Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 189
SRPANJ 2016.
HRVOJE KLASI
BONJACI I PARLAMENTARNI IZBORI 2016.
Slijedi li repriza predstave?
HRVATSKA UOI PARLAMENTARNIH IZBORA
Plenkovi umjesto Karamarka
INTERVJU HRVOJE KLASI
Povijest ne moemo promijeniti, ali moemo uiti na grekama
BOSNA I HERCEGOVINA UOI REFERENDUMA
Dodik se i dalje poigrava
Nema dogovora oko Mostara
Referendum u RS-u je dravni udar
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
Journal
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Hrvoje Klasi, povjesniar i profesor na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu
SADRAJ
UVODNIK
Slijedi li repriza predstave?.......................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Muslimani trebaju reformu............................................................ 4
Tradicija od 2003. godine................................................................ 5
Ne ponovilo se nikada!................................................................... 6
Srebrenica mjesto nae zajednike nesree i stradanja............... 8
Maraton mira i tuge...................................................................... 12
rtve nisu zaboravljene................................................................. 13
Obavijesti zagrebakog VBNM...................................................... 16
HRVATSKA
Plenkovi umjesto Karamarka....................................................... 18
INTERVJU HRVOJE KLASI
Povijest ne moemo promijeniti,
ali moemo uiti na grekama . .................................................... 21
BOSANSKI BAROMETAR
Dodik se i dalje poigrava............................................................... 33
Nema dogovora oko Mostara....................................................... 36
Bosanski prostori znanja............................................................... 38
ZEMLJO MOJA
Referendum u RS-u je dravni udar.............................................. 41
IZ SVIJETA
Labirint geostratekih interesa..................................................... 43
KULTURA
Knjigu piu gusinjske evojke........................................................ 49
Glavni tehnolog genocida ......................................................... 50
Kako smo uope opstali? ............................................................. 51
Konstruiranje kolektivne bonjake memorije.............................. 52
PRIE IZ BOSNE
Bonjaka pobuna u pono........................................................... 54
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (I)....................................................................... 56
UVODNIK
UVODNA RIJE
SRPANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
SRPANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Ne ponovilo se nikada!
U srijedu, 6. srpnja 2016., u Maloj vijenici Hrvatskog sabora obiljeena je 21. godinjice genocida u Srebrenici. Komemoracija u Hrvatskom saboru odrana je u organizaciji stranke Bandi Milan 365
Stranka rada i solidarnosti, zatim Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske
zastupnice i lanice Kluba zastupnika stranke BM 365, te dvije bonjake asocijacije Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod Zagreb.
Komemoraciju je vodio poznati bosanskohercegovaki glumac
Emir Hadihafizbegovi, a u kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupili su kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki, i enski zbor Zagrebake damije Arabeske. Prisutnima su
se obratili Harun Omerbai, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bonjake, crnogorske makedonske i slovenske
nacionalne manjine, Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, i akademik eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.
BONJACI U HRVATSKOJ
SRPANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
SRPANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Ona nas slubenom promidbom nagovara na zaborav. Ona svekolikom graanstvu tek jedan dan u godini doputa da se probudi iz
projektivnih snova. Ona se ustvari podsmjehuje fanatinoj potrebi
majki, oeva, djece, brae, nena, dida da se zna za spomen njihovih
dragih sjena, to joj je nekako trivijalno. Jer ona nema vremena, njoj
se uri, progres ne moe da eka! Strano je ivcira diskurs genocida, premda nije mogue uoiti nikakav jasniji trag da se on institucionalno ili izvaninstitucionalno i doista ozbiljuje, naroito pokraj
zagluujue buke poricatelja.
Profit na pepelu genocida, nepogreivo se ini, ima tek ta opskurna politika nagluha za narodnu muku i patnju. I onda, jesu li se
Bonjaci u procesu deviktimizacije propustili temeljito viktimizirati
ili je sve to neka arena laa? Kakav god odgovor bio, hoe li bar
neki planetarni institut preuzeti obavezu da nikad vie nijedna Munira nikoga ne uvjerava da je majka, da je imala dijete, ali da mu
kosti ne moe sakupiti?
10
BONJACI U HRVATSKOJ
bili sudionici u tom zloinu? Jesmo ako ne priznamo da je Srebrenica
sumrak ovjeanstva, ako relativiziramo zloin, ako dopustimo sebi da
nas uvuku u svoja srca tame oni koji danas preuuju i obmanjuju, insinuirajui o navodnom bonjakom marketingu tragedije.
Nismo sudionici u tom zloinu tek ako shvatimo da je zaborav u
sluaju Srebrenice nedopustiv, cinian i oigledan dokaz moralne patologije. Nema dvojbe, Srebrenica je jedan od najjezivijih primjera
kako je historija ovih naih prostora nerijetko bila historija noa, historija posvemanje ljudske muke i patnje. Ona je takoer nesumnjivi dokaz da naa ideja o ljudskosti zaas moe biti suspendirana zloinom mitskih razmjera. Ti ljudi, bonjaki oevi i sinovi, nali su se
na nianu historije pod kojom kipti zloin i kripe kosti, iji se nijemi
glas uje do nebesa. Nas stoga ne trebaju zabrinjavati poricatelji zloina i njihove psovke, ne treba nas alostiti to to deviktimizacijski
metri minoriziraju pravo rtve da se izrazi, ali nam treba osjeaj suuti, treba nam svijest o tome to je bosanska, naroito srebrenika,
prijedorska, viegradska zemlja progutala i skrila u svojoj utrobi.
Ukratko, treba nam istina! Nita manje od toga. Treba nam da svaka
ljudska koica bude sakupljena i na dostojan nain predana zemlji.
udesno bijelo mezarje u Potoarima nijemi je svjedok svega
to se dogodilo. Ono ne doputa da se ita zakamuflira i zataji. Na
njemu, ini mi se kao malo gdje, zgusnula se cijela naa zajednika
povijest. Povijest tuge i nestajanja, povijest krvi i noa. Zato je obaveza svih nas da milju, jezikom i djelom genocid nad Bonjacima
trajno ugradimo u kolektivnu memoriju. Da nas on boli, ulja i opominje.
Srebrenica je sveto mjesto duhovne biografije svakog normalnog ovjeka ovih prostora, i sve dok mu hodoastimo i utimo njegovu bol, imamo pravo osjeati se ljudima, moemo rei da smo
bia baena u ivot koji ima svrhu i smisao. Bez osjeaja suuti, bez
samilosti, mi smo ignorantni i sudionici u zloinu. I ove godine, kao
i prethodnih, Grad Zagreb i ja osobno duom i umom smo uz Srebrenicu. Jer Srebrenica i tragedija bonjakog naroda je i nae pitanje svijesti i savjesti. Ona je moralni testament nae epohe, kojim
dokazujemo svijest o postojanju i patnji Drugoga, nimalo nam tuega i stranoga. Onoga u kojega smo ugraeni i koji je ugraen u
nas po definiciji ovjenosti. Za iju patnju ne smijemo biti nagluhi.
Pribliimo Srebrenicu sebi. Ona je fiziki na nekoliko sati vonje od
nas, ali metafiziki na korak od nas. Ona je, naime, mjesto nae
zajednike nesree i stradanja. Rijeju, poraz ovjeka!
Kad god da se sjeti Srebrenice, jedino ljekovito za ovjeka naega
vremena je da se stidi, uti i potiho plae u sebi. To bi imala biti jedina
njegova mjera. Mjera elementarnog dostojanstva koja ne smije ustuknuti pred demonima i pomraenim umovima. Primo Levi svojedobno
je rekao da osjea stid zbog toga to je Holokaust uope bio mogu, a
neki dan preminuli Elie Wiesel govorio je o rtvi i njezinu negiranju,
SRPANJ 2016.
11
BONJACI U HRVATSKOJ
12
BONJACI U HRVATSKOJ
Mimohod u Puli
Po drugi put smo na ovakav nain obiljeili stradavanje srebrenikih rtava, taj straan zloin i civilizacijsku tragediju. Srpske su
snage ule u Srebrenicu upravo na dananji dan, 11. srpnja 1995.
godine, a do 15.-16. srpnja su, prema dosad poznatim podacima,
ubijena 8.372 mukarca i djeaka. Broj rtava, naalost, nije konaan, a poinitelji jo nisu odgovarali za svoja nedjela. eljeli smo
pokazati da rtve nisu zaboravljene i da pred teinom srebrenikog
zloina civilizirani svijet ne smije ostati ravnoduan, tim vie to
niti nakon 21. godine istina o Srebrenici nije potpuna, rekla je Almira Raimovi, predsjednica Bonjake nacionalne zajednice Pule.
