KONTINENTALNA LISTOPADNA UMA

U kontinentalnim podrujima niih nadmorskih visina rastu listopadne ume.

Podruje nizinske hrvatske ima UMJERENO KONTINENTALNU KLIMU vlane i hladne
zime i umjereno suha topla ljeta. Proljea i jeseni su blage s mnogo padalina
Godinja doba u listopadnoj kontinentalnoj umi
- Proljee prepoznajemo po mnotvu cvijetova, svjetlozelenom liju grmlja i drvea
- Ljeti listovi postaju tamniji, dozrijevaju brojni plodovi ivot je na vrhuncu
- U jesen listopadno drvee odbacuje lie to je prilagdba listopadnog dvea za
uvanje vode u jesen listopadne ume prestaju stvarati klorofil lie dobiva
prekrasne boje crvenu, naranastu, utu i smeu
- Zimi je drvee debelom korom zatieno od niskih temperatura
Tlo je u listopadnoj umi vrlo plodno jer je obogaeno liem koje pada i ostacima uginulih
organizama. Razlagai takoer obogauju tlo organskim tvarima i mineralima. Tako nastaje
HUMUS
Slojevitost ume
Podzemna slojevitost ovisi o dubini prodiranja korijenja umskih biljaka u tlo. Tu ive
gujavice, liinke kukaca, rovac, stonoge, krtice i dr. prilagoeni su ivotu bez svijetlosti, ali
uz obilje vlage i hranjivih tvari. U umskog tlu su i razlagai razliite baktrije truljenja i
gljive.
Nadzemna slojevitost ini ju
- Prizemni sloj u njemu rasu gljive, mahovina, paprati, trave, nisko grmlje i mlado
drvee. Od ivotinja tu ive je, pu, kukci, liinke, jazavci, lisice, srne, jeleni,
Beskraljenjaci: stonoge, umski crveni mravi, puevi
Kraljenjaci: pjegavi dadevnjak, aba, guter, sljepi, je i zec
Gljive: vrganj, sunanica, ruj nica i lisiarka njih zovemo saprofiti ili razlagai jer
ive na raspadnutim ostacima uginulih dijelova biljaka i ivotinja
-

Sloj grmlja tu moemo nai kune, vjeverice, puhove, une, dijetlove i druge ptice
Beskraljenjaci: leptir glogov bijelac, krpelj (on je opasan jer moe prenijeti virus
meningitis
Ptice: slavuj zatien zakonom, plavetna sjenica, crvndai, kosovi, carii
Ptice pjevice korisni su stanovnici ume jer love kukce, gujavice i liinke koji tete
stablima
Vee ivotinje: srna, jelen, jazavac, divlja svinja, medvjed, lisica
U kontinentalnoj listopadnoj umi sloj grmlja ine: lijeska, kupina divlja rua, glog,
bazga, boikovina i dr. Tu nalazimo i LJESKU razgranat listopadni grm najee
raste u hrastovim i bukovim umama. KUPINA raste na rubovima uma ima vrlo
duge grane pokrivene bodljama ima bijele ili ruiaste cvijetove. DIVLJA RUA
najee raste u hrastovim umama ali i na rubu uma
Sloj drvea tu ive jastrebi, sova, sokol, pod korom drveta ive razliiti kukci
JELENAK najvei je kukac listopadnih uma, ne nanosi tetu drvau zatiena je
vrsta; hrastova strizibuba, potkornjaci
Leptir gubar kad ih ima previe tete umi
U kronjama i na stablu: vjeverice, kuna zlatica, una, jastreb, sova
Glavni predstavnici listopadnog drvea su: hrast, bukva, grab, pitomi kesten, javor,
jasen, lipa topola i vrba. HRAST LUNJAK u vlanim nizinama Slavonije, uz rijeke
Savu i Dravu; HRAST KITNJAK na viim predjelima sjeverne Hrvatske; BUKVA u
viim podrujima bukva je najee drvo listopadnih uma. Kod nas ima u

kontinentalinim krajevima OBINOG GRABA. PITOMI KESTEN raste na kiselom

tlu.
OTROVNE VRSTE U KONTINENTALNOJ LISTOPADNOJ UMI
JESTIVE SU: MLADA PAPRAT, MEDVJEI LUK, U MSKE JAGODE, LJEPNJAK,
KUPINA, IPAK, DRIJEN, BAZGA; KESTN, CVIJET LIPE
OTROVNE SU: URICA, VELEBILJE, CRVENI PLODOVI BOIKOVINE, CRVENA
BAZGA. OD GLJIVA SU OTROVNE: MUHARA (crveni klobuk s bijeli tokicama),
ZELENA I BIJELA PUPAVKA, PANTEROVKA, LUDARA
ZATIENE IVOTINJE U KONTINENTALNOJ UMI:
LEPTIR JELENAK
SLAVUJ
JASTREB
UMSKI CRVENI MRAV
KUNA BJELICA