Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 186
TRAVANJ 2016.
AHMET TUTA
MANJINE I KRIZA VLASTI
Bonjaka politika, to je to?
HRVATSKA NA RASKRSNICI
Novi/stari lideri SDP-a i HDZ-a
Nervoza vlasti zbog bojkota
INTERVJU AHMET TUTA
Balkan predstavlja prioritet za Tursku
BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRSNICI
Nijedan prijedlog nije usvojen
Negatori oiglednog i karavane koje prolaze
Posrbljavanje bonjakog liderstva
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
SADRAJ
PREPORODOV
UVODNIK
Bonjaka politika, to je to?.......................................................... 3
Journal
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 25 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Nj. E. Ahmet Tuta, turski ambasador u Hrvatskoj
BONJACI U HRVATSKOJ
Vanost meuvjerskog dijaloga...................................................... 4
Molitva za due odraslih................................................................. 5
Put vjernika do sree...................................................................... 6
Posjet prijateljima u Vitezu............................................................. 7
Modra rijeka umjetnika bonjakih korijena............................... 8
iriti poruke suivota, tolerancije i meusobnog potovanja....... 11
Meuvjersko uvaavanje preduvjet ivota u miru i stabilnosti.....14
Ne govorimo o suivotu, ve ivimo ivot..................................... 17
HRVATSKA
Novi/stari lideri SDP-a i HDZ-a...................................................... 20
Nervoza vlasti zbog bojkota.......................................................... 22
INTERVJU AHMET TUTA
Balkan predstavlja prioritet za Tursku........................................... 25
BOSANSKI BAROMETAR
Nijedan prijedlog nije usvojen...................................................... 32
Negatori oiglednog i karavane koje prolaze................................ 35
ZEMLJO MOJA
Posrbljavanje bonjakog liderstva............................................... 38
IZ SVIJETA
Generiranje sukoba i kaosa........................................................... 41
KULTURA
Kahvu mi, draga, ispeci................................................................. 46
Pronai svoju stazu....................................................................... 47
Ljubav prema knjizi....................................................................... 48
Samo znanje je kapital.................................................................. 49
Vrhunac islamske arhitekture....................................................... 51
PRIE IZ BOSNE
Jasenovac grobnica 1.520 Bonjaka........................................... 52
IVJETI ISLAM
Svjetski velikani o Poslaniku Muhammedu, a.s. (I)....................... 54
UVODNIK
UVODNA RIJE
TRAVANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
TRAVANJ 2016.
Berin Tuzli
BERIN TUZLI (Sarajevo, 1968.) obrazuje se u podruju animacije,
i to u rodnoj Bosni i Hercegovini, zatim u Francuskoj, Kanadi, Danskoj
i Hrvatskoj, a u konanici i u Zagrebakoj koli crtanog filma. Na dugometranom animiranom filmu egrt Hlapi u produkciji Croatia filma radio je 1996. godine, a na osnovu ve tada prepoznatih rezultata
iz oblasti reklamne industrije, animacije i dizajna, francuska televizija
Arte bira Tuzlia kao kandidata za program PRIMN francuske vlade
za edukaciju po svjetskim standardima renomirane francuske televizije iz oblasti vizualnih komunikacija.
Nagraen je prestinim izdanjima, od kojih treba istai Zlatni dukat Atatrk za kreativni slogan Yes, we are open turskog Ministarstva kulture i turizma, kao i za film Sarajevo ne znam kad i ne znam
gdje, koji je osvojio 33 nagrade. Osim nagrade koju je dodijelilo francusko Ministarstvo kulture, znaajno je spomenuti i dodjelu nagrada
ASIFA international u saradnji s kineskom vladom u Chang chunu Institut za animaciju.
Sa svojim autorskim radovima uestvovao je na preko 20 meunarodnih festivala irom svijeta: od Francuske, Japana, New Yorka,
preko Hiroime, Isfahana, Kine, pa do zemalja regije. Trenutno je suvlasnik i kreativni direktor u agenciji za integriranu trinu komunikaciju Via Media, a kao osniva Udruenja za art i vizualne komunikacije PIXEL obavlja dunost predsjednika ASIFE BIH svjetskog udruenja animatora. q
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
TRAVANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Bogatstvo u razliitosti
Mr. sc. Lada Ratkovi Bukovan, ravnateljica Muzeja Mimara,
na sveanom otvorenju uvodno je rekla kako izloba slavi ast, plemenitost, dostojanstvo svakog ljudskog ivota u svim aspektima njegova postojanja i slojevitosti; pravo na mirnu rijeku razliitosti sljubljenih u gustim mlazovima ivota i povijesti; punou razumijevanja
i meusobnog uvaavanja, ukorijenjene ve cijelo stoljee u Hrvatskoj. Istaknula je kako izloba okuplja i prezentira istinska remekdjela nekih od najznaajnijih imena slikarstva koji su kroz desetljea
djelovanja ostavila neizbrisiv trag u tvorbi kulturnog krajolika Hrvat-
BONJACI U HRVATSKOJ
ske i Bosne prenosei auru svoje umjetnosti i diljem Europe, odiui
snanom individualnom percepcijom svijeta u kojemu i iz kojega su
utili i najtananijim duhovnim titrajima, upijali poticaje i skrivena
vrela motivike. U zadivljujuim djelima prisutni su pejzai, portreti,
djelii zanosa, uspomene, ali i vizionarstvo, iskriav humor i duboka
nujnost, te je stoga prezentirana izloba trijumf ljudskosti, mudrosti i ljepote, zakljuila je Lada Ratkovi Bukovan.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, zaelio je dobrodolicu prisutnima na
veliku umjetniku i kulturnu sofru koju nam priredie 22 naa
umjetnika dragulja, a koji svojim umjetnikim radom i djelovanjem zaduie Hrvatsku i bonjaku kulturnu batinu. Zbirka muslimanskih umjetnika, slikara i fotografa, prof. dr. sc. Asima Kurjaka
jedinstvena je takva zbirka u nas. U povodu 100. obljetnice priznanja islama u Republici Hrvatskoj kao vjere ravnopravne svim drugim religijama, profesor Kurjak htio je obiljeiti upravo svojom kolekcijom slikarskih majstora s naih podruja. Na toj plemenitoj
ideji izrasla je ova izloba u reprezentativnom prostoru galerije
jednog od najveih, ako ne i najveeg kolekcionara Ante Topia
Mimare. Ovdje vam predstavljamo 70-ak djela 22 majstora, od kojih je 27 djela iz goleme zbirke slikarskih umjetnina samoga profesora Kurjaka. Ostala djela su iz kolekcije obitelji Berber, Ensara Berbera, Boe Bikupia, obitelji Fadila Hadia i autora zastupljenih
na ovoj velebnoj izlobi, rekao je muftija Hasanovi.
Naglasio je kako je izloba Modra rijeka, raznobojni pritoci
ovjekovjeena knjigom-katalogom u nakladi Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. U knjizi su objavljene sve fotografije s izlobe, s
respektabilnim predgovorom akademika Tonka Maroevia i kratkim
biografijama svih prezentiranih umjetnika. Kau da slika govori
1.000 rijei, a ova ovdje izloena djela govore, svako zasebno, znatno
vie od 1.000 rijei. Meihat Islamske zajednice eli i na ovaj nain
iskazati zahvalnost svima koji su i na ovaj nain profilirali sliku muslimana u Republici Hrvatskoj, te su svojim umjetnikim izriajem obiljeili 100 godina slubenog i institucionalnog islama u Hrvatskoj.
Radei na Islamskom enciklopedijskom almanahu, a u povodu 100
godina islama u Hrvatskoj, otkrili smo oko 1.600 imena koji su, svatko u svom segmentu, dali veliki obol i zaduili ne samo Islamsku zajednicu ve i Republiku Hrvatsku. To slui nama kao ponos kao odgovornim potomcima i nasljednicima da to trajno njegujemo i usavravamo, rekao je zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi.
Vesna Kusin, zamjenica zagrebakog gradonaelnika, podsjetila
je kako je Hrvatska bila trea zemlja u Europi, koja je 1916. na prijedlog saborskih odbora za bogotovlje i pravosue, jednoglasnom
odlukom Sabora, izglasala Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti, kojeg je potvrdio i austro-ugarski car Franjo Josip I. Prethodile
su joj Austrija (1912.) i Ugarska (1915.).
Hrvatska je 100 godina, u raznim povijesnim okolnostima, uz
katkad vee ili manje potekoe, paljivo gradila taj, za nju plodotvoran odnos s postepeno rastuom islamskom zajednicom, kao i s
ostalim zajednicama razliitih vjeroispovijesti, etnikih pripadnosti
i svjetonazora. Prirodno, u tome je prednjaio Zagreb u kojem danas ivi i djeluje 50-ak vjerskih zajednica i 20-ak nacionalnih manjina. Svima njima tu je omogueno ravnopravno i dostojanstveno
ivljenje i djelovanje. Ni jedna od njih nije getoizirana, pa ni islamska, koja je u navodno multikulturalnoj Europi, to se ujedinjenjem
klela u bogatstvo razliitosti, ostala izoliranim otokom. Ovdje joj je
osigurano zadravanje i njegovanje vlastita identiteta, to pridonosi bogatstvu u razliitosti, koje je ostalo nedosanjani san Europske
unije. Ona bi od nas poneto mogla i nauiti. Ali e ovaj 100-godinji put morati skratiti. Zagreb joj moe posluiti kao mogui puto-
TRAVANJ 2016.
kaz u ostvarivanju ideje skladnog zajednitva. Naglaavam zajednitvo, a ne suivot, jer suivot oznaava odreenu odvojenost i
izvjesno trpljenje drugoga, a zajednitvo naglaava apsolutno prihvaanje, rekla je Vesna Kusin, proglaavajui izlobu Modra rijeka, raznobojni pritoci otvorenom.
Akademik Tonko Maroevi, povjesniar umjetnosti, autor likovnog postava i predgovora kataloga izlobe, rekao je kako 100
godina razumijevanja i tolerancije obavezuje na nastavak takve
tradicije, pritom istiui kako manjine doprinose bogatstvu kulture
u kojoj ivimo i djelujemo. Zagreb kao kulturno sredite ima neospornu otvorenost i snagu privlaenja u nacionalnim i u regionalnim
okvirima. Posebno je na stvaralakom podruju stekla autoritet
Akademija likovnih umjetnosti, u koju su hrlili budui slikari i kipari
s raznih strana, no naroito iz bliega susjedstva. Hrvatska kultura
treba s razumijevanjem i zahvalnou primiti izvorne prinose
umjetnika bonjakih korijena, koji proiruju njezin profil i obogauju joj kreativnu paletu, rekao je Maroevi.
Naglasio je kako su se mnogi takvi umjetnici potvrdili u zagrebakoj sredini i unijeli nezanemarive dionice u tkivo moderne i suvremene hrvatske likovne umjetnosti. Meutim, ne moe se i ne
treba govoriti o cjelovitoj izdvojenoj parceli, o nekom homogenom
isjeku iz irega konteksta, jer su zastupljeni slikari izraziti individualci, tako da i u odnosu prema duhovnoj batini i poticajima iz zaviaja svaki od njih ima vlastitu mjeru i drugaije proporcije. Odluujui se za naziv Modra rijeka, raznobojni pritoci sigurno je da aludiram na djelo Maka Dizdara. Ta boja, ta raznobojnost, opet nam
govori da ti umjetnici nisu jednobojni, nisu izraz samo vlastite kulture, nego su pripadnici vie kultura ukljuujui i ovu u kojoj su
afirmirani, rekao je akademik Tonko Maroevi.
BONJACI U HRVATSKOJ
izlobe umjetnikih djela umjetnika muslimana koji su ivjeli i djelovali u Hrvatskoj u proteklih 100 godina, a povodom 100. obljetnice otkako je islamu priznata ravnopravnost s drugim religijama.
Stoga Vas ovim putem pozivamo da nam se pridruite na otvorenju
jedine izlobe koju emo ove godine organizirati u okviru programa
obiljeavanja 100. obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj.
Otvaranje izlobe e se odrati 20.04.2016. u muzeju Mimara s
poetkom u 19 sati. () elimo napomenuti da su sve druge manifestacije slinog karaktera dio privatne organizacije, nisu dio slubenog obiljeavanja 100. obljetnice islama u Hrvatskoj, pa samim
tim i slue u neke druge svrhe, ponajvie u vlastite.
Nijanse u govorima na otvorenju izlobe u muzeju Mimara
nisu ostale nezapaene, to je posebno uoio novinar zagrebakog
Veernjeg lista. Pozdravljam vas u ime Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Organizacijskog odbora slubenog programa obiljeavanja 100. obljetnice institucionalnog islama u Hrvatskoj, rekao je muftija Aziz ef. Hasanovi na otvorenju izlobe Modra rijeka, raznobojni pritoci, ime je jasno dao do znanja kako izloba
fotografija Zagrebaka damija, koja se istodobno otvarala na
Trgu rtava faizma, nije dio zvaninog programa Islamske zajednice u Hrvatskoj. Zahvaljujui svima koji su omoguili da se izloba
odri, muftija Hasanovi je posebno istaknuo Grad Zagreb, iji su
predstavnici, ukljuujui proelnika za kulturu Ivicu Lovria prisustvovali otvorenju. Pritom je Ministarstvo kulture samo nabrojano
s ostalim pokroviteljima predsjednicom Republike, Vladom RH,
Hrvatskim saborom i Gradom Zagrebom.
Izlobu je otvorila Vesna Kusin, zamjenica zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia, uvodno rekavi kako joj je pripala osobita
ast da vas pozdravim kako u ime ministra kulture, gospodina Zlatka
Hasanbegovia, tako i u ime Grada Zagreba, zagrebakog gradonaelnika, gospodina Milana Bandia i, naravno, svoje osobno.
Zanimljivo je bilo primijetiti da na otvorenju ove vane izlobe
nije bilo predstavnika dravnog politikog vrha meu uzvanicima
se isticao samo bivi ministar kulture Boo Bikupi, iz ije je privatne zbirke posuen znaajan dio eksponata, napisao je novinar
Veernjeg lista.