Istaknula je kako e se organizatori potruditi da ova manifestacija
prijee u tradiciju i da se u isto vrijeme odri u svim istarskim gradovima, pri emu je pozvala sve graane Istre da im se pridrue.
Esad ef. Jukan, glavni imam u Istarskoj upaniji, u znak sjeanja
na 8.372 Bonjaka ubijena u srebrenikom genocidu u ljeto 1995.
prouio je prvu kur'ansku suru El-Fatihu.
SRPANJ 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
Erdutu i Salau, pri emu je svjedoio o brojnim dramatinim trenutcima. Mi smo bili meu onima koji su snimili porueni spomenik, katoliku crkvu u Salau. Vidio sam to je uraeno Erdutu, kad je kao krv
padala praina od katedrale u Osijeku, neke stvari neu nikad zaboraviti... Nekako su me pustili da uem u Salaa sa ekipom, sa kamermanom vidio sam jednu staru baku, pogoena, sva u krvi kako izdie, a
nekoliko koraka dalje vidim bijelu pudlicu koja isto tako izdie sa svojim vlasnicom. To je bio sav svijet te bake. I drugi detalj, koji sebi kao
novinar nikada neu oprostiti. Kada su zasuli granatama i tenkovima,
nismo imali kamo da se sklonimo. Iz kukuruza je izaao ovjek sav u
krvi, u oku, da nam se nije ugasila kamera taj detalj bi obiao cijeli
svijet, sjetio je Salih Brki krvave uvertire u agresiju na BiH.
Nekoliko mjeseci nakon toga rat iz Hrvatske preselio se u Bosnu
i Hercegovinu, poeo je genocid nad Bonjacima prvo krvavi Bajram u Bijeljeni, poetkom travnja 1992., a zatim na red dolaze
Zvornik, Viegrad, Vlasenica, Srebrenica, Foa Najvea grobnica
bonjakog naroda je rijeka Drina. Bonjaci se masovno ubijaju,
svjetski mediji o tome nita ne piu, a politiari govore da rata u
Bosni nee biti. Salih Brki je pratio i izvjetavao o krvavim dogaanjima bio je s narodom u umama, u zbjegovima. Dolo je opinsko rukovodstvo iz Zvornika, tek sam se vratio iz uma U tom
zbjegu koji se vukao bilo je 15.000 ljudi. ene, djeca i starci. Majke
su do zadnjeg atoma snage nosile djecu. Nikad neu zaboraviti slike te djece, prisjetio se Brki.
Iz rata 1992.-1995. izaao je trajno obiljeen. Njegove oi i dua
vidjeli su skoro 10.000 kostura ubijenih Bonjaka: Svojim sam oima vidio 65 masovnih grobnica u Podrinju i u Srebrenici. Vidio od
7.000 do 8.000 mrtvih tijela ljudi, najee u komadima. Obino sa
icama oko ruku i vezanih oiju. U Podrinju, od sela Lipnja, preko
Kamenike doline smrti i seoca Hodia, do grobnice Crni vrh
1.300 rtava, odmah je po broju rtava iza prijedorske Tomaice
prema Kalesiji i Zvorniku, na zranoj udaljenosti od 8 kilometara,
bile su 24 masovne grobnice.
U okviru tribine prikazane su brojne potresne fotografije koje
je Salih Brki napravio u protekla skoro dva i pol desetljea. Braa
Hajrudin i Nurdin Omi, dva djeaka od 8 i 11 godina, dva mrtva
tijela u jednom sanduku. Kosti su toliko sklopljene da nije ih bilo
mogue odvojiti. Uz njih je pokopan i njihov otac Nurif, a posmrtni
ostaci majke Zehre se jo trae. Nigdje na svijetu nema da su postavljena sva spomenika na jednu grobnicu. Ovo je dokaz genocida.
Od 12-ero brae ostao je samo jedan, i neki kau nije bio genocid, izmeu ostaloga, rekao je Salih Brki pojanjavajui prezentirane fotografije. Prikazao je i fotografiju s kolektivne denaze u
Potoarima u kojem su se nalazili posmrtni ostaci 20 spaljenih Bo-
14
BONJACI U HRVATSKOJ
gdje je pred jednom kuom ve bilo oko 1.000 stradalnika, a stalno
su dovodili nove. On se nalazi u koloni iza jednog mukarca, kojeg
srpski vojnik tjera da skine majicu. Husi je jedini preivjeli sa tog
snimka koji je obiao svijet. Jo jedan prizor iz filma Nermine dobro je poznat, a svjedoi o naivnosti i bespomonosti. Ramo Osmanovi iz Dobraka kod Skelana, ocat ubijenog sina Edina, nekoliko
dana prije pada Srebrenice, na livadi kod Sandia zove starijeg sina
Nermina da se preda, pritom ne slutei da ga zove u smrt.
Ljudi danas umiru, a nisu doekali da ukopaju djecu i unuke...
Brojne masovne grobnice nisu otvorene. Ledeni je zid utnje koji ih
skriva. Kroz Zvornik su prolazili kamioni puni tijela pobijenih iz okolnih sela; od jednog sam mjetana, srpske nacionalnosti, uo da su
ujutro komunalci kupili lopatama dijelove tijela koji su padali s kamiona. I prebacivali ih u sekundarne grobnice u Kamenici, pa prali mrkovima raspadnute dijelove tijela i krvi. I nitko u Zvorniku, navodno,
ne zna gdje su te masovne grobnice. ovjek koji je tada bio predsjednik Kriznog taba u Zvorniku dobio je kaznu od samo samo est godina, a sada je vijenik Skuptine optine Zvornik. A u jednom danu sa
Bijelog Potoka odvedeno je 750 ljudi, to u Srebrenici onih 500, pa iz
Vlasenice 2.600, Bratunac 3.100 ljudi, Srebrenica, na jo nezakljuenom popisu 8.372 ovjeka. Pobijeni Pogledajte ubijeno neroeno
dijete majke Zekire Begi iz Bratunca, zatim Azemine Salihovi iz Konjevi Polja ili dva baluka uz mezar najmlae rtve genocida u Srebrenici Fatime Muhi. Od vlasti RS-a tek nekoliko sati data je dozvola
da ubijeno dijete dobije ime i sa ovog dunjalukog svijeta otila je sa
svojim imenom Fatima Muhi. Nigdje u svijetu, kao u tragediji Rame
Osmanovia, kako ve rekoh, nije zabiljeeno da katili natjeraju oca
da pozove sina Nermina da sie iz ume i preda se etnicima, kako bi
bio ubijen zajedno s njim, a u Potoarima im je prethodno stradao i
drugi sin/brat. Ili kada monstruozne ubice 'korpioni' pred TV-kamerom strijeljaju est Srebreniana, od toga tri maloljetnika, meu njima i sina majke Nure, Azmira Alispahia. I opet neki govore da nije
bio genocid. Na sramotu svima, uz Evropski parlament i brojne drave u svijetu, koji su usvojili Deklaraciju o Danu sjeanja na genocid u
Srebrenici, to jo, zbog blokada iz RS-a, nije uinjeno u Bosni gdje se
i desio genocid. Pogledajte Bjeljinu i Zvornik, pogledajte Aleju mladosti u Tuzli, pogledajte Kapiju, pogledajte Potoare, Memorijalne
centre Rakita, Veljaci u Vlasenici i u Gornjoj Kalesiji i opet kau da
nije bio genocid. To me stvarno boli. esto su me srpski nacionalisti
optuivali da laem, ali moji snimci i drugi dokumenti su ih tjerali da
zaute i nikad se vie ne oglase, rekao je Salih Brki.
Njegova ivotna elja je da digitalizira i trajno sauva svoju ogromnu video-arhivu, koja se mjeri u tisuama kazeta snimanih raznim
video-tehnikama u proteklih 30-ak godina. To bi bio znaajan doprinos ouvanju sjeanja na genocid u Bosni i Hercegovini tokom rata
od 1992.-1995. godine. Nitko u dravi Bosni i Hercegovini sigurno
nije vie vezan sa Srebrenicom od mene jer sam Srebrenicu poeo
pratiti od 1985., dakle, sedam godina prije rata. Preko 1.800 kazeta
u mojoj kui samo je vezano za Srebrenicu i Podrinje, a moja privatna
ratna arhiva broji oko 3.600 kazeta, rekao je Brki, koji je od 1993.
godine do sada napravio izmeu 50 i 60 filmskih dokumentarnih uradaka. Istaknuo je kako je svaki video materijal vrlo vaan jer ono
to nije zabiljeeno kao da se nije niti dogodilo. Bilo bi jako dobro
ako bi tribina u Puli kao i prologodinja u Zagrebu i nedavno odrana u Sisku bile poticaj bonjakim asocijacijama u Hrvatskoj da se
ukljue u proces digitalizacije video-materijala nesumnjivo velike vrijednosti za povijest BiH i bonjakog naroda.
Na kraju tribine prikazan je video materijal snimljen iz zraka, iz
bespilotne letjelice (drona). Posjetitelji tribine Srebreniki genocid 1995. iz nesvakidanje, ptije perspektive mogli su vidjeti
SRPANJ 2016.
Dvadeset i jednu bijelu ruu kao simbol buenja novog ivota poloili su mali Bonjaci, lanovi Folklorne sekcije Buzetski biseri, na
centralni spomenik u Spomen parku Buzeta u sklopu obiljeavanja 21.
obljetnice genocida u Srebrenici te na taj nain poslati svijetu poruku
mira Srebrenica da se ne zaboravi i nikada, nikome i nigdje ne ponovi. Sudionici mimohoda sjeanja na rtve srebrenike tragedije
krenuli su od Fontane do Spomen parka, a svi su dobili srebreniki
cvijet kojeg su heklale ene Bonjake nacionalne zajednice Buzeta.
Srebrenika tragedija dogodila se u dvoritu Europe tono prije
21 godinu, nakon pada zatiene zone. Samo u pet, est dana, postrojbe vojske i policije bosanskih Srba izvrile su stravian zloin protiv
ovjenosti, genocid u kojem je ubijeno 8.372 neduna civila. Do sada
ih je sahranjeno 6.302, ovih dana je u Memorijalnom centru u Potoarima sahranjeno jo 127 rtava, a za ostalima se jo uvijek traga. Danas ne tuguje samo Srebrenica, nego kabrnja, Vukovar i itava Europa koja je usvojila rezoluciju o Srebrenici i na taj nain osudila genocid
koji se dogodio u njenom dvoritu, istaknuo je predsjednik Bonjake
nacionalne zajednice Buzeta Muhamed Muratagi.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
Obavijesti
zagrebakog VBNM
I.
UPIS BONJAKA U BIRAKI POPIS
REPUBLIKE HRVATSKE
Potovani, Ustavni zakon Republike Hrvatske, pored jednakih
prava svih graana Hrvatske titi i posebna dodatna prava nacionalnih manjina u cilju ouvanja i ostvarenja prava pripadnika manjina.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i
pismom i kulturna autonomija. (l. 15. st. 4. Ustava Republike Hrvatske)
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima: pravo slobodno se
izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; pravo ostvarivati sam ili zajedno s drugim pripadnicima te nacionalne manjine ili zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih manjina prava i slobode propisane ovim Ustavnim zakonom i druga
manjinska prava i slobode propisana posebnim zakonima. (l. 4. st.
1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina)
Svaki graanin ima pravo pregledati svoj upis u registar biraa,
traiti njegovu dopunu ili ispravak tijekom cijele godine, a u vrijeme raspisanih izbora odnosno referenduma najkasnije do 10 dana
prije dana odreenog za odravanje izbora odnosno referenduma.
Ispravnost podataka u popisu biraa mogu se provjeriti na linku
https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/, a zahtjev za upis u popis biraa, dopunu i ispravak podataka (prebivalite, nacionalnost) podnosi se Gradskom uredu za opu upravu, Trg Francuske republike
15, Zagreb. Dodatne informacije na telefone 01/6101-766,
01/6101-767, 6101 768. Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8 do 15,30 , a utorak i etvrtak od 8 do 18 sati.
Za sve informacije moete se obratiti Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba: Trnjanska cesta 35, Zagreb, tel.
01/631-4109 ili e-mail: vbnmgz@vbnmgz.hr.
II.
RADUJMO SE BAJRAMU PROGRAM ZA DJECU
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organizira
bajramski program za male Bonjake RADUJMO SE BAJRAMU koji e se odrati u subotu, 17. rujna 2016. godine, u 11:00 sati u
Gradskom kazalitu Trenja, Moenika 1.
U sklopu programa izvest e se predstava Pepeljuga uz podjelu bajramskih poklona. Molimo roditelje da najkasnije do srijede, 14.09.2016., prijave svoju djecu (starosti od 2-12 godina) za
predstavu i poklon paketie u ured Vijea BNMGZ na mail:
vbnmgz@vbnmgz.hr ili tel. 01/631-4109. Za prijavu je potrebno
ime, prezime i godina roenja djeteta (broj mjesta ogranien).
lanovi Vijea bonjake nacionalne manjine Grada zagreba izabrani na izborima 31.05.2015.
16
BONJACI U HRVATSKOJ
jesti upuuje najiskrenije estitke sa eljom da bajramske dane
provedu u veselom i radosnom ozraju obiteljskog zajednitva, miru i blagostanju. Bajram erif mubarek olsun!
III.
DARIVANJE BONJAKE NOVOROENE DJECE
Potovani, u sklopu svoga programa rada Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba provodi projekt Darivanje bonjake novoroene djece s ciljem da se svakom novoroenom bonjakom djetetu na podruju grada Zagreba poeli dobrodolica s
primjerenim poklonom.
Poklon se sastojati od posebno pripremljene Bonjaka radosnica, knjige uspavanki San u beu, uroci pod beu i uporabnih
predmeta (dekica, runik, posteljina).
Pozivamo roditelje novoroene djece da se za prigodni poklon
prijave na tel. 01/631-4109 ili adresu VBNMGZ, Trnjanska 35,
10000 Zagreb. Napominjemo da je uz prijavu potrebno dostaviti
Izvod iz matice roenih ili Rodni list.
S radou oekujemo susret s malim Bonjacima.
IV.
X. KONVOJ MLADIH BONJAKA RH I NJIHOVIH
PRIJATELJA DA SE NIKAD NE ZABORAVI I
NAGRADNI NATJEAJ ZA NAJUSPJELIJI LITERARNI
RAD/ESEJ POTAKNUT TRAGEDIJOM SREBRENICE
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u spomen
na rtve srebrenikog genocida i ove godine organizira X. konvoj
mladih Bonjaka Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom DA SE
NIKAD NE ZABORAVI 30.09.-01.10. (petak/subota) 2016. godine.
Za uesnike Konvoja osiguran je prijevoz na relaciji Zagreb
Srebrenica Zagreb, smjetaj u Behram-begovoj medresi u Tuzli i
ruak u Srebrenici. S obzirom na to da je projekt posveen podizanju svijesti o nacionalnom identitetu, vanosti tolerancije, potovanja prema drugima i razliitima kod mladih ljudi prednost imaju
mladi do 35 godina.
Kako bismo to kvalitetnije mogli isplanirati program putovanja
prijavu treba poslati do 19. rujna 2015. godine. Za prijavu je potrebno navesti ime, prezime i godina roenja.
Za prijavu i sve dodatne informacije obratiti se Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba na tel. 01/631-4109 ili e-mail: vbnmgz@vbnmgz.hr.
U okviru projekta raspisujemo i Nagradni natjeaj za najuspjeliji literarni rad/esej potaknut tragedijom Srebrenice. Pozivamo sve
uenike/uenice srednjih kolama u Republici Hrvatskoj da kroz
svoje literarne radove daju svoje vienje jedne od slijedeih tema:
1. Na polju bijelih niana;
2. A kau da je povijest uiteljica ivota;
3. Barbarski je pisati poeziju nakon Auschwitza.
(T. W. Adorno);
4. Vukovar, Srebrenica, Darfur, Ruanda.. kuda ide svijete?;
5. Srebreniko ljeto '95.;
6. 8.372 nisu doli;
7. Tema po slobodnom izboru.
Prijave za natjeaj primaju se do 22. rujna 2016. godine. Struni
iri odabrat e 3 najuspjelija rada koja e biti novano nagraena.
Propozicije nagradnog natjeaja objavljene su na web stranici Vijea www.vbnmgz.hr. q
SRPANJ 2016.
PROGRAM
17
HRVATSKA
18
Ima li kandidata?
Plenkovi je kandidaturu objavio jo prije nego to je Tomislav
Karamarko slubeno objavio da se povlai te je krenuo lobirajui na
sve strane. Potom su se pojavljivali potencijalni kandidati i do samo
nekoliko dana prije izbora nije bilo sigurno da li e Plenkovi biti
jedini kandidat za predsjednika stranke. Naime, posljednji je od
kandidature odustao aktualni ministar kulture Zlatko Hasanbegovi koji je na neformalnim portalskim anketama jako dobro stajao.
Osim Hasanbegovia kao kandidati su spominjani jo i Milijan
Brki Vaso, Ivana Maleti, Darko Milinovi, Tomislav Tolui i Miro
Kova. No oni su redom otpadali, tj. povlaili su svoje najavljene ili
mogue kandidature.
Ministar vanjskih poslova Miro Kova, iako percipiran kao osoba
koja pripada pristojnijem dijelu HDZ-ovaca, ipak je odustao s obzirom
da je Plenkovi prvi objavio da eli biti predsjednik HDZ-a. On je svoj
stav obrazloio ozrajem u stranci i u iroj javnosti, pa bi njegova kandidatura dovela do polarizacije unutar HDZ-a. Novinarima je prenio
da se nee kandidirati za predsjednika HDZ-a. elim da ovo vrijeme
iskoristimo za pripreme stranke za izbore. elim da HDZ pobjedi na
parlamentarnim izborima. To je najvanija stvar i tome u se osobno
posvetiti. elim zahvaliti svima koji su me podravali i poticali na kandidaturu, no parlamentarni izbori su sada najbitniji, rekao je Kova.
Tako je ostalo neizvjesno jo samo to hoe li se kandidirati Hasanbegovi. Inae, informaciju o njegovoj kandidaturi objavio je
jedan HDZ-u blizak portal, a i sam je Hasanbegovi svojim turim
odgovorima potpirivao vatru jer tu informaciju nije htio niti potvrditi, niti demantirati. Primjerice, na upite novinara o kandidaturi
jednom prilikom je rekao: Okrenimo se budunosti, nemojmo se
baviti prolou. Ili pak drugi odgovor: Priekajte jo malo.
HRVATSKA
Redom odustajali
Meu prvima je kandidaturu istaknuo ministar gospodarstva
Tomislav Tolui i prema miljenju dobrih poznavatelja prilika u
HDZ-u slovio je kao najsnaniji protukandidat Plenkoviu, barem
dok se nije poelo pekulirati o Hasanbegovievoj kandidaturi. Tolui pripada mlaoj, dodue i Hasanbegovi, ali za razliku od Hasa-
SRPANJ 2016.
nbegovia umjerenijoj generaciji HDZ-ovaca i pritom prilino dobro kotira u stranakoj bazi. Pisalo se da je uivao podrku nekih
vodeih ljudi HDZ-a, primjerice Brkia, no vrlo brzo objavio je kako
se ipak nee kandidirati za elnu poziciju HDZ-a. Neu se kandidirati, podrat u Andreja Plenkovia, kazao je Tolui.
Njegov kolega Oleg Butkovi, ministar pomorstva, prometa i
infrastrukture, takoer se meu prvima kandidirao, ali se vrlo brzo
povukao podravajui Plenkovia. elnik likog HDZ-a Darko Milinovi pak, iako je prethodno kritizirao Plenkovia, ali i skupljao potpise za svoju kandidaturu, iznenadio je javnost objavom kako nee
biti kandidat. Razlike izmeu mene i Andreja su male. Ja sam ovih
dana obavio niz razgovora s ljudima na politikoj sceni i danas sam
obavio i razgovor s Andrejom Plenkoviem, razgovarali smo o budunosti HDZ-a i budunosti Hrvatske. Shvatili smo da se nae vizije bitno ne razlikuju. Gotovo su identine. Shvatili smo da se na tim
malim razlikama ne bi trebalo iscrpljivati na unutarstranakoj bitci
i da sav na potencijal HDZ-a moramo usmjeriti jednom cilju, a to je
sprjeavanja povratka na vlast najnesposobnijeg premijera u povijesti Hrvatske, kazao je Milinovi.
Prethodno je bio govorio da e, ukoliko se kandidira, poraziti
Plenkovia ve u prvom krugu. Zanimljiva je njegova izjava i o predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviu. On je cijenio kako e novi predsjednik HDZ-a, tko god to bio, na parlamentarnim izborima pobijediti Milanovia. S druge strane, priznajmo Zoranu Milanoviu da je i
fakin u SDP-u kad treba. Trebamo imati fakina i u HDZ-u, ako to bude
trebalo. Zoran Milanovi je i ratnik za svoj SDP, ako treba, mi moramo imati i ratnika za HDZ, ako treba. Milanovi, kau, ima nekakva
velika iskustva u diplomaciji. Naravno, 90-ih ih je stekao, kad se ovdje ginulo i tu diplomaciju upotrijebio da blati, zajedno s Vesnom
Pusi, svoju dravu da je agresor, a nova paradigma je da je to sluajna drava. I na kraju, vele da on ima veliku irinu pa, evo, ja mogu
razgovarati korektnije, potenije, otvorenije s nacionalnim manjinama, svojim prijateljima u IDS-u i HDSSB-u, uvjeren je Milinovi.
19
HRVATSKA
spravljalo pripremama za predstojee izvanredne parlamentarne izbore, sastavljanju izbornih lista te moguim koalicijskim partnerima.
Plenkovi je predstavio osnovni smjer djelovanja HDZ-a. Razgovarali smo i o izbornom programu. Najavio sam da u predloiti Gordana
Jandrokovia za novog glavnog tajnika stranke, a Davora Ivu Stiera za
novog politikog tajnika stranke. Miro Kova ostat e na dunosti
meunarodnog tajnika, rekao je novi predsjednik HDZ-a.
Najavio je i mogunost jo nekih promjena u predsjednitvu rekavi da e predloiti jo neke nove lanove. Za Vladimira eksa istaknuo je da nee biti meu njima. Novi smjer koji kanim provoditi u
HDZ-u je jasan i prepoznatljiv. Siguran sam da e HDZ to pokazati na
izborima i da emo svojom politikom i programom biti poeljan partner strankama koje su nam bliske, najavio je Plenkovi.
On se osvrnuo na medijske napise da na HDZ-ovim listama vie
nee biti Karamarkovih ljudi poput Josipe Rimac, eljka Reinera...
Jako je puno pekulacija. Na njih se ne elim obazirati. Imat emo
temeljite rasprave, sasluat emo prijedloge. Napravit u dobar
spoj i iskustva i mladosti, ljudi koji e svojim radom privui birae.
Nije realno da budu sasvim iste liste kao 8. studenog, rekao je
Plenkovi. I zaista, kako sada stvari stoje, na listi nee biti ni Rimac
ni Reiner. to se pak tie esto kritiziranih ministara obrazovanja i
zdravstva Predraga ustara i Darija Nakia, odnosno njihovog mjesta u buduoj Vladi ako HDZ pobijedi na izborima 11. rujna, Plenkovi je rekao da budua Vlada mora preciznije artikulirate nae namjere oko reforme zdravstvenog sustava. to se tie obrazovanja, injenica je da o kurikularnoj reformi jo traje javna rasprava.
To je razvojni projekt za drutvo. Trebamo teiti da nam program
obrazovanja iznjedri mlade ljude koji e imati iroko obrazovanje.
Ministar graditeljstva Lovro Kuevi, nakon odrane prve sjednice Predsjednitva HDZ-a, rekao je kako novi predsjednik unosi
svjeinu u stranku. Potuje temeljne vrijednosti HDZ-a. Mislim da
e upravo taj mix novih ideja i temeljnih vrijednosti doprinijeti pobjedi Hrvatske demokratske zajednice, rekao je Kuevi.
Ono to se moglo proitati kao zamjerka Plenkoviu je to to se
u stranku ukljuio tek 2011. kad je stranku vodila Jadranka Kosor,
da nije sudjelovao u Domovinskom ratu, da je u politikom smislu
brat blizanac Zorana Milanovia (imaju sline biografije) da je vodio dvije neuspjene kampanje (Mate Grani i Jadranka Kosor) te
da iza njegove kandidature stoji Vladimir eks i nejasni lobiji, a ne
lanstvo stranke.
Vladimir eks
Jedan od utemeljitelja HDZ-a Vladimir eks potvrdio je novinarima da e se aktivnije angairati u HDZ-u, no nije elio pojasniti na
koji nain, poruivi samo da ostaje u utakmici. Ve sam se itekako aktivnije angairao, a na koji nain to e se jo vidjeti, rekao
je eks. Na pitanje hoe li biti savjetnik predsjedniku stranke samo
je odgovorio: Ja ostajem u utakmici. q
Edis FELI
20
INTERVJU
SRPANJ 2016.
21
INTERVJU
gaijih, puno manje iskljuivosti i stava da su Hrvati najbolji, najvee rtve i tako dalje.
Naalost, u mnogim glavama jo uvijek nisu zavrena prethodna dva rata Drugi svjetski, od 1941.-1945., i Domovinski, od
1991.-1995. godine. Stjee se dojam da se istovremeno vri i revizija i relativizacija prolosti. Kuda sve ovo vodi i do kada ovakva
situacija moe potrajati?
ao mi je to se esto moe uti kako je povijest uiteljica ivota,
a mi nikako da postanemo dobri uenici. Povijest ne moemo promijeniti, ali moemo uiti na grekama. Gledajui iz perspektive 21.
stoljea nevjerojatno mi je da postoje oni koji opravdavaju bilo kakav
zloin poinjen u ime bilo koga. U ime kralja, poglavnika, marala, ili
vrhovnika. Veliki pomak bi bio da uspostavimo jednake kriterije za
dogaaje i linosti iz prolosti. Ako je neto uinjeno za dobrobit
drutva i ako ima pozitivne posljedice, onda to trebamo valorizirati.
Bez obzira uinio to maaron Izidor Krnjavi ili komunist Veco Holjevac. Ali isto tako ako je netko poinio hladnokrvno ubojstvo, ne moe u jednom sluaju postati zloinac, a u drugom nacionalni heroj.
Bez obzira da li je to uinio u ime komunistike Jugoslavije ili demokratske Hrvatske. Upravo, to je revizionizam. Tendenciozno i selektivno isticanje nekih dogaaja i linosti i ignoriranje drugih. Obino
se na ovim prostorima ljudi prema povijesti odnose kao prema samoposluzi uu kada neto trebaju i uzmu kada im neto u tom
trenutku treba, a na drugo se ne obaziru.
22
INTERVJU
SRPANJ 2016.
da tada poinje jedna faza u njezinom razvoju. Nakon prvih parlamentarnih izbora zapoinje proces stvaranja demokratske i neovisne
drave. Taj proces se naalost odvijao i u uvjetima nametnutog rata.
Meutim, Hrvatska i Hrvati su postojali i prije 1990. godine. Kolike su
kole, bolnice, ceste, tvornice, brodogradilita, hoteli izgraeni prije
1990.? Koliki su strunjaci odkolovani prije 1990.? Koliki su hrvatski
sportai postizali vrhunske rezultate i prije 1990. godine?
Da, poetkom 1990-ih smo stvorili samostalnu, demokratsku dravu, ali ne smijemo zanemariti kontinuitet koji je doveo do tog trenutka. Uostalom kljuni ljudi u procesu stvaranja samostalne Hrvatske nisu doli iz emigracije, nego su Hrvati koji su na razne naine
djelovali upravo u domovini. Nekad su zbog toga zavravali i u zatvoru, ali tim vie je vano naglaavati da stvari 1990. nisu pale s neba. I
rekao bi jo neto. Nije fer danas oduzimati pravo Hrvatima u prolosti na svoje vienje hrvatske dravnosti. Mi danas znamo kako su
razni eksperimenti zavrili, ali hrvatski politiari 1918. ili 1945. su
imali pred sobom potpuno drugaije mogunosti i perspektive.
Osim toga, nije ni fer danas govoriti da su svi Hrvati Jugoslaviju
doivljavali kao tamnicu. Velikom dijelu hrvatskog stanovnitva
upravo je taj jugoslavenski okvir bio ne samo garancija opstanka
na primjer onima u Istri, Dalmaciji, Meimurju nego i gospodarskog i socijalnog prosperiteta. to ne znai da treba zanemariti i
23
INTERVJU
one koji se s takvim rjeenjima nisu slagali pa su zbog toga bili politiki progonjeni.
24
INTERVJU
nosti su suivot, tolerancija, multiperspektivnost, dijalog, uvaavanje drugih i drugaijih oko sebe. Da li mi to nazivali ovako ili onako
potpuno je nebitno. Bitno je da ljudi ive s time, da gradimo drutvo u kojem e ljudi oko nas bilo da su manjina ili veina, ove ili
one vjere, ove ili one boje koe ivjeti ravnopravno. U faizmu to
nije bilo mogue niti u njemakom, niti u talijanskom, niti u hrvatskom obliku. Niti u bilo kojem drugom obliku.
To ne znai da je sve to se odvijalo u ime antifaizma bilo pozitivno, bez ikakve mrlje. Ukljuujui bacanje atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki, ukljuujui bombardiranje Dresdena, ukljuujui Bleiburg Danas ne moramo robovati formama iz prolosti. Mi
se prolou se trebamo baviti, ne moemo je promijeniti, ali ono
to jedino moemo jeste uiti na grekama iz prolosti, ali i uvaavati pozitivne tekovine. Opet naglaavam, meni je alosno to se
90-ih godina poruilo preko 3.000 antifaistikih spomenika, jer je
veina spomenika bila posveena mladiima i djevojkama Hrvatima, Srbima, Bonjacima, muslimanima, katolicima, pravoslavcima,
ateistima koji su se pobunili protiv segregacije, terora i ubijanja.
Oni u partizanske jedinice nisu uli iz mrnje, nego kako bi spasili
svijet u kojem ive od mrnje.
Uzmimo za primjer Sisaki partizanski odred 77 ljudi, od ega
71 Hrvat. 44-ero e ih poginuti ve u prve dvije godine rata. I vi
imate spomenike tim ljudima koji se 90-ih godina rue. Zato? Zato njih optuivati za Bleiburg, za Goli otok, za Slobodana Miloevia ili za pad Vukovara!? Oni s tim nemaju veze. To su hrabri mladii
i djevojke koji su rtvovali svoj ivot za bolji ivot svih oko sebe. I to
je nam trebaju biti pozitivne tekovine. Mislim da takve stvari treba
isticati, a ne ruiti spomenike posveene njima, ne obraunavati se
s tim ljudima i dogaajima.
U Hrvatskoj ima revizionistikih povjesniara koji tvrde da Jasenovac nije bio logor smrti, nego radni logor u kojemu su zatvorenici
ak i izveli jednu operu. Kakvo je Vae miljenje o Jasenovcu, ali i o
sjeanju i nainu obiljeavanja spomena na zloglasni konclogor?
Jasenovac je simbol logora smrti na podruju Nezavisne Drave
Hrvatske. Prije toga imali smo logor Danicu, a poslije i logor, bolje
reeno stratite, u Jadovnom kod Gospia. Naravno, Jasenovac je
najvei. Treba imati u vidu da u ljeto i u jesen 1941. godine Eugen
Dido Kvaternik i Maks Luburi, dvojica prvaka represivnog aparata
u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, odlaze u slubeni posjet nacistikoj
Njemakoj. Tada su posjetili koncentracioni logor Sahsenhausen,
koji se nalazio nedaleko od Berlina. Taj je konclogor sluio kao
ogledni primjerak kako bi svi logori Treeg Reicha trebali izgledati
od oblika do namjene. Dakle, kombinacija radnog logora, izrabljivakog logora, ali i logora smrti. Kvaternik i Luburi odlaze tamo
kako bi u stvari dobili model kojega e iskoristiti za izgradnju Jasenovca. U ljeto 1941. godine osniva se logor Jasenovac koji e postati stravino mjesto, u kojem je prema dostupnim podacima ubijeno
oko 84.000 ili 85.000 ljudi. Ubijeni su iskljuivo zato to su bili druge nacionalnosti i vjeroispovijesti ili drugaijeg politikog uvjerenja. Tamo je stradalo i mnogo Hrvata.
Negiranje Jasenovca i toleriranje Nezavisne Drave Hrvatske je,
naalost, samo neto to traje zadnjih 25 godina. I zato se danas
udim onima koji su sada odjednom iznenaeni to se masovno
koristi ustaki pozdrav Za dom spremni. U zemlji u kojoj se zadnjih 25 godina imenuju ulice po jednom od najpoznatijih ustakih
ideologa Mili Budaku, u zemlji u kojoj se diu spomenici Juri Francetiu i imenuju postrojbe po Rafaelu Bobanu, gdje neki hrvatski
politiari imaju po kuama i stranakim kancelarijama slike Ante
Pavelia, gdje se dre mise za Antu Pavelia ne znam od kuda je
sada odjedanput iznenaenje da je Za dom spremni postalo ne-
SRPANJ 2016.
to okantno. Iz raznoraznih razloga i na raznorazne naine u hrvatskom drutvu se uspjelo jednostavno relativizirati period Nezavisne Drave Hrvatske.
Zato? Ima nekoliko razloga. Prvi razlog svakako je taj to 1991.
godine iz emigracije dolazi veliki broj Hrvata koji su obiteljski, po
nasljeu, bili vezani uz ustaku emigraciju. I naravno, oni su odgajani u jednom potpuno drugaijem narativu. esto priam jednu
anegdotu o prijatelju Ivanu, koji je 1991. godine sa mnom studirao
povijest. Rodio se u Australiji, prvi put je doao u Hrvatsku, nikada
u ivotu nije bio u Jugoslaviji i on mi kae: Zna Hrvoje, dok nisam doao ovdje nisam znao da Bosna nije u Hrvatskoj! Doma sam
imao kartu 'Hrvatska do Drine'. Prije godinu dana pitam tatu: 'iji je
'eljo' klub?' On mi kae: 'Hrvatski.' 'A iji je 'Vele'?' 'Isto hrvatski.'
I ja onda doem ovdje i vidim da Bosna nije u Hrvatskoj! On je
jednostavno ivio u okruenju u kojem su se takve stvari govorile.
Zanimljiva je i anegdota gdje ga pitam: Ivane, da li je istina da su
svi u Australiji bili za Antu Pavelia? A on mi kae: Nije, nemoj im
vjerovati. Moji su bili za Luburia.
Dakle, 1991. dolazi dio hrvatske emigracije s jednim drugaijim
narativom. I to se dogaalo? Imate dio koji nastavlja s tim narativom dakle, mi smo bili borci za Hrvatsku, mi smo spaavali Hrvatsku Meutim, imate dio kao, na primjer, Dragu Pilsla i Davora Ivu
Stiera, koji su takoer iz jednog ustakog miljea. Meutim, kada su
doli ovdje i vidjeli neke druge dokumente, onda su rekli ekajte,
ovo je bitno drugaije od onoga sa ime smo mi odgajani.
Drugi razlog je simboliki obraun s prolou kroz 90-e godine.
esto znam rei da nam se dogodila jedna inverzija. Umjesto da prouavamo 20. stoljee kako bismo shvatili to nam se dogodilo 1991.
godine, mi kroz 1991. objanjavamo cijelo 20. stoljee. I onda imate
ovu stvar. S obzirom da mi izlazimo iz Jugoslavije ratom, onda ta Jugoslavija nikada nije mogla biti dobra. S obzirom da ratujemo protiv
JNA, koja je slijednik partizana, onda ni ti partizani nikada nisu mogli
biti dobri. A s obzirom da oni nose zvijezdu na kapi kao simbol komunizma, onda ni taj komunizam nije mogao biti dobar. A tko je dobar?
Kada pogledate tko su kljuni neprijatelji Republike Hrvatske 1991.
godine to su Srbija, Jugoslavija i komunizam. Tko se u hrvatskoj
prolosti borio protiv svega toga? Ustae. I tako ustae na mala vrata
postaju borci za hrvatsku neovisnost jer su se i oni borili protiv Srba,
Jugoslavije i komunizma. I tu je dolo do toga da su Nezavisna Drava
Hrvatska i ustaki pokret postali simpatini borci za hrvatsku neovisnost, a ne ljudi koji su jadne starce, ene i djecu ubijali samo zato to
su bili druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti.
25
INTERVJU
26
Moe li se biva SFR Jugoslavija svesti samo na Goli otok i Bleiburg? Ili postoji neto drugo
Mnogo puta sam rekao, a ponovit u i sada: ne moemo neto
gledati iskljuivo kroz rtvu ili iskljuivo kroz zloin. Kod nas se poelo dogaati da se ustaki pokret gleda iskljuivo kroz Bleiburg,
kao da se nita prije Bleiburga nije dogaalo. S druge strane, na
partizanski pokret se takoer gleda kroz Bleiburg, kao da se nita
prije toga nije dogaalo.
Kada sam u Srbiji, vrlo esto znam govoriti: S pravom govorite,
s pravom se prisjeate, s pravom komemorirate sve rtve i sve to
se dogodilo tijekom i nakon 'Oluje'. Meutim, Domovinski rat nije
poeo u 8. mjesecu 1995. godine. Dakle, ako komemorirate sve to
se dogodilo, bilo bi u redu da komemorirate i sve one spaljene kue
1991. godine, sve one civile ubijene 1991. godine, sve one gradove
granatirane 1991. godine.
Dakle, ne moemo poeti s onom godinom kada se nama svia.
Socijalistika Jugoslavija je imala nekoliko svojih faza. Gledati Jugoslaviju crno-bijelo je nemogue. Ako uzmemo pet ili sedam godina
nakon Drugog svjetskog rata, to je svakako jedan staljinistiki koncept drave koji je imao i teror i represivan odnos prema neistomiljenicima. I to apsolutno stoji. Meutim, ve od 50-ih, a posebno
60-ih godina, Jugoslavija je bila vrlo specifina, a posebno u odnosu
na ostatak istone Europe. Jugoslavenski socijalizam je bio bitno
drugaiji od socijalizma u Bugarskoj ili od socijalizma u Poljskoj i
Sovjetskom Savezu. Gledati povijest Jugoslavije iskljuivo kroz Bleiburg i Goli otok ili kroz ubojstva UDBA-e, bilo bi jednako kao da
gledamo povijest Sjedinjenih Amerikih Drava samo kroz povijest
CIA-e ili kroz povijest rasne segregacije, odnosno odnosa prema
crncima 20 ili 25 godina nakon zavretka Drugog svjetskog rata.
Uvijek govorim jednu stvar: da, brojne slobode nisu postojale,
meutim, postojale su neke druge slobode i mogunosti koje i danas nismo uspjeli nadii. Jedna mala usporedba Volio bih da smo
sada u 1962. godini i da pitate jednu crnaku obitelj s juga Amerike
da li bi radije ivjeli na jugu Amerike ili recimo u Opatiji ili Zagrebu?
INTERVJU
Dakle, gdje nee imati vie stranaka i razvijenu slobodu govora. Ali,
nee imati niti posebna sjedala za crnce u autobusima, nee imati
posebne ulaze u kole, nee morati paziti gdje sjedaju u restoranu
i tako dalje. Dakle, ne moemo gledati sve iskljuivo kroz jedno, a
zanemarivati drugo.
Jugoslavija je nakon Drugog svjetskog rata najveem dijelu
svog stanovnitva, ne kaem svima, donijela puno bolji ivot nego
to su ga ikad prije, a ini mi se i ikada poslije imali. Milijuni ljudi
prelaze iz jednog zaostalog poljoprivrednog drutva u naprednije
industrijsko drutvo poinju ivjeti bolje, standard im se poveava. Ne znam koliko ljudi to zna, ali sredinom 60-ih godina Jugoslavija je trea na svijetu po broju studenata u odnosu na ukupno stanovnitvo. Sjedinjene Amerike Drave, Sovjetski Savez, pa Jugoslavija. Ne vedska, ne Velika Britanija, ne Francuska nego Jugoslavija.
Grade se stanovi, dijele se stanovi Prije par godina u Zagreb je
dola jedna doktorandica iz June Koreje kako bi se bavila jugoslavenskom stambenom politikom. Gledam je i mislim eh, ba je
izabrala temu! I tada mi je postavila jedno pitanje koje je njoj zvualo nemogue, a meni potpuno normalno. Kae: Je li istina da su
jugoslavenske firme gradile stanove koje su dijelile svojim radnicima? Pa, da, kaem, normalno. Zato je to vama normalno?,
kae ona. U Junoj Koreji imate KIA-u, Samsung i Hundai koji zapoljavaju po 50.000 ljudi i koji zarauju milijarde dolara, ali nikome
nije palo na pamet izgraditi i dati stan besplatno. Bila je u pravu
Upitajmo se svi zajedno da li Todori, Tedeschi ili bilo koji drugi
tajkun s ovih prostora danas grade zgrade i dijele stanove svojim
radnicima? Naravno, ne grade i ne dijele.
Dakle, imamo niz stvari koje su bile dobre. Apsolutno se slaem
da to nije bila zemlja demokracije, da to nije bila zemlja u kojoj ste
vi mogli govoriti i raditi to hoete. I to svakako trebamo osuditi i
uiniti da se ne ponovi. Meutim, ipak mislim da postoje neke stvari koje su se mogle unaprijediti i koje su se mogle iskoristiti.
Evo i primjer o kojem sam esto govorio, gdje smo propustili
veliku ansu. Naime, Jugoslavija je imala vanu vanjskopolitiku
ulogu, kakvu vjerojatno niti jedna zemlja u ovoj regiji vie nikada
nee imati. I danas se kae pa dobro, to je Jugoslavija mogla. Ali,
zato je mogla? Jugoslavija je poslije rata imala 15 milijuna stanovnika niti zlata, niti nafte, niti ba tako vaan geostrateki poloaj,
ali se izgradila... Imala je ljude s vizijom, imala je nekakvu strategiju. I gdje smo mi propustili ansu? Pogledajte gdje su danas neke
od zemalja nesvrstanih. Pogledajte Iran, Singapur, Katar, Indiju to
su vane zemlje u svijetu. Koliki vani ljudi u tim zemljama su se
kolovali na podruju bive Jugoslavije, kod nas u Zagrebu, Sisku i
Rijeci. Da smo napravili jedan registar ljudi koji su se kolovali, koji
su danas na ministarskim pozicijama u tim zemljama, da smo s njima sklopili vrsta prijateljstva i poslovnu suradnju.
Postoji neto to se zove meka mo. Joseph Nye, poznati
ameriki politiki analitiar, napisao je knjigu pod nazivom Budunost moi u kojoj govori o geostrategiji. On je izraunao da se 60
ili 70 sadanjih svjetskih dravnika kolovalo u Sjedinjenim Amerikim Dravama. To ne znai da su svi oni proameriki, ali velika veina ima pozitivan odnos prema SAD-u. Nye kae da se u prolosti
oko 160 dravnika kolovalo u Americi. Zamislite koliko se dravnika i vanih linosti se kolovalo na fakultetima u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini, Srbiji i tako dalje. Koliko smo mi to iskoristili? Nikoliko. Dakle, postoje stvari koje smo mogli iskoristiti, a nismo iskoristili. I zato kaem da se Jugoslaviju nikako se ne smije gledati crnobijelo. Svaku zemlju bi onda mogli gledati iskljuivo kroz crno ili
isticati samo bijelo. Ali, ivot su nijanse.
SRPANJ 2016.
I jo neto je vano naglasiti kada su u pitanju dogaaji na Bleiburgu i Krinom putu. Danas se moe uti kako su ljudi tamo ubijani zato sto su bili Hrvati, valjda kako bi se jedan genocid, ustaki,
izjednaio s drugim, komunistikim. Ali to je potpuno netono i
zlonamjerno tumaenje povijesti. Svi koji su ubijeni, ubijeni su ili
zato to ih se smatralo odgovornima za zloine ili zato to su suraivali sa zloincima. A ne zato to su Hrvati. Uostalom, da je ba
uslijedila takva antihrvatska histerija, kako bi jedan Hrvat postao
neprikosnoveni autoritet u novoj dravi, a brojni Hrvati doli na
vane politike funkcije? Dakle, zloin se dogodio, on je zahvatio
sigurno i velik broj potpuno nevinih ljudi. Ali taj zloin nije bio nacionalno motiviran, njegov cilj nije bio nestanak Hrvata. Dok u ustakom odnosu prema Srbima, idovima i Romima je upravo genocid
bio glavni cilj.
27
INTERVJU
to se tie Dana ustanka u Srbu, po meni radi se o jo jednom
udaru na inteligenciju. U Srbu se 27.07.1941. lokalno stanovnitvo,
uglavnom seljako i polupismeno, pobunilo protiv terora. Ne moemo krenuti od 27. srpnja Ve s uspostavom Nezavisne Drave
Hrvatske, a posebno od kraja petog mjeseca, zatim estog mjeseca
i poetkom sedmog mjeseca, kree stravian teror prema srpskom
stanovnitvu Like, Banije i Korduna. Nakon to su brojna sela oiena i poubijana, odjedanput se dio srpskog stanovnitva odluio
na otpor. U tom trenutku ustanak nije niti komunistiki, niti etniki, nego se ljudi naprosto bore za svoju egzistenciju. To to e Komunistika partija, ali i neki etniki elementi pokuati iskoristiti
ustanak i staviti se na elo, to je druga stvar. Isto tako, injenica je
da e nakon podizanja ustanka uslijediti osveta, posebno u Borievcu prema Hrvatima, prema onima koji se smatraju da su na bilo
koji nain suraivali sa ustaama. Ali, to nitko nikad nije sporio, i u
komunizmu se o tome prialo. Govorilo se o osveti koja je bila takva da ju se nije moglo zaustaviti, da se pokuavalo, ali da se nije
moglo zaustaviti. Dakle, imate masu seljaka koji su odluili uzeti
pravdu u svoje ruke ni prvi, ni zadnji put.
Ali gledajui kronoloki, kada danas sluam neke povjesniare
kako kau da je taj ustanak bio protuhrvatski i da je cilj bio protjerivanje Hrvata, ja im postavljam nekoliko pitanja. Prvo, to znai
protuhrvatski? Protiv NDH ne znai protuhrvatski, jer su se oni vrlo
brzo ujedinili s Hrvatima u partizanskim jedinicama i borili zajedno.
Dakle, on nije bio protuhrvatski. A drugo, jo gluplje. Kako moe
biti cilj protjerivanje Hrvata i to 1941. godine? Kako to da Srbi iz tog
kraja nisu odluili protjerati Hrvate 1918., 1928. ili 1938. godine,
kada su imali svoga kralja, svoje andare i svoju vojsku? Kako tada
nisu ili protjerivati Hrvate, nego su se ba odluili u ljeto 1941.
godine? Pa valjda ima nekog razloga zato su odluili na otpor teroru, valjda barem zbog onoga to se deavalo prije toga. I govoriti o
Srbu zbog onoga to je uslijedilo kasnije gdje je bilo obrauna i
osvete nad Hrvatima svakako treba. Meutim, govoriti o tome, a
da se ne spomenu stravini pokolji nad Srbim na tom prostoru, po
meni je potpuno pogreno.
28
Alojzije Stepinac po mom osobnom miljenju nije bio ratni zloinac, ali sigurno nije bio niti simbol otpora prema ustakom reimu. Da li je mogao uiniti vie, u to ne elim ulaziti. Svatko od nas
je u ivotu vjerojatno mogao uiniti puno vie u nekim situacijama,
pa nije. Osuivati nekoga drugoga i bacati kamen na nekoga drugoga mislim da nije u redu. Meutim, injenicu je da Alojzije Stepinac
nikada javno nije osudio ustaki pokret i Nezavisnu Dravu Hrvatsku, da nije javno osudio teror nad Srbima i idovima. injenica je
da je u nekoliko privatnih pisama osudio neke pojave, ali i to je vrlo
problematino. Poznato je njegovo pismo Paveliu gdje protestira
protiv naina na koji se nearijevci deportiraju u Jasenovac. On ne
dovodi u pitanje deportaciju i postojanje logora, ak i ne dovodi u
pitanje da se stanovnitvo dijeli na arijevce i nearijevce nego dovodi u pitanje nain na koji se tamo odvode.
Osim toga, ako ste vi ba simbol otpora ustakom pokretu, onda ne dobivate od te iste drave 1944. godine Orden za zasluge. Ili,
recimo, u veljai 1945. godine Alojzije Stepinac predvodi delegaciju
koja ide poglavniku Paveliu estitati Novu godinu. U travnju 1945.
godine, dakle, mjesec dana prije kraja rata, u svim upnim crkvama, ukljuujui i zagrebaku prvostolnicu, slave se mise zahvalnice
za nezavisnost povodom godinjice Nezavisne Drave Hrvatske. I
na kraju, kada ustaki vrh bjei iz Zagreba, dio arhive dolaze sakriti
upravo u Nadbiskupski dvor. To svakako ne govori da je kardinal
Stepinac bio zloinac, niti da je poticao na mrnju, ali govori da je u
tom reimu i u toj dravi imao odreen ugled, da je imao odreene
kontakte sa ljudima s kojima ih moda i nije trebao imati.
Sredinom srpnja 2016. u Vatikanu je odran prvi sastanak
mjeovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Katolike crkve o
ulozi kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu. Komisija je formirana na inicijativu pape Franje koji ne eli proglasiti
Stepinca svetim dok se ne raiste povijesne nedoumice na koje
mu je ukazao vrh SPC-a. to su osnovne zamjerke Srpske pravoslavne crkve na putu Stepineve kanonizacije? S druge strane,
koji su kontraargumenti Katolike crkve vezano uz djelovanje
kardinala Stepinca za vrijeme NDH?
Imamo dvije stvari. Prva stvar je proglaavanje Stepinca svetim.
O tome ne odluuje nitko osim same Katolike crkve. Za to postoji
posebna komisija, posebno tijelo u Vatikanu koja se bavi proglaavanjem svetaca i tu se nikoga ne pita za miljenje. Dakle, komisija
u Vatikanu se bavi Stepinevom svetou. to se tie mjeovite komisije formirane na papinu inicijativu, mislim da bi oni trebali procijeniti i ocijeniti njegovu ljudskost. Kako se kardinal Stepinac ponaao tijekom rata, da li je bilo spornih elemenata ili ne?
Za Katoliku crkvu oito nije bilo spornih elemenata, dok je za
Srpsku pravoslavnu crkvu bilo spornih elemenata. Pravoslavna crkva, naravno, tu polazi od injenice da je u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj poinjen genocid nad srpskim stanovnitvom, da su brojni pravoslavni sveenici ubijeni bilo u Jasenovcu, bilo u drugim mjestima. I svakako se prisjeaju, naalost, vrlo aktivne uloge brojnih
katolikih sveenika i njihove suradnje s ustakim pokretom.
Ne smijemo svesti ulogu Katolike crkve u periodu Nezavisne Drave Hrvatske samo na poziciju Alojzija Stepinca. Kardinal Stepinac
se vjerojatno ponaao puno bolje od veine katolikih sveenika. Velik dio nieg sveenstva, ali i neki biskupi, ak i sarajevski nadbiskup
ari, otvoreno su podravali ustaki pokret. Brojni sveenici su aktivno sudjelovali, ak i u izvrnoj vlasti Nezavisne Drave Hrvatske.
Meutim, s druge strane bilo je sigurno stotinjak sveenika koji su
bili u partizanskom pokretu. Imamo sveenike, recimo biskupa krkog, koji se otvoreno protivio nekim stvarima. Dakle, imamo brojne
sveenike koji su bili antifaisti. I to pokazuje jednu kompleksnost
INTERVJU
Alojzije Stepinac po mom osobnom miljenju nije bio ratni zloinac, ali sigurno nije
bio niti simbol otpora prema ustakom reimu. Da li je mogao uiniti vie, u to ne elim ulaziti. Svatko od nas je u ivotu vjerojatno mogao uiniti puno vie u nekim situacijama, pa nije. Osuivati nekoga drugoga
i bacati kamen na nekoga drugoga mislim
da nije u redu. Meutim, injenicu je da
Alojzije Stepinac nikada javno nije osudio
ustaki pokret i Nezavisnu Dravu Hrvatsku, da nije javno osudio teror nad Srbima
i idovima. injenica je da je u nekoliko privatnih pisama osudio neke pojave, ali i to
je vrlo problematino. Poznato je njegovo
pismo Paveliu gdje protestira protiv naina na koji se nearijevci deportiraju u Jasenovac. On ne dovodi u pitanje deportaciju i
postojanje logora, ak i ne dovodi u pitanje
da se stanovnitvo dijeli na arijevce i nearijevce nego dovodi u pitanje nain na koji
se tamo odvode.
Katolike crkve, kao i danas. Ne vjerujem da svi sveenici isto misle o
nekim stvarima danas u Hrvatskoj, niti da svi glasaju za istu stranku.
Srpska pravoslavna crkva ima odreene zamjerke, poput pokrtavanja ljudi, odnosno prelaska iz pravoslavlja na katolianstvo.
Katolika crkva stalno govori da je to spasilo ljude jer su oni koji su
konvertiranjem preli na katolianstvo, na taj nain spaeni. Moda je i stvarno bilo onih koji su tako i mislili. Meutim, bilo je vjerojatno i onih koji su to vidjeli kao misiju pokatoliavanja, odnosno
stvaranja nekakve etniki i vjerski iste Hrvatske.
SRPANJ 2016.
29
INTERVJU
Mislim da je ovo vaan dogaaj, ali ne i presudan, jer nas ovdje nita nije posebno iznenadilo. Meutim, ukazuje na jednu stvar da
suoavanje s prolou mora biti sa svim kartama na stolu. Mi se
moramo obraunati sa svim pozitivnima i negativnima tekovinama
prolosti u kojem god periodu bilo i s kojim god reimom bilo. Ne
moemo u jednom trenutku izvlaiti samo sve pozitivno, a u drugom samo sve negativno. Tako je i u ovom sluaju.
Zato su Perkovi i Musta dobili tako veliku kaznu? Ne moemo, a da usporedimo presudu s onima na Hakom sudu, gdje smo
svjedoili manjim kaznama za mnogo svirepije i brojnije zloine,
neke i genocidnih dimenzija.
Pravilo je ne komentirati presude, a mislim da je u Njemakoj ak
i zabranjeno komentirati presude. Zato ne bih ulazio koliku je tko
kaznu dobio u usporedbi s drugima. Meutim, mogle bi se izvui i
sline paralele. Recimo, poetkom 90-ih godina, nakon ujedinjenja
Njemake, sudilo se broju 1 i broju 2 zloglasnog Stasija elnicima Ministarstva za dravnu sigurnost DDR-a, najzloglasnije obavjetajne slube moda i u povijesti. Sudilo se dvojici ljudi koji su u tom
trenutku bili osobno optueni za nekoliko ubojstva, plus za brojne
dokumente i zapovijedi, recimo konkretno o ubijanju svih onih koji
su pokuali prei preko Berlinskog zida. Dobili su po est godina, pri
emu je broju 2 nakon nekog vremena kazna ukinuta.
Ne bih volio usporeivati i ne bih se volio uplitati u rad pravosua. Ono ima svoje kriterije po kojima donosi odluke. Kako se mi
odnosimo prema tome, rekli ste i sami. Ne elim uope ulaziti u to
da li je presuda pravedna ili nepravedna. Na naim prostorima smo
svjedoci da postoje presude s kojima emo se svi vrlo lako sloiti,
ali postoje presude koje neemo nikad prihvatiti kao to ste spomenuli maloprije ili kao to je presuda Vojislavu eelju. Bez obzira
to se radi o jednom europskom sudu, da tako kaem, mislim da
unato toj presudi nitko u Hrvatskoj ne doivljava Vojislava eelja
nevinom osobom.
Lex Perkovi je prije nekoliko godina bila jedna od glavnih
glavobolja za tadanjeg premijera Zorana Milanovia. Svata se
pisalo i nagaalo. Po Vaem miljenju, da li se radilo o pokuaju
zatite nekadanjih visokopozicioniranih obavjetajaca ili o nainu
tienja hrvatskih branitelja u eventualnim sudskim procesima?
Stvarno ne znam, ni tada ni danas nije mi u potpunosti jasno
to je ustvari hrvatska vlada u tom trenutku htjela. Obrazloenje je
bilo to vezano uz branitelje. S druge strane, moglo se uti i to da je
Milanovi bio revoltiran time da Hrvatska po tom nalogu mora predati svoje dravljane, a neke njemake dravljane koje je traila
nije mogla dobiti. Mislim da se to je bilo ispregovarano moralo
ispotivati. I ao mi je to je do toga dolo, jer se potpuno nepotrebno na SDP poela bacati nekakva stigma zatitite udbaa i svega ostaloga. U tom trenutku u hrvatskoj vladi bile su osobe koje su
u vrijeme ubojstva urekovia, ukljuujui i Zorana Milanovia,
imale 15 ili manje godina. Koliko znam, nitko od njih ili lanova njihove rodbine nije sudjelovao u udbakim operacijama.
A to je najbolje, Josip Perkovi nije bio pomonik ministar obrane u SDP-ovoj vladi, nego u HDZ-ovim vladama. Od poetka 90-ih, pa
dobar dio 90-ih godina on je visokorangiran u sustavu vlasti kojoj je
na elu HDZ. Dakle, barem prvih 10 godina se moglo iskoristiti da se
procesuira, jer svi su dobro znali tko su i Perkovi i Musta. I prebacivati sada sve na Milanovