 ihu i-'*)
5.
ensl rod ( / - )
__
_________
h tv a f a r u h * , a in h t o a p a r u h ,
cjm/mano/i
----------
koji od dvojice
sa p a n i k u ^ " 2 > k A
ZameniCa hWaParUh*' PHSVe0en ^ Sam
dat sing. htoaparamma (Sketr. 5,22).
. t
- u u t* zam enica kao pod I., sam o sa prepomranim am-,
kao i l o T ^ Z t ^ ' h ^ z u h - a i n h ^ a r j i z u h . P o sv ed o ien je sam o oblik dat sing.
ainhun
nom
ainshun
gen.
dat.
ak.
ainnohun (aut
ina f hun
ainhun
enski rod ( / . )
ainohun
a inat hun
ainohun
123
Si-dinshurt se upotrebljava supstantivski, s tim da drugi supstantiv stoji
u genitivu: rit ainshun manne nijedan ovek . Ako se na pitanje oekuje n e
gativan odgovor airtshun stoji bez negacije ni. Poto jc prvi deo ove sloene
z a m e n i c c broj atns 1 , to se ona menja kao jaki adjektiv, sa izvornim inlatupanj ima.
8.
ni manna~hun
,,nikol<,
ni htoas-hun
slniko
Ova zam enica je sloena o d manna m, ovek", upitne zam enicc hwas i
enkiitike partikule -/nm. U z nju dolazi uvek negacija ni. ni htoashun je posvedoena sam o u nom . sing. m. Od zam enice mannahun posvedoeni su samo
oblici u singularu: ni mannahun , gen. ni manshun, dat. ni mannhunt ak. nt
mannanhun.
.V
%
if f ii
ADJEKTIV
Adjektivi su postali od nom ena u funkciji apozicije. Z ato se adjektivi
morfoloki ne razlikuju od nom ena. D eklinacija adjektiva nema morfema koji
su specifini sam o za ajektiv. U sistem u deklinacije adjektiv se nalazi izmeu
nomena i pronom ena, jer je on po poreklu nom en koji je zbog apozicione
funkcije preuzeo izvesne elem ente pronom inalne deklinacije. Poto oznaavaju
svojstvo, njihova sintaksiku funkcija je funkcija atributa koji je vezan za nomen.
U ievr. adjektivi se u deklinaciji ne razlikuju od nom ena: u-osnove lat.
bonus* bonum dobar kao dominus ni. gospodar tcmplum rt. hram", bona
kao rosa / . rua ; fortis m .J . jak kao turrisf. toranj, felix m .J . srean kao
dux ni. voda ; gr.
crni (-osnova) kao
slast itd.
Meanje prvobitne nom inalne deklinacije sa pronom inalnom usledilo je
preko tzv. pronominalnih adjektiva koji se sem antiki pribliavaju pronomenu:
lat. totus' gen. totius sav kao t//e-gen. illius onaj ; aliud drugo kao illud
ono . U germ anskom je, prema tom e, prajeziko nasledstvo da adjektiv nema
svoje deklinacije, odnosno da je njegova deklinacija m eavina nom inalnog i pronom inalnog tipa deklinacije.
Karakteristinu inovaciju u germ anskom predstavlja formiranje dvostruke
deklinacije za svaki adjektiv: vokalske (jake) i konsonantske (slabe) deklinacije.
Analogna inovacija u adjektivskoj deklinaciji postoji i u baltijsko-slovenskim
jezicim a .434 U germ anskom svaki adjektiv, po pravilu, m oe im ati dvostruku
deklinaciju, zavisno od sintaksikih odnosa. Vokalska (jaka) deklinacija pred
stavlja, osim nekih m odifikacija usled prodiranja pronom inalnih oblika, prajeziku vokalsku deklinaciju. K onsonantska (slaba) deklinacija identina je sa
nom inalnom deklinacijom -n osnova. U germ anskom je nestalo prvobitnih
konsonantskih ajektivskih osnova.
Slaba deklinacija adjektiva u gotskom upotrebljava se atributivno i preikativno u vokativu i posle pokazne zam en ice sa , sos pata koja je oslabila kao
deiktika zam enica i prim ila funkciju odreenog lana. Jaka deklinacija upotreb
ljava se u svim ostalim sluajevim a. R etko se javlja jaka deklinacija mesto
slabe .235 M nogo ee dolaze slabi ob lici m esto jakih. R azlozi za ova odstupanja
t3A Prema klasifikaciji germ anske nom inalne deklinacije, J. G rim je nazvao i adjeknvsku vokalsku deklinaciju jakom, a konsonanisku slabom . N ije dovoljno precizna formuladla
H. K rahe-a, n. d., str. 101, i nekih drugih strunjaka da je dvostruka adjektivska deklinacija
karakteristina germ anska inovacija prem a prajczikoj adjektivskoj deklinaciji. Analognu
dvostruku deklinaciju, isto tako sintaksiki uslovljenu, im aju i baltijsko-slovenski jezici: dcklinacija odreenog i neodreenog vida adjektiva u litavskom giras nigus dobar mu".
geta imorta dobra ena prem a gersis im ogus do b ri m u , gerdji mond dobra ena; srsi,
dobra ierui, dobraja ena. U por. E. Prokosch, A Comparative Germanic Grammar, str. 260.
m U p o r M . H. Jellinek, n. d. str. 129, nap. 1; E. K ieckers, n. d. str. 152.
**
M^ruS:issz.
V O K A L S K A (JA K A ) D E K L IN A C IJA
U gotskom su ouvane adjektivske iste a/o-osnove, jaljo- osnove, i-osnove
i u-osnove. V e u toku sturogerm anskog perioda osnove ajo- bile su daleko
brojnije zastupljene od ostalih vokalskih osnova. 1 u gotskom su ove osnove
najbrojnije. Kao kod supstanstivske cklinaje, tako isto i kod adjektivske
iste a- osnove su m uki i srednji rod, enski rod su o- osnove.
a'o-O SN O V E
a) CISTE a/d-OSNOVE
Deklinacija istih ajo- osnova u stvari je jednaka deklinaciji supstam iva
a(o- osnova tipa: dags nt. dan , waurd n. re , giba f. dar , kao i gr. vio;,
vea, ve(jv, lat. houms (* < n o u o s ), nova, novum (< * n o u u o m \ stsl. novi , nova* novo;
stind. nvah, nova, navam. U izvesan broj padea prodrli su pronom inalni oblici
koji su istisnuli n om in aln e, ili se , kao to je to sluaj u nom . sing. .javljaju
paralelno sa nom inalnim . P ronom inalni o b lici form irani su kao i kod pronom eoa, pomou prvobitne d eik tin e zam en ice u funkciji sufiksalnog m orfem a, kao
to je to pokazano k od deklinacije zam enica. Postoje zajedniki ob lici nom inalne
blind, b l i n d a r a [ta)
blinds
enski rod ( / . )
blinda
gen.
blindis (is)
b U n d a i z o s (je )
dat.
b l i n d a m m a ( imma )
blindai
ak.
blindana
[ina)
blind, b l i n d a r a [ini)
blinda
Plural
nom .
b Ii n d a i
blinda
b lin d os
gen.
b 1 i n d a i z e [ize)
b l i n d a i z o (w)
dat.
b 1 i n d a i m (im)
b 1 i n d a i m (fm)
uk.
blindons
blinda
blindos
je d n i k i oblici
uo V id .
b) J^/4-OSNOVfc
enski rod ( / . )
nom.
niujis
n i u j a t a (iVa)
niuja
gen.
niujis ( )
aljis (ts)
n i u j a i z o t (ttot)
n i u j a m m a (imma)
dat.
ak.
n i u j a n a (ina)
n i u j a t a (i ta)
aljat
niuja
Plural
nom.
n iuja i
rtiuja
gen.
n i u j a i m (im)
dat.
ak.
niujan
niuja
n i u j a i m (im)
b. D ugoslone osnove, tipa tuilpis divlji, faim ets otar , uiofieis sladak ,
tuaila-mereis pohvalan, dostojan .*43
S i n g u l a r
muki rod (m.)
srednji rod ( .)
enski rod ( / . )
nom.
w ilpeis
toailameri
wopi
gen.
w ilpeis ( )
f a i r n j a m m a (imma)
dat.
ak.
f a i r n j a n a (ina)
w ilpi
toopjai
* Mesto pojedinih oblika prideva niujis, koji nisu posvedodeni, stavljeni su posvednieni oblici prideva aljis drugi .
.. .
_. , v __,A,m
* Mesto neposvedoenih oblikn prideva zotlpeis stavljeni su posvedoem oblici pnaev
farneis otar , tvaila-mereis dostojan hvale i toopeis sladak .
"*
urt-milJtu! neljubazan id r.
c) -OSNOVI;
srednji rod ( .)
hrain
hrains
enski rod ( / . )
hrains
gen
*hrainis? (w)
dat.
h r a i n j a m m a (inima)
hrainjai
ak.
hrain
h r a i n j a n a (mu)
h r a i n j a (ija)
Pl ural
nom.
h ra i n )a i
gen.
h r a i n j a i z e (ize)
dat.
h r a i n j a i m (im)
h r a i n j a i m (im)
ak.
hrainjans
hrainja
h r a i n j o s (ijos)
hrainja
h r a i n j o s (ijos)
) w-OSNOVK
Od prajczikih i pragerm anskih u-osnova u gotskom su posvedotni sam o
deklinacije u singularu. U ievr. su u nekim jezicima adjektivske u-osnovc
za enski rod poseban oblik. Inae je i kod ovih osnova bio jednak
7 *
sine. m u k og i en sk og roda: stind. svadtih m. svodi / . , svodu rt.,
tM U m
f ^
n' sla<iak ali 8C i*v ia ^
za m- i ^
U gotskom
jcdan^obiik na -us za oba roda, dok je srednji rod ista osnova.
U gotskom su posved oen i sled e i oblici:
S i n g u l a r : notn, m. mamous sprem an, gotov**, tulgus vrst, hardus
d aairrus blag, malib-tointrus dvanaestogodinji, plaqus nean ; nom
f l a m u s suv4; nom . n. mantou , aggtou uzak", aglu teak11, seipu kasan;
ak^m. manujana, paursjana; ak. n. marnojata, aggvtu; ak. / . paursja.
nom . m. ru/g/ai; dat. m. mamojaim ; ak. m. umaw/<ms ne
plural:
spreman 5
....
f
U zapadnogerm anskom ouvam su ostaci -deklinacije u steng. tolacu
mlak cucu iv*1. Poto je u zapadnogerm anskom - posle dugog osnovikog
T L otpalo, adjektivi -d ek linacije preli su u a-deklinaju: stengl. heardt
swnem harr ili u ja -d ek lin a ciju . stvn em . hart-hern tvrd, urang-sirengt strog .
K O N S O N A N T S K A (S L A B A ) D E K L IN A C IJA
U ievr. su adjektivske konsonantske osnove bile manje produktivne od
vokalskih osnova. T o je p osled ica op teg formiranja adjektiva. D ok su adjektivi
vokalskih osnova u stvari n om en i koji su preko apozicijone' upotrebe postali
adjektivi, dotle su adjektivi konsonantske -osnove sekundam a formacija. Ovi su
postali od adjektiva vokalskih osnova kojima je dodat sufiksalni morfem
Pomou ovog m orfem a prvobitno opte znaenje adjektiva je individualizirano:
gr. frrpdpoe razrok -Erpapcav- o?; lat. catus dom iljat, dovitljiv - Cato, gen.
Cato-nis; got. m ili svet -zveiha ,,svetenik .21fi.
U pogledu na ove adjektive germ anski pokazuje dve inovacije. U ger
manskom svaki adjektiv u osnovi m oe da form ira jaki (vokalska) i slabi (nosnova) oblik, te prem a to m e m oe da im a, prema sintaksikim odnosima, i
dvostruku deklinaciju. S druge strane, germ anski i kod slabog oblika razlikuje
tri roda, to nije sluaj u iev r., gde je m. i / . imao zajedniki oblik: gr.
cw?p(ov
/ . , <7co<ppov . pam etan, um an . O vo razlikovanje m. i / . kod sla
bog adjektiva nastalo je analogijom prem a jakom adjektivu. Kao to je kod
vokalskih a-osnova osnova m u k og roda bila u opoziciji prema d-osnovi enskog
roda, tako je i u slaboj eklinaciji a/-osnova ostala osnova za muki rod a
za enski rod je form irana on- osnova: g ot. blinda m., blindo / . , blindo
kao
guma m t u g g o / . , hairto ti. /stvn em . blinto m., blima / . , blinta .-kao kano m.
ztrngd /., herza n./2*7. D ek lin acija sla b o g adjektiva (-osnove) potpuno je jed
naka nominalnoj eklinaciji -osnova.
Paradigma: blinda m.. blindo f . blindo n. lep, lepa, slepo".
* Vid. E. Kieckeis, . d. su . 151; W.
Vid. H. Osthoff, Zur Geschichte des 5chtoac^ J deutS *
Gtbitu der dg. nominalen Stammbildung 11) Jcna *
w E. Kieckers, n. d. str. 159.
9 Gouki jezik
(-Forsch, tm
3
m u k i ro d (w .)
nom.
s re d n ji ro d ( n .)
blindo
blinda
e n s k i ro d ( / , )
blindo
gen
hlindins
blindons
dat.
blindin
blindon
blindo
blindan
ah.
blindon
Plural
nom.
blindona
blindans
blindons
gen.
blindane
blindono
dal.
blindam
blindom
an.
blindons
blindona
blindons
Sam o po slaboj deklinaji m enjaju se: silba sam , sama sam, ihu
jednak, ainaha jedini, redni brojevi o d pridja Trei pa nadalje i particip
prezenta.
P A T IC IP I P R E Z E N T A
S i n g u l a r
muki rod (m .)
nom.
gen.
qim andins
qimandeins
dat.
qim andin
qimandein
ah.
qimandan
qim ando
qimandein
131
Plural
muki rod (m.)
nom.
qim andans
qimandonu
enski rod ( /
qim andens
gen.
qim andane
qim andeino
dat.
qim andam
qim andrim
ak.
qim andona
qim andans
qim andeins
janfjdn-osnove).
Participi pretrita
imaju ob e deklinacije:
ne
razlikuju se
Jaki glagol giban dati jaka: gibam. m. giban, gibanata n> gibana f.
slaba: gibana m , gibano n, gibano / .
Slabi glagol nasjan spasiti":
jaka: nasips m, nasipa nasidata n , nasida. / .
slaba: nasida m. nasido n.y nasido f .
P O R E E N JE PR ID E V A
G erm anski im a u osnovi ouvano prajeziko poredenje adjektiva, sa iz v e .
snim inovacijama koje su nastale u njegovom zasebnom razvoju. G otski poka
zuje opti germ anski nain komparacije, sa izvesnim svojim karakteristikama
U ievr. je dodavanjem aufiksa -ies-ios na isti korenski m orfem formiran
tzv. intenziv koji je prim io funkciju komparativa: lat. *mcg-ios>maius; gr.
jon. ak. u fo <*|xoa <*meg-ios-rp; lat. maiestas < *mag-ies-tat-s\ maiorem ak.
<*mag-io$-rp; iz ak. oblika meliorem < ^md-ios-rp preneseno i u nom . m. melior.
Superlativ je jo jae intenzivirani kom parativ, na koji je dodat sufiks-tho:
gr.
stin d . svad-is-cha-h najslai .
Germ anski pokazuje inovacije na prvom m estu u tom e to je na ievr*
sufiks -iesj-ios, koji se u germ . javlja u stepenu -isj-iz-, pristupio sufiks -tr
(slino i lit.: saldus-kom p. saldes-n-is sladak ) tako da je u germ . sufik s
*iz-an, superl. -ist(a). O sim toga, u germ . se javlja i su fik s -ozan, superl.
-oii(a). Postanak germ . -oza(n)y - osc(a) je nejasan. Verovatno je nastao prema
adverbima na -o < ievr. -od: pragerm . *froo pam etno *frodozan pam et
nije.248 U gotskom je su fik s -oza, -ost(s) ogranien sam o na izvestan broj
a-osnova/stisl. - arej-asrr; sten gl. -raj-ost; stvnem . -aroj-ost; stsaks. - aral-ostl.
*4S Vid. K. Brugmann, Grundr0 II, 1*, str. 560 si.; B. Kieckers, n. d. str. 162;
H. Krahe, n. d. su . 106 si.
9
Pozitiv
- iz a f- i s t s :
m anags
m a n a g iz a
a lp e is
a lp i z a
hardus
h a r iz a
- o z a b o s t s :f r o p s
fr o d o z a
a rm s
arm oza
superlativ
mnogi
a ip i s t s star
h a r is ts tvrd
f r o o s t s pametan
m a tia g isc s
a r m o s ts
siromaan
1 sa - izati' nuintjgs-trhjniigiza m n ogi, fawai-$av)izo nekoliki*, uzecstizt'ii"o lak, iuggs-fuhiza m lad , alpeis-alpiza star, sutts-suiizo miran,
hardus-harizo tvrd i tzvestan broj b ez posvedoenog pozitiva: rapizo lake,
speidizei / . kasnija i r.
2 . sa-os: hanugs-hanugozti f . spretan", garaihcs-garaihtoza pravedan,
hla^-hlasoza .veseo, stomps-stoinpoza jak, frops-frodozans nom . pl. m. pame
tan, paurfis-paurftozo n. potreban, fram aldra f . -framaldrosa star, usaups*
-usdaudoza nom . m. revnosan , toisvikunps* -unsm kunpozet / . nepoznat. Od
superlativa posvedoeni sik arm auai n om . p l. w . o d arrns* siromaan** i
lasiioostat od lastzvs slab .2,,J
~ tu m a
SUPLETIVNO POREENJE
U ievr. jezicim a postojala je grupa adjektiva sa znaenjem dobai; zao,
velik, m alen, sa jakom intenzivnom upotrebom u svakodnevnom govoru, iz,
vid. E . Kiecken, n.
d.
za sada, nepoznatih razloga 280 ova grupa adjektiva formirala je stcpene porcenja o d razliitih osnova: gr. aYa$<;-apxi\>GJv
lat. bonus-melior-optimus
itd. K od veine adjektiva radi se o pojavi da je jedan od stepena poreenja
zajnenjen, nadopunjen drugom osnovom . U koliko su ouvana dva stepena
poreenja, vid i se p o njim a da je poreenje, inae, pravilno i da je verovatno
bio i trei stepen od iste osnove: lat. malus~peior-pesswius\ nem . gut-besser-beste.
U gotskom
1.
2.
3.
4.
su
gops-batiza-batists dobar
ubils-wairsiza-*v)jirsist$ zao
mikils-maiza-maists velik 11
leittfs-nrinniza-minnisis m alen .
ADVERBI
A D V E R B I ZA N A IN
Adverbi za nain formirani su od pozitiva, kom parativa ili od superl ativa
l. Adverbi formirani od pozitiva.
a) Adverbi formirani dodavanjem su fik sa- 6a na osnovu adjektiva: ubils.
osnova a- zao, adverb ubiia-ba; harus tvrd", -osnova, adverb hardu-ba,\
sunjis istinit", ja -osnova sunja-, adverb sunja-ba itd . O vako formirani adverbi
u gotskom su najproduktivniji i nem aju paralele u drugim germ anskim jezicima
niti u ostalim indoevropskim jezicim a .251
b) Od ievr. ablativa na -od form irani su advrbi na-d: lat. cito brzo,
cerio sigurno ; got. ga-leiko isto" /stvnem . gilihhoj, allaudjo potpuno. Ovaj
nain formirana adverba uopten je u severnogerm anskom i u zapadnogermanskom , dok je u gotskom slabije zastupljen, jer su u njem u uopteni spomenuti
adverbi na -ba.
c) U germ anskom i gotskom , kao i u drugim ievr. jezicim a, slui oblik
nom . -ak. sing. . i kao adverb: lat. muJtum m n ogo, gr. rcoAti, (jiya, stsl.
malo, got. filu /stvnem ., stsaks filu( itd.
Za got. gops dobar uzet je supletivn i adverb waila /stvnem . stsaks.
toela, stengl. toel, stisi. velj.
2. Adverbi formirani o d komparativa.
a) Adverbi formirani sa kom parativskim nastavkom -is\ lat. mag-is-, germ,
-iz > got. -is: mais vie /stisi, rneir, sten g l. ma, mae, stfriz. ma-', stsaks.,
stvnem . wer/; mins m anje
/stvnem . min , stisi, minnr , stfriz. minn/;
toa trs gore /stisi, verr, stengl. wiers, stsaks., stvnem . wirs/; -seips kasno/
/stisi, sidr, stengl. si, stsaks., stvnem . sid kasnije .252
3. Adverbi formirani od superlativa.
O blik superlativa nom . -ak. rt. upotrebljava se i kao adverb: lat. primim,
gr. 7tp&Tov, TtAeiaov; got. maist najvie , frum ist najpre , aftumist " najzad.
m Verovatno se radi o instrum entalu na -bhojbha. V id. F r. K luge, Urgerm.*, str. 246;
E. Kieckers, n. d. str. 166, nap.; H . K rahe, n. d . str. 109. I u got. stoare uzalud" je stari
ablativ na -d ( : lat. faciliirne < facillum ed najlake ).
m Za adverbe na -u , -os vid. E. Kieckers, n. d . str. 168; H . K rahe, n. d. str. 109.
ABVKRBI ZA M K ST O
Advcrbi za m csto odgovaraju na pitanja: ,,gdc?, dakle?
a) A dverbi na pitanje ,,gdc? formirani J
* -. u< ^
sufiks -r: f>or tu, htoar ,,gdew, her ovdeH 1 0iTunaln^h 0snoVa
imaju
/ ,vr4ava'u
c) Adverbi na pitanje kuda, kam o? ilj zavrSavaiu na ,v, , ,
nalnih osnova): Imadre kuda , hidre ovuda , ia m d J tamo" ir d PL T 'm i~
stavka: //> gore, ut vani itd.
m 1 1 RU *** n y '
Posvedoeni su sledei adverbi za m esto *
gde?
odakle ?
kuda, kamo?
par
papro
*pap (u pad-ci)
hvvar
hwapro
her
hidre
jainar
jainpro
jaind, jaindre
aljar
aljapro
aljap
afta
aftana
faura
faur
hindana
inna
innapro, innana
inn
iupa
iupapro, iupana
iup
uta
utapro, utana
ut
fairra
fairrapro
nehwa
nehw
allapro
dalapa
dallapro
dalap
1(1 Nisu data. znaenja advecba na srpskohrvatskom jeziku, jer se za mnoge ne mogu
dati precizni prevodi izvan reenice, a ni srpskohrv. adverbi nisu uvek semantiki adekvatni
gotskim. Znaenja na nemakom vid. kod. &. Kieckers, n. . str. 169; na francuskom kod
P. Moss, rt. d . str. 114.
ADVERBI ZA VREM E
B R O J E V I
G otski tekstovi su sp ecifin i tekstovi svetih knjiga u kojima se stereotipno
javljaju tipini sakralni brojevi, koji, pored toga, odraavaju i razne preuzete
brojane sistem e. Preovladava, kao i u drugim indoevropskim jezicim a, dekadski
sistem. V idljiv je, m e u tim , i uticaj vavilonsko-asirskog sistem a dvanaestica
(60 saihs tiguns, 70" sibuntehund). O sim toga, fragm entarno ouvani gotski
tekstovi pruaju sam o delim in o posvedoene oblike brojeva, veinom u kosim
padeima268.
glavni brojevi
redni brojevi
frum a m ., fTumists m.
twai m ., tw a n ,t w o s f.
anpar
preis* m . f ., prija n.
pridia
fidw or
fim f
saihs
saihsta
sibun
ahtau
niun
10
taihun
12
tw alif
14
fidwortaihun
15
20
111 U pregledu su dati samo posvedoeni brojevi, i to u posvedoenim oblicima. Rekonstruisani oblici obeleeni su sa * iza oblika.
redni brojevi
glavni brojevi
30 prins tiguns
1000 pusundi
2000 tw os pusundjos
3000 .g. pusundjos
5000 fim f pusundjos, nom . -ak.
G L A V N I B R O JEV I
U ievr. glavni brojevi 1 4 im ali su potp u n u deklinaciju; brojevi 5 19
bili su nepromenljivi. O d germ anskih jezika jedino je staroisiandski ouvao ovo
prajeziko stanje u pogledu na fleksiju glavnih brojeva. G otski i zapadnogermanski ouvali su fleksiju glavnih brojeva 1 3, dok se broj 4 pridruio ostalim
brojevima koji su nepromenljivi.
G ot. ains 1 ( < ievr. *oinos: stlat. ak. otno (m ) > lat. utium) ima deklinariju jakog adjektiva: ains m. aina f . ain , ainata n. kao meins, meina, mein,
m eim ta /stisi, eim , stengl. an, stsaks. eh, stvnem . ein{. U znaenju sm,
jedini 14 ains ima i pluralske oblike: jabai auk frijop pans frijonans iziois ainans...
m Tabelarni pregled prema E. K cke n , n. d. *tr. 173 i F. Mosti, n. d. cr. 115.
ne
ako volite
nom.
m.
twai
twa
tw os
gen
twaddje
dat.
twaim ()
ak.
iwans (ins)
twa
m.
n.
/.
preis*
prija
prije
prim (ini)
tw os
prins (tins)
prija (ija)
prins (ins)
Broj 2 bio je ievr. dual: ievr. *duov m .: stind. dv; ievr. *dud, *duy:
stind. M lit- die,
S-Ssxa 1 2
stind. duv, stisi, dw a, gr.
lat. duo; ievr. *dui / : stind. dv, lit. dvi, stsl. dw ; ievr. *duoi n.\ stind.
140
m Uk
,W 1
Ooi, aht* >" 5tvncm
/'vncm. </
J "
ievr'
; SnmL
g ri' *"** Ut
tt0Utn'' *
t o - /scvie/n. A 1 ' ievrg r i- Six* la'- JecmlV
G ot. iumm " ,v
/fy m| ** su p o se b n e fo rm acije koje imaju
Oor. brojevi amlij '
\ \ /d v v lih a 1 2 , u k o m e su sa -lika fornaraleiu u licuvskom vetiUQ
_/,*a sto ji u vokalskoj altern aciji sa Uhu
m iruni i dMlinji b ro ie ^ ^
^ c < *hikuos\ ievr.
gr Ui**,
pojedini, u s a m l j e n , p reosi
preoaie (od
J c s e f.
O o t.
a e .
a n
c
9
1 1 .
fo rm ira n i
D a ljn ji b ro je v i d o
la f. < t u a U u o r - d e c M
10 :
su
D e s e tic e
g o ts k o m
* .
su
s e p u
B ro je v i z a
c?b m
0 < itra k t n i h
P-
n .
sm o
m s M u
100
lit
su
,f o t . e e
fo rm a c ija
p a c -d -iu t
d r iu -lt u n t ,
s te n g l.
im e n ic a
1000
d a - h u n d a
p r e o
g e rm a n s k im
je d in ic a
h u n t i
m
7 0
o d
p io m
-h u n d :
g r .
su n d .
j i e v T - r r > x
50 *.
o d jjO O
/s tis i.,
t u k s ta n t is
fid t u o r -t a ih u n ,
- 30
ra z li ito
g o ts k o m
t y s p it i
"
f r
s tv n e m -
sam o:
re ti
f - z e h a n h
ib u n t - e - h u n d
T O , ' s t i n d .
la t.
p t-
h u n d
fo rm ira n e
s lo e m c e
rt-
50,
s is i.
70
posv ed o en i
f m
pragerm.
g
o d
su
le m ic a
U- -s. JEIS
U
/s tv n e m .
o d g o v a ra ju ih
f i o r - z e h a n ,
D esetice o
(tz-osnova) * vr
U J
o d
g o ts k o m
14 \ f t m f : t a i h u n j !5
s u p s u n tiv .
tv )a. l i f
gJ
su
i
fo rm ira n i
od
im e n iit
je d i n ic e k o ja p ris tu p
3 0 0
itd .;
s tin d .
t r i n s J a t* ,
h u n d j.
enskog
ro d a
jd -o s n o v e
.s is i,
N a ib liia
p u ia m i,
a -
R E D N I B R O JE V I
U gotskom su svi redni brojevi, osim prvi i drugi, formirani od glavnih
brojeva i ievr. sufiksa *tioy *to > germ . *pia, *pa > got. -dja, - da\ lat trr-if<w>
> terttus, sex-to~s > sextus.
I
G ot. fruma m. frum ei / . , fruitto n. prvi m enja se kao slabi adjekm *
/stengl. forma> stsaks. formo]; ievr. *pr- ispred sa superl. sufiksom-mo u got 1
u funkciji komparativa od koga je posle form iran i superlativ frumtstsm .
O pitanju gubitka mcdijaJnog dentala kod stbutt, kao i o uvanju -un kod a ta
murt, taihun vid. H. Pcdersen, A rkiv fo r nordisk filologt 37, 341; E. Kieckers, rt.
Za pitanje formiranja brojeva od 70 do 100 u gotskom i drugim germanskim jeocima vid. literaturu kod. E. Kieckers, n. d. str. 178 180.
m Vid. ovde str. 132.
J41
G ot. unpar drugi44 /stisi, annarr, stengl. der, stfriz. iher, suaks. Oihar,
stvnem. ander{ formiran je o d osnove an- sa sufiksom ~*ttro: stind. anyak
drugi4** gr- 7t-repoc, lit. aeras drugi*4. G ot aupar ima deklinaciju jakog
adjektiva.
G ot. pridja trei4* - *tri-i(t)io-s: lat ter-tiut - tn -ttw i trttos ; gr. rpro;,
stind. trih tri puta, stsl. tretbjb /stisi, prie* atengl. prtdda, ttfriz. \hrrdda,
stsaks. thriddioy stvnem . dritio1. Ima deklinaciju slabog adjektiva.
Redni brojevi od 4 do 12 formirani su od glavnih brojeva sa sufiksom
ievr. *to < got. -da. Icvr. sufik s *-(o bio je sam o za brojeve od 4 do 6: lat.
quar-tu-s, quin-iu-s, sex-tu-s. U germanskom je analogijom prenesen i na daljnje
brojeve. U gotskom su posvedoeni fim fta peti, saihsta esti**, ahtuda osmi*4,
rdunda deveti, taihunda deseti . Ovi brojevi imaju deklinaciju slabog adjek
tiva, 8 tim Sto se u brojevima o d 13 pa dalje (posvedoen samo fm fta-taihundm
dat.) sam o drugi sastavni deo menja.
Posvedoeni su sledei ob lici rednih brojeva: nom . m. pndja , dat. m. pridjin, ak. m. pridjan ; nom . / . pridjo; u. pridjoi nom . m. saihsta, dat. m. sathum,
nom. / . saihstOy dat. / . saihston\ dat. tu. ahtudin> dat. -ak. / niutufon, ak. / .
laihundon'y dat. n. fim ftalaihm din. O stali redni brojevi pisani su u tekstu sa
slovima koji im aju brojanu vrenost:. e. jah .k. daga dvacseipefog dana**
(N eh. 6, 15). O brojevima u K rim sko-gotskom vid. ovde str. 36.
O S T A L I BROJEVI
2. DISTRIBUTIVNI BROJEVI
Od glavnih brojeva i zam enica htoazuh i htoarjizuh formirani su u got
skom distributivni brojevi u znaenju po...": twans-hwanzuh po dva", atia
hioarjanoh fim f tiguns po pedeset" itd. Isto tako su formirani distributivni
brojevi od glavnih brojeva i prepozicije bi: bi ttoans po dva . Ponekad ima
i tmeihnai distributivno znaenje: mip tvieihnaim markom (M k 7, 31) izm eu
dve (obe) granice*4 'upor. stengl. be iioeonum , engl. beitveen izm eu . Ovaj
nain formiranja je prajeziki: sa sufiksom - kyo : stind. dvika-h dvostruk, dvi-h
dva puta*1, gr.
Ievr. *du\kuo sa proirenjem u -osnovu > germ . ttvi-h-n > got. ttveihn 'stvnem . zweho, stsaks. ttveho] stvnem . zwei-n: ztoet-n-zug
20, stsaks. ttoe-n-iigjt upor. srpskohrv. dvoj-ka , rus. dv6j-ka ( *dvojh-ka).
142
3. M ULTIPLIKAT1VN1 BROJEVI
4. it e r a t iv n i b ro jev i
.
irnliko nuta5 U gotskom su formirani od glavnog
Ogovaraju na Pltan'e * * A
m. put, hod : aivnam smpam jedan
broja i dat. sing. CP-J inK'
. /
stisl. em0 sirme, tveim smnom, stengl.
put, naumi smpam dva Pu,a
uu'
ahtc sida* ttoaem siutni>
A B LA U T (A PO FO N IJA , GRADACIJA)*
Kvalitativna dlimina promena vokala u glavnom naglaenom slogu ili
vokala pod jakim akcentom , prouzrokovana asim ilatornim delovanjem vokala iz
sporednonaglaenih slogova ( Umlaut, metatonija, mutacija), zahvatila je samo
severnogermanski i zapadnogermanski od kraja Vr veka. Ova promena vokala vrila
se u duboko istorijskom periodu razvitka optegermanskog kada se istonogermanski
(gotski), odvojen od svoje m atice i rascepkan, gubio i utapao u gustom prevashono
romaniziranom supstratu. O tuda ove opte germanske pojave umlauta nema u
gotskom.204 S druge strane, one kvalitativne i kvantitativne promene vokala koje
su prouzrokovane delovanjem razliite dve vrste prajezikog akcenta (Ablaut,
apofonija, gradacija), imaju svoje poetke u dalekom praindoevropskom periodu.
Delovanje apofonije ouvano je, vie ili manje, u svim indoevropskim jezicima.
Germanski kao celina pokazuje sve pojave prajezike apofonije, s tim to su u
germanskom iste fonetske promene, koje su uslovljene kom pleksnim delova
njem apofonije, postale osnov fleksivno-sintaksikog sistem a jakog glagola,
opte gledano i celokupnog verbalnog sistem a.285
Ablaut je pravilna alternacija kvaliteta i kvantiteta vokala u etim oloki
povezanim reima ili elovim a rei (slobodnim m orfem im a, vezanim m orfemima). O ve prom ene prouzrokovane su naizm eninim delovanjem tonskog
(melodijskog, m uzikalnog) i dinam ikog (ekspiratornog) akcenta. D ve su vrste
ablauta: kvalitativni ablaut (Abtnung) i kvantitativni ablaut (Abstufung),
KVALITATIVNI ABLAUT
Kvalitativni ablaut (Abtnung) je alternacija kvalititivno razliitih vokala:
e:o, e : i (rede) a :o; lat. tego pokrivam : toga ogrta , lat. ped-ts gen. sing.
*,s Poglavlje o ablautu, koji se naziva jo i apofonija ili gradacija, spada zapravo u
fonologiju. Stavili smo ga ove ispred konjugacije, jer je germanski verbalni sistem najizralitijc od svih drugih jezika izgraen upravo na ablautu. Slino je postupio i F . M oss, . d.
str. 8688, s tom razlikom to je on osnovne pojave ablauta izloio u samom uvodu m or
fologije (Deuxieme partie, Les formes, Chapitre V , Gnralits),
u i Vulfin gotski stariji je od poetka procesa um lauta, ako ga stavim o i u V vek,
iako je sigurnije staviti njegove poetke na kraj V I veka. Zapadnogotska lina imena u akti
ma koncila izgleda da ukazuju na t -Umlaut ( a > e ) : Ega, Egica, Egila , Emila od Agja,
Agica, Agila Amila, Vid. W- S treitb crg , Urg. Gramm. str. 78.
M* J. G rim m , Geschichte . dt. Sprache* Bd. II. Leipzig 1880, str. 584 597; H . H irt,
Mg, Grammatik V ; isti, Handb. I , str. 60 79; E. Prokosch, . d. s u . 120; J. Kurylowics,
V Apophonie eu indo-europen. W rodaw 1956. gde je i ostala literatura navedena.
144
>
- -
* * 1-
Tdlm m ? l a t
gsJ
sgtJSrt gTJiffS
t *
1 . -grupa Red:
1.
2.
3.
4.
-r i
e-\ u
e + (m. n, r, i) i konsonant
e-T (w , n, r D -1 vokal
2 . a-grupa
3. -grupa
6 . a : o, : 6
7. : o
1 . -grupa
145
1 (ini. prez.) 11 (sing. prt.) H I (pJ. prt.) IV (part.
greipan
leihwan
graip
gripum
gripa ns
laihw
laihwum
laihwans
2. red: ievr. eu
got. iu
ievr. eu
ou
germ, eu
au
aum
u, auM \ u, auw
tu
got.
voditi
II
III
IV
-biudan
-baup
-budum
-budans
-tiuhan
- lauh
-tauhum
-tauhans
germ , w> iw er, el ( an, am, ar, al ! un, um, ur, ul I un, um, ur, ul
got.
in, im, air , il I an, am, ar, al / un, um, aur, u lfu n , um, aur, ul
II
III
IV
bindan
band
bundum
bundans
wairpan
warp
waurpun
w aurpans
wairpan
warp
waurpun
waurpans
4. red: ievr. e + (m, n , r, I) 4- vokal > got. i + (m, n, r,T )\I vokal
ievr.
en, em, er, el / on, om, or, ol { en, m, r , l, / 9n, am, ar, a/
germ , en, em, er, el / an, am, ar, al / n, m, r, l f un, um, ur, ul
got. in, im, air, il ( an, am, ar, a l / en, m, r, l / un, um, aur, ul
got. niman uzeti, bairan nositi, stilan krasti
II
II
III
IV
niman
nam
ntnutn
numans
bairan
bar
brum
baurans
stilan
stal
stlum
stulans
Ispred r, h, htv got. > e, gQt. u > o, tzv. i i u -Brechung, vid. o v d t . 49, '50.
10 Gotski jezik
146
germ . e
ievr.
got.
i, ai
i, ai
III
IV
giban
gaf
gbum
gibans
saihwan
sahto
sehtuum
sathtuans
2. a-grupa
d,
germ . a
got, a
II
III
Jaran
dr
forum
farans
Ptoahan
pzvh
pwohum
pzoahans
grupa
IV
got.
II
III
IV
litan
lai-lt
lai-ltum
litara
saian
sai-s
KONJUGACIJA
Indoevropski prajezik imao je bogato izgraen sistem formalnih kategorija
tzv. verbum fin itu m . Im ao je tri glagolska roda: 1. aktiv za oznaku radnje
(i stanja) koju vri subjekt izvan svoje sfere, 2. medij za oznaku radnje (i
stanja) u sferi subjekta (medij interesa, refleksivni medij i dr.) i 3. pasiv za
oznaku radnje koja dolazi izvan sfere subjekta i vri se na njemu. Postojali su
glagoli samo aktivni (activa tanium ) i sam o medijalni (verba dcponcntia): gr.
Iff0(ioci, lat. sequor sledim , progonim . Pasiv nije imao posebnu fleksiju; njegova
funkcija izraavana je po pravilu, meijom, ali ponekad i aktivom.
U germ anskom se form alno i semantiki ouvao aktiv; medij je delim ino
ouvan jedino u gotskom , ali sa pasivnim znaenjem. Usam ljeni i retki oblici
medija nalaze se i u severnogermanskom i zapadnogermanskom: stisi. Heile
zovem se, heiter ,,ti(on) se zove ; stengl. hatte, nem . heie.
Od glagolskih naina (m odus) indoevropski prajezik je imao: I. indikativ
koji je oznaavao jednostavnu, indiferentnu konstataciju radnje ili stanja, 2.
konjunktiv kojim je izraavana volja i opredeljenost (volitivno, deliberativno
znaenje), 3. optativ koji je izraavao elju ili m ogunost, 4. imperativ koji je
izraavao zahtev, od otre zapovesti do m olbe i 5. injunktiv koji je po obliku
bio imperfekt ili aorist bez augm enta, a po funkciji veom a blizak imperativu,
u iji je sistem i ukljuen bio: gr. imperf. e-^epe-xe nosili ste, imperativ
fipe-xe nosite!
U germ anskom je ouvan indikativ. Konjunktiv i optativ su u germanskom
(kao i u latinskom ) formirali jedan sistem , s tim to indoevropski formalni
optativ i delim ino im perativ i injunktiv u germanskom vre funkciju konjunktiva.
Imperativ je form alno ouvan sam o u 2. 1. singulara268.
Indoevropske prajezike glagolske kategorije za oznaku diferencije u vre
menu (Zeitstufe, tense) form irane su sekundarno, od glagolskih aspekatskih
kategorija, koje n isu oznaavale vrem e Tadnje, nego nain na koji je radnja
vrena (Aktionsart, aspect, glagolski vid). U germanskim jezicim a term ini
Zeitwort, verb, ten se oznaavaju osnovnu glagolsku kategoriju za izraavanje
vremenske diferencijacije, s tim ujedno i to da u germ anskom nije u jednakoj
raeri izraen glagolski vid kao zasebna kategorija. G lagolske vrem enske kate
gorije izraene term inim a latinske gramatike: prezent, imperfekt, perfekt,
pluskvamperfekt, futur I i II primenjuju se za germ anske jezike kao logiki
,M Za pitanje glag. naina vid. H. H irt, Idg. Gr. IV; A. Beli, levr. glag. sistema.
posebno o injunktivu, gde je i ostala literatura navedena.
I0
UK
.
rmini koii SU rezultat nastojanja da se sistem i svih
i istorijsk uslovhcm
.
objasne sistem om latinskog jezika, koji jc
evropskih jezika, pa nf w avanja i izrade sistem a drugih jezika. Tako treba
sluio kao uzor koui P
crmanskom glagolskom sistem u aorist ne tretira
shvatiti to da M
"
tis
r
.r
s
ii
*->
"
*
nikako
K o m p l ik o v a m
verna shk
g:
g ia g o |s k o g s i s t e m a ,
P I
vec
s e k u n d a r n e in o v a c i)e u
tim jezicima. P I
nrezenta, aorista i perfekta. N e m oe se sa sigurnou
odgovaraju osnovama
rrajezikPu te aspekatske osnove imale i
utvrditi od kada
[. a :
d kada su i kako su nastajale i vremenske
funkciju vremenske
t; > tense, vid, > vrem e). N a osnova
k a te ^ n ie ( M n ^ a t > i
o h|ik prezenta oznaava trajnu radnju i prema
stanja koje P k ^ ) ^7naeavanie radnje koja se deava u vrem e govora, ali i
tom e je Jagoda projjosri prema Xstnnv -k el ostavljam , oblik sa augmentom
traine radnje
P
radnju koja je pom ou partikule e onda, tada, pre
- znai istu
J
ostavljao sam . U slovenskim jezicima oblik
prebaeno u prolosu J
"
kciji (ne p0 obliku!) odgovara grkom
prezenta perf k
aoristu, ah im
porfekt oznaava prolost ili sadanjost: gr. tf-V .o sta v io sam, . R . video
L m footo sam video) znam 21". Osnova prim arnih glagola sa korenskun
vokalom e koja je oznaavala trajnost, postala je baza prezentskog sistema,
kako ? pokazuje latinska trea konjugacija i germ anski jaki glagol ablautske
i vr ,ne prvih 5 redova ablauta. V m nogim jezicim a, pa i u germanskom,
S
je fc n k rio n a ln e razlike izm eu perfekta i aorista. T ako ,e u germanskom
n m er it jakih glagola formalno m eavina paradigm a perfekta i aorista'.
Germanski nije sauvao prajeziki im perfekt i futur. Za futur, uostalom,
nije ni sigurno da je kao vremenska kategorija bio u prajeziku u upotrebi.
Od svih pom enutih prajezikih vrem enskih kategorija, germ a^ki toa
lo samo dve: prezent kao optu vrem ensku kategoriju . pretent koj, kod jakog
M
formalno odgorara prajezikom perfektu i ostacim a aonstske p a ra ck ^
f znaenju preuzima na sebe sve funkcije za oznaavanje prolosti. Kod
sla to g glagola germanski je formirao novi perifrastim pretent, tzv. dentah,
treCmm
n. n.
str. 146.
150
2. Olagol, r . u p ^ v o n , Njihov prter,, je formiran pom oiu rcdup.
" kat"';
Glagol, sa aotauwni
abtautom , r'duphkacsjom.
3 Glagoli
*
, t. ,
, Kjuhov prtrit formiran je perifrastino, tj. dodavanjem
U Slabi glagoii N>
P
izuzecim a, izvedeni glagoli. Prema sufikdentalnog delim o ih na:
sima pomou Kojin su
^
(tiasian, nreterit nasi-da
2. -osnovc ( ja lb S n , preterit s a lb o - d a m azati)
perfekti ,a
JAKI G L A G O L I
Fleksija jakih glagola jednaka je za sve tri grupe.
PREZENT
a) AKTIV
Sing. 1
tlima
biuda
haita
nim is
biudis
haitis
nim ip
biudip
haitip
cd
Dual 1
nim os
biudos
haitos
.*4
-o
nim ats
biudats
haitats
Plur. 1
nimam
biudam
haitam
nim ip
biudip
haitip
nim an
biudand
haitand
>
bm
tt. Za primcre paradigma uzeti su, kao kod veine autora (W IStrcitberg, W
H Kieckers i d r . ) glagoli koji su u gotskom tekstu u na)vec) upotrebij iako svi obim ran)
posvedoeni, oni su sigurni na osnovu analognih potvrenih oblika drugih glagola.
151
>
Si?#. i
nimau
biudau
haitau
nimai
biudais
haiutu
nimai
biudai
haitat
nimaiwa
biudaiwa
haitaiwa
nimai ts
biudaits
h a ita iu
nimaima
biudaima
haitaima
nimaip
biudaip
haitai
nimaina
biudaina
haitaina
nim
biup
hait
nimadau
biudadau
haitadau
m*
Dual 1
**
c0
Plur. 1
Sing. 2
>
iM
-*
Dual 2
nimats
biudats
haitats
P/wr. 1
nimam
biudam
haitam
nimijp
biudip
haitijj
*nimandau
*biudandau
*haitandau
b) MEDIOPASIV
>
Str#. I
nimada
biudada
haitada
rt
ni maza
b\uda 2 a
haitaza
nimada
biudada
haitada
Plur. 1, 2 ,3
nimanda
biudanda
haitanda
Si'?#. 1
nim aidau
biudaidau
haitaiau
nimaizau
biudaizau
haitaizau
nim aidau
biudaidau
haitaiau
nim aindau
biudaindau
haitainau
**
o
c
>
O P
-
rt
Plur. 1 ,2 ,3
p r e t e r it
nam
baup
haihait
numt
baust
haihaist
nam
baup
haihait
*nemu
budu
*haihuitu
nemuts
buduts
haihaituts
Plur. 1
ncmum
budum
haihaitum
nemup
budup
haihaitup
ncm un
budun
haihaitum
Sing. 1
nemjau
budjau
haihaitjau
nemeis
budeis
haihaiteis
>
nemi
budi
haihaiti
*-*
D ua/ l
*nem eits
*budeits
*haihaiteist
P/ur. 1
nemeima
budeima
haihuiteima
nemeip
budeip
haihaiteip
nemeina
budeina
haihaiteina
W - 1
>
Du. i
M
*
o
c.
V E R B U M IN F IN IT U M
n im a n
b iu d a n
h a ita n
n im a n d s
b iu d a n d s
h a ita n d i
Part, pretrita
num ans
budans
h a it a n i
L I N I N A S T A V C I
PR E Z E N T A K T IV A
a) Indikativ
I.
sing. U prajeziku, verovatno, nije bilo nastavka ali je o v o lite oznaen
s duljenjem tematskog vokala o > 6 : gr. <pep-<o, lat. /er-o; germ. *ber-d >
b ) O ptativ
.
hih"). stlat. crn (*!-,<-,),
J J rei") i v c r n o g c r - ^
fp .
m ogu svesti na p g
feairm-ts.
^ "
^ " ' 7
, eb7 e v r
stisi, berep.
(. r posie kon son an ta): ievr *AAm-?t u gr.
J. plur. t o r . sta* h ,). pragerm. *berai-n > got. barama (posvedoetol. 7t*pixl , > (-*PeX.u l.>'g^w
| p l. bairai-ma-, stisi, bere, stengl., stsaks.
eno q,parna) e analognom prema I. pt-
c) Imperativ
2. sing. bilo je u ievr. bez nastavka, jednako istoj glagolskoj osnovi na
-e. Ievr. *bher-e u stind. bhara, gr. cpps; pragerm. *ber(e) > got. bair; stvnem.
bir-i (analogijom prema indik. ferVis); stengl., stisi., stsaks. ber.
MHDIOPAS1V
a) In d ik ativ
b ) O ptativ
P R E T E R IT
1. JA K I G L A G O L I SA ABLAU TOM
a) Indikativ aktiva
-t
! - 2. (*) * '
.
*Mai-ui-Mt> u stind. tid -vd rus
1. duala levr nastavak -g ^ ^ , vanjcm Ve pom enute partikule -u)
dvojica znamo**;
/ | eUSamo nwgut Mk 10, 39 nas dvojica sm o mogU.
*< .
fr t V^ r f u < - S
,n fs dvojica smo pisali, urezali).
htelf* i u stnor
nastavak kao u indik. prezenta; na njega je u
-
d i k -
t s u
* -*
formalno laki ( r"c^ |jln J ^ aorista (medijalnog) dsad-r, lat. vn-t ( < y ^ m - , i .
go,, st-um a 3. smg^
y RCrmanskom je> dalje, vidljivo
got. i/vm-uai sa
zapadnogerm. oblika na -: srvnem. stig-i, kur-,
delovame analogne i
I
tematskih aorista bez augmenta sa nastavkom
,td za M e h .
ostavio si . Sve ovo veoma oteava
-t-s: grc. . l "pu'
ermanske paradigme u pluralu, iako je ona u istomskom
*
>
. -
* " "*
r. i * :
stvnem.
2. plin. fr a
T j V m
na
' 4 ; * * '
ak je
ispred nastavka u germanskom je -u,
> g>lt, . u.p- stisi, -od, stvnem . -a/: pragerm.
* *
stvnem -
vi znate ; g o t- brup'
>
. i , hom. - * . U pragermanskom ie,
. nastavak -w > germ. -un (sa gubitkom dentala u
*/,Aer-nr); upor. stlat. im perfekt da-dai stavili
'- E
S J j j i ,7 i- -.-.-.o. i. -* -** -
b ) O p ta tiv p r e te r it a
157
2 GLAGOLI SA KhDLTUKAUJOM
V cina prajezikih pcrfckata bili su formirani uz pomo rcuplikacijc
r ri em u je reuplikacioni vokal bio e: gr. U + w n , ostavio s*mM. Jar u -.m -i pevao sam od cano pevam ; got Hat'hait nazivao sam, zvao sam *e",
ijt-iot ostavio sam *. Reuplikacioni slog sastoji se od konstantnog rcdupiik*cionog vokala ievr. e
germ. t
got. ~at i inicijalnog konsonantu Ako glagol
poinje s dva konsouama (muta cum liquida), tada se samo prvi uzima za
reuplikacioni slog. got sipan pret. sat-sUp sp a v a ti Ako glagol poinje $
grupom konsonanata koja pomjc sa j (it-, i* -), tada se cela grupa uzima za
formiranje reduplikacionogsloga: lat. si, perf. sr*- { ste-stot), got skauLn nrrt
ikat-skaifi rastaviti . Ako glagol poinje vokalom, tada se reuplikacioni slog
formira samo od reduplikacionog vokala e. got. aukan prei. ai-auk umnoiti
('.lat. uugeo)***. O d germanskih jezika rcduplikaciju je najbolje ouvao gotski, i
to najee u sluajevima kada je isti stepen vokala u prezentskoj i preteritskoj
(snovi, da bi se lake izrazila opozicija ovih dveju osnova: hattan-hai-hatt zvati
(se), maifait i/mait rezati itd. Prema korenskom vokalu mogu se glagoli
sa reduplikacijom podeliti na a, , ai, , au glagole. T a podela je, m eutim,
irelevantna za fleksiju ovih glagola, poto korenski vokali ostaju beat promen!
U gotskom su ouvani sledei glagoli sa reduplikacijom:
1. halan drati , falpan saviti' gastaldan, postii , fhan uhvatiti ,
hhan obesiti*
2. slpan s p a v a t i
3. af-atkan poricati", fraisan pokuati, haitan zvaii(sc) , laikan po
skoiti , maitan rezati , skaidan ei".
4. hiopan hvaliti se , flkan jadikovati" (*lauan, prt, latluti rugati
se, grditi}.
5. aukan um noiti'
6. G lagol got. geggan ii" izgubio je p r t. *gai-gagg i su p stitu irao ga
sa iddja2*7.
3. G L A G O L I S A B L A U T O M I R E D U P L IK A C IJO M
1. leian, lat-lot, lai- lotum, lecans (af-letan otpustiti, poslati, napustiti, pre
pustiti"; us-letan iskljuiti"; fra-letan osloboditi, ozvoltiti /stisi, lota, stengl.
butan, stfriz. leta, stsaks. Idtan, stvnem. la^an, nem . lassenl
514 U prezentu je bila reduplikacija sa vokalom -i-: gr. Tl-ftipj.il (*ftt-ftiwu) ..stavljam ,
Ji-ipa-ox trim ", stsl. ti-trq, stvnem. zittaron, srpskohrv. ri-tram, vid. E . Kieckers, n. d.
rtr. 186.
** Vid. W. Braune, n. d. str. 102 103; E. Kieckers, n. d. str. 206; H. Krahe n. d.
rtr 12121.
* Vid. ovde, str. 148.
3
ga-ridan, ga-redandam brinuti sc, starati se (faura-garcdan, faura
garrdp, faura-gartdamt preodredi nekoga za ; und-redan pobrinuti sc,
obw bedtu ; ur-rftfcin, ur-rJdip).
4. saitan, sai-s, sai-sJst, sai-sdum, suians zasejati (lat. sero
*si-s-o, ncm.
tarn).
5
kan, tai-ik, tai-rkum dirnuti {at-tekan dodirnuti**; stisi, raka,
pret. tok, tokutm engl, to take\ lat. ta-n-go, te-tigi ' *te-tag-ai\ gr. jor.
TC-W/tov).
6. waiatt, 3. pl. pret. wai-wun wehen , vejati283.
VERBUM IN F IN IT U M
Zran
beran.
SLABI GLAGOLI
Razlika izm eu dva osnovna tipa germanskog glagola zasniva w na ra
zlici u preteritu. Jaki glagoli formiraju preterir sa abiautom, slabi glagoli s
dentalnim sufiksom.*1*2 D ok su veina jakih glagola primarni, slabi glagoli su
svi, s malim izuzecim a, sekundarni; izvedeni od jakih glagola ili od nominalnih
osnova. Prema nainu kako je formirana osnova slabih gJagoJa, oni s e d e l e na
etiri razreda:
I r a z r e d . O snove na jaljiji, T o su 1. kauzativi koji su formirani od
primarnih jakih glagola; osnovni vokal u Va sa ievr. sufiksom ie-fio: *$od-i
stavljam, sadim (pored *$edd sedim") > germ. *sadio > sali > got. satja.
/gr.
beim prema yopo plaim, teram u beg ; lat. mcmmi seam
se prema moneo < * moneio opominjem29, 2) denominalni glagoli (faktitivni),
formirani od adjektiva, sa ievr. sufiksom de I-to, na pr. od adjektivske osnove
got. hrain-s ist hrainjan istiti, haurn rog (a-osno\a)-haumjan trubiti;
hail-s ceo, zdrav -hailjan isceliti, ozdraviti (stsl. cljg).
I I r a z r e d . O snove na ~o ( < ievr. -). I ovo su denominalni glagoli,
formirani od -o osnova (fem inina: lat. -d-konjugacija) sa sufiksom jejj: ~ie
(ii-, kao gr. vtfxw < *
potujem -dor.
ast ; lat. plant <
*platU-i sadim (planta biljka); stsl. vonja-jg miriem (vonja miris); got.
saib maem < g e r m . *salboio od germ. <5-(ievr. d-) osnove saib mast . U
gotskom se javljaju i neki deverbativni glagoli sa intenzivnim znaenjem: prim.
glagol hwairban: intenziv hwarbon wandele (gr. rpnt,): vparc menjam).
I I I r a z r e d . O snove na ~ai. Ove osnove su formirane 1) od primarnih
glagola sa sufiksom -ieji; odgovaraju latinskoj 2. konjugaji tipa lace u
tim (< ie v r . *iakei); got. phati; lat. video gledam -got. tvira-,2) denom i
nalni glagoli, tipa lat, albe od albus beo ; got. saurgan brinuti se od nomena saurga briga . U stvnem . ovaj tip glagola sa ingresivnim znaenjem
veoma je produktivan, sa stepenom vokala ~e\ dagen utati", gi-m zzn paziti , itd.
I V r a z r e d . O snove na -w o ( < ie v r . nf-nsi). Ove osnove su formirane:
I) od adjektiva: got. full-na -n puniti od full-s pun"; 2) o d primarnih gla
gola: od and-bindan odreiti -and-btmda osloboen sam . Zbog sveg intranzitivnog-ingresivnog znaenja ovi glagoli slue za prevoenje grkog pasiva i
nemaju posebnog pasivnog oblika: got. giman liti, curiti, tei, pored us-gutnan
biti poliven"; fulljan puniti", pored fullnan biti pun".*
** Termini jaki i slabi glagol su od J. Grima, D eu tsch e G ra m m a tik 1. 558 (1819).
** Vid. E. Prokosch, n . d . str. 193; H. Krahe, n. d . str. 126; E. Kieckers, n. d. str.
223 i si.
160
Paradigm e: I nasjan spasiti , skjan tra iti ; II salbn m azati ; III
haban im ati, posedovati"; IV fullnan b iti p u n .
PR E Z E N T
a) AKTIV
I
S in g .
>
D u a l.
III
IV
nasja
skja
saib
haba
fullnu
2. nasjis
skeis
salbs
habais
fullms
3. nasjip
skeijp
salbp
habaip
fulinijj
nas js
sk jos
1.
p
a
II
1.
habs
KJ
mm
T3
e
skjats
_____ 2B4
nasjam
skjam
salbm
habam
fullnam
2. nasjip
skeip
salbp
habaip
fullnip
3. nasjand
skjand
salbnd
haband
fullnand
5in. I. nasjau
skjau
salb
habau
fullnau
2. nasjais
skjais
salbs
habais
fullnais
3. nasjai
skjai
salb
habai
fulnai
salbwa*
habaiwa*
fullnaiwa*
P lu r a l 1,
>
w
A
D u a l 1.
a
O
P / ra /
svnp.
>
M
es
u
1
a
_____ m
2. nasjats
nasjaiwa* skjaiwa*
_ m
2. nasjai ts*
skjaits*
salbts*
habaits*
fullnaits*
nasjaima
skjaima
salbma
habaima
fullnaima*
2. nasjaip
skjaip
salbp
habaip
fullnaip
3. nasjaina
skjaina
salbna
habaina
fullnaina
skei
salb
habai
fulln
1.
*-
nasei
2. nasjadau skjadau
Dwa/ 2. nasjats
P/ura/ I. nasjam
skjam
2 nasjip
skeip
salbp
habaip
3.
habandau
m Oblici duala ovog glagola nisu posvedoeiu; verovatno su bili *salbtis, *ajIbou.
*** Nije posvedoen oblik, verovatno je bio *habaiis.
*" Oblici duala nisu posvedoeni; verovatno su bili: *fullnos, *fullnats.
IM Posvedoeni su samo navedeni oblici.
__ 297
161
b) M KDIOPASIV
II
III
IV2*
1. nasjada
sok) ada
salbda
babada
2. nasjaza
skjaza
salbza*
habaza*
3. nasjada
sokjada
salbda
habada
plural I. 2. 3. nasjana
sokjanda
salbnda
habanda
Sing. 1. nasjaidau
skjaidau
salbdau
habaidau
2. nasjaizau*
skjaizau*
salbzau*
habaizau*
3. nasjaidau
skjaidau
salbdau
habaidau
skjaindau
salbndau
habaindau
Sing.
>
'5
s
1
>
i
Plural 1. 2. 3. nasjaindau
Infinitiv
nasjan
sokjan
salbn
haban
fullnan
Particip
nasjands
skjands
salbonds
habands
fullnands
U Oouki jezik
162
tn ;,u
i^ '^ iilm S T n a ^ r f / pun)< n pruili (se), izduiti (se) (sivnem . i kennen, denen,
m' h n nV za K't. f> gkj< misliti (stisi. fxkhia> stengl. penc(e)an, stvnem.
h h t J tu h n * ( * , nem. Jenfun) -kauzativ pugkjan misliti, vemvati
Jt , y kkt , t, n t | frnc(f)an, stfriz. thmza stsaks. (hunktan, stvnem .dtmchen,
nem VT) i
* .* * na
tip 1. a M ; got (ga-)
(nem. u"* '
m iilknic, sud (stisi, dima, stengl. deman, stfriz <frmu,
<Wm>"
V
f V i n o " (li- ^
nplava boja, gr. p tt*
tdnd mu/moi cm ) -gol. me/;* pisati ; od got. stains kamen -amja
kamenovati' od p>*. * i* b . B k - " * # -veliati; od.got. meg* mnogi"
umnoiti". Isto tako su formirane osnove i od nominalnih
.
u-o$nova.199
I ini nastavci u prezentu podudaraju se sa slinim nastavcima lakog gla
gola: pmgerm Sing.
2-, * ~ * * > .
2. *az-ied(-kp). 3. *mz-ia,ui(np ) . ^
*' ' *
P'Ur
j
1 lat taeert; pulen trpeti (stvnem. dola podnosi) ; hbon ziveti (sn-nenv
lebet er lebt , 6i-/i&n?neni. bleiben ostaci (u ivotu);^ got.^
sedovati (stvnem. haben, stisi. hofa)\ got. fijen m r/m (st\nem . / , ^
u
minalni glagoli ovog razreda su na pr. od weth-s svet -ga-vicihan po
od saurga briga -saurgan brinuti itd.
163
PRETERIT
Sva etiri razreda slabih glagola su na isti nain formirali preterit i imam
iste line nastavke. Osnova glagola I razreda je na -(nasi-da), II razreda na
oisalbo-a), III razreda na at-(habat-da), IV razreda na n5~(fullno-da) Ovim
osnovama pristupili su isti nastavci. U gotskom nema posebnog oblika za pasiv!
a) INDIKATIV
Dual
Plur.
1 . nasida
sulbda
habaida
fullnda
2. nasids
salbdes
habaids
fullnds
3. nasida
salbda
habaida
fullnda
1 . nasiddu*
salbddu*
habaiddu*
fullndpu*
2. nasidduts
salbdduts*
habaidduts*
fullndduts*
1. nasiddum
salbddum
habaiddum
fullnddum
2. nasiddup
salbddup
habaiddup
fullnddup
3. nasiddun
salbddun
habaiddun
fullnddun
b) OPTATIV
Smg.
m
li*
I- nasiddjau
salbdedjau
habaiddjau
fullnddjau
2. nasiddeis*
salbdedeis*
habaiddeis*
fullndedeis*
3. nasiddi
salbddi
habaiddi
fullnddi
164
Dual
1-
---------
2. -
Plur.
- -
----------
------------
------------ 03
\ . nasiddeim a
salbodedeim a
habai d edeim a
l'ul Inodedeima
2 . nasidedeip
salbodedeip
h ab aid ed eip
fullnudedei
3. nasidedcina
salbodedeina
h ab aid ed ein a
lullnoddeina
2 . des
2 . -dedeis*
3. -da
3. -dei
1 . -dedeiwa*
D ual 1. -dedu*
2. -dSduts
2 . -edeits*
1 . -dedeim a
Plur. 1. -dedum
2 . -dedup
2 . -dedeip
3. dedun
3. -edeina
Sing.
Dual
1. phta
phtedjau
2. phtes
phtedeis
3. phta
phtedi
1 . -------2 . --------
Plur.
Optativ
|
___________ 3 0 3
1. phtum
phtedeima
2. phtup
phtedeip
3. phtun
phtedeina
,0* Dual nije posvedoen; rekonsrruiSu se oblici: I. -dijetna. 2. -dideits kao Sto u i
oblid duala indik. rekonstruisani.
101 Dual nije posvedoen, ali se moe sa sigurnou rekonstruisati sa nastavcima: f-tu, 2. -tuts; plur. 1. -tedeina, 2. -tedeits.
pretrita formirani su od sekundarnog (slabog; pretrita: prtrit sing. I. wnsaopt. prt, mssedjau, part prt, tut {-weis)
* wid-io),
Pretrito (perfckatsko)-prezentski glagoli mogu se prema oblicima singii
lara-pluraU prezenta, koji je stari perlckut sa albautom, podeliti na redove
ublauta, kao i svi drugi pravi jalu glagoli. U gotskom su pnsvedoeni slcdei
oblici pretrito (perfekatsko)-prczemskih glagola.*1
I KF.l>
1. w it-MtumU'ifSii-ti'tss znam"
Prezent
Indikativ S iig . 1. a>. ii
2. waist
2. wit 'is
3. twit
3. tout
D uil I.
Dual 1.
2
2. wimps
Plural I. w'rMwi
Plural 1.
2. wiiup
2. zviteifi
3. toit un
3. -
Preterit
Indikativ Sing. I. wisset
2. wisseis
2. wissedeis
3. wissa
3. wissedt
Plur. 2. zvissedufi
3. wissvdun
Plur. 2. -
3. wissedeina
168
2. {ais-lisum*-lisia* znam, razumem, shvatam
Za ovaj jedini oblik ovog glagola (ievr. *lois trag, tragati, srvnem. leis
trag, stsl. licka leja itd.) gotski ima kauzativ (I razreda) laisjan pouiti
(stvnem. teren-, lat. de-lirus ( <-lei$os) lud (duevno siao s traga, s koloseka);
got listi* (ak. plur. listins List ^ o S e ia smiljen postupak).
3. aih-aigum (<aihum)m -aihta- aigatis imam, posedujem
Prezent
Indikativ. Sing. I. aih
3. aih
1 . --------
Plur. 1. aigum
2. aihup
2. aigeip
3. aigun
3. aigeina
Preterit
Indikativ. Sing. 3. aihta
3. aihtedun
Infinitiv prezenta fair-aihan (s gen.) sudelovati
Particip prezenta aigands {aihands)^
n RED
4. daug (3. sing.) vredi, es taugt, ntzt
Ovo je jedini posvedoen oblik ovog glagola u gotskom. U ostalim ger
manskim jezicima bolje je ouvan ovaj bezlini glagol: 3. sing, stengl. dag, stsaks.
dg, stvnem. tuog', 3. plur. stengl. dugon, stsaks. dugun, stvnem. tugun; pret.
3. sing, stvnem. tohta, stengl. dohte; stvnem. infinitiv tugan, srvnem. tugen,
nem. taugen (upor. nem tchtig, Tugend).^5
1.1 U ovom obliku aihum, -A- je po analogiji; drukije u ostalim oblicima je Gramma
tischer Wechsel. Isto tako je i u apofonskom stepenovanju izjednaen osnovni vokal singular-plural. Zbog toga neki autori stavljaju ovaj glagol u grupu izvan redova ablautaj vid. W.
Saeitbcrg, GE; E. Kieckers, n. d. str. 268.
,u Ievr.
stind. sing. 3. med. i!e im a vlast, raspolae sa . U germanskim
jezicima ouvana je osnova ovog glagola u bogatoj porodici rei: stisi. Aik, , stengl dg,
stfriz. aAj 3. plur: stisi, eigo, stengl. agon, stfriz. gon, stsasks. egtar, stvnem. eigurr, infinitiv
stisi, eiga, stengl. gan, stsaks. egarr, adjektiv: stvem. eigan, stsaks. egan, stfriz. egin, svi od
germ. pan aiganaz; izvedene rei od adjektivskc osnove: nem. eigen-t-lich, Eigensinn,
Eigtn-namt\ glag. an-eignen; nem. Fracht, stvnem. /recht L ohn is germ. *Jra-aihti;
prelaz od znaenja ccna, nagrada za prevoz > tovar". Ova re je pozajmljena u francuski
frei, port. freie, ipan. tlete itd; vid. F. Kluge, EW.
1.1 Vid. F. Kluge, EW, s. v. tchtig, Tugend, taugen.
169
III RED
5. kann-kunnum-kunpa-kunps ,,znamalfl
Prezent
Indikativ. Sing. 1. fcann
2. kani (kannt)
2. kunneis
3. kann
3. kunnei ([kunni)
Plur. 1. kunnum
2. kumiup
2. kunneip
3. kunrmn
3. kunneina
Preterit
Indikativ. Sing. 1. kunpa
2. kunps
2 . -------------
3. kunpa
3. kunpdi
Plur. 1. kunpdum
I . --------
3. kunpdun
2. kunedup
Prezent
Indikativ. Sing. 1. parf
2. parft *
m O pitanju oblika kunpa, kunps, koji su analogne formacije, jer nema delovanja
Vernerovog zakona, vid. E. Prokosch, n. d. str. 190, nap. 1.
*1T O nainu na koji je ovaj glagol dospeo u grupu preterito-prezentskih glagola vid.
E. Kieckers, n. d, str. 262, 263. Gotski glagol duginnan poeti je jaki glagol III reda. U
drugim germanskim jezicima javlja se: stvnem. unnan, gi - unnan > gunnan, pret gonde ,,g6nnen; stvnem. biginuan, pret. begottde, begunde. Stoga got. anan (u us~anan izdahnuti ) do
bio je pravilan prezent I I I razreda: du-ginan itd. Pored starog preterito-prezenta -gann, -gunostao je dugo vremena i stari preterit gi-onda > gonda > gonde-, Sonte (prema H. Pauk
Dt. Grainmatik I I I 188, nap. 1. do XVIII veka), vid. E. Prokosch, n. d. str. 190, 19j,
170
Plur, I. paurbum
2. paurbup
3. paurbun
Preterit
Indikativ Sing 3. paurfta
Part. prez. paurbands (posvedoen dat. sing m. paurbandin), Part. pret.
baurfts* (samo adjektivska upotreba) koristan, nuan / sing. 3. stisi. Parf,
stengl- pearf, stfriz. thurf> stsaks. tharf, stvnem. darf\ plur. 3: stisi, purfo,
stengi. Purfon, stfriz. thuron, stsaks. thurbon, stvnem. durfun'.
7. ga-dats, ga-daursum, gadaursta usuujem se.
Prezent
Optativ Sing. 1. ga-daursjau
Preterit
Indikativ Sing. 3. ga-daursra
Plur. 3. ga-daurstedun
Infinitiv ga-daursan
U stind. i gr. ima takoe perfekat ovog glagola sa prezentskim znaenjem
stind. da-dhari-a ( < ievr. **dhe~dhars-e) usuuje se% gr. Ts-^Apo7)xa hrabar
sam / stengi. sing. 3. dear(r), stfriz. dur31*, srsaks. gt~dar(r), stvnem. gi-tar{r)\
plur. 3: stengi. durron stvnem. gi-turrun, stvnem. infin. darben imati potrebe"
(cf. Hild. darba gistuontun).
IV
R E D 11'
Prezent
Indikativ. Sing. 1. skal
2. skali
3. skal
Plur. 1. skulum
2. skulup
3. skulun
17}
Preterit
Indikativ. Sing. !. skulda
3. skuldu
Plur. 1. skulddutn
Plur. 2. tkuldiiietfi
3. skuldt'dun
Particip pretrita skulds j sing. 3.: stisi, stoti, iceal, attriz. stengl. ikl(e
a),
st.sak*. seal, stvnem. scat, (sal, sol)', plur. 3; stisi, kolo, sicngl. teuton, stfriz.
stolen, stsaks. stvnem, scutun, teuton-, prt, sculdu, scoha Part. prt. irvnem.
gi-scolit; infin. scoian /.
9. man~munum-mund~mumh verujem, mislim
Prezent
Indikativ. Sing. I. mu
3. ga-man sea se
Plur. 2. ga~munup
3. munt
Plur. 1. ga-munesma
2. ga-mtmetp
Preterit
Indikativ. 1. muna
3. ga-munda
Plur. 1. ga-munddum
3. mundedun
Part. pretrita tnunds.
Ievr. *tnen-, *mon-> *mnu gr. ^e-uov-a teim, elim; stind. tnaid-h
smiljen, lat. com-mcntus izmiljen, gr. ocot- iaxto^ koji sam misli. Po
III razredu slabih glagola u gotskom je rnunan* nameravati, hteti .
10. ga-nah dosta je> bi-nah mora, treba
Posvedoen je jo i part. pret. bi-nauht dozvoljeno je /stvnem. ga-nah,
gi-noh; stengl. ge-neah, ge-nugon, ge~nohie / .M0
SM E. Prokoscb, n. d. sti. 192, stavlja ovaj glagol u V red ablauta, dok ga W. Strdfberg, GE 156 i si. i E. Kieckcrs n. d. str. 264 stavljaju u IV ted ablauta.
172
VI RED
Prezent
Indikativ. 1. mag
2. magi
2. mageis
3. mag
3. magi
Dual. 1 . --------
Dual 1. magu
2. magues
2.
-----
Plur. 1. mageima
Plur. 1. magum
2. mageip
2. magup
3. magun
Preterit
Indikativ. Sing. 3. mahta
Plur. 1. mahiedum
3. mahtdun
i*.
Prezent
Sing.
Dual
Plur.
Indikativ
Optativ
1. im
sijau
2. is
sijau
3. ist
sijai
1. siju
2. sijuts
1. sijum
sijaima
2. sijup
sijaip
3. sind
sijaina
>M Ievr. koren glag. nem. tim. cng. t<i do bio je *dh!dh6~. Prezent je bio sa reduplikacijom: icvr. *hi-dhl-mi > gr. Tl-arj-jii, stind. dd-dka-mi (HauehiasimUation*gcs7.>. U
zapadnogermanskom je nestalo rcduplikarijc: stvnem. prezent sing-: *tm, "tds *tSt (fuom, tu,
tuot)i stengl. dom, 3. doedi ievr. *glti ii : stvnem. gdm, gas gat (gem> ges, gi()\ ievr. 'stc-Zita-.
stvnem. stam, stas, stat (stem, stes, stet) itd.
Jedini primami glagol sa ouvanom redupUkacijom u prezentu je nem. sittem drh
tati < stvnem. zittarnn, stisi, titra < pragetn. it-tro-mi < ievr. Ji-dra-mt: gr. 8i-8p4-oKti>
ti-tra-m .
174
Prezent
Sing. I. toiljau
2 . toilets
Dual 1. --------
Plural 3. toileima
2.
toiletp
3. toiletna
2. toileits
3. toili
Infinitiv Totljan; part, vnljands
Preterit
Indikativ
Sing.
Optativ
1 . toilda
3 . toilda
totldei
17$
Indikativ
Plur.
Optativ
1 to ild id u m
2. aildduf
m ld id e iP
3. wildfdun
Oblici milu itd. u stvnem. nisu mdemitni * got. toifjau. Oni pokazuju prela* u
pravilnu konjugactju: idilu >
trellent, -oni < *toelj-onti itd.j vid. H. Prokoach, n. d.
tr. 225.
PREDLOI (I PREFIKSI)
Predloi su:a) prvobitni adverbi za mcsto. Oni su ili u adnominalnoj
upotrebi (predloi) ili u adverbalnoj upotrebi (prefiksi, preverbi), b) prvobitne
nominalne tvorevine, pojedini okamanjeni padei koji su postali adverbi u
adnominalnoj upotrebi.
Postanak adverba-predloga (prefiksa) bilo jednih bilo drugih recentan je
u odnosu na formiranje drugih vrsta rei. U germanskom i u gotskom jo
se vidi uska srodnost izmeu predloga i adverba. esto se javljaju isti predloi
u adnominalnoj i adverbalnoj upotrebi. Jedni su samo u adnominalnoj upotrebi
{ip-un-aftra-fram-missa), a drugi u obema {af, afar, ana, an{a), at, bi, faur{a),
hindar, in, uf, ufar, us, w ipra).
U gotskom su samo prefiksi: a) u verbalnim i nominalnim sioenicama:
dis-, f a i r f r a - , tm s-, ga--, b) samo u verbalnim: tuz-unpa; c) samo u nominal
nim: un-.
Razume se po sebi da se ovisnost jednog ili vie odreenih padea o
predlogu razvijala postepeno; adverb je stajao pored nomena u odreenom
padeu da ga jasnije u mestu odredi. Kad su ti adverbi postali predloi, tada
njihovo odreivanje pojedinih padea ili vie padea u stvari znai oznaku mesta
(lokativ- ablativ f instrumental t- dativ danas se izraavaju samo jednim oblikom
u germanskom)328
PREDLOI S JE D N IM PADEOM
P R E D L O I S D A T IV O M
2. alfa auer.
3. andwairpis gegenber.*
m Vrlo lep pregled sloenica sa partikulora, prepozicijora ili adverbom, podeljen na
adnominalne i adverbalne sloenice daje F. Moss, Manuel de la langue gotique (1966) str.
156 161; vid. i Kieckers, n. d. str. 280, 281, 282.
** Prevod izoliranog predloga esto je nemogu i neadekvatan u drugom jeziku. Zato
se esto zadrava prevod na nemaki jezik, koji je svakako, pored svih razlika, kao germanski
jezik blii gotskom.
12 Gotski jezik
5. fairra fern (von), weg von (prevodi gr. i n i, icAppw, naxpAv *4)
6. fa tir a vor (prevodi gr. I^icpce^tv, n a p a , irp6)
7. fram von-her, von-an, seil (prevodi gr. 6, Ix, napi, M ,m p i, ^p
/stengl. / r o m , stsuAs. fram .
8)
mit, bei, unter" (grevodi gr. uirA, mW, Ttapa, *pAc) 'stengl. nutf,
stfriz. mith , stsaks. mid, mrd, stvnem. mir/.
9. n ih w a pored, U2* stvnem. nah, stfriz. nei, ni/.
10. undar unter" (prevodi gr. unoxario) /stvnem . imtaroj.
11. 5 iz, od, aus (prevodi gr. ex, ino
ur , (er, ar, ir , vK
P E D L O Z I SA A K U Z A T IV O M
12. und ber-hin, auf-hin (prevodi gr, xara, el;, erci, tA). U ostalim
germanskim jezicima je u upotrebi samo u nominalnim sloenicama: stisi, and-,
stengl. ond-, stsaks. and-, um-; stvnem. awr-, wf~, ent- itd.
13. bisunjan um-herum (samo N eh.
oko nas".
5,
17; 6,
14. faur vor(-hin), (prevodi gr. napa, rrpo, irlp) 'stisi. fyr, stsaks. stvnem.
Juri, foraf.
15. inuh, inu bez, osim (prevodi gr. &vev, xwpU, I xto?) /stsaks. dno,
stvnem. uno, dna, dne; nem. ohne-, stisi. ny stfriz. ne'.
16. puirA, durch (prevodi gr. 8iA, utc) /stengl. porh, stfriz. truroh,
stsaks. thuruh, stvnem. thuruh, dur(u)hl.
17. undar unter (prevodi gr. 6*6) /stisi,
stsaks. wwdar, stvnem. untar, undar, underj.
18. taipra vor, gegenber (prevodi gr. np6c,, napa, els, xara, ertl)
wtfr, stfriz. toither, stsaks wj'dur, stvnem. toithar, totdar, nem. mderj.
stisi.
P R E D L O I S G E N IT IV O M
179
PREDLOI S DVA PADEA
P R E D L O I S D A T IV O M I A K U ZA TIV O M
24. ana an, auf, in, ber (prevodi gr. 4*1, <k x tA, 9t4, iv i) srvnem.
ana, an, stsaks. cii* stfriz. on, stengi. on on, stisi. j.
25. at auf, an (prevodi gr. np, 4*1) stisi, at, stengi. aet, stfriz. ti,
stsaks. ar, stvnem. 03 /.
26. bi um(-herum) (prevodi gr.
l, kit, 8ta, |v , etc, xara
stengi. u, ie; stfriz. 61,
stsaks. ii, be, stvnem. i i , be1.
*6
f(f)enl.
stengi. oftr,
P R E D L O I S G E N IT IV O M I D A TIV O M
PREDLOI S TR I PADEA
P R E D L O I S G E N IT IV O M , D A T IV O M l A K U ZA TIV O M
12
v t
(,
S V E Z E
1 sveze zu se razvile od ranijih adverba ili nominalnih formacija u adverbijalnoj upotrebi. Zbog svoje funkcije povezivanja reenica, sveze se mogu
deliti na parataksike (priredne) i hipotaksikc (podredne) sveze, s tim Sto se
mnoge sveze upotrebljavaju u jednoj i u drugoj funkciji spajanja reenica.
1. Kopulaiivne: jah, -h, -uh, nih, jah-jah, ni patainei-ak jah.
2. Disjunkiivne. aippau, pau(h), andizuh-aippau, jabai-aippau, jappe-jappc
3. Komparativne-, pau(h), swe, swaswe, swa hwaiwa?
4. Adverzativne: ip, pan, appan, akei, ak, alja.
5. Konkluzivne: nu, nunn, nuh, pannu, panuh, paruh, cipau, appan.
6. Kondicionalne: jabai, niba, nibai, nih.
7. Koncesivne\ pauhjabai, jah, jabai, swejpauh, swepauh ei.
8. Finalne: ei, pei, peei, patei, unte, swaei, swaswe, swe, ibai(iba).
9. Temporalne: sw e, pan, pande, bipe, faurpizei, mippanei, sunzei, afar
patei, um e, auk, allis, raihtis.
PARTIKULE I UZVICI
1, Partikule: za potvrivanje: ja, jat, ni. Re6enika negacija je n i1
, za
pitanje: a) an (Wortfrage) b), -u (Satzfrage); mu, ibai, jau. Opita relativna
partikula je ei.
REGISTAR REI
R E G I S T A R
REI
188
aliawautM* 125
)ht 18 l
all 125
llwaldanJ iO
tlp cn l*{li 132
alflniU 0 2
aldiza (25. 0 2
n 183
ana 0 7 , 179
unabauf* 43
nabtudan 43
anakumbjan 161
anskunnan 169
analaugu* 128
anasiuns 128
and 0 8
anda 45, 46
ailaseis 128
andahait 45
a n d a n a s (28
andanumts 45
andasafiis* 86
andatvaurdi 46
adbindan 159
-andbunda 159
andis 86
andhaitan 45
andizuh 181
andniman 45
Andiaias 103
andwaitfii 86
andwairfis 177
andwaurdjan 46
an^ar 58, 125, 137,
arbi 86
armahairtipa 45
armahairts 58
armosts 132
armoza 132
antis* 132
aromata (03
apausuulus 94
aqizi 89
asiluqaimus 59, 94
asneis 86
ai 59, 177, 179
atkunnan (69
ana 98
altkan 158
appan 18I
afttau 18)
audagei 97
audag* 97
augaaur 58
augan 54
auhn 84
auhuma (32
auhumists (32
auk (81
sukan 157
aura] i 74
aurkje 94
avvistc 69
azetizo 0 2
azets (32
badi 86
bagms 43
hai 141
bair 154
baira 60, 148, 153
bairada 60, 155
baitai 154
bairaima 154
bairaina 154
bairaindau 155
bairais 154
bairaits 154
bairaip 154
*bairaiwa 154
bairam 153
bairan 49, 67, 144, 145, 158
bairand 49, 153, 158
bairana 60, 154
bairats 153
bairau 154
baraza 60, 70, 155
bairis 59, 153
bairip 153, 154
bairos 153
bajops 10), 14)
band 144
bandi 88
bandwa* 88, 89
banja 127
bar 144, 155
barn 84
harna 84
balista 133
batiza 133
7
I
I
rauhte I6S
biiurgi 100. 101
haup 156
hcrun 60, 156
hrup 156
HrpJaihaim 103
bi 177, 179
himalt 45
bimaitan 43
binah 171
binauht 171
bmdan 49, 144, 145
bisitands 100
bisunjane 178
hipe 181
-biudan 145, ISO
biudands 152
hiuhts 56
blind 125, 126, 130
blinda 125, 126, 129, 130
blindata 125, 126, 130
blindo 129, 130
blinds 125, 126, 130
bloma 52
bl&p 52
bokareis 86
brahta 55, 163
brakja 89
briggan 55, 165
bropar 52, 65, 70, 98
bropr 43, 98
bropre 99
broprjus 99
broprs 98
broprum 99
bropruns 99
bruhta 165
brukjan 165
bruks 128
brusts 101
brupfaps 59
budam 152
bugjan 165
daga 59, 60
fauramaplcis 86
dagans 60, 84
faurpizei 181
dage 83
*faus 126
lijafwa* 89
Ulau 93
f)iu 93, 134
filufaihs 39
Ur a 39, 66. 74, i 37, 139
fimf hunda 138
fimfta 141
fimftaihun 137, 140
fimfiaihunmm 137
fim fuuihundf 141
fimftaiaihundim 137
fimf liguns 138
fimf flimuidjcs 138
isfcja 94, 95
fiskjane 95
fiskjin 95
fisto 50
flOdus 52, 93
fl&kan 157
fon 100, 101
fotubaurd 59
fraatjan 162
fraisan 157
fraiw 86
frakunnan 169
balitan 158
/raliusan 90, 163
freJusnan 163
/ralusts 90
fram 177, (78
framaldra 132
rauimond 100
frawaurkjan 45, 54
reidjan $3
fri)a)5wa 86, 89
frijondi* 88, 89
frijonda 88, 100
frodotU 132
frodoza (32
tropa 132
fruma 125, 132, 137, 140
frumei 132, 140
frumala 132, 134, 137, 140
l'rumo 132, 140
fuljan 159
fullnan (50, 159, 160
fulla 51, 74, 125, 159, 163
fQls 53
funin 101
funins 101
gabairan 90
gabaurs 90
gabaurps 51
gadars 170
gadaurson 170
gadaursta 170
gadaursum 170
gadps 53
gadomjan 162
gadrausjan 161
gadriusan 161
gaf 43
gafraujinon 163
gaggan 157, 165
gaggida 165
gahailnan 163
gaiainna 44
gaidw 86
gaigang 157
gaitcin 44
gaits 53
gakannjan 162
gakaron 163
gakunnan 169
galagjan 161
fraqistjan 163
galaisjan (61
fraqistnan 163
Galates 103
frap 86
galaubeins 45
frauja 162
framaldrosei 132
fpleiki 86
galciko 134
galdkon 120, 162
g*l cika 120, 162
Galeilftiu 103
galiugaguda 84
gslugawtwoda 101
gamaina 128
gamosta 170, 172
gttmoslcdun 170, 172
gamot 171, 172
gamuteifni 170, 172
gaman 171
ganah 171
ganisan 161
g&noha 125
gapaidon 162
garaihtoza 132
garaihu 132
garedan 158
gaqumps SI
gardawaldands 100
gashwuts 156
gaskohi 86
gaat 59
gastaldan 157
gast 91
gastis 91
gastim 91
gastina 60, 91
gasta 49, 59, 66, 67, 90
gataihun 51
gateihan 54
gatimrjo 96
gapeiban 55
gaweihan 162
gawlja 125
gazaufwlakio 102
giba 39, 87, 125
gibai 44, 87
giban 43, 13), 146
gibana 131
gibanata 131
gibano 131
gibans 131
gibo 8, 87
gibom 87, 88
gibos 87, 88
giutan 154, 163
godakunda 58
g<4* 133, 134
grcipan 144, (4 3
grttan 158
grunduwaddjiu 59
KudaJau 56
xudaikauiu 58
gudbloatreit 58
gudhu 56
gulp 59
gurna 62. 94, 95, 129
gum an 9S> 96
gumanc 96
Ruman 96
gumin 95
gumini 95
Gutpiuda $8
gup 84
gups 84
habaiba 44, 163
habaidedun 45, 163
haban 43, 45, 150, 160, 162
habets 45
hafjan 65
hafts 65, 66
2
kJuh
92
iduwaurht* 45
diits 132
dina 132
duba 134
duhairti 59
rdus 129, 132, 134
rjts 85, 127
tiza 102
cjan 161
uhci 97
uhs 97
uro 154
urnjan 159
r 54, 116, 135
115
r e 135
mma 115
m/na daga 115, 136
na 115
indana 135, 178
indar 177, 179
indumists 132
irjats 183
in 183
irjips 183
ita 115
laifs 74, 81
laiw 86
las* 132
lasoza 132
ileidumei 132
Jifa 65
inaiwas 126
ineiwan 67
ofun 43
irain 128
irainjai 128
nrainjan 159
tirains 128, 159
huggrcip 56
hQhrus 56
huiundi 89
hunda 51
hunsl 74
hwa 49, 119, 121
hwadre 135
hwairban 154
hwaiteis* 86
hwah 12 )
hwammeh 82
hwan 68 , 136
hwar 135
hwarbon 159
hwarja 121
hwarjatoh 120, 121, 122
hwarjis 119, 121
hwarjizuh 119, 121, 122, 141
hwarjoh 119, 121
hwas 119, 121
hwapar 58, 119
hwaparuh* 122
bwapro 135
hwazuh 121, 141
hwelauda 120 , 121
hwelaups* 120
hwileiks 120
hwis 59, 65
hwo 119, 121
hwoh 121
hwopan 157
iba 179
a
ibai 181, 183
ibna 125, 130
bnassus 94
ibns 43
iddja 157, 165
Iesus 103
^
iftuma 132
igqar 111, 114
'K
igqara 105
^
igqis 105
*r
ija 109, 110, 111
jos 109, 111
ik 104, 105
ikei 118
im 109, 110, 111, 148, 173, 174
imma 109
in 43, 177, 179
ina 109, 110
inkilpo 125
inn 43, 135
inna 135
innana 135, 178
innapro 135
innuma 132
ins 109
inu 178
r
j
193
inub 178
ii 50, 108, 109, 113, 173, 174
Israel 103
iat 49, 59, 173, 174
ita 108, 109, 110, 113
itan 49, 67, 162
ip 177, 181
up 135
iupa 135
iusiza 135
iupapro 135
izai 109, 111
izei J 18
izos 109, 111
izwar 111, 114, 107, 108
izwara 105, 211
izwis 105, 108
izwizei 116
ja 183
jabai 181
jah 181
jah-pe 74
jai 183
jaina 116
jainar 135
jainata 116
jaind 135
jaindre 135
jains 116
jainpro 135
jappe 105, 181
jau 183
Jaurdanais* 103
ju 136
Judaias (gen.) 103
Judaius 94
juggalaups 120
juggs 56, 70, 132
Ohiza 56, 132
juk 50, 69, 84
jupana 135
jus 105, 108
juzei 118
Kaisar 103
kann [62, 164, 169
kannt 155
kara 162
karkara 103
13 Got*kl iifc
karon 162
kaupatjtn 165
kauposta 165
Kaurinpiui 94
kinnus 92
kiusan 67, 71
kniu 86, 144
kunnao 164
kuni 42, 85, 127
kunpa 164, 166, 169
kunps 169
kunnun 166
leihwan 51
laihwun 51
laikan 157
laiks 44
laiktjo 44
lailot 44, 157, 158
lailoun 157
lais 161, 168
laisareis 86
laisjan 161, 168
lamb 102
lasiws 126, 132
lasiwostai 132
lats 49
lauan 157
laudjai 121
laushandia 58, 125
lausqiprs 58
lausawaurds 58
leihts 56
leihwan 54, 65, 144, 145
leikinon 162
leikeis 86
leiks 120
leitils 133
leipu 92
letan 44, 49, 146, 158
lew 86
libaiba 44
liban 162
libcda 45
listins 168
lists* 168
liubalciks 67
Hubs 54
Hugandau 154
liuhap 54
liuhta 68
lukarn 103
map 172
magamh 172
roagu 136
magurn 172
maimait 44, 157
mais 134
moist 134
moists 133
maitan 44, 137
maiza 133
mahta 172
mahts 172
Makidonais (gen.) 103
mammonin 103
man 43 131
manamaurfirja 59
manleika 59
managai 45
managei 97, 130
manageino 97
managfaips 59
managists 132
managiza 132
managjan 162
manags 43, 132, 162, 183
manaseps 53, 59
mann 43
manna 39, 101
manwu 129
manwus 129, 59
marisaiws 58, 90
maiibalgs 59
mawi 88
mein 111, 138
meinaia 111, 114, 138
meins III, 114, 138,
mrina 104, J05, 107, III, 114, 138
mela 162
meijan 162
menop 100
menops 101
mes 54
mesa 103
midjis 49, 67, 68, 69, 125
mik 105, 106
mikiljan 162, 163
mikilnan 163
95
mmadau 154
ruiruim 154
roman 145, 150
nimandi 152
ni mannohua 123
nissijai 74
niji> #6
nippan 74
niu 183
niuja 127
niujata 127
niujU 68, 127
niuklahs 74
niun 137, 140
niunda* 137, 141
niundon 137
niun hunda 138
niuntehund 138
bu
136, 181
nuh 50, 181
numans 152
nunn 181
o 183
og 172
ugands 172
uhta 172
paida 162, 67
paska 103
paintekusten 103
Paitrus 44, 103
paraskaiwe 103
praitoriaun 103
praufecus 94
psalmon 103
qairu 92
-qairnus 92
qaimis 129
qam 155
qamt 155
qmum 53, 156
qnai 91
qnais 91
qntf 91
qns 91
qnim 91
qcnins 91
qcns 43. 90
13*
qiman 43
qimandci 130
qimand 130
qin6 68
qifftina 154
qipau 154
qiujan, pret. qiwida 42
126
qiwu 126
ru h u s 181
faihu 68
rabizo 132
rau^s* 55
reiki 85
rcikmon 162
reiki 100, 101
rekcii 128
rimisa 162
nqis 68, 102
sa 59, 112, 113, 125
sabbato 103
saei 117, 122
sah 59, 114
sahwazuh 122
sai 183
saian 146, 158
saihs 137, 139
saihsta 137, 141
98hs tigum 138
saihs tiguns* 137, 138
saihwan 44, 50, 70, 146
saislcp 44, 157
saib 159, 162
salbon 150, 159, 160
salbops 165
sama 117, 125, 130
samakuns 128
samap 135
sandjan 161
sanva 86
satanas 103
satja 159
satjan 161
saurga 159, 162
saurgan 159, 162
schwun 60
sei 118
scina* 104, 105, 107, 108, JU , 114,
w*
slpan 44, 67, 157
slpt 84
anaiw 67, 86
swalaups 120
siggvvsn 43, 67
igis 102
igljanc 95
aigljin 95
sigjjo 94, 95
naima 173, 174
sijoip 173, 174
ijum 173, 174
siponeis 86
si 105, IOH
sit&ivva 154
sitan 144, 154
siukei 97
siuks 97
tiuns 70
skaban 66
skaus 94
U k k l
*cma l i t , 114
J34
cif u 124
rte 128
tum 92, 144, 126
1 IOH, IIO, 113
sitija 89
J l*
i n i
ii *
swileik# 120
iwiiwc 181
*we 120, 181
kwcin 53
awcpauei 18]
swcpauh 181
swindoza 125
swinpoza 132
swings 132
swistar 69, 98, 99
WtstrjuB 99
swistrs 98
Swmaion 103
swnagogais (gen.) 103
tagl 43
tagr 48
taihun 44, 65, 67, 70, 137, 140
taihunda* 137, 141
taihundon 137
laihswa 125
taihuntaihund 138
taihuntehund 138
taihun pusundjom 138
taihun pusudjos* 138
talzjand 100
tauh 43
tauhun 43
taui 86
taujan, prt, tawida 42, 161
tekan 158
tigu 140
tiuhan 43, 54, 145
triggwa 89
triu* 86
tuggo 9, 129
tuggono 96
tulgjai 129
tulgus 129
twa 137, 139
tura hunda* 51, 138, 139
twai 137, 139
twain hundam 138
twaim sinpam 142
twaim tigum 137
twaim tigum pusundjoa 138
twalib wintrus 129
twalif 137, 140
rweihna 141
rweifls 84
preihan 9ft
Prim 139
print tiffunt 138
pu 104, 107
Puei 118
Pugkjan 162, 165
pflhu 56. 165
Puhtua 56
puk 105, 107
pukci 118
pfllan 51, 90. 162
puleint 90
pua 105, 107
puaundi 89, 138, 140
pusundifapa 58
purhaurn 59
puzei 118
pwahan 146
ubilaba 134
ubils 133, 134
uf 177, 179
ufar 58, 177, 179
ufarassus 94
ufaro 179
ufkunnan 169
ufta 136
ufpanjan 162
ugkar 111
*ugkara 105
ugkis 105, 106, 108
uhtwd* 56
uhtwom 56
un 177
und 177, 179
undar 178
undaro 178
undredan 158
unhweila 125
unkarja 125
unkunps 5]
unman wjans 129
unmildjai 128
uns 105, 107
unsar 58, 111, 114
unsara 105, 106, 107, 108, 111
uiuelt 128
uniit 105
untwikunpozci 132
unw ikunpt* 132
unte 181
unwahs 55
ur 50
urrddan 158
urrinnan 73
us 177, 178
usdaudoza 132
usdaupt* 132
usfulljan 163
usfullnan 163
usgcisnodedun 84
usgutnan 159, 163
uslaubjan 162
uslctan 158
uswairpan 45
uswiurpa 45
usweina 125
ut 135
uta 135
utana 135, 178
utapro 13S, 178
uzrinnan 73
uzuhiddja 46
-waddjus 92
wai 183
waian 158
waila 134
wailamcreis 127
wair 44, 50, 51
wairpan 145
wairs 134
*wairsists 133
wairsiza 133
wairpan 144, 145
waist 155, 166
wait 54, 59, 155, 156, 164, 166
waldan 69
walus* 94
w arn 155
warp 144, 155, 156
was 174
wasuhpan 73
watin 161
watins 101
wato 101
Staroengleskt
aecer 68
aefter 58
aene sida 142
act 179
liefen |6 |
*n 54, 138
anfeald 142
Iwcr 135
ber 154
67, 154
beren 158
berendc 158
betn 133
heut 133
between (engl.) U |
hi, be 179
bmdan 49
hires 59, 153
bired 153
bl6ma 52
hren J58
brodor 52, 65. 70
brohtc 55
can(n> 169
cennan 162
ceosan 68, 71
con(u) 169
cunnan 169
cucu 129
ewen 90
ewene 68
cwcorn 94
dacd, ded 53
daeg 59, 82
daeg 168
dear(r) 170
deman 162
deop 67
tcv do (engl.) 173
doegoes 82
dohte 168
dohtor 50
dom 149, 173
doma 83
domae 82
dor 50
durron 170
cacian 54
eafora 179
eahu 66
200
eng 6#
cow, law 10
owtttfc 69
owic 106
ttin 49, 67
fwdcr 49, 38, 63, 69, 70
fctldan 142
fcolu 93
feower (39
flic 50
fl6d 32
fftn 53
tore 32
forma 140
from 177
fQl 53
fall 51, 74
fyr 101
at 53
ge 108
geliefan 161
geneah 171
genohte 171
genugon 171
gepeoo 55
giefa 87
giefe, gife 87
giefu 87
giefum 87
jest 66, 67, 90
git 108
to go (engl.) 173
god 133
gold 59
googan J65
haeft 65, 66
hana 95
hatte 147
he 115
heard 124
hebban 65
heorte 65
her 54, 116
hit 115
h6n 55
honan 95
hond 92
hund $1
Kiest 133
elf, elf 117
clrs 133
endian 162
tco 113
eofon 70
sellan 161
ud 134
tingan 67
sind 49, 174
ilaepan 67
some 117
spiwan 66
silgan 67
stigu 54
std) 52
sum 52, 121
suna 93
sunu 50, 93
sunum 93
swa 120
sweostor 69
swses 113
win 53
to take (engle.) 158
tawian 161
teagor 48
rien 65, 67
to 178
twacm sidum 142
thank, thin (engl.) 43
paet 113
pe 107
pearf 170
pec 107
penc(e)an 162
then (engl.) 43
pin 105, 111
ping 56
p6 55
pShhe 55
polian 51
porn 178
preo 140
pridda 141
prie 65, 68
pringan 56
pu 107
pubte 56
furfoo iTo
usend 140
puoc*t)an 162
P yn t 5
Ohtan 56
une 107
under |7g
unftewti 167
u> 107
uaic 107
w lt 54, 59
we 107
wealdan 69
wcard 156
wel 134
wcordan 70
wer 51
wie 134
witom 50
wlacu 129
wlacu 129
wh 55
wulf 51
wyreean 161
5
SiaroitUtndki
a 179
efi 53
akr 48, 68
and- 178
anka 54
annarr 141
at 59, 179
auga 43
bar 155
ber 154
bera 48, 67, 154
berande 158
bere 154
bered 153, 154
berem 154
berer 153, 154
berep 154
berom 153
202
txrr 59
btnda 4V
blomc 32
borcnn I 38
honimR (at. nord.) 84
brfldcr 32. 65. 70. 98
burdr 31
Jugar 82
DaguK 82
daga 83
dagom 84
dagr 59. 82
diupr 67
d#ma 162
ciga 43, 168
einfaldr 142
eifi sinne 142
einn 138
ek 103
eka (pranord.) 103
em 173
er 108
crod 173
erom 173
eia 49. 67
t 55
fader 49, 65, 69, 70, 98
falda 142
fimm 59
fiskr 50
fjorer 139
fld 52
frida 53
furr (st. nord.) 101
full 53
fullr 51, 74
fyr 178
ganga 165
-gastiR (st nord.) 59, 66
Sali-gastiR 49, 90
geit 53
geste 91
gestr 49, 90
gestumR (stnord.) 84
gafa 87, 88
giafar 87, 88
giof 87
giofom 87, 88
grata 158
gull 59
hafa 162
hefja 65
hcite 147
heiter 147
her 116
hin, hio (pranord.) 115
hjarta 65, 96
honom 46
hund 140
huat 49, 119
hvaparr 119, 58
hverr 119
huess 65
hsl 74
i 179
indwiR (pranord.) 108
innan 178
it 107
can(n) 169
kenna 162
kiosa 71, 67
kona 68
con(u) 169
kuem 94
kunno 169
lata 49, 158
latr 49
teggia 161
leyfa 161
liubu (pranord.) 67
liufr 54, 67
magu 93
magiu (pranord.) 93
mcir 134
mek 50
m er 106
m idr 49, 67, 68, 69
m ik 106
m in 105
m ino 111
m innr 136
203
nyr 68
luetm 84
ivcim tinnufTt |42
lurinu M
tvcir 139
of 179
ok(k)r 106
okkar III
on 178
or, ur, or, yr 178
trts 107
pari 170
P"t ipranwd.) 112
pits 1)8
pckkia 162
ptfr 107
pik 107
pin 105
ping 36
pinn 111
pride 141
prim 84
primr 84
prir 65, 68
pola 51
pola 51
pu 107
pukkia 162
purfa 170
purr 51
pusend 140
niudr 53
rtfnr 68
r*?kkr 68
sa 'pranord.) 112
same, samo 125
sa& 118
sap 53
ser 108
senda 162
setia 161
lialfr 125
sidr 134
sik 108
sinn 111
skade 65
skafa 66
skina 66
sonar (stnord.) 93
sakia 161
spyja 66
staina 83
stiga 67
stSU 52
su (pranord.) 112
sua 120
train 53
sur 52, 93
suno 93
sunwR (st. nord.) 50
sus 118
syner 95
syngva 67
syno 93
systcr 98
systur 69
swcstar 69
ulfr 51
under 178
ungr 70
utan 178
uvisa 167
ydr 108
yfer 58, 179
ykkar m
ykr 108
yrkia 161
ypvarr III
valda 69
waritu (st. nord.) 156
varom 156
varr 111
varp 156
waruR (stnord.) 92
taka 158
tar 48
tio 65, 67, 70
vatn 101
veil 54, 59
vel 134
204
ver 107
vert 31, 134
vidr |78
vit 06
vitod |36
vltom 30, 156
wuJf 'vfnotd.) 59
Siarotakionski
abaro 179
af 177
after 38
ahto 49, 66
akJcar 48, 68
an 178, 179
and, ant 178
ano 178
antkennian 162
at 59, 177, 179
bar IS5
ber 154
berad 153
beran 49, 67, 158
berandi 158
bere 154
bcren 154
bcres 154
bi, be 178
bindan 149
bind 153
bins 59, 153
bim 153
blSmo 52
br&hta 55
brodar 65, 70, 98
brother 52
d id 53
dag 59, 82
dages 82
dagu 82
dagum 84
diop 67
ddg 168
dohtor 50
dom 148
dor 30
dura 67
6gan 44, 168
en 138
cnfald (42
engi 68
elan 49, 67
cu 108
fadar 65, 69, 70
fader 49, 98
fihan 55
faldan 142
farlihan 65
fehu 92
fihu SO
filu 93, 134
fisk 50
fiur 101
fiuwat 139
flSd 52
tora 52, 178
fonno 140
fram 176
full 51
furi 178
gangan 165
gast 49, 66, 90
geba 88
gebo 88
gebom, gebum 88
gesti 91
get 53
ge, gi 108
gibu 153
giburd 51, 171
gilobian 161
git 107
gold 59
>haft 66
hand 92
hano 95
he 115
hebbean 65
her 54. 116
herta 96
hertu 65
205
hund 51, 140
qutna 68
recht 68
rftt 55
ik, ek 105
ine 108
im un 178
ira 111
ire 111
iro 111
iru 111
ist 49
it 110
iuwar 111
jung 70
juk 69
kan 169
keosan 71
Idosan 68
lat 49
latan 49, 158
leggian 161
lerian 161
lihan 54
liof 54, 67
lioht 54
mer 134
mid, med 178
middi 49, 67, 68, 69
mik 50, 106
min 105, 111, 134
modar 98
nama 95
erian 161
ni 59
niuwi 68
obar, ober 179
oga 44
51dan 54
othar 141
sld 53
sca UO
sehan 50
elf, iclbo 125
icndian 162
settian 161
sia 110
sibun 70
tie 110
sid 134
sin 110, 111
sind 49, 174
smgan 67
sca! 171
skatho 65
skinan 66
scol&n 171
seolta 171
sculda 171
sculun 171
slapan 67
sokian 161
spiwan 66
sum 174
stigan 67
stlgu 54
stol 52
sum 52, 121
suni 93
suno 93
sunu 50
sunum 93
swestar 69
swln 53
tehan 65, 67, 70
tihan 54
tweho 141
tvvene 139
twentig 141
thSnta 55
the thar 118
tharf 170
thi 107
20 6
binda 49
brother 52, 65, 70
thK 107
ihin 105, 111
thing 56
ih d u n 51
thorn 51
ehrte 65, 66
thriddio 141
tfcringan 56
thu 107
ih u h u 56
ihunkitn 162
thurbon 170
thuruh 178
thusint 140
dd(c) 53
dema 162
diap 67
dohter 50
dur 170
dure 67
efter 58
ckker 68
en 54
oewer 111
et 179
eta 67
uhta (-on) 56
undar 179
unsik 107
unfca 111
us 107
usa 1)1
fS 55
fader 49, 65, 69
fclo 93
fior, fiur 101
fisk 50
flod 52
fori, fore 52
full 51
w ih 55
waldan 69
warth 156
watar 101
wela 134
wcr 51
werdan 70
wit 54. 59
wie, we 106
widar 178
w in 134
wit 106
witum 50
wuif 51
hano 95
hebba 65
herte 65
hit 1J 5
hond 92
(h)wet 49
in 108, 179
iner 111
is 49
ht 108, 179
iuwe 111
StarofriSanski
achta 49
aken 54
bera 49, 67
berath 153
bere 153, 154
bi, be 179
bikenna 162
kan 169
kiasa 68, 71
kunna 169
ledza 161
lera 161
leta 49, 158
lewa 161
liaf 54, 67
liacht 54
ms- i 34
midde 68, 69
middi 67
min 11f
minn 134
mith 178
nei, ni 178
neria 161
ni 59
ochta 66
on 178, 179
one 178
other 141
over 179
rhuron 170
under 178
ure 111
use 111
user 111
walda 69
warth 156
wer 51
wet 54
wither 178
wolf 51 1
Siarat'isokonemaik
rid 55
sed 53
self, selva J 17
seka 161
senda 162
setta 161
sin I I I
sJcatha 65
skela J7J
skelen 17!
skina 66
steps 67
sovem 70
spiwa 66
sga 54, 67
stol 52
sum 121
sunu 50, 93
swester 69, 98
sivln 53
tian 67
to 178
thin i i 1
thing 56
thinza 162
thoJia 5 j
thorn 51
thredda (4 j
thurf 170
fhuroh 178
ab(a) 177
abur 179
after 58
ahto 49, 66, 140
ackar 48, 68
an, ana 178, 179
ane 178
ander 141
ano 178
ant-, int-, ent- 178
Antwort 46
antworten 46
az 59, 179
avar 17
bar 155
heran 49, 67, 158
berant 49
beranti 158
bere 154
berem 154
beren 154
bere 153, 154
beret 153, 154
bi, be 179
bikennea 162
biliban 162
bim, bin (nem.) 148
hintan 49
biri 154
biris 59, 153
birit 153
208
biru 153
binim 173
birut 173
bleiben 162
blinta 129
blinto 129
bluomo, bluocna 52
brhta 55
bruoder 52, 65, 70, 98, 99
bruodero 99
bruoderum 99
dagen 159
dagent 58
dah 55
dhta 55
darba 170
darben 170
darf 169
daz sama 117
dehnen (nem.) 162
denen 162
denchan 162
denchen 162
denken (nem.) 162, 55
der, dar 118
dih 107
din 105, H l
ding 56
dir 107
dolen 51
dolet 162
dorn 51
drie 65, 68
dringan 56
dritto 141
driu hum 140
du 107
duam 148
duhta 56
duchten 162
dnken (nem.) 162, 56
deuchte (nem.) 56
durfun 170
dur(u)h 178
durri 51
dsunt 140
eigan 43
ein 54, 138
einfalt 142
enlif 140
engi 68
era 111
es 109
-erzan 49, 67, 162
zzen 162
ewa 53
ewist 69
fihan 55
faltan, falten (oem.) 142
fater 49, 58, 65, 69, 70, 144
fera, feara, fiara 54
fien 162
fihu, 50, 92
filu 93, 134
fimf, finf 59, 139
finfzehan 140
fior 139
fioreo 139
fiorim 139
fioro 134
fiorzehan 140
firmonet 52
fisk 50
fluot 52
fol 51, 74
fora 52, 178
firu, fuir 101
frido 93,
vritcn 53
fl 53
funcho 101
fuotareidi 98
furi 178
ganah 171
gangan 165
gast 49, 66, 67, 90
geba 87, 88
gebom 87, 88
gehen (nem.) 170
gcnr (srvnem.) 117
geiz 53
gesteo 139
gesti 91
geitim 91
gestio 91
gesto 139
gibu IS3
giburt 51
gidihan 55
gedeihen (nem.) 55
gilihho 134
giiouben 161
gmah 171
giscolit 171
gisihu 153
gitar 170
giturrun 170
giwiss 167
giwizzen 159
gold 59
habem 163
haben 162
habetun 45
-haft 65, 66
hhan 55
hanen 95
hanin 95
hano 95, 129
hanono 96
hant 92
hanun, hanon 95
hart 129
hassen (nem.) 161
hear. hiar, hier 54
heffen 65
heie (nem.) 147
heittu 153
hcrti 129
herza 65, 96, 129
heuer 116
heute (nem.) 116
hier 116
hintar 179
hintir 179
hiura 116
hiutu 116
hnigan 67
hum 51, 140
hwaz, waz 49, 119
hwergin 122
hwes, wes 65
ih 105
imu, irao 109
in 10R, 109. 179
inncn(a) I78
M Gotikl jcsJk
ir J08
ira l l l
irgend (nem.) 122
irlouben 161
iro 110, l l l
ni 110, m
iz 110
ist 49
iuwer l l l
iuwerer 111
iuwih 108
jener 117
joch, joh 50, 69
jung 70
kalb, chalb 162
kan 169
chelbir 102
kiosan 68, 71
chreahi, kriahi 54
chumft 51
kunnan 169
kunnum 169
kuri 156
laz 49
lzan 49, 158
lebet 162
leggen 161
leihen (nem.) 66
leis (srvnem.) 168
lembir 102
lembiro 102
leoht, lioht, lieht 54
leren 161, 168
llhan 54, 66
Uhto, lihti 56
liob, leop, Hub, lieb 54,
mer 134
mias 54
mih SO, 106
min 105, l l l , 134
mir 106
mit 178
mitti 49, 67, 68, 69
mouter 98, 99
muta 52
210
nah 178
norno 9)
neigen (nein.) 67
nerian, nerren J 61
Nest (ncm.) 144
nl 39
nihein, kein (ncm.) )H
niun 140
niuwi 68
oha, opa 179
obor 179
ohne 178
ougs 43
ouhhan, uuhhan 54
quomum 53
quena 68
quirn 94
recht 68
rt 55
sol 171
sb zu m 53
s#t 53
schon 50
sehs 139
selb selb 117
selber 117
selbo 117
senden (nem.) 162
senten 162
sezzan 161
si 40, 110
sibun 70, 139
std 134
sih 108
sin 110, 111
sjngan 67
sint 49, 174
situ 93
scaben 66
Schaden (nem.) 65
scado 65
scal 171
scolan 171
scolta 171
scinan 66
culdo P I
iulnn~171
sculan 171
*latff)an 67
neo 67
sol 171
spiwan 66
speien (nem.) 66
slam 173
stehen (nem.) 173
stigan 67
stigi 156
sUgu 54
strng 129
strengi 129
stoul 52
suchen (nem.) 161
sum 52, 121
suni 93
sunin 93
sunu 50, 93
suohhen 161
swas 112
swasat 120
swestar 69
swester 98
swin 53
tag 59, 82
tagen 45
tages 45, 82, 59
tago 84
tagu 82
tagum 84
tat 53
taugen 168
thenken 162
thennen 162
tiof, tcof, tiuf, diof 67
tohta (68
tohtet 50
tom 149, 173
tor 50
tuam 148
tugan 168
tugen (srvnem.) 168
Tugend (nem.) 168
tugun 168
tchtig (ncm.) 168
tun (nem.) 173
,at
211
mnguno 96
mog 168
tuom 149, 173
(uomen 162
tura, Tiir(c) 67
thuruh 178
ubar 179
ubir 58
uf(f>n 179
uf(Qc 179
uf(f>n 179
hu 56
undar 178
under 178
un-(be)-kannt (nem.) 51
uns 107
unser 111
unserer 59, III
unses 111
unsih 107
unter 178
untaro 178
ur, er, ar, ir, yr 178
uzan 178
uzana 178
waltan 69
ward 156
warum 156
waz 119
wazzar 101
(h)wcdar 119
weiz 54, 59
wela 134
welch (nem.) 120
(h)welih 120
wer 51
werdan 70
wettu 153
widar 178
wider (nem.) 178
wir 106
wirken (nem.) 161
wirs 134
wizzum 50, 156
wizzut 156
withar 178
wolf 51
wurchen 161
14*
Grlki
Y*>>edK 133
Yxwv 68
yvor6s 51
TP*? 48, 68
YXW 68
a-rjituv 124
ctlpeosn; 103
st? 100
Iciiv 53
ix^ovi 95
axTlq 56
iXacrTpo 103
ajieivcv 133
jziTcpo^ 112
107
i|i60ev 52
(1901 141
vi 178, 179
iva7)pia 53
*veu 178
vOpoTte 83
vri 179
*6 59. 177, 178, 179
piOTo; 133
fipxroi; 62
cKpciiliara 103
toxijihfc 65
autfiocTog, 171
2<o, auPdvw 54
X 1 79
212
Pain) 67
{tav (dor) 6
Pot; S
ptXtdv 133
04Xtoto< 133
VoG 105
IjixpoaOev 178
<v 179
w ia 140
Iwf'tc JO
*vr 49
ya^o^uXoixUtfV 103
yrva SS
yyv* 156
y*vo$ 102
Y^voc 102
Y*o^ai 67
Yovcc 84
Y^vu 144
ypar6< 9J
68
Jdxpu, xpuov 48
8tlxvu|i 54
84x 65, 67, 70, 140
Activo 97
cXfk 97
8(i 178, 179
xr) 5 i
8inXo5< 142
8 k >4]
i ; U9
tA*yvoia 153
I5w 178
indvi 179
178, 179
juotoXij 103
70, 147
H r 70, 199
6p*Poc 68
o0p6$ 55
iaot 174
ia r a v 156
or 174
otl 49, 59, 174
aoi 178
r(i7)0r}v 165
euaYYXtov 44
e~TCi>qc 98
9pETe 147
<puye^ J56
Sw 139
w ? 179
Cuy^v 50, 84
W ) i 12
I, H IOS
bfii 105
tofiat 49, 67
c 117
tfcjv 174
elfisv 174
st[x 148, 174
1 178, 179
x 177, 178
xaTv 51
xeivoc 108
xt6; 178
Xa/ix; 56
Xi~ov 148
XtoOpovs 84
56
|ive 52
jji, j 105
(Y6 106
jYefxva 95
^Y{*6vxs 95
jYeyveq 95
^jye^tcv 95
^Yti4vwv 95
fjSeot 129
jSktto 131
^8 129
^8C 129
^(xct? 105
f||iTepo(; 112
Oe 87
Oeqt 87
Oca? 87
Oeciv 83
OuyTTjp 50
OyaTp 99
Opa 50, 67
21)
i no
rsiuv so
trreoio (hom.) BI
Iroro^ 81
Imroo 81
(mruv 83
toTotjii 52
66
xap8(a 65
xartTti 65
xaT<i 178,179
xcIvo$ 108
xxXo^a 44
xf)p 100
xX^1TT(d 65
v& 106
6 59
6 112
ST*0 78
d 112
o U a 54, 59, 148, 155, 166
ot8c 156
fotxoc 102
olv/j 54
ots 69
olofta 155
X T t i 49, 66, 1 40
6
144
Xelxeiv 148
Xcln<d 54, 65, 140, 148
XXoixa 44, 148, 157
Xeux6; 54, 68
Xt)5eTv 49
X6y4 144
Xoin6^ 142
Xuxov 82
X\ixou( 84
Xuxo? 51, 66, 72, 68
fidvTi? 90
jiTpe<; 99
jidnjp 98
Siiya 134
|i6yao- 133
(jon)
{8u 91
^Xa<; 124
(Xo? 162
fifiova 171
nioaos 49, 68, 69
neTd 178, 179
fzixpi 179
^>)Tipa 98
invu&u 133
(lOL 112
(iou 105
va 125
veoyv6? 74
vov 125
ja4v
6 9i 121
i i i 6 c 117
67
tIocd 179
6pexr6< 68
6? 116
ndfvvfii 55
napi 52, 177,178
xapampj7) 103
napt/oiv 154
napeto 154
Trdpo; 52
naooaXo$ 55
rtaTpdo: 98
^Tep 98
-Tip 58, 98
^stripe? 99
TtaTijp 49, 65, 69,70,98, 144
7TTpi 98
TaTpla 84
-*Tp6? 98, 144
TTOLTpuV 99
rrivTe 59, 139
-evrrjxovTa 140
Ttc*rr,y.'jarrfi 103
-pav 178, 179
-spi 178, 179
t^ yv'jvu 55
93
-rrrtf'tlov 93
7rfauv 93
91, 92
~Xetaov 134
214
irXwtii 32
ftXcij 52
*o0 100 , 144
ftftipvoC 95
95
rtXi i 91
rcXcU 9 |
X14 90
noXitu' 91
oXy 144
nppw 178
kQ 100
ntpw; 58, 119, 141
npaiTcpto' 103
up 178
npdyovoi
npi 178, 178. 179
wpov 134
mj&J 53
jtijp 101
TTUp 101
ttw 144
oafipTt(i 103
a i 107
aU epa 92
tx#i 66
30t ]]2
orirtt 90
<It4iv 91
o-etxw 54, 67
0Tp?6i; 129
Erpftovo; 129
cuy 178
opov 129
OtptiiV 129
T 114
Te-i>ip<n}xi 170
Ttvw 56
-ixvov 85
txtojv 95
TO, TO'J 65
TTay*' 138
r rra p e 139
XTtf 82
t 120 , 121
165, 173
Tifi* 139, 162
Tijiifjj 159, 162
-ripei 162
t
t
Tpineot 88
u l c jv 93
ulv 93
ota 50
Onp 58, 178, 179
On 178,179
pptaxov 114
^optat 159, 161
ppe 154
tppeai 60, 70, 159
<PP7] 155
pfeT*t 60, 155
(ppeTe 147, 159, 154
96 pTt 154
*poa 153
tppoi 154
*9 pota 153
' J-
<ppO(iai 155
9 po|e? (53
povr - 158
tppovToti 60, 155
Latiruki
accumbere 161
acus 102
eateis (osk.) 91
Afliabus 84
Aflima 84
agcr 48, 68
agito 154
agunto 154
aiaom, aeuum (at. lat.) 53
albeo 159
albufi 159
aliud 124
amabam 165
amabant 156
ambo 141
amice 83
augeo 157
augcre 54
angustus 68
ancus 68
bona 124
bonum 124
bonus 124, 133
cano 157
Cato 129
catus 129
caecus 53
Caesar 103
capio 65
captus 65, 66
career 103
cecini 147
centum 51
certo 134
ds 115
cito 134
citra 115
clepo 65
commentus 171
coniveo 67
convcntio 51
cor 65, 100
cornu 91, 92
councior (*concitor) 55
dsemma (ulat.) 48
<iadat (idat.) 156
dated 154
dccem 44, 65, 67, 70, 140
deicerent (stlat.), dieerent 54
deicum (oak.) 54
deivai (oik.) 87
delirus 168
deorum 83
deuco, douco (atlat.) 54
deterior 133
deterrimus 133
deum 83
die 114
dicare 51
dominus 124
dona 84
donom (stlat.) 81, 84
donum 81, 84
ddeo 54
duplus 142
duo 106, 139
dux 124
ca 111
earn 109, 111
edb 49, 67
ego 105
ei 109
eis (stlat.), is 109
eituas (osk.) 87
esmei, esme (umbr.) 109
ess (stlat.) 174
est 49, 174
estis 174
etanto (osk.) 108
cum 109, 106
cquam 87
equom (stlat.) 68
equos 81, 84
exuviae 88
fac 114
feci 51
fetix 124
ferens 99
*
ferent 158
ferimus 153
ferd 49, 59, 60, 67, 149, 152
ferunt 49, 153
216
fla t 52
fori* 67
fora 51
forte 128
fords 124. 128
Fortunai (stlat.) 87
irater 52, 65, 70, 98
fructus 91, 92, 93
gaodiom (stlat.) 85
gaudium 85
genera 102
generum 102
genu 144
genus 102
gladios (stlat.) 85
gladius 85
Glycerium 85
(i)gnotus 51
haec 114
haedus 53
hie 114
hoc 114
homioe 95
hominem 95
homines 96
honinis 95
hominum 96
homo 62, 95
hostes 91
hostis 49, 59, 66, 67, 90, 91
hostiuxn 91
humus 82
humufls (oak.) 95
id 109. n o
idic task.) 110
ignotrn 51
ille 129
illsc 109
tlhid 124
im (stlat.) 109
mfenis 112
infimus 132
inaeqne 50
mtimus 132
is 109, 50
isu m 68
istic 109
istod 50, 112
tuga 137
iugum 50, 69
iuvencus 70
izic (osk.) 50, 109
iunior 56
lacrima 48
lassus 49
legens 99
nquo 51, 140
longus 49
lubet 67
lu d a (gen.) 68
lupe (vok.) 81, 83
lupom (stlat.), lupum 68, 82
lupos 81, 84
lupus 51, 66, 81
lux, l a s 54, 68
magis 131
maiorem 131
m ai estas 131
maius 131
mais (osk.) 133
malus 133
m anu 93
m anum 93
manus 91, 92, 93
m are 90
m ana 90
m ater 98
M atronis 84
m atnim 99
mea 105
m edius 49, 67, 68, 69
m e 105
mei 105, 112
m elior 131, 133
meliorem 131
mem ni 44, 159, 161, 1661
mensa 87
mensac, mensai 87
m ents 90
mesa-mensa 54
m estru (um br.) 133
meus 112
m ihi 105
m inim us 132, 133
m inor 133
m inuo 133
pQs, puudus 33
qualis 120
quatTuordcdm 140
quantus 120
quartus 141
quicunque 122
quid 120, 121
quidam 120
quinqu 59, 139
quintus 141
quis 118, 120, 121
quod 49, 118
quom (stlat.) 68
regio 96
rectus 68
relinquo 65
rex, regis 100
rofu (um br.) 55
Romanom (stlat.) 83
Romanorum 83
rosa 124
rbcr 55
rfua 55
pax, p a d s 55
p a d s d 55
pango 55
pater 49, 65, 69, 70
pater familias 87
patrem 58
patir (osle.) 49
patrs 98
pairum 99
pecu 50, 59
pedis 143
peior 133
pepigi 44
pH 144
pessimus 135
pid osk.) 121
pir ftanbr.) 101
pis, pid (osk.) 120, 121
p isa s 50
planta 159
planto 159
plcnus 74
prm um 134
privignus 74
sagax 161
sagirc 161
scabic* 66
scabo 66
scrptae 88
scrftas (osk.) 88
se 108
sextos, sextus 140
sedeo 144
sedi 156
sdimus 144, $3
semen 52
senatous (L lat) 93
sent (osk.-um br.) 49
septem 70. 139
septuaginu 140
serous-seruus 86
sero 158
seso (um br.) 105
sequor 44, 70, 147
sex 139
sextus 140, 141
siem (stlat.) 154, 174
ses (stlat.) 174
218
siet (lit) 174
simplus 142
simua 174
sitis 90
spuo 66
stare 52
sleti 1S7
sto, siseo 66, 157
suinus 53
super 58
superus 112
svai (oak.) 120
tacent 58
Uceo 159
lacere 162
talis 120
tango 158
tanta 108
tantus 120
te 107
lego 143
tei 112
templum 124
tendo 56
trra 87
trras 87, 88
tertios-tertius 140, 141
tetigi 44, 158
tis (stlat.) 112
toga 143
tongere (stlat.) 55, 56
torrus (st. lat.) 51
totus 124
tres 65, 68, 139
tria 139
triginta 65, 139
triia (umbr.) 139
tu 107
tu tas (umbr.) 88
furris 124
unum 138
unus 54
urce us 94
uisus 62
Vatviabus 84
Vatvims 84
velle 175
velim 175
velimus 175
veiis 154, 175
velit 175
veoi 156
vnimus 53
verba 105
vester 112
vestigium 54
ucus 102
video 159
vidi 54
vir 44, 50, 51
volt (stlat.) 175
vos 108
vox, vods 100
vult 175
Staroindijski (sanskrit)
adanam 49
admi 49
adhamah 132
gami 156
agnayah 91
agnih 90
aham 105
ahan 68
jnatah 51
ajra 68
ajrah 48
ahe 109 (av.)
akth 56
antamah 132
anyah 141
aogo, aojo (av.) 54
sadi 156
asi 174
ama 95
asmai 109
asman 107
asmr 95
asm 149, 174
airu 91, 92
ata 49, 66, 140
asti 49, 59, 174
asth lm 66
asva 82, 87
svah 88, 83, 87
asyah 108, 117
219
av&m 87
avant 105
4vih 69
azam (av.) JOS
dve 139
dvih 141
dvikih Ml
dhftma 53
dhenh 91
hanJhanam 49
bhadrih 133
bhAra 154
bh Arama 154
bharamah 153
bharanam 158
bhdrami 67
hharant 158
bhArante 155
bhranti 49, 153
bhdrase 70
bhAiasi 84, 153
bhdrat 158
bhdrata 154
bhrad 49, 153
bhratha 153
bhdrathah 153
bhdravah 153
bhdrema 154
bhreh 154
bhdret 154
bhreta 154
bhreva 154
bhreyam 153
bhrtih 51
bhrta- 51, 65, 70
caiurthah 139
catvarah J39
chy 66
il, it (av.) 120
dddhami 165, 173
dddharia 170
dia 65, 67, 70
dekSvati 54
deva 83
devi 88
disati 51
dug ada 50
duhitd 50
duva 139
dva 139
dvau 139
gah 51
hamo (av.) 117
hfd 100
idam 110
iha SO
jagama 155
jdgantha 155
jdjana 155, 156
janah 102
janasah 102
janasam 102
jAsati 67
kah 118
kat (av.) 49
kitarah 58, 119
ksami 62
lobhah 67
lbhyati 67
ma 147
mdhyah 49, 67, 68, 69
malinah 162
m IO5
matah 171
mateh 91
mdiih 90
me 112
nah 107
na kadana 122
nau 106
nava 125, 40
navah 125
navam 125
jah 54
pad 100
pala 47
punca 139
pancatar 140
pa* - 33
padah 33
p a tu 30
pit- 49, 65, 69, 70, 98
pitaram 98, 49
pittsu 98
prltah 53
Prnah 51
p u ri, p u rih 32
pOfih 53
phala 47
rajab 68
rajnam 95
rajyam 85
raoo 54
roate 68
rkia 62
sicare 70
sam ih 52, 177
sankate 55
sdnti 49, 174
sa p ti 70
atim 51
tatruh 91, 92
smas 174
stha 174
stighnute 67
sthinam 52
s u d -, su d h 128
sunau 93
suDavah 93
suuh 50, 60
suryah 85
syah 174
syam 154, 174
syama 174
syat 174
syata 174
svai 129
svadisthah 131
svau 129
svaduh 129
svah 174
svsa 69
tim 68
t 112
triy ah 65, 68, 139
tri 139
trih 140, 141
trini ditani 140
tfnam 51
tu (av.) 107
ubhaO 141
u b h iy a 141
ura 101
u p iri 58
va (av.) 108
vac 100
vah 108
vdhatat 154
vam 106
vankah 55
vari 90
varsisthih 133
vrtarai 70
v a rv irta 70, 156
v avrtim i 70
vayam 106
vea 54, 59, 156
v id m i 50, 156
v id v i 156
virah 51
vo (av.) 108
vuga 84
yugam 50, 69, 84
yu i 108
yuvaah 70
vrkah 51, 82, 66
vrkam 82
vrtandh 70, 158
Staroslovtruki
berete 153
bratn 52, 65
*vczov 154
veljp 175
vlad9 69
vlak1 51, 82
vitna 74
vonja 159, 162
von>a)9 159, 162
v i 106
v id i 54
vidra (ah.) 101
godi 133
(u-jgoditi 133
gostb 49, 67, 90
danas (ah.) 115
daSp 156
dvbrb 67
dvbn 50
dvojka (sh.) 141
dvoyka (rus.) 141
(sb) bnb 115
des{tb 65, 67, 70
di>va 139
d'fevi 139
dlaadn 165
dlo 53
bn-i* 95
dbiti, d%ter- 50
diti 53
ena 87, 68
zcnp 87
iga 84
igo 50
ie 109
jad-ti 49, 67
(j)esmb 74 148, 174,
(j)este 174
(j)estb 49
jp n i
junoa 56
jutros (sh.) 115
kamene 95
kostb 90
kostbmi 91
letos (sh.) 115
Idziti, polziti (sh.) 161
licha 168
lub 68, 54
ljubi 54
malo 134
maierb 99
me 105
mojb 1)2
nvbni 52
mimjijb 133
nebet- 80, 102
nebesa 80, 102
nebo 102
neservb 158
nova 125
novi 68 125,
novo 125
noitbmi 91
oba 141
oboji 141
ovaca 69
gzbkb 68
plbm* 51, 74
pptbje 91
pptbmi 91
(ra s p iriti (sh.) 101
rabe 83
rei (sh.) 144
rok (sh.) 144
rpkami 83
*rud-meno 55
sami, 117
svojb 112
svinbji (svinbja) 53
sebi 108
sednem (sh.) 148
sime 53
slabi 67
sptb 49
sn>dbce 65
stignp 54
stojo 66
sb 115
8ym 50, 60
synove 93
222
iyt\ovk 93
ayoy 93
yivfcmi 93
te p a ti fih.) 65
tvoj b 112
ja U 1
judu 107
jOnktas 56
joi, juos (let.) IJI
ja 108
te ti (ah.) 144
tok (ih .) 144
kurja 119
tri 139
tri ^ t a 140
trctbjb 141
trtivb 5)
irbje 68
tpCa, tua (ah.) 56
ty 107
tyap4ri 140
lka 140
leka 54
leAgvas 56
lieka 65
-lika 140
ciljp 159
melys 162
merga 87
mergos 87
mine 52
naktimis 9)
eso 59, 65
etyre 139
Litavski
abeji 141
ubi (let.) 141
akmens 95
akmenu 96
4ugu 54
aAtras 141
bendras 49
brotertiis 52
dimt 65
deri 53
dvi 139
du 139
dubCis 67
dukte 50
dvylika 140
e (stlit.) 105
es (let.) 105
esml 174
eart 174
pavelrai 175
paveit 175
pilnas 51
puliai 53
raudas 55
rankomis 83
saldesnis 131
salus 131
sekme 50
smens 53
sis (let.) U5
skabft 66
skilri 166
skylri 166
sniegas 67
sp itaju 66
stju 66
sunau 93
sunaus 93, 50
sunOs 50
sunumis 93
swestro (atprus.) 69
simtas 51
izirdimis 91
zirdis 65
is (lit.) 115
tu 107
tkscantii 140
valdau 69
vdu 106
vinas lkas 140
venolika 140
vilkas 51 66, 82
vilku 83
v^ras 51
Jfrtntrokt
a n u u k 48
berem 49
duttr SQ
durn 50
erek 68
zengi 165
Staroirski
detha 67
lae 49
lodem H7
49
na 107
vctft 108
Albaruki
athir 49
berm 49
blati (srir.) 52
brathr 52
ceach 53
chw (kimr.) 108
dagr (konmv.) 48
dcigr (kimr.) 48
der 48
lochet 54
Finski
jukko 84
kuningas 82
kulta 59
iammas 102
rengas 50
vantus 92
Vtntiski
exo 105
mexo 105
(>en, oin 54
ocht 49
Hetitski
ruad 55
si 110
sil 53
som, sam 117
tiagu 54
tuatha 88
Mesapski
veina 112
IVAN PU D I
G O T S K I JE Z IK
I
IS T O R IJSK A G R A M A T IK A
IZDAVA
Zavod M udibenikc i
n u u v n a sredstva Srbije
Beograd, Oblliev veiuc S/I
Urednik
BRANISLAV M A TI
Tehniki urednik
M IO DRAG V U K O T I
Korektori
VERA JANKOVI, SELM A O LOVI
VISESLAVA N IK O L I i M IL E N A JERB M I
Rukopis predat u tampu februara 1970. godine:
tampanje ravrleno juna 1972. godine.
Obim: 15 tamparskih tabaka
T ir a l: 1.500 primeraka
Format: 1 7 x 2 4 cm
tampa N A U N O D E L O .
Beograd. Vuka K aradiida 5