10
BONJACI U HRVATSKOJ
TRAVANJ 2016.
11
BONJACI U HRVATSKOJ
Hrvatska, Europa, ali i svijet. Za Republiku Hrvatsku autohtoni
islam je ne samo vjera, ve i kulturno-civilizacijska batina koja u
naoj zemlji ima osiguran prostor djelovanja, rekao je Kova. Spomenuta vana, okrugla i povijesna obljetnica kojom se obiljeava
donoenje zakona u Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. o priznavanju ravnopravnosti islama s ostalim religijama, ima iznimnu
snagu i simboliku, posebno u historijskim okolnostima u kojima se
nalazi Hrvatska, Europa i svijet, rekao je Kova.
Hrvatska i islamska zajednica gradile su svoj odnos stoljeima.
Dodiri s islamskim svijetom lee u samom korijenu postojanja nas
Hrvata u ovom dijelu Europe, naglasio je ef hrvatske diplomacije
i dodao da je taj odnos postavljen na prave temelje odlukom Sabora 1916. Upravo tu odluku Hrvatskog sabora i njezino prakticiranje danas obiljeavamo, istaknuo je Kova.
Po njegovim rijeima, taj je odnos prerastao u model ureenja
odnosa s islamskim zajednicama: Takav odnos kakav mi u Hrvatskoj imamo i u tretmanu i u javnim glasilima ne postoji niti u zapadnoj Europi. Hrvatska na to mora biti ponosna. Hrvatska se kao
preteito katolika zemlja, ocijenio je ministar, otvarala, primala i
samopotvrivala kroz prihvaanje drugih konfesija. Budui da
mnogo putujem po svijetu, usudim se rei kako Hrvatska s Islamskom zajednicom u RH ima model suradnje kakvog nema nigdje u
Zapadnoj Europi. Taj odnos smo gradili mukotrpno i moramo ga
uvati i svakodnevno zalijevati poput cvijea. Pritom moramo biti
ponosni i iriti na model suradnje prema zemljama jugoistone
Europe, izjavio je ministar Kova.
Istaknuo je kako saradnja, tolerancija i izgradnja zajednike budunosti moe uspjeti samo ako su u nju ukljueni svi relevantni
faktori u drutvu. Taj odnos je postavljen na prave temelje odlukom Hrvatskog sabora 1916. godine, kada je slubeno priznao islamu status religije i time ga izravnao sa svim do tada religijskim grupama i zajednicama: katolikom i idovskom.
Ministar Kova je rekao kako postoje brojni pokazatelji da je odnos
s Islamskom zajednicom vrlo kvalitetan i pozitivan, pri emu je naveo
da je prepoznat uspjean primjer upuivanja hrvatskih vojnika, vojnikinja i ostalih djelatnika na rad u muslimanske zemlje, koji se dobro prilagoavaju posebnostima drutva u koje odlaze. To je mogue jer je
islam sastavni dio hrvatskog kulturnog ivota, rekao je ministar Kova. Taj duh tolerancije, nastavio je Kova, moramo iriti prema naim
jugoistonim susjedima, da budemo vrlo aktivni, konstruktivni u susjednoj BiH, gdje je vrlo vaan odnos izmeu Bonjaka, Hrvata i Srba,
ali i junije, gdje isto tako imamo brojnu islamsku zajednicu.
12
BONJACI U HRVATSKOJ
ka i u kojoj ive i nemuslimani, pripadnici raznih religija. Smatram
da Hrvatskoj, koja je manja zemlja od Turske, daje veliinu to to
ima puno razumijevanja prema drugim religijama, rekao je Grmez. Ocijenio je da je ovaj skup iznimno vaan, pogotovo s obzirom
na to, istaknuo je, to u Europi i svijetu danas vlada islamofobija.
Podsjetio je da je Austrija bila prva zemlja u Evropi koja je zvanino priznala islam, a 2002. i obiljeila 100-godinjicu. Grmez je
takoer prisustvovao tom dogaaju. Naalost, moram rei da u
Austriji nisam vidio neki napredak od 2002. godine, a to nam je
svima velika elja. Naravno, naa dunost je da kroz suivot, toleranciju i susret svih kultura od istoka do zapada, nastavimo ivjeti
u suradnji i da vidimo napredak za sve. Europa se isto mora vratiti
ljudskim vrijednostima i vrijednostima koje je postavila. A muslimanska zajednica svojim vjernicima mora usaditi vie mira i da nestane mrnje prema drugima, rekao je Mehmet Grmez.
TRAVANJ 2016.
ZAGREBAKA DEKLARACIJA
U povodu 100. godinjice slubenog priznanja islama kao ravnopravne religije u Republici Hrvatskoj, u Islamskom centru u Zagrebu,
26. travnja 2016. godine, odrana je konferencija Muslimani u Europi
naslijee i budunost. Nakon jednodnevne konferencije okupljeni
vjerski lideri islamskih zajednica u Europi, politiki predstavnici u Hrvatskoj, vjerski velikodostojnici iz muslimanskog svijeta su:
- polazei od injenice da je Europa vjekovima zajedniki dom tri
nebeske religije,
- da je kroz svoju povijest prolazila kroz razliite periode suivota
i tolerancije, ali i izazove najteih svjetskih kriza,
- oslanjajui se na univerzalne vrijednosti slobode, ravnopravnosti, ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koje islam dijeli sa pripadnicima drugih vjera i svjetonazora,
- uvaavajui injenicu da danas u Europi ive autohtoni muslimani Europljani kao i oni koji su svoj dom nali u okriljima europskih drava koje doivljavaju svojim domovinama,
- priznajui i potvrujui ideju kolektivne sigurnosti kao europsko
politiko i drutveno naslijee,
- izraavajui potrebu za evropskim modelom organiziranja muslimana,
- prihvaajui injenicu da su neki neodgovorni i zlonamjerni ljudi
koji sebe predstavljaju pripadnicima i ekskluzivnim tumaima islama
teko uzurpirali i kidnapirali uenja i naela islama o ljudskom dostojanstvu, suivotu i suradnji nasilno ih zamjenjujui terorom i zloinakim ideologijama,
- svjesni sve izraenije opasnosti od islamofobije i jaanja radikalnih desniarskih stremljenja,
- odajui priznanje hrvatskoj dravi koja je svojim priznavanjem
islama prije 100 godina ime ga je uinila ravnopravnim sa ostalim
religijama i kontinuiranim nastojanjima za unaprjeenjem dobrih odnosa razvila uzorit model za organiziranje i odnos sa dravama s muslimanskim manjinskim zajednicama,
donijeli
ZAGREBAKU DEKLARACIJU
1. Osuujemo svaki teroristiki in u svijetu kao zloin koji nema
vjere i koji pogaa svako ljudsko bie i drutvo, te ostavlja nesagledive
posljedice po generacije koje dolaze.
2. Pozivamo sve lanice Europske unije da priznaju islam te pomognu irenju tolerancije i dijaloga izmeu vjera i uvjerenja uzimajui
hrvatski model kao primjer europskim zemljama sa manjinskim muslimanskim zajednicama.
3. Pozivamo na irenje kulture dijaloga, tolerancije i meusobnog
potovanja na svim nivoima europskog drutva.
4. Pozivamo da se pone primjenjivati inicijativa uvara Dvaju Harema rahmetli kralja Abdullaha bin Abdulaziza da se islamofobija kriminalizira shodno odluci Ujedinjenih nacija od 11. travnja 2011. godine, broj 65/224.
5. Traimo od muslimanskih zajednica i njihovih predvodnika u Europi da se intenzivnije ukljue u preuzimanju odgovornosti i potivanju
europskih standarda ivota punopravnih graana europskih drutava.
6. Pozivamo imame i hatibe da svoje govore, vazove i obraanja
usklade s potrebama vremena i prostora kako bi njihove poruke bile
razumljive u sadanjosti i okrenute budunosti.
7. Pozivamo sve muftije, imame i vjerske misionare u Europi da u
svom tumaenju vjerskih propisa na autentian nain pribliavaju vrijednosti islama vremenu i prostoru u kojemu muslimani Europe ive i djeluju.
8. Poseban apel upuujemo imamima i odgajateljima da uine sve
kako bi mlade narataje zatitili od ekstremizma, irenja mrnje i netrpeljivosti prema drugima i drugaijima.
9. Pozivamo muslimane da se aktiviraju na promociji damija i
mesdida kao centara iz kojih e se iriti poruke suivota, tolerancije i
meusobnog potovanja, a ne poruke jednostranosti, iskljuivosti,
sektake i mezhepske netrpeljivosti.
10. Pozivamo muslimanska drutva na usvajanje i primjenu Marakeke deklaracije o pravima vjerskih manjina u muslimanskim drutvima, koja je donesena 27. sijenja 2016. godine, shodno meunarodno
prihvaenim obvezama. q
Zagreb, 26. travanj 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
Meuvjersko uvaavanje
preduvjet ivota u miru i stabilnosti
U srijedu, 27. travnja 2016., u Hrvatskom saboru odrana je sveanost obiljeavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog
islama u Hrvatskoj. Sveana sjednica odrana je u spomen na saborsku sjednicu odranu prije tono 100 godina, 27. travnja 1916., na
kojoj je islam u Hrvatskoj proglaen ravnopravnom religijom.
14
BONJACI U HRVATSKOJ
novim osnovama. Hrvatska je druga europska zemlja koja je priznala islam kao slubenu religiju, i to samo etiri godine nakon Austrije koja je to uinila 1912. godine, rekao je Orekovi.
Premijer Orekovi je naglasio kako odnos drave prema Islamskoj zajednici u Hrvatskoj moe biti model mnogim drugim zemljama. Govorimo o aktivnoj zajednici koja je ustala u obranu svoje
domovine i koja joj i danas daje vaan doprinos u svim sferama ivota. Hrvatski muslimani dio su modernog hrvatskog drutva i na
to smo ponosni. Republika Hrvatska i Islamska zajednica mogu biti
ponosne na ono to je zajednikim radom izgraeno kroz ovih 100
godina. Mi danas imamo iskustvo zajednikog ivota i ureenja odnosa izmeu Islamske zajednice koje moe biti model za mnoge
zemlje u Europi i ire, rekao je premijer Tihomir Orekovi, naglasivi kako u Hrvatskoj nije rije samo o Ustavom zajamenim pravima, nego o aktivnoj zajednici koja je ustala i u obranu svoje domovine.
TRAVANJ 2016.
ca i imigranata iz Sirije i omoguiti im integraciju u hrvatsko drutvo, te time dodatno uvrstiti mostove povjerenja s pripadnicima
islamske vjeroispovijesti, rekao je akademik eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
nama muslimanima nakon mnogih iskuenja kroz koja smo prolazili u vrijeme jugoslavenskog komunistikog reima, iako pomalo paradoksalno, ponajvie u Bosni i Hercegovini, gotovo prekretniki
osnaio samopouzdanje, ulio nadu i usmjerio pogled prema budunosti. in sveanog otvorenja Zagrebake damije dogodio se pred
ozarenim licima do tada najveeg muslimanskog skupa na prostorima na kojima je tada djelovala naa Islamska zajednica, ali, mi to
ne zaboravljamo, i u ozraju iskonskog gostoprimstva grada Zagreba i hrvatskih graana. Da je in priznanja islama u Hrvatskom saboru prije 100 godina imao veliki povijesni znaaj potvruje i vrijeme u kojem se Hrvatska bori za svoju neovisnost, Domovinski rat,
poratne godine, kao to to Republika Hrvatska kao lanica EU i njeno drutvo potvruju i danas kada na ovakav nain obiljeavamo
ovu godinjicu. Mi nikada neemo zaboraviti s koliko solidarnosti je
Hrvatska primila i zbrinjavala izbjegle i protjerane u toku agresije
na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo isto tako ponosni da su muslimanski graani Hrvatske u razmjerno velikom broju sudjelovali u Domovinskom ratu za osloboenje Hrvatske, rekao je Kavazovi.
Istaknuo je zadovoljstvo s pravima i poloajem muslimana i
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Autonomija Islamske zajednice,
njena organiziranost i potpora koju radu i djelovanju Islamske zajednice prua Republika Hrvatska, ugled i povjerenje koje muslimanski graani Hrvatske uivaju u hrvatskom drutvu, rezultati
koje postiu na svim podrujima drutvenog ivota to su sadraji,
vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni za mnoge druge
zemlje u regiji i u Evropi, rekao je Kavazovi.
Naglasio je kako 100 godina od institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj, u duhovno-povijesnom, politiko-pravnom i kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan
povod i razlog da se odgovorno i u meusobnom povjerenju promilja o budunosti muslimansko-kranskih odnosa u Europi, na
budunost muslimanskih graana i zajednica u Europi, kao i na izazove pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Europa.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi izrazio je nadu da e Evropa
svoju budunost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog
kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu,
kao i da e muslimani svoju budunost u Evropi graditi na temeljima
svoje privrenosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u
kojima mogu i moraju iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporita za dobroinstvo, suivot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim,
pravnim i politikim vrijednostima zemalja u kojima ive.
Priznanja i povelje
Na sveanoj sjednici Hrvatskog sabora dodijeljena su i brojna
priznanja osobama posebno zaslunim za doprinos razvoju i promicanju misije Islamske zajednice u Hrvatskoj, meureligijskog dijaloga i zatiti vjerskih sloboda i prava.
Priznanja za izniman doprinos na planu suradnje, razvoja, jaanja
raznolikosti, vjerskog i kulturnog identiteta, kako muslimana tako i
pripadnika svih drugih religija u Republici Hrvatskoj dobili su: Ured
predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Vlada Republike
Hrvatske, Ministarstvo vakufa Kraljevine Saudijske Arabije, Diyanet
Republike Turske, Rijaset Islamske zajednice u BiH, novinar HTV-a
Augustin Bai i gradonaelnici Zagreba, Rijeke i Dubrovnika.
Posebnu Povelju utemeljitelja Zajednice dobili su umirovljeni
zagrebaki muftija evko ef. Omerbai, zatim Ahmed Ikanovi i posthumno Muhamed Tokali, te Hammad bin Halifa Al-Thani, emir
Katara i ejh Sultan bin Muhame El-Qasimi, emir Emirata ara. q
Ismet ISAKOVI
16
BONJACI U HRVATSKOJ
100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: SVEANA AKADEMIJA U HRVATSKOM NARODNOM KAZALITU U ZAGREBU
Ne govorimo o suivotu, ve
ivimo ivot
U srijedu, 27. travnja 2016., u Hrvatskom narodnom kazalitu u
Zagrebu odrana je sveana akademija, zavrna sveanost obiljeavanja 100. obljetnice pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj. Na sveanosti meu 700 uzvanika, pored predstavnika Islamske zajednice u Hrvatskoj, bili su prisutni brojni gosti iz Hrvatske i
inozemstva, meu kojima i predsjednik Republike Turske Recep
Tayyip Erdoan, predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet) Mehmet Grmez, lanovi Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi i
Dragan ovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazovi, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednik
Hrvatskog sabora eljko Reiner, predsjednik Vlade RH Tihomir Orekovi, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, zatim predstavnici
Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Osim obraanja uzvanika, sveanost su svojim nastupom uveliali
Zagrebaka filharmonija, grupa Mavi Kan i Mjeoviti zbor Islamske
gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia iz Zagreba. Sveanu akademiju su vodili Sanja Doleal i Zijad Grai, uz direktan prijenos Hrvatske televizije.
TRAVANJ 2016.
17
BONJACI U HRVATSKOJ
povjerenje koje muslimanski graani Hrvatske uivaju u hrvatskom
drutvu, rezultati koje postiu na svim podrujima drutvenog ivota to su sadraji, vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni
za mnoge druge zemlje u regiji i u Evropi, rekao je Kavazovi.
Ocijenio je da prava i poloaj muslimana u Hrvatskoj mogu posluiti kao uzor drugim zemljama Europe. Oni su vjerodostojan
temelj da odgovorno i s meusobnim povjerenjem promiljamo
odnos muslimana i ostalih vjerskih zajednica te izazove pred kojima stoje muslimani i pluralna Evropa, rekao je Kavazovi.
Istaknuo je kako 100-godinjica u duhovno-povijesnom, u politiko-pravnom i kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan povod i razlog da odgovorno i u meusobnom povjerenju mislimo na budunost muslimansko-kranskih odnosa u Evropi,
na budunost muslimanskih graana i zajednica u Evropi, na izazove i
izglede pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Evropa.
U tom pogledu, upravo ovdje u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske i danas kada obiljeavamo 100 godina od slubenog
priznanja islama u Hrvatskoj smijem izraziti nadu da e Evropa svoju budunost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu kao
to, u svojstvu vrhovnog poglavara ove Islamske zajednice, njenih
pripadnika i lanova, smijem izraziti nadu da e muslimani svoju
budunost u Evropi graditi na temeljima svoje privrenosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u kojima mogu i moraju
iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporita za dobroinstvo,
suivot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim, pravnim i politikim
vrijednostima zemalja u kojima ive, istakao je Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
Predsjednik Republike Turske prisjetio se Saveza civilizacija, inicijative koju je potaknuo 2005. zajedno s tadanjim panjolskim premijerom, a koji je danas prerastao u savez 145 zemalja lanica. Ako budete zagovarali dijalog, suivot razliitih vjeroispovijesti, budite sigurni da
e se oni koji nas pokuavaju okrenuti jedne protiv drugih sruiti u
vlastitoj tami, rekao je Erdoan. Poruio je da je razlike u vjeroispovijesti pogreno tumaiti na temelju bolnih povijesnih dogaaja, ve se
treba okrenuti sjajnim primjerima suivota. Hrvatska nam je danas
pruila hvalevrijedan primjer, istaknuo je Recep Tayyip Erdoan.
Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske, zahvalila je muslimanskim vjernicima na svemu to su uinili i ine za
dobro Hrvatske. Muslimani su sastavni dio hrvatskog drutva i hrvatske kulture, a vjerski ivot i moralna uvjerenja temelj su tome
doprinosu, poruila je predsjednica Republike, te navela kako hrvatska kultura, znanost, umjetnost i kolstvo nisu zamislivi bez sudjelovanja muslimana. Meu njih treba ubrojiti nekoliko ministara u hrvatskim vladama, ukljuujui i dananjeg ministra kulture,
rekla je Grabar Kitarovi.
Mnogi su muslimani, rekla je predsjednica, isticali i istiu svoju
pripadnost hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskom domovinstvu, a
naroito su to pokazali u Domovinskom ratu, kada ih je oko 1.100
poginulo ili nestalo. Istodobno tih godina Hrvatska je primila i zbrinula stotine tisua izbjeglica iz BiH. Takvu privrenost muslimana u
Hrvatskoj naoj slobodi i neovisnosti, kao i hrvatsku spremnost pomoi izbjeglicama iz BiH, nije naruio ni nesretni sukob u toj zemlji,
ijem su zaustavljanju pridonijeli i vjerski poglavari muftija evko
Omerbai te kardinal Franjo Kuhari, naglasila je predsjednica.
Ravnopravni poloaj muslimana u Hrvatskoj bio je temelj donoenju Ugovora o pitanjima od zajednikog interesa iz 2002. izmeu
Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske Vlade, te taj dokument, uvjerena je predsjednica Republike, moe biti poticaj pravnim
rjeenjima u drugim europskim dravama koje tee urediti to pitanje.
Hrvatska moe s ponosom isticati primjer uloge i znaenja muslimana u ukupnosti svojega drutvenog ivota. U proteklih stotinu godina, Islamska zajednica u Hrvatskoj vjerno je odravala svoje vjerske i
kulturne tradicije, bila imbenik mira, solidarnosti rada i razvoja. Danas, kad je europski prostor preplavljen pitanjima vezanim uz migracije i integraciju izbjeglica iz ratom zahvaenih drava strahom od terorizma i kulturnim napetostima, hrvatsko iskustvo zajednikog i mirnoga ivota vie je nego dragocjeno, rekla je Kolinda Grabar Kitarovi.
Hrvatska je hvalevrijedan primjer suivota razliitih vjeroispovijesti, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan i poruio da
u suvremenim drutvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija. Muslimani danas u Hrvatskoj slobodno prakticiraju svoju vjeroispovijest i nisu izloeni nijednoj vrsti diskriminacije i marginalizacije, rekao je Erdoan i dodao kako je tome znatno pridonijela suradnja izmeu Turske i Hrvatske.
18
BONJACI U HRVATSKOJ
Zahvalila se i na iskazanome prijateljstvu predsjedniku Turske
Recepu Tayyipu Erdoganu rekavi kako hrvatski narod ne zaboravlja iskreno prijateljstvo koje su prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tumanu i Republici Hrvatskoj iskazivali njegovi prethodnici
pokojni predsjednici Turgut zal i Sleyman Demirel.
TRAVANJ 2016.
19
HRVATSKA
Nemam se za to ispriavati
2. travnja u SDP-u je potvren Zoran Milanovi za predsjednika
stranke pobijedivi svoga konkurenta Zlatka Komadinu. Na 544 biraka mjesta na kojima je upisano 36.987 biraa glasalo je ukupno
njih 20.898 ili 55,05%. U glasakim kutijama bilo je ukupno 20.887
listia. Vaeih glasakih listia bilo je 20.758, a nevaeih 129. Milanovi je dobio 12.494 ili 60,19%, a Zlatko Komadina 8.263 ili 39,81%.
Milanovi se na Facebooku zahvalio lanovima SDP-a rijeima:
Nema prevare, nema predaje. Hvala vam svima. On je zakljuio
da je ovo bila dugaka kampanja, dua od parlamentarne i ve pomalo zamorna. Poruio je kako je zadatak SDP-a da oko sebe okupe
stranke ljevice i stranke centra. Na je zadatak da skupimo glave
zajedno, da okupimo sve ono to je na ljevici i u centru, sve ono to
die slobodarski, zapadno i napredno. Pokazivali smo da smo to u
stanju i bit emo opet, rekao je Milanovi.
Mirando Mrsi, koji je podravao Milanovia, rekao je da je
ovim izborom SDP pokazao koliko su velika i napredna stranka.
Izabrali smo na smjer, izabrali smo Zorana Milanovia, izabrali
smo predsjednika koji e nas sve zajedno povesti u nove pobjede.
Nakon Konvencije za dva tjedna, jedinstveno moramo uprijeti kako
bismo na izborima koji dolaze graankama i graanima Hrvatske
ponudili viziju i put u bolju budunost, rekao je Mrsi.
Milanovi je pobijedio i u Zagrebu i Splitu, organizacijama iji su
elnici u kampanji podrali Komadinu, a iznenaenje je bilo i relativno nizak odaziv u Rijeci, gdje je na izbore izilo tek 40-ak posto SDPovaca, a Komadina je u tom gradu pobijedio sa 60-ak glasova vie.
Komadina je nakon poraza estitao Milanoviu na pobjedi rekavi
da je oito kako veina lanova ne eli promjene. Pri tom je napomenuo da je za njega najvanije da nije izgubio nikad od HDZ-a. Na Zoranu je velika odgovornost. Nisam prorok, sigurno ima puno ljudi koji
misle da SDP nije dovoljno lijevi. I dalje se vidim u SDP-u. Ovo vodstvo
stranke e ovaj put biti bez mene. Ja sam osnivao SDP i iz njega sam
doao. Sebe i dalje vidim u SDP u nekoj savjetodavnoj ulozi, kazao je
Komadina. Na pitanje novinara hoe li se povui iz politike odgovorio
je da e podnijeti ostavku samo ako izgubi pred graanima. Ako mi
lanovi ne daju povjerenje neu ni ii na lokalne izbore. Ne bojim se
niega. Ni revanizma Zorana Milanovia, poruio je Komadina.
Predsjednik Gradske organizacije SDP-a Davor Bernardi, koji je
takoer podrao Komadinu, rekao je da je zagrebako vodstvo podralo Komadinu za SDP, za jai SDP i za SDP koji moe pobijediti
na svakim lokalnim i parlamentarnim izborima. Da citiram Olivera: Da se opet rodim, isti put bih izabrao, kazao je Bernardi.
elnik Komadininog izbornog stoera Rajko Ostoji poruio je
pak da se nema kome za to ispriavati. U stranku sam uao radi
vrijednosti socijaldemokracije, a ne radi osoba. Nemam se kome to
ispriati jer nikoga nisam vrijeao. Iza svega to sam dosad rekao i
dalje stojim, kazao je Ostoji. On se osvrnuo i na neprimjereni dio
20
HRVATSKA
No na opasku o usporedbi Rajka Ostojia s vjevericom rekla je da je
tu Milanovi pogrijeio te se oito zato iskreno ispriao na zavrnom skupu svima koji smatraju da ih je povrijedio.
TRAVANJ 2016.
21
HRVATSKA
Drugo miljenje
Drugo pak srpsko manjinsko udruenje, Nacionalno vijee Srba
(NVS), odluilo je sudjelovati na slubenoj komemoraciji poruujui da SNV ne potuje dignitet rtava Jasenovca. Predsjednik Vijea
Nenad Vlahovi ocijenio je da je odluka SNV-a, na elu s predsjednikom Miloradom Pupovcem, nezrela i neozbiljna. Ovakav stav ne
slui na dobrobit ni Hrvatskoj niti Srbima u Hrvatskoj, a posebno je
oit primjer nepotivanja digniteta svih rtava Jasenovca, bez obzira na pripadnost te vodi u nove podjele. SNV i Pupovac nisu jedini
Srbi u Hrvatskoj i s minornom podrkom od osam posto ne mogu u
ime svih Srba initi ovakvu tetu jer veina Srba osuuje ovakav
stav SNV-a i smatra ga sramnim, smiljenim i potezom jednog Srbina koji to najmanje stvarno i je, poruio je Vlahovi.
No stav Vlahovievog vijea nije donio mir vlastodrcima, pa je
ak i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, inae kod manjinaca percipiran kao osoba koja potie ekstremnu desnicu, pozvao idove i Pupovevo vijee da odustanu od bojkota. Karamarko je ponovo u aktualni problem pokuao nametnuti priu o razliitim totalitarnim sustavima, to se kod veine manjinskih udruga
moglo samo protumaiti kao relativiziranje ustakih zloina. Naa
ne tako davna prolost ostavila nam je sjeanje na previe rtava za
22
HRVATSKA
Milorad Pupovac
predsjednica je bila puno izravnija u osudi ustakih zloina bez navoenja onog ali i spominjanja drugih zloina. S druge strane,
ekspresnim dolaskom Deana u Hrvatsku jo je jednom praktino
potvreno da u Hrvatskoj postoji ozbiljan problem mariranja desnice, to smo i bili svjedoci proteklih mjeseci.
No Grabar Kitarovi i Karamarko su pogrijeili to su pozivali na
osude totalitarnih reima te iskazivali zabrinutost zbog ideolokih
podjela, jer se stjee dojam da desnica na taj nain relativizira stvari, pogotovo to su pozivi na osudu totalitarnih reima puno rjei
kada se obiljeava obljetnica Bleiburga. Ovakav nastup prvog potpredsjednika samo je zabetonirao odluku idovskih i srpskih organizacija o bojkotu.
To je pokazao i njihov vrsti stav prilikom razgovora s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarovi, koja ih je bezuspjeno
pokuala uvjeriti da promijene odluku. Dodue, iz Ureda predsjednice priopili su da su se predsjednica i predstavnici Saveza antifaistikih boraca i antifaista (Franjo Habulin), romske manjine
(Veljko Kajtazi), Srpskog narodnog vijea (Milorad Pupovac) i idovske opine Zagreb (Ognjen Kraus) sloili oko nunosti otvaranja
dijaloga oko svih otvorenih pitanja. Iz Ureda pak nije priopeno da
su Kraus i Pupovac odbili predsjedniinu zamisao da odustanu od
bojkota. Nismo se dogovorili jer smatramo da se nakon svih dogaaja, relativizacije ustatva, nije nita uinilo. elimo da se prvo
neto uini, onda emo mijenjati odluku. Predsjednica do sada nije
nita uinila, rekao je Kraus te dodao da je njezina osuda ustakog
reima bila samo reakcija na akciju. Kraus, takoer, smatra da je
oito da se lavina i dalje valja, a od vlade i premijera oekuje da
neto uine. Kraus je najavio da e Koordinacija svoju komemoraciju odrati 15. travnja, no Pupovac jo nije znao rei hoe li im se
pridruiti i SNV.
SNV se uz Bet Israel i Sarajevsku idovsku opinu prikljuio Koordinaciji idovskih opina u komemoraciji rtvama jasenovakog
logora koja je odrana 15. travnja. Molitvom za mrtve i stavljanjem
simbolinih kamenia podno spomenika Cvijet u Jasenovcu poela je komemoracija, a molitvu za mrtve, kadi, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moe Prelevi.
Kraus je poruio kako su komemoriranje rtvama ustakog koncentracijskog logora u Jasenovcu organizirali mimo slubene komemoracije 22. travnja jer ele dravnu vlast i sve u Hrvatskoj upozoriti na to da je u drutvu zaista prisutna revitalizacija ustatva i
relativizacija zloina poinjenih u NDH, a istog su stava bili i drugi
sudionici komemoracije. Naglasio je da su doli komemorirati sve
rtve Jasenovca i sve idove koji su stradali u ovome ustakom logoru po rasnim zakonima NDH.
On je izrazio nezadovoljstvo jer je osuda ustakog reima od
strane dravnoga vrha dola tek nakon njihove odluke da odre odvojenu komemoraciju, a zamjera i to to je dola na dan, neu
govoriti koji, odnosno na dan osnivanja NDH. to se tie potpredsjednika Karamarka, on nikada nije osudio ovaj logor. On u
potpunosti relativizira stvari i nikada nije spomenuo ni rasni zakon,
niti ustatvo. A vladajuoj stranci je danas ekstremna desnica, koja
do sada nije imala nikakva znaaj u drutvu, postala zapravo glasnogovornik te vladajue stranke, dodao je Kraus. Na kraju je rekao kako bi volio da je hrvatsko drutvo shvatilo poruku idovskih
opina poslanu odlukom da ne prisustvuje slubenoj komemoraciji
22. travnja.
TRAVANJ 2016.
23
HRVATSKA
sanbegovi. I konano, film na koji dolazi ministar i koji predstavlja sramotu za umjetnike i naciju jer je la. I onda dolazi ministar i
kae: To je prilog utvrivanju istine. A svi znamo o emu je rije.
Rije je s jedne strane o gnjusnom falsifikatu i lai, a s druge strane,
o potjernici protiv ljudi koji upozoravaju na porast i obnavljanje
desnih, nacionalistikih i proustakih ideja, kazao je Pupovac.
On dri da osuda ustakog reima koju je uputila predsjednica
Republike nije bila dovoljna jer nije osudila i pojave koje su danas
prisutne. Nego osuuju nas zbog toga to mi, navodno, ne potujemo rtve. A osudu od onih koji negiraju i relativiziraju rtve, od
onih koji trebaju osuditi, jo nismo uli, osim u formi osude svih
totalitarnih reima, kazao je Pupovac. Da bi ponovno bila jedna
komemoracija u Jasenovcu potrebno je, naglaava, osuditi pojave
koje su na djelu, primjenjivati zakone. Treba poeti raditi na obrazovanju, otkloniti one koji u knjige i u kole donose tzv. istine, a
zapravo aboliraju zloince i lai ustanovljuju kao istine, poruio je
saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijea
Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine,
Radin kazao je kako bi trebala biti samo jedna komemoracija, a
danas je tu, rekao je, jer je idovska zajednica u Jasenovcu najvie stradala. Ovdje sam zbog pijeteta, a ne zbog politike, dodao
je Radin.
Prigodniarski antifaizam
Ivo Josipovi, bivi predsjednik drave i elnik stranke Naprijed
Hrvatska Progresivni savez, kazao je u povodu triju komemoracija
(Savez antifaistikih boraca i antifaista odrao je komemoraciju
24. travnja) da je oito dolo do razdvajanja onih koji znaju to se
dogodilo u Jasenovcu i znaju tko je bio na pravoj, a tko na krivoj
strani, i na one koji tek prigodniarski, s figom u depu, istiu hrvatski antifaizam. To je ozbiljna situacija jer se, naglasio je, mijenjaju
vrijednosti. Podsjetio je i na svoj stav o obnavljanju ustake zmije
to mu je zamjereno da je rekao kao predsjednik drave. Tvrdili su
da je to puka propaganda. Ja mislim da nije, a zadnji mjeseci u Hrvatskoj govore da sam bio u pravu, ustvrdio je Josipovi.
Ipak je upozorio da neprisustvo na ovoj komemoraciji ravnateljice JUSP Jasenovac Natae Jovii, koja je i savjetnica predsjednice Republike za Holokaust, ne treba gledati kao na problem podsjetivi da je njoj velik dio obitelji stradao u Jasenovcu. Ona je savjetnica, slijedi politiku, ali ne bih rekao da je generator ovih negativnih trendova u Hrvatskoj, rekao je Josipovi.
Komemoraciji su prisustvovali i elnik Narodne stranke reformista Radimir ai i u ime Antifaistike lige Zoran Pusi, koji su
takoer estoko i nedvosmisleno osudili ustake zloine. Poast su
odali i vijence poloili i austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Andreas
Wiedenhoff, izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemake, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije.
Inae, Koordinaciju ine idovske opine akovec, Daruvar, Dubrovnik, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb.
Podsjeanja radi, jer oito je da nikad nije dovoljno ponavljati, Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u
kojem su ubijani mukarci, ene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideoloke pripadnosti. Poimenini popis rtava logora navodi
imena i podatke za 83.145 rtava - 39.570 mukaraca, 23.474 ena i
20.101 djece do 14 godina starosti. Meu njima su 47.627 bili Srbi,
16.173 Romi, 13.116 idovi, 6.229 antifaiste i drugi. q
Edis FELI
24
INTERVJU
TRAVANJ 2016.
25
INTERVJU
sa svim zemljama regije. Nai bilateralni odnosi su utemeljeni na
principima potivanja nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nemijeanja u unutranja pitanja, a dodatno su razvijeni
u svjetlu naih povijesnih veza i principa dobrosusjedstva.
Izmeu turskog naroda i naroda balkanskih zemalja postoje
snane povijesne veze. U balkanskim zemljama ive nae manjinske grupe i srodne zajednice, dok u naoj zemlji ive graani porijeklom sa Balkana. Iz tog razloga, krize koje se dogaaju na Balkanu
mogu izbliza utjecati na Tursku. Zato je od ivotnog znaaja za Tursku da se na Balkanu ouvaju mir i stabilnost.
Turska vjeruje da je meunarodno prisustvo na Balkanu vano
i potrebno, posebice na Kosovu i u Bosni i Hercegovini u smislu jaanja procesa izgradnje ovih drava, kao i zbog regionalne stabilnosti, a s takvim uvjerenjem participira i u svim meunarodnim dogaajima i incijativama na Balkanu. Turska svojim osobljem doprinosi
meunarodnim vojnim i civilnim operacijama, to prikazuje nau
efikasnu podrku meunarodnim mehanizmima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Isto tako, svjesna injenice da zemlje Balkana same mogu najvie doprinijeti budunosti cijele regije, Turska u tom
smislu posveuje posebnu panju razvoju mehanizama za jedinstvenu suradnju u regiji.
Najkonkretniji primjer naeg doprinosa dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji je inicijativa Turske kojom je uspostavljen
trilateralni mehanizam za suradnju Turska Hrvatska BiH, te Turska Srbija BiH. Posljednji sastanak trilateralnog mehanizma za
suradnju Turska Hrvatska BiH odran je na marginama 70. Generalne skuptine UN-a 29. rujna 2015. godine u New Yorku, a planirano je da se narednih mjeseci odri novi trilateralni sastanak na visokom nivou. Ovim mehanizmima za suradnju, koji su u cijelom regiji u
vrlo kratkom periodu prihvaeni kao znaajne mjere za jaanje povjerenja, pokuava se, s jedne strane, ojaati mir, stabilnost i blagostanje u Bosni i Hercegovini, a s druge strane, ine se napori kako bi
se uspostavila vea stabilnost na cijelom Balkanu.
Turska smatra da je integracija u Europu i euroatlantske organizacije svih zemalja regije imperativ u pogledu uspostave trajnog mira i
stabilnosti, te u tom smjeru i dalje nastavlja podravati zemlje regije.
26
INTERVJU
TRAVANJ 2016.
27
INTERVJU
koj deklaraciji dogovorena je potreba ponovnog intenziviranja
procesa pristupanja Turske u Europsku uniju, a takoer je donesena i odluka da se dva puta godinje redovno odravaju samiti. Dogovoreno je da Europska komisija osigura tri milijarde eura Turskoj
u cilju potpore Sirijcima koji se u naoj zemlji nalaze pod privremenom zatitom. Plan obuhvaa pruanje financijske potpore za Sirijce u Turskoj, jaanje suradnje s Turskom radi sprjeavanja ilegalnih
migracija, suradnju Turske i EU u vezi ilegalnih migracija, popravljanje socio-ekonomskog stanja izbjeglica u Turskoj, upravljanje izbjeglikim valom, sprjeavanje gubitka ivota i zajedniku borbu protiv krijumara migrantima. Izbjeglika kriza, koja je za zemlje lanice EU-a tokom 2015. godine predstavljala ozbiljan problem, pomou zajednikog akcijskog plana stavljena je pod kontrolu.
Kako ocjenjujete sadanje stanje s izbjeglikom krizom u zemljama Europske unije? U nekoliko europskih zemalja jaaju razni desniarski pokreti, dogodilo se nekoliko teroristikih napada,
na granicama mnogih europskih zemalja postavljene su vojne
snage i bodljikava ica Imamo osjeaj da situacija polako, ali
sigurno, ide u neeljenom smjeru, u smjeru jaanja islamofobije i
degradiranja ideje multikulturalizma u Europi. Imajui to u vidu,
kako vidite Europu, ali i svijet, u narednih 10-20 godina?
Europa se zbog ekonomske krize, ali i izbjeglike krize, izazvane
nemirima na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, ve dulje vrijeme nalazi u samom centru estokih rasprava. Ekonomska kriza, kao i pritisak uzrokovan izbjeglikom krizom, potaknuli su socijalne strahove koji su pak uzrokovali protekcionistike tendencije i nacionalistiki politiki diskurs koji se brzo proirio, a takvo stanje prijeti i
samoj integraciji Europe. Populizam je tako u europskim zemljama
postao dio politikog diskursa. Popularnost ekstremne desnice
utjee takoer i na strategije politikih stranaka. Paranoja izazvana
dogaajima vezanim za 11. rujan, zajedno s ekonomskom krizom i
krizom Schengena, koji direktno utjeu i na socio-ekonomsko bla-
INTERVJU
TRAVANJ 2016.
29
INTERVJU
u nau zemlju, kao i droga i cigareta. Stoga je u pograninim podrujima povean broj pripadnika sigurnosti Turske, a poduzete su
i dodatne mjere kako bi se upostavila sigurnost granica.
Kako Turska doprinosi borbi protiv terorizma?
Turska se godinama bori protiv razliitih oblika terorizma. Meunarodna suradnja u borbi protiv terorizma za Tursku nikada nije
bila samo retorika ili akademska rasprava. Teroristike grupe koje
djeluju u Turskoj otvaraju kampove za obuku terorista izvan nae
zemlje, prikupljaju financijska sredstva te putem medija vode propagandu. Naalost, lideri teroristikih organizacija, poinitelji teroristikih djela, i oni koji financiraju teroriste, mogu slobodno etati
izvan granica Turske.
Jedna od glavnih lekcija koje smo nauili u borbi koju dugo godina vodimo protiv ove prijetnje je da bez konkretne suradnje na
meunarodnom nivou, borba protiv terorizma nee i ne moe biti
uspjena. Zauzevi takav stav, Turska je uvijek u prvi plan stavljala
napore na poveanju svijesti meunarodne zajednice protiv teroristike prijetnje. U cilju osiguranja mehanizama za efikasniju i aktivniju borbu protiv terorizma, Turska je poduzela ozbiljne napore u
pogledu bilateralne, ali i multilateralne suradnje.
Potpuno je pogreno povezivati terorizam sa bilo kojom vjerom
ili etnikom grupom jer to samo slui ciljevima terorista. Bez obzira
na motiv, mjesto, vrijeme i izvritelja, nijedna teroristika aktivnost
ne moe biti legitimna. Meunarodna zajednica, bez pravljenja razlika meu teroristikim organizacijama, mora odluno djelovati u pogledu sprjeavanja teroristikih grupa, njihovih lanova i aktivnosti
kao i u pogledu njihovog praenja i privoenja pred lice pravde.
Teroristika prijetnja koja je sve izraenija u posljednje vrijeme
dodatno je pokazala vanost meunarodne suradnje. U tom kontekstu, meunarodna zajednica danas se, kao nikada do sada, suoava
sa velikom globalnom prijetnjom. Teroristike organizacije se globaliziraju i imaju pristup metodama nasilja koje mogu izazvati jo vee
ljudske i materijalne gubitke, a vee su i mogunosti da putem razvijenih drutvenih mrea ire svoju retoriku i pozivaju mlade u nasilje.
Skoro da ne postoji dan kada se u svijetu ne dogodi teroristiki napad usmjeren na ljude koji su se jednostavno nali u pogreno vrijeme na pogrenom mjestu. Fenomen stranih boraca je pokazatelj ove
zabinjavajue realnosti. Kako bi se izborili sa ovom prijetnjom, potrebno je brzo i koordinirano ponuditi globalne odgovore.
30
INTERVJU
U Hrvatskoj imamo tvrtke koje posebno uspjeno djeluju u sektoru turizma, bankarstva i energetike. Vjerujem da e u narednom periodu i dalje biti nastavljen
interes turskih investitora za ulaganje u Hrvatskoj tako to e se dodatno popraviti uvjeti za ulaganja i osigurati potrebne olakice. Zajedno s investicijama naih kompanija registriranim u zemljama Europske unije, turske investicije u Hrvatskoj iznose ukupno 500
milijuna eura. Ako se osvrnemo na probleme sa kojima se suoavaju nae firme, investitori povremeno
navode da se u Hrvatskoj najvie suoavaju s birokratskim preprekama u smislu pribavljanja dozvola i licenci, kao i oteanim funkcioniranjem pravnog sistema.
Takoer, jedan od problema za nae firme u Hrvatskoj
su potekoe koje se tiu radnih dozvola za strance koji dolaze izvan zemalja lanica Europske unije.
Mislimo da je naa trgovinska razmjena ispod
potencijala koji sigurno posjedujemo
Za kraj razgovora, vratimo se ponovo na ove prostore. Kako
ocjenjujete gospodarske odnose izmeu Turske i Hrvatske, koji su
za sada usmjereni uglavnom na turizam? Rixos grupa i Dou holding imali su velike investicije u Dubrovniku i ibeniku, to je s
ostalim ulaganjima? ale li se turski gospodarstvenici na tekoe
s birokracijom?
Cilj nam je da pozitivnu atmosferu koja je postignuta meusobnim politikim odnosima prenesemo i na ekonomske odnose. Mislimo da je naa trgovinska razmjena, koja je 2015. godine iznosila
blizu 400 milijuna dolara, ispod potencijala koji sigurno posjedujemo. inimo napore da u narednom periodu ovaj iznos poveamo
na milijardu dolara.
U Hrvatskoj imamo tvrtke koje posebno uspjeno djeluju u sektoru turizma, bankarstva i energetike. Vjerujem da e u narednom
periodu i dalje biti nastavljen interes turskih investitora za ulaganje
u Hrvatskoj tako to e se dodatno popraviti uvjeti za ulaganja i
osigurati potrebne olakice. Zajedno s investicijama naih kompanija registriranim u zemljama Europske unije, turske investicije u
Hrvatskoj iznose ukupno 500 milijuna eura.
Ako se osvrnemo na probleme sa kojima se suoavaju nae firme,
investitori povremeno navode da se u Hrvatskoj najvie suoavaju s
birokratskim preprekama u smislu pribavljanja dozvola i licenci, kao i
oteanim funkcioniranjem pravnog sistema. Takoer, jedan od problema za nae firme u Hrvatskoj su potekoe koje se tiu radnih dozvola za strance koji dolaze izvan zemalja lanica Europske unije.
Kako komentirate ogromnu promociju Turske i Istanbula putem popularnih turskih TV sapunica koje se gledaju u cijeloj regiji?
Pokazan je veliki interes za uenje turskog jezika, osmansku kulturnu batinu, turistika putovanja Jeste li takvo neto oekivali?
Filmska industrija turskih serija svakim danom je sve snanija u
pogledu proizvodnje i tehnikih kapaciteta, te se uspjela sa vrlo
kvalitetnim sadrajima predstaviti u 75 zemalja svijeta. Prema podacima Ministarstva kulture i turizma, sa preko 70 serija koje se
prikazuju irom svijeta, izvoz turskih serija dostigao je gotovo 200
milijuna dolara.
TRAVANJ 2016.
31
BOSANSKI BAROMETAR
32
Mostar
dinja zona. Ovaj prijedlog precizira da najmanje etiri predstavnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih budu
zastupljeni u Gradskom vijeu. Nijedan od konstitutivnih naroda ne
moe imati vie od 15 vijenika.
Gradonaelnik i dva dogradonaelnika birala bi se dvotreinskom veinom u Gradskom vijeu s liste kandidata koje neposredno biraju birai upisani u sredinji biraki popis. Lista kandidata
sastoji se od najvie po dva kandidata iz reda svakog naroda i najvie jednog kandidata iz reda Ostalih, koji dobiju najvei broj glasova meu nominiranim kandidatima. Gradonaelnik i dogradonaelnici e biti iz razliitih konstitutivnih naroda ili reda Ostalih, a
nakon svakog mandata gradonaelnik e biti iz reda razliitog konstitutivnog naroda u odnosu na prethodni mandat. Ovo jeste bolje
rjeenje nego prethodno s dvije opine i blie je SDP-DF-ovom, to
pokazuje da su kritike upuene SDA-u ipak imale efekta.
Prijedlog HDZ BiH, odnosno HNS-a BiH sastojao se u tome da se
odreeni broj vijenika bira iz vielanih izbornih jedinica prema
formuli proporcionalne zastupljenosti. Kompenzacijski mandati
dodjeljuju se s teritorije cijelog podruja Grada Mostara kao cjeline. Najmanje tri lana svakog konstitutivnog naroda i jedan pripadnik Ostalih bit e zastupljeno u Gradskom vijeu.
Prema tom prijedlogu, Izborna jedinica 1 (14 lanova) sastoji se od
teritorije bivih gradskih podruja Jugozapad, Stari grad i Sredinje zone. Izborna jedinica 2 (pet lanova) ini gradsko podruje kojeg ini
bivi teritorij biveg gradskog podruja Zapad. Izborna jedinica 3 (dva
lana) je teritorij biveg gradskog podruja Jug, Izbornu jedinicu 4 (dva
lana) ini teritorij biveg gradskog podruja Jugoistok, a Izbornu jedinicu 5 (tri lana) ini teritorij biveg gradskog podruja Sjever.
Od 35 mandata za Gradsko vijee, izmeu 23 i 27 posto su
kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u vielanim izbornim jedinicama. Nijedan od konstitutivnih naroda ne
moe imati vie od 17 vijenika.
Zadnja prilika
Prema prijedlogu DF-SDP (koji smo predstavili u prolom broju,
ali ga vrijedi ponoviti) izborne jedinice u gradu Mostaru inilo bi
est gradskih podruja i centralna zona. Gradska podruja odgovaraju bivim gradskim opinama i zajedno sa sredinjom zonom
BOSANSKI BAROMETAR
obuhvaaju teritoriju grada Mostara, u skladu sa stanjem podruja
prema katastarskim opinama rubnih dijelova na dan 1. sijenja
1991. godine. Iz sredinje zone birao bi se jedan vijenik, iz gradskih podruja Mostar-Jug, Mostar-Jugoistok i Mostar-Sjever tri vijenika, iz gradskih podruja Mostar-Stari grad i Mostar-Zapad biralo bi se sedam, a iz podruja Mostar Jugozapad 11 vijenika.
U Gradskom vijeu moraju biti zastupljena najmanje etiri vijenika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih, s tim da nijedan konstitutivni narod ne moe imati vie od 15 predstavnika u Gradskom vijeu. Gradonaelnika i dva dogradonaelnika Mostara neposredno biraju svi birai upisani u biraki popis. Glasai mogu dati glas
samo jednom kandidatu na jednom glasakom listiu. Gradonaelnik
je onaj koji dobije najvie glasova, a sljedea dva kandidata su dogradonaelnici Mostara, uz uvjet da gradonaelnik i dogradonaelnici ne
mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.
Ovi su prijedlozi ponueni poslanicima u Parlamentarnoj skuptini BiH koji su o tome raspravljali i odluili 27. travnja. Nije usvojen niti jedan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje su predloile politike stranke, a koje se tiu statusa grada Mostara. Za
prijedlog SDP-a i DF-a glasalo je osam zastupnika, protiv je bilo njih
28 i suzdrana tri. Za prijedlog HDZ-a BiH glasalo je pet zastupnika,
protiv je bilo njih 32, i suzdrano dva. Za prijedlog SDA-SBB glasalo
je 16 zastupnika, protiv je bilo njih 22 i jedan suzdran.
Borjana Krito je u toku sjednice kazala da prijedlog HNS-a u
vezi izmjena Izbornog zakona koji se tie Mostara u potpunosti
provodi odluku Ustavnog suda BiH i otklanja svaki vid diskriminacije meu graanima Mostara. Ona je ocijenila kako su SDA i SBB-a
pokuavali doi do implementacije presude Ustavnog suda BiH, ali
da to jo uvijek nije dovoljno ako se govori o jednakosti glasa te da
u njihovom prijedlogu postoje odreeni dijelovi koji nisu ustavni.
Opozicija je u toku sjednice upozorila kako postoji dogovor vladajuih politikih stranaka, mislei na SDA i HDZ BiH, da se nijedan
od prijedloga izmjena ne usvoji na dananjoj sjednici. Mladen Bosi
iz SDS-a, koji je dio parlamentarne veine, kazao je kako mu nije
poznato da su politike stranke bilo to dogovarale.
Ovo je bila zadnja prilika da se donesu Izmjene i dopune zakona Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jer je Centralna izborna komisija 4.
svibnja 2016. trebala raspisati lokalne izbore u toj zemlji. Da je jedan od
prijedloga dobio potrebnu parlamentarnu veinu, i u Mostaru bi se mogli odrati lokalni izbori na isti dan kao i u svim drugim dijelovima BiH.
TRAVANJ 2016.
Borjana Krito
No do sjednice nije dolo za tri dana, nego je odrana tek 11.
svibnja, tjedan dana nakon to je Centralna izborna komisija (CIK)
raspisala lokalne izbore u BiH za 2. listopada. No ni tada nije naeno rjeenje za Mostar. Naime, Predstavniki dom Parlamentarne
skuptine BiH nije usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u vezi sa izborima u Mostaru. Prethodno
je prihvaen zahtjev predlagaa zakona poslanika Damira Beirovia iz Demokratske fronte i Mirsada Meia iz SDP-a da ovaj zakonski akt bude razmatran po hitnom postupku.
A tjedan dana prije ove hitne sjednice, 4. svibnja je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela jednoglasnu odluku o
raspisivanju lokalnih izbora koji e se odrati u nedjelju, 2. listopada
ove godine. Kako su naveli, odluka CIK-a o raspisivanju i odravanju
lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini donijeta je u skladu s odredbama
Izbornog zakona BiH. prema toj odluci, lokalni izbori ne obuhvaaju
Mostar jer se nisu stekli uvjeti za raspisivanje izbora u tom gradu s
obzirom na odluku Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim
dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na izbor vijenika u Gradskom vijeu Mostara iz 2010. godine. Iz CIK-a su apelirali na politike
stranke da to prije postignu dogovor kada je u pitanju Mostar.
Inae, jo uvijek ostaje nejasno to e biti sa izborima u Mostaru, odnosno da li e se oni raspisati onda kad se izglasaju zakonske
promjene u Parlamentu. Predsjednik CIK-a Ahmet anti izjavio je
da je problem sada jo i vei, jer ako se do odluke CIK-a nisu izglasale promjene u Parlamentu, kada su svi bili vrui da se neto
uini i kada su se angairali oko rjeenja, veliko je pitanje kakvo e
poslije biti raspoloenje zastupnika u tom smislu. Da li e biti i u
kom pravcu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji se odnose
na grad Mostar, ne znam. Vjerovatno bi tada, u tim odredbama
bilo sve regulirano kako i kada bi se odrali izbori za grad Mostar,
odnosno takva rjeenja bi sadravala i obaveze koje ima CIK BiH,
ako bi do toga dolo da se naknadno donosi odluka za grad Mostar.
Ne znam kako e se odrediti Parlamentarna skuptina BiH prema
tome, rekao je anti.
Kako sada stvari stoje, Mostarci e jo dugo ekati na izbore jer
kao to je rekao anti, pitanje je koliko e glavne stranke biti zagrijane za to rjeavanje nakon to je propala mogunost da se i u Mostaru odre izbori na isti dan kad i u ostatku BiH. to je pokazao i
oajniki pokuaj SDP-a i DF-a sazivanjem hitne sjednice Parlamenta
BiH na kojoj je opet proputena ansa da se neto uradi za Mostar.
Inae, u CIK-u su objavili da e lokalni izbori u BiH kotati oko 8
milijuna KM, a financirat e ih drava i opine. Birat e se devet
gradonaelnika i 132 naelnika opina, kao i 74 Opinska vijea u
sarajevskom entitetu, te 58 Skuptina opina u banjalukom
33
BOSANSKI BAROMETAR
i izvida utvreno da na teritoriju BiH postoji 60 zajednica koje okupljaju radikalne islamiste. Oni su rasuti po cijeloj zemlji poput tigrove koe, kazao je Luka, potvrdivi kako je sainjen precizan
registar ne samo takvih zajednica nego i svih osoba koje su njihovi
lanovi, te kako se njihovo kretanje i djelovanje kontinuirano prati
s ciljem sprjeavanja protuzakonitih djelovanja.
U tom kontekstu navedimo drugu vijest da je Bosnu i Hercegovinu pohodio i John Brennan, prvi ovjek amerike CIA-e. On je
dva dana razgovarao s prvim bosanskim policajcima i predstavnicima Tuiteljstva BiH, a domain je bio ef Obavjetajno-sigurnosne
agencije BiH (OSA) Osman Mehmedagi. Nisu objavljene nikakve
potankosti o razgovorima, no neki od sudionika rekli su da je bilo
rijei o razliitim oblicima sigurnosne suradnje izmeu dvije zemlje, ukljuujui tu i borbu protiv terorizma. Govorili smo o suradnji i koordinaciji policijskih agencija u BiH, stranim borcima, radikalizaciji i deradikalizaciji i strategiji BiH za borbu protiv terorizma,
kazao je Mirsad Vili, elnik Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Dodao je kako je Brennan prenio poruku da SAD
doivljavaju BiH kao partnera u borbi protiv terorizma, te je obeao
potporu ukljuujui razmjenu obavjetajnih podataka.
Istovremeno je Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, optuio Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da svojim
djelovanjem potie nacionalizam i titi dokazane ratne zloince,
to oteava mogunost suivota i gradnje stabilnih odnosa u BiH. U
istupu na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u BiH u Sarajevu,
reis Kavazovi je istaknuo kako se za razliku od Srpske pravoslavne
crkve Katolika crkva ponaa kao prijatelj BiH radei na jaanju njene meunarodne pozicije. Pritom je posebice pohvalio djelovanje
pape Franje podsjetivi na vanost njegovih poruka tijekom svog
posjeta Sarajevu u lipnju 2015. Posjet pape Franje Sarajevu sredinom prole godine osnaio je meunarodnu poziciju BiH i otklonio
bojazan da Katolika crkva podrava separatistike politike u BiH.
Taj dojam, na alost, nemamo kad su u pitanju javni istupi ljudi iz
vrha Srpske pravoslavne crkve iz Beograda. Dapae, oni ohrabruju
srpski nacionalizam i iskljuivost i doprinose velianju zloina i zloinaca, ime dodatno oteavaju put pomirenja, razumijevanja i osiguranja boljeg ivota svih graana BiH, izjavio je reis Kavazovi.
Bolji poznavatelji prilika u IZ BiH kau da je ovo bio prvi otar
nastup reisa Kavazovia otkako je izabran za poglavara, a koji inae
slovi za odmjerenu osobu i koji, kau, pozorno bira rijei i trudi se
stvarati pretpostavke za dijalog i razumijevanje.
U svakom sluaju, pitanje je, pratei sve ea mariranja etnika po okupiranim dijelovima BiH, u tzv. rs, znamo li mi uope
gdje da traimo ta teroristika legla? q
Edis FELI
entitetu. Treba biti izabrano ukupno 140 naelnika i gradonaelnika gradova i opina u BiH i to njih 78 u dijelu BiH kojeg zovu Federacija BiH i 62 u dijelu BiH kojeg zovu Republika Srpska.
Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2016. godine birat
e se i Skuptina Brko distrikta BiH, Skuptina Grada Banje Luke i
gradonaelnik Grada Banje Luke, te skuptine gradova Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje kao i gradska vijea Bihaa, Tuzle, Zenice i
irokog Brijega.
34
BOSANSKI BAROMETAR
Negatori oiglednog i
karavane koje prolaze
Sigurno je da niti jedan drugi skup o srpskom, hrvatskom ili crnogorskom jeziku ne izaziva toliko panje i negativnh reakcija kao bilo
koji o afirmaciji bosanskog jezika. Izuzetka nije bilo i u sluaju Susreta
bosnista 2016, odranih 29. i 30. aprila 2016. u Stocu, u kojem je uestvovalo 200 studenata i profesora bosanskog jezika i knjievnosti Univerziteta u Mostaru, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihau, Novom Pazaru i
Prizrenu. Organizatori, Bosanska lingvistika akademija u Stocu, Matini odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Sarajevu i Odsjek za bosanski jezik i knjievnost Fakulteta humanistikih nauka Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, donijeli su javni proglas o bosanskom jeziku u dolini Neretve bosanskohercegovakom jugu.
Sukus Deklaracije je da je bosanski istonohercegovaki dijalekt osnovica ne samo bosanskog standardnog jezika nego i drugih
srednjojunoslavenskih jezikih standarda. Razlog je to za njegovo
ouvanje i njegovanje na svim jezikim nivoima, posebno njegovog
prepoznatljivog akcenatsko-prozodijskog sistema kao jezikog blaga. U Neretvanskoj deklaraciji o bosanskom jeziku stoji i ovo: Ime
jezika u Hercegovini jeste bosanski jezik. ak i u vrijeme Bekog
knjievnog dogovora (1850), ali u kontinuitetu i prije i kasnije, na
naem jugu u javnosti i drutvu ne samo meu muslimanima ve i
meu pravoslavcima i katolicima u upotrebi je bilo bosansko ime
jezika, koji je bio slubeni jezik u kolama u Mostaru i okolini, kako
u vrijeme osmanske, tako i u vrijeme austrougarske uprave. U tom
smislu, uz niz drugih, treba se sjetiti i Halila Hrle, Omera Hume ili
Ibrahima Kapetanovia, ali i pravoslavnih i katolikih prvaka naeg
juga, poput Pere Tunguza i biskupa Pavla Dragievia.
TRAVANJ 2016.
35
BOSANSKI BAROMETAR
svih Hrvata u Bosni i Hercegovini. On dalje interpretira historijske
injenice i poluinjenice o Hrvatima i Bonjacima, pretvarajui reagiranje u isti politiki pamflet koji negira samobitnost Bonjaka
kao naroda sve tri vjere do poetka 19. stoljea i dananjih Bonjaka-muslimana.
Fra Niki kae da je 1463. nakon pada Bosanske kraljevine pod
Osmanlije, bosanska kraljica Katrina Kosaa ostavila Humsku zemlju, dananju Hercegovinu, u batinu rimskom papi, da su dananji Bonjaci islamizirani potomci preteno hrvatskog te drugih balkanskih i azijskih naroda, da su se u vrijeme turske okupacije sami
nazivali Turcima, a samobitni narod postali tek krajem 19. stoljea,
a u 20. stoljeu politikom odlukom nazvani Muslimani. Akademik
Niki kae i da je Bosna i Hercegovina kao samostalna drava ouvana prije svega zahvaljujui Republici Hrvatskoj, da je od '91. do
'95. muslimansko politiko rukovodstvo provodilo politiku etnikog ienja na hrvatskim narodom u neretvanskoj dolini, a da se
rat protiv Hrvata vodi i nakon tog perioda uz pomo meunarodne
zajednice i to izbornim inenjeringom, unitavanjem hrvatskih banaka i hrvatske privrede, politikim atentatima, to je uzrok iseljavanja Hrvata s hrvatskih podruja, a da je Neretvanska deklaracija
nastavak rata na kulturnom planu.
U neka doba fra Niki sjetio se da progovori i o bosanskom jeziku. Iznosimo kljune elemente tog dijela reagiranja. On bosanski
jezik smatra niim idiomom hrvatskoga jezika, kao to su to dubrovaki ili dalmatinski govor. Tvrdi da su potpisnici Neretvanske deklaracije isti kao i Vuk Karadi jer ne priznaju druge narode i jezike osim svoga, da se bosanski jezik javlja tek krajem 19. stoljea u
okviru protuhrvatske austro-ugarske politike a nestaje ve 1918.
u Karaorevievskoj Jugoslaviji.
Na kraju reagiranja akademik fra Niki veli: Hrvatski je narod
sauvao identitet, vjeru i kulturu svojih otaca uz goleme rtve, a danas ih nastavlja izgraivati i usavravati u sasvim drugom okruju
(pazite sad! op.a.): u modernoj, demokratskoj i pluralnoj Bosni i Hercegovini, koja mu ustavom jami dosljednu primjenu hrvatskoga
knjievnog jezika u medijima, kolama, novinstvu, javnom i politikom ivotu, ne vidjevi kontradiktornost izmeu ove i ranije pomenute tvrdnje o nastavku rata protiv Hrvata drukijim sredstvima.
Duhovi prolosti
A Mostarsko muftijstvo se ponadalo da to nije zvanini stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i HKD Napredak ve samo
pojedinani ispad jednog akademika i fratra. U saopenju za javnost reeno je kako su vjerovali da su takvi stavovi o Bonjacima
prevazieni i naputeni.
Sa aljenjem, naime, istiemo da rijei fra Andrije Nikia podsjeaju na vrijeme kada je Bonjacima uskraivano pravo na fiziki
opstanak, a time i na njihovu kulturu, tradiciju i, naravno, jezik kojim govore, zbog ega su zatvarani u logore, protjerivani, zlostavljani, te ubijani. Smatramo neprihvatljivim istrajavanje na ovakvom
odnosu prema Bonjacima, ak i u retorikom smislu, a posebno
nas zabrinjava oivljavanje ovakvih ideja i stavova danas, kad bismo svi zajedno trebali snano zagovarati i podupirati suivot naroda i vjera u Bosni i Hercegovini i punu toleranciju meu njima, uz
uvaavanje svih specifinosti svakog od naroda i svake od vjera u
naoj zajednikoj dravi. (...) Istovremeno, apeliramo na predstavnike Katolike crkve da se pridravaju naela meureligijskog dijaloga za koje se zalae njihov vrhovni vjerski autoritet papa Franjo,
a javno podrava kardinal Vinko Pulji. Poslanje predstavnika vjere
jeste da smiruju, a ne raspiruju, da spajaju, a ne razdvajaju, da uvaavaju i potuju, a ne omalovaavaju one s kojima dijele ivotni
36
BOSANSKI BAROMETAR
razumio da se Deklaracija obraa prije svega govornicima bosanskog
jezika, pa se ni na koji nain ne bavi hrvatskim jezikom u Bosni i Hercegovini hrvatski jezik pitanje je i pravo bosanskohercegovakih
Hrvata, a Bonjaci se u njega ne trebaju mijeati, kazao je Kodri.
A o onima s druge strane rekao je ovo: Krajnje je sramno to
da pojedinci idu toliko daleko u linim animozitetima prema svojoj
'meti' da njihov cilj ne bira sredstva, pa tako, denuncirajui prije
svega jednog autora Deklaracije, u pitanje dovode i sam bosanski
jezik i bonjaku knjievnosti ili bosnistiku kao naunu disciplinu,
pri emu i bosanski jezik, bonjaka knjievnost i bosnistika u ovim
sluajevima trpe i posve neprihvatljivu kolateralnu tetu, uz spomenuti izvorni otpor i spram samog bosanskog jezika, bonjake
knjievnosti i bosnistike kao takve kod veine kritizera iz ove grupe.
Samo po sebi jasno je to da su vrlo opasni oni stavovi koji se o bosanskom jeziku, odnosno o govornicima tog jezika, prije svega Bonjacima, o njihovoj knjievnosti, kulturi, tradiciji i identitetu, kao i o
samoj Bosni uope, izriu s nacional-ovinistikih osnova. (...) ...je li
se iko od njih makar i osvrnuo na nacional-ovinistiko negiranje
bosanskog jezika i Bonjaka kod fra Andrije Nikia i da li im takvo
to uope predstavlja ikakav problem?!
Sanjin Kodri
Za Kodria, razlozi negiranja bosanskog jezika lee u tome to je
to jedan od kljunih naina za negiranje Bosne i Bonjaka. Jedna od
najeih neistina jeste i ta da je bosanski jezik izmiljotina s kraja 19.
i poetka 20. stoljea, da je ideja bosanskog jezika rezultat okupacione politike Austro-Ugarske (...) posebno je porazno to to se ova potpuna neistina javlja ak i u pojedinim kolskim udbenicima, knjigama i drugim radovima koji u principu imaju afirmativan odnos prema
bosanskom jeziku, a to je prije svega stvar neznanja.
Druga od brojnih neistina, smatra Kodri, posebno kod tzv. kritiara nacionalizma, pa tako i u veini reakcija na Deklaraciju, jeste
tvrdnja da je bosanski jezik nastao nacionalistikim razaranjem nekadanjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika. Ni to, naravno, nije tano jer je srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik nastao Bekim knjievnim dogovorom 1850. godine, i to iz drutveno-politikih potreba jednog vremena, i postojao tek stoljee i po, a bosanski
jezik kao jezik Bosne trajao je i stotinama godina prije, da bi pod
utjecajem prije svega izvanbosanskih lingvistikih nacionalizama
ime bosanskog jezika bilo ukinuto 1907. godine, dok je devedesetih godina 20. stoljea tek obnovljeno, a ne izmiljeno.
Koliko dugo e trajati osporavanja postojanja bosanskog jezika
i napadi na one koji ga govore, izuavaju, promoviraju i tite, niko
ne moe sa sigurnou prognozirati. Sa take gledita sadanjih dogaaja, ini se, sve dok postoje i Bonjaci. q
Elirija HADIAHMETOVI
TRAVANJ 2016.
37
ZEMLJO MOJA
KO TO, I ODAKLE TO, MOE UPOZORITI BONJAKE DUHOVNE I POLITIKE LIDERE DA, MODA, GRIJEE?
NIKO, NIOTKLE.
38
ZEMLJO MOJA
u svome govoru jasno razgranii druge dijelove BiH u kojima su stradavali Bonjaci. To je ona velikosrpska intencija kojom je sa spomenika u Viegradu sastrugana rije genocid, uz asistenciju specijalne
policije koja je obezbjeivala operaciju uklanjanja te rijei.
Srpska politika zna da rije genocid za sobom povlai odgovornost dravnog aparata, a da je ratni zloin samo u domeni individualne odgovornosti, te da bi Republika Srpska, zbog odgovornosti za
genocid, mogla biti ukinuta po normi ius cogens. Ali, ta je briga tzv.
bonjake lidere ta odgovara Srbima, ako bi se oni morali baviti pitanjem ta odgovara Bonjacima?! U tome i jeste sr ove enigme,
jer se ini kako je bonjako liderstvo poelo da zastupa velikosrpske, a da izdaje bonjake interese. Idemo se prisjetiti hronologije.
TRAVANJ 2016.
mom. Rijaset Islamske zajednice je takoe najotrije osudio kriminalni zloinaki in napada na policijsku postaju u Zvorniku.
U tom bonjakom utrkivanju da se potvrdi velikosrpska verzija
dogaaja, najhrabriji i najmudriji bio je glavni zvorniki imam Mustafa Muharemagi, koji je rekao sljedee: Najbolje je da se istraga provede do kraja i tada bi bila potpuna ukupna slika svega to se
desilo, a kako ne bi grijeili i prema ljudima i dogaajima. ta je
falilo Bakiru Izetbegoviu da dadne ovako odmjerenu izjavu, namjesto to je u apsolutnom kapacitetu rekao ono je trebalo velikosrpskom represivnom aparatu, koji je ovaj tragini dogaaj odmah
iskoristio za maltretiranje Bonjaka!?
Naredno poglavlje samoponiavanja Bonjaka dogodit e se na
20. godinjicu genocida u Srebrenici, kada je jednom od istaknutijih
negatora genocida u Srebrenici, srbijanskom premijeru Aleksandru
Vuiu, ukazano gostoprimstvo, a njegov dolazak i odlazak je u zasjenio 8.372 rtve genocida i sve to se u tom povodu trebalo uti. Svi
srpski mediji su govorili o atentatu na Vuia, a niko iz Sarajeva
nije smio proturjeiti, kazati da se ne radi ni o kakvom atentatu,
ve o burnoj reakciji naroda na injenicu da je bonjaka politika, na
svetoj bonjakoj zemlji, ugostila linost kojoj tu nije mjesto.
Bonjaki zvaninici su se krenuli izvinjavati i moliti za oprost.
Poznati dogaaj neemo prepriavati, ali, hoemo se prisjetiti reakcija. Kao to je poznato, Bakir Izetbegovi je rekao da se stidi i
uskoro je otiao u Beograd, tamo su mu na uvce svirali tamburice
kao da tema nije genocid u Srebrenici. Rijaset Islamske zajednice
je odmah izdao saopenje u kome je najkriminalniji in cijelog dogaaja odlikovanje Vuia simbolom rtve, Cvijetom Srebrenice prikazano kao neto najasnije.
Evo odlomka: Na njegov rever stavile su Cvijet Srebrenice, najasnije sjeanje to u svojim rukama dre od dana kada im poubijae srpski vojnici i policajci djecu i mueve. Dobio je cvijet iz ruke
Hatide Mehmedovi, majke koja je izgubila cijelu porodicu i ostala
sama da ivi svoju samou. Da, Hatida je smogla snage da svojom
rukom stavi cvijet i time je pokazala nepojmljivu veliinu i snagu
nadilaenja ratnih izjava i aktivnosti srbijanskog premijera i sposobnost okretanja novih stranica u meusobnim odnosima.
U ovom patetinom velianju neega to su poslije mnogi oznaili inom nacionalne sramote i samoponienja ravnom mogunosti da Jevreji odlikuju nekoga ko negira Holokaust postoji zamjena
teza, jer se potencira da majka Hatida nadilazi zlo, kao da je rtva
duna da se pravda, namjesto da fokus bude na Vuievoj ili velikosrpskoj nemoi da se izdignu iznad zla koje je u srpsko ime injeno.
39
ZEMLJO MOJA
i injenica koje su izlazile na povrinu. Ostalo je nejasno kakav je to
tzv. islamista koji zalazi u kladionice, kakav je to narkoman koji je
tzv. islamista, i obratno, kakav je to tzv. islamista koji, prema policijskim izvorima, izvrava samoubistvo, itd.
Saznalo se putem drutvenih mrea da je uzrok tragedije ljubomora, budui da je ubica, navodno, bio u vezi sa radnicom u kladionici. Ali, tzv. istraivako novinarstvo se nije bivalo istraivanjem u
interesu istine, ve u interesu lai.
Sve ove logike provalije nisu sprijeile Islamsku zajednicu da
se bez ikakve potrebe pravda za dogaaj u Rajlovcu. Uz veliku medijsku pompu, najavljeno je da reisu-l-ulema Husein Kavazovi za
04.12.2015. zakazuje hitan i bitan razgovor sa najistaknutijim Bonjacima. Najava dogaaja se pretvorila u estradnu papazijaniju: ko
se nalazi, a ko ne meu liderima koje je izabrao Reisu-l-ulema? Moglo se uti kako se radi o historijskom dogaaju. Tada je 37 tzv.
bonjakih lidera potpisalo Zajedniku izjavu kojom, izmeu
ostalog izraavaju odlunost da se institucionalno, intelektualno, moralno i politiki suprotstave svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.
Nema sumnje da je Zajednika izjava odgovor na tragediju u
Rajlovcu, jednako kao to nema sumnja da se tragedija u Rajlovcu
ne moe povezati sa tzv. islamskim terorizmom ili radikalizmom,
ve je jedna u nizu tragedija kakvih je bilo i bie ih svuda po svijetu.
Jedina je razlika to je ova tragedija zloupotrebljena za jo jednu
pozorinu predstavu o tzv. islamskom terorizmu, a to su sad tzv.
bonjaki lideri pristali da budu dio produkcijske ekipe.
Onako kako su neodmjerene izjave bonjakih zvaninika u vezi
sa tragedijom u Zvorniku legitimirale policijsku akciju Ruben, i
hapenje 31-og nedunog Bonjaka i maltretiranje njihovih porodica, tako je Zajednika izjava tzv. bonjakih lidera o borbi protiv
terorizma legitimirala akciju Rez, 22.12.2015., kada je 100 specijalaca, praeno TV-kamerama, izvrilo napad na bonjake kue i
uhapsilo 11 Bonjaka. Osumnjieni su, po rijeima Marine Zovi, iz
Federalne uprave policije za krivina djela terorizma, finansiranja terorizma, podstrekavanja i pripremanja krivinog djela, kao i
navoenje osoba na odlazak na strana ratita".
Glasnogovornik Tuilatva BiH Boris Grubei je kazao da je bitno
istai da se pretresi vre i u naseljima u blizini mjesta Rajlovac, gdje se
desio teroristiki napad u kojem su ubijena dva vojnika Oruanih snaga BiH", to je svojevrsna glupost kao da jedno s drugim ima ikakve
veze!? Iz ovoga se vidi da su hapenja 11 Bonjaka nasilu vezano sa
ubistvima u Rajlovcu. Mediji su prenijeli izjavu dravnog tuioca Dubravka ampare koji je rekao: Grupa radikalnih islamista, koji su poetkom sedmice uhapeni u Sarajevu planirali su smrtonosni napad u
glavnom gradu Bosne i Hercegovine 31. decembra s namjerom da
ubiju to vei broj ljudi, a mediji su objavili da su namjeravali ubiti
okruglo 100 ljudi. Reisu-l-ulema Kavazovi je takoe dao izjavu koja je
bila u duhu medijske atmosfere, rekavi da zakon moraju potovati i
oni koji bi aktom sile i nasilja provodili neke svoje hirove u ovoj zemlji.
Niko poslije nije objasnio kako su i zato su tako opasni tipovi,
tih 11 terorista, puteni na slobodu poslije nekoliko dana, jer bi
to potegnulo pitanje odgovornosti, i neozbiljnosti, svih onih koji su
nevinim ljudima presudili na nevieno.
40
IZ SVIJETA
TRAVANJ 2016.
Nekoliko dana kasnije Eric Draitser, ameriki geopolitiki analitiar, komentirao je u razgovoru za rusku novinsku agenciju Sputnik
aktualnu situaciju u Libiji i mogunost nove vojne intervencije predvoene SAD-om. Draitser smatra kako primarni interes u Libiji danas
imaju europske sile koje na nju gledaju kao na koloniju i prostor utjecaja na sjeveru Afrike. Za vrijeme Obaminog posjeta Njemakoj
prolog tjedna, Libija i potencijalna nova intervencija u Libiji, bila je
jedna od vanijih tema. Takva intervencija bila bi zapravo kontinuitet
ilegalnog rata protiv Libije koji je zapoeo 2011. godine. No, ovdje je
rije o europskoj politici, europskom utjecaju nad libijskom energijom, kao i nad utjecajem Europe nad cijelom sjevernom Afrikom.
Ovo je vrlo vana tema koja dobiva jako malo panje u zapadnim
medijima Libija nije veliki naftni izvoznik i njihova nafta nije interes
SAD-a, ali definitivno je za europske zemlje. Europske sile gledaju na
Libiju na jedan kolonijalan nain. Nisu mogli dozvoliti postojanje ekonomski nezavisne i sve monije zemlje izvan njihove sfere utjecaja te
su je zato odluili unititi, istaknuo je ameriki analitiar. to se tie
ISIL-a, Draitser istie kako je ISIL prigodno smjeten u Libiji te tamo
moe uvijek posluiti kao povod za stranu vojnu intervenciju.
41
IZ SVIJETA
sti sirijskog izbornog sustava. Analitiari su primijetili veliki pad u
broju registriranih sirijskih biraa u odnosu na predsjednike izbore
odrane 2014. godine. Ako je vjerovati podacima koje je iznijela
Sirijska sredinja izborna komisija, na predsjednikim izborima u
lipnju 2014. godine pravo glasa imalo je oko 15,8 milijuna Sirijaca,
dok je na ovim izborima taj broj iznosio svega 8,8 milijuna. to se
dogodilo s oko 7 milijuna nestalih biraa jo uvijek nije razjanjeno,
ali za pretpostaviti je da je sirijska izborna komisija izbrisala skoro 5
milijuna sirijskih izbjeglica iz birakih spiskova.
42
IZ SVIJETA
tzv. umjerene opoicije. Komentari na ovu vijest su bili razliiti, od
onih da Rusija nikada nije ni povukla svo oruje koje je rasporedila
u Siriji, te da je odavno jasno da e prije ili kasnije, posebice ako
pregovori definitivno propadnu, biti pokrenuta kampanja protiv
terorista na cijelom teritoriju Sirijske Arapske Republike.
Nema sumnje da Rusija jo uvijek eli ostaviti otvorena vrata
pregovorima, dok u meuvremenu tajne slube, ruske i sirijske,
uurbano rade na uvjeravanju zapovjednika sirijskih pobunjenikih
milicija da pristupe primirju i ukljue se u politiki proces, to se
vidi i iz dnevnih izvjea ruskog Centra za praenje primirja iz baze
Hmeymim u Latakiji. Kada bude jasno da vie ne postoje zapovjednici i plemenske voe s kojima se moe pregovarati, vjerojatno e
se krenuti u eliminaciju ostatka teroristikih skupina, iako to mora
biti dobro pripremljena i organizirana vojna operacija, koja e voditi rauna o civilima i da bude to manje gubitaka u redovima sirijskih snaga, pie dobar poznavatelj sirijskih (ne)prilika.
TRAVANJ 2016.
43
IZ SVIJETA
izvjetaju UNICEF-a stoji da je to samo vrh ledenog brijega, te da
se djeca bore i s tekom pothranjenosti, dok ih na milijune nema
pristup zdravstvenoj skrbi i istoj vodi. Djeca nisu sigurna bilo
gdje u Jemenu. ak i igranje ili spavanje je postalo opasno. UNICEF
procjenjuje da je oko 10.000 djece mlae od pet godina u posljednjih godinu dana umrlo od inae izljeivih bolesti. Osnovne usluge
i infrastrukture u Jemenu su na rubu potpunog kolapsa, pie u
izvjetaju koji potpisuje Julien Harneis, UNICEF-ov predstavnik u
Jemenu.
U slinom izvjeu, objavljenom poetkom travnja 2016., nevladina organizacija Save the Children iznijela je podatak kako
zbog saudijske agresije oko 90% djece u Jemenu treba hitnu humanitarnu pomo. Nekoliko milijuna djece ovdje trpe uas zranih
napada i granatiranja, a unitavanje svega oko njih postala je svakodnevica. To se mora zaustaviti", rekao je Edward Santiago, direktor nevladine udruge Save the Children u Jemenu.
Saudijski reim je zapoeo vojnu kampanju protiv jemenskog
naroda 26. oujka 2016. Rat je do sada odnio vie od 8.500 ivota i
u njemu ozlijeeno vie od 16.000 ljudi. Nanesene su i velike tete
jemenskoj infrastrukturi i stambenim podrujima.
Saudijska vojska esto provodi zrane udare na bolnice koje vodi meunarodna medicinska udruga Lijenici bez granica. Saudijci
se koriste i meunarodno zabranjenim orujem, ukljuujui i kasetne bombe, prenosi Press TV.
9. travnja 2016. meunarodna organizacija za ljudska prava,
Human Rights Watch (HRW), objavila je kako zrane snage Saudijske Arabije u svojim napadima u Jemenu ubijaju civile s amerikim
bombama. Konkretno se navodi sluaj napada na trnicu u naselju
Mastaba, 15. oujka 2016, kada je, prema procjenama UN-a, ubijeno najmanje 97 osoba, a meu njima bilo je i 25-ero djece. Organizacija HRW istraila je fragmente bombe iji su ostaci pronaeni na
lokaciji te su zakljuili kako se radi o satelitski navoenoj bombi
GBU-31 amerike proizvodnje. Nadalje, navodi se kako su saudijske snage, otkako su zapoeli agresiju na Jemen u oujku 2015.
godine, do sada izvele napad na najmanje 12 trnica diljem Jemena. Iz ove brojke je sasvim jasno da ovi napadi ne mogu nipoto
biti sluajni to nas dovodi do zakljuka kako Saudijska Arabija ubija civile s predumiljajem. Iz HRW-a pozivaju amerike vlasti da
prekinu prodaju oruja Saudijskoj Arabiji sve dok Rijad ne okona
napade na Jemen.
Jemenska svakodnevica
44
IZ SVIJETA
nika Al-Qa'ede, dok su brojni teroristi pobjegli iz grada. Istie se
kako su teroristi protjerani u ofenzivi koju su vodile snage lojalne
predsjedniku Hadiju Mansouru, potpomognute specijalnim snagama Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
TRAVANJ 2016.
Afganistana, Pakistana i Tadikistana. Ovo partnerstvo, koje bi vodio kineski general Fang Fenghui, a koje je prihvaeno od strane
afganistanskog predsjednika Arafa Ganija tokom oujka, postavilo
bi Kinu na elo koordinacijskih napora u borbi protiv terorizma na
svom vlastitom pragu.
Potez je dobrim dijelom vezan uz kinesku unutarnju politiku.
Kako nisu uspjeli pregovori afganistanske vlade i talibana, granino podruje postalo je utoite ujgurskim militantima i borcima
povezanim s ISIL-om, koji mogu planirati napade u Kini. To su ozbiljne i izravne teroristike prijetnje iz Afganistana, gdje ne postoji dobra protuteroristika strategija, a Kinezi smatraju da ne mogu mirno sjediti i promatrati negativan tijek dogaaja. Malo detalja je do sada poznato o kineskom prijedlogu, a prepreke uspjenoj suradnji su goleme. Afganistan i Pakistan se rutinski meusobno optuuju za koritenje militanata u postizanju sebinih
stratekih ciljeva, dok se Tadikistan gleda sa sumnjom poradi
ruske sfere utjecaja.
Centralna Azija
45
KULTURA
46
KULTURA
TRAVANJ 2016.
47
KULTURA
48
KULTURA
TRAVANJ 2016.
49
PRIE IZ BOSNE
50
PRIE IZ BOSNE
sve to sam naumio ostvario sam uz Allahovu pomo, izuzev to
nisam uspio Teanj nainiti fakultetskim gradom. Naime, u dvije
godine sam potroio stotinjak hiljada KM sa namjerom otvaranja
privatnog fakulteta u Tenju i nisam uspio.
U uvodnom pitanju spomenuo sam da ste doktorant. Zanimljivo je da ste jedan rijetkih uspjenih poduzetnika koji u neto
starijim godinama jo uvijek studira. Pridajete mnogo znaaja
edukaciji i obrazovanju, zato?
Mislim da je ovo vrijeme cjeloivotnog uenja. Mnoge stvari se
brzo deavaju i ako nisi u trendu, ako ih ne prati, jednostavno te
posao nadraste i slijedi propast. Naalost, mnoge moje kolege je prerastao i onda im biznis stagnira. Inae, narodna poslovica kae: ovjek se obrazuje dok je mlad, a ui dok je iv. itav ivot idem u
kolu, pohaam seminare i kurseve o raznim vjetinama kako me
posao ne bi nadrastao i kako bih njime mogao upravljati. Samo je
znanje kapital, a sve ostalo su kuine i trice. Nadam se da u do kraja
godine na Univerzitetu u Travniku odbraniti doktorsku disertaciju na
temu Faktori uticaja na razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, i
disertaciju pretoiti u knjigu. Inae, moja knjiga iz menadmenta
Tajne uspjenih poduzetnika kako pokrenuti i voditi vlastiti biznis
rasprodata je u rekordnom roku u par hiljada primjeraka.
Jedan ste od najtiranijih bosanskohercegovakih pisaca za
djecu i omladinu. to se deava na knjievnom polju, stvarate li
nove knjievne poslastice za najmlae?
injenica je da sam najtiraniji pisac, no da li ja to dobro piem ili
jo bolje prodajem, ne znam. Ovih dana dogovaramo sa BH Telekomom da ue u na projekat Poklon knjiga za peticu, gdje nagraujemo najbolje uenike, odlikae sa poklon knjigom za odlian uspjeh u
koli. BH Telekom eli da nagradi 50.000 najboljih odlikaa u Bosni i
Hercegovini. Zar to nije divno? Izmamiti 50.000 osmijeha, to je super.
Inae, krajem prole godine izaao mi je zanimljiv roman, Najbolji
prijatelj, u kojem su knjige glavni likovi. Dakle, to je knjiga o knjigama.
Ovih dana svjetlo dana e ugledati roman koji pet godina glaam i brusim. Rije je o Srebrenom djetinjstvu, knjizi u kojoj glavni junak,
15-godinji djeak iz mjeovitog braka govori svoju ispovijest o planetarnom genocidu u Srebrenici. Ovih dana poslije dugotrajnih priprema
zapoinjem rad na romanu Pogrean put, ispovijest narkomana Mirsada Nadakovia. To e biti potresno kazivanje o mladim ljudima koji
pogrijee put i umjesto da uivaju u ivotu, otiu u pakao droge iz
koga se teko izlazi. Roman od 20-ak pria iz djetinjstva Pisac sa dva
imena pustit u u tampu idue godine i to povodom jubileja,
30-godinjice od izlaska iz tampe moje prve knjige.
Moete se pohvaliti s dva izdavaka poduhvata u BiH, koja smo
imali prilike vidjeti na Sarajevskom sajmu knjiga 2015. i 2016. godine. Ponimo prvo s Biografski leksikonom Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014-2018. Otkud ideja za takvo kapitalno djelo? Jeste li
zadovoljni s odzivom? Postoji li razlika u zainteresiranosti, s jedne
strane, kod Srba i Hrvata, a s druge, kod Bonjaka?
Pred rat pravio sam malo istraivanje ko ta i koliko ita. Obzirom da je kod mene ostajao jedan primjerak ugovora zakljunice,
bilo je lahko doi do podataka o nacionalnom sastavu kupaca. A on
je bio poraavajui za Bonjake. 45% kupaca su bili Srbi, 40% Hrvati, a Bonjaci su inili samo 15% kupaca. Zanimljiva je i struktura
knjiga, imena pisaca. Srbi su kupovali i itali Froma, Freuda, Singera, Balzaca, Dostojevskog, Prverta... Hrvati isto tako. S druge strane, onih 15% Bonjaka kupovali su Vasu Pelagia - lijeenje biljem,
Sait Orahovac ili Kosta Herman, Muslimanske junake pjesme,
Hrnji Halil, Sam svoj majstor, Popravi sam svoj auto, Kalemljenje...
TRAVANJ 2016.
Ovi podaci oslikavaju i danas stanje u Bosni i Hercegovini. Moramo mnogo vie raditi na afirmaciji nauke, kulture, knjige i kao
narod, i kao zajednica. Kada sam ureivao Biografski leksikon Ko
je ko u Bosni i Hercegovini 2014-2018 slao sam mailove Drutvima
pisaca u Sarajevu, Banja Luci, Mostar, kao i u mnoge druge institucije. I onda imamo zanimljivu situaciju. Odgovor iz Mostara stigne
za tri dana sa 80% biografija, iz Banja Luke za pet dana sa 70% biografija, a iz Sarajeva za dva mjeseca sa 30% biografija. Uglavnom
piu: Nemoj mene, nisam ja za taj leksikon, uzmi drugoga... I ini
mi se u svemu smo takvi. Ja ne kukam, ja sam pozitivna energija, ali
mi smetaju ovakve stvari. Neu da kaem da je to u naem biu, u
naoj filozofiji, ali smeta mi kada odem u damiju pa hoda dri vaz
u stilu: Polahko, osaburi, nemoj bit' proklet... A za to vrijeme drugi odoe nekoliko koplja ispred.
Ove godine na Sarajevskom sajmu knjiga 2016. predstavili ste
drugo kapitalno djelo Historiju Bosne i Hercegovine 17881878. Predstavite naim itateljima ovaj iznimno vaan projekt.
Na 28. Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu osjeao sam se
ponosno, Uradio sam sa ekipom suradnika historiara, recenzenata, konsultanata, urednika, lektora, korektora, grafiara, knjigovezaca, trgovaki putnika ogroman posao. Napravili smo najobimnije i najvrijednije tivo o najburnijem periodu nae domovine,
periodu odlaska Osmanlija i dolaska Austro-Ugarske Monarhije,
Pokreta Husein kapetana Gradaevia, guenje bune od strane
Omer pae Latasa,... To je oko 8.000 stranica u 12 knjiga, u tvrdom
uvezu u kutiji, u tirau od 3.000 primjeraka. Radi se o projektu tekom oko milion KM.
Zahvaljujui pojedincima i drutveno odgovornim kompanijama u pretplati smo uspjeli prodati pola tiraa. Pritom su, istina,
moda desetak pretplatnika Hrvati ili moda pet Srba, uglavnom su
pretplatnici Bonjaci. Zanimljivo je da se kao pretplatnici nisu pojavile kantonalne, federalne i dravne institucije, ministarstva, vlade.
Poalju odgovor da nemaju sredstava i slino. Inae, ovu ediciju
koju treba imati svaka biblioteka, svaka kua, planiramo na jesen
promovisati u Zagrebu, Rijeci i Novom Pazaru. Tom prilikom elimo
predstaviti i projekat Biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini. Cijena ovog kompleta iznosi 220 KM i moe se poruiti
na e-mail adresu info@kojekoubih.ba ili pozivom na broj telefona
00387/62-873-378.
Kada kreete s novim projektom, drugim izdanjem biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2018-2022? Na
koji se nain zainteresirani mogu ukljuiti, odnosno prijaviti?
Projekat Biografskog leksikona Ko je ko u Bosni i Hercegovini
zamiljen je da izlazi svake etvrte godine jer se u tom vremenskom
periodu mnogo toga promijeni. U leksikonu elimo predstaviti biografije i fotografije najkreativnijih ena i ljudi iz svih oblasti ljudskog
rada i djelovanja, bez obzira da li ive u Bosni i Hercegovini ili u Americi, Hrvatskoj, Njemakoj, Australiji ili Novom Zelandu. Dakle, bitno
je da su uspjeni i da su Bosanci i Hercegovci. Za uvrtavanje u leksikon nije dovoljna samo elja ili novac da se izvri narudba leksikona.
Potreban je rezultat, a nai ljudi imaju rezultata.
Predlaem da itaoci Preporodovog Journala posjete nau
web-stranicu www.kojekoubih.ba da se informiu i predloe
nam linosti iz svog okruenja za koje misle da zavreuju svoje
mjesto u Bibliografskom leksikonu. Poslije Ramazanskog bajrama
kreemo sa prikupljanjem biografija, a plan je da se do kraja idue godine leksikon Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2018-2022
pojavi iz tampe. q
Ismet ISAKOVI
51
PRIE IZ BOSNE
LOGOR JASENOVAC OD ZLOINAKE NDH U DRUGOM SVJETSKOM RATU NISU SAMO STRADALI SRBI,
JEVREJI I ROMI
Jasenovac
grobnica 1.520 Bonjaka
Ove godine u Jasenovcu su organizirane tri komemoracije rtvama ustakog koncentracijskog logora Jasenovac. U danima kad
se obiljeava zloin velikih razmjera, poinjen od ustakih snaga
pod komandom poglavnika Ante Pavelia, naalost, ponovo su
bonjake rtve zaboravljene.
Od augusta 1941. do 22. aprila 1945. godine, Jasenovac je bio
logor smrti u kojem je, zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideoloke
pripadnosti, ubijen veliki broj ljudi. Broj rtava u jasenovakom logoru je posljednjih 70 godina stalni predmet politikantskog prebrojavanja, pa se kod procjene broja rtava moe naii na brojke od
nekoliko hiljada, pa do ak milion rtava.
U zvaninoj literaturi spominju se tri popisa ubijenih: 1946. 1950.
i 1964. godine. Po popisu iz 1946. godine, utvreno je da je ubijeno
vie od 550.000 ljudi, onda je traeno da se ponovo radi popis. Drugi
popis bio je 1950. godine. Organizirao ga je SUBNOR, ali taj popis,
navodno, ak ni Predsjednitvo Titove Jugoslavije nije moglo vidjeti.
Trei je bio 1964. godine, u kojem je utvreno da je u Jasenovcu
ubijeno 59.188 ljudi. Od toga je, navodno, ubijeno 949 muslimana,
Hrvata 6.546, Jevreja 9.044 i Srba 33.994. No, ovaj je dokument proglaen kao najvea tajna bive Jugoslavije sve do 1992. godine.
Poimenini popis prema najnovijim istraivanjima navodi imena i podatke za 83.145 rtava (39.570 mukaraca, 23.474 ene i
20.101 dijete starosti do 14 godina). Nacionalni sastav rtava je
sljedei: 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 idova i 6.229 pripadnika ostalih naroda. Neki srpski izvori tvrde da je u Jasenovcu ubijeno vie stotina hiljada Srba, ali to nikada nisu uspjeli potkrijepiti
relevantnom dokumentacijom.
52
PRIE IZ BOSNE
nim knjievnicima i naunicima, o poloaju bosanskohercegovakih
muslimana, njihovoj kulturi i knjievnosti. Ubijen je 1942. godine.
Demil Demo Krvavac, roen 1913. godine u selu Velika Graanica kod Gacka. Bio je nadaren knjievnik. Pisao je pjesme i crtice,
knjievne kritike i eseje o knjigama, filmovima i likovnim izlobama.
Ubijen je 1942. godine. Demo je amida jednog od najpoznatijih
bosanskohercegovakih filmskih reditelja Hajrudina ibe Krvavca.
Zijah Zijo Dizdarevi, roen je 1916. u Vitini u bonjakoj porodici, od oca efkije i majke Selime. Nekoliko godina po roenju sa porodicom se seli u Fojnicu, gdje provodi djetinjstvo. Jedan je od najtalentiranijih iz generacije mladih predratnih knjievnika. Cjelokupno
njegovo djelo od 30 pria-novela, po obimu je maleno, ali sa nekoliko izvrsnih kratkih pria spada meu najbolje u ukupnoj jugoslavenskoj prozi pisanoj izmeu dva svjetska rata: Majka, Naza vezilja,
Jah, i on umrije, Ramazanska no, Jedan dan u mojoj kasabi,
Blago u duvaru... U proljee 1942. uhapen je u Sarajevu, dan prije
odlaska u partizane. Ubijen je 1942. godine u Jasenovcu.
Halil Alije Isakovi, roen 1911. godine u Butini kod Stoca,
amida poznatog bonjakog intelektualca i knjievnika Alije Isakovia, ubijen je 1944. godine.
Bakir Repovac, roen 1920. godine, i Muhamed Repovac, roen 1921. godine u Ostrocu kod Konjica daide lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine i predsjednika SDA Bakira Izetbegovia,
koji je na prijedlog svoje majke Halide dobio ime po starijem ubijenom daidi ubijeni su u Jasenovcu i Lepoglavi. Bakir 31.10.1944.
u Lepoglavi, a Muhamed 01.03.1943. godine u Jasenovcu. Ismet
Repovac, otac ubijenih, u izjavi datoj 4. maja 1946. godine pretpostavio je da su Muhamed i Bakir ubijeni u Jasenovcu.
Mehmed Meho Ferhatovi, roen 1900. godine u Sarajevu,
otac legendarnog fudbalera Asima Ferhatovia Haseta, ubijen je
1945. godine u Jasenovcu.
TRAVANJ 2016.
Zijo Dizdarevi
Alija Hodi
Save u malu umicu Gradinu, gdje su svi do jednog maljem likvidirani. Tu je poginuo i Alija Hodi, po kojem e poslije Drugog svjetskog
rata jedna sarajevska fabrika biti nazvana Alhos.
53
IVJETI ISLAM
54
IVJETI ISLAM
stvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je sprijeio prolijevanje nedune ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti nitko drugi do ovjek koji je
imao nadnaravnu snagu, ovjek koji je dostojan svakog potovanja,
divljenja i panje.
TRAVANJ 2016.
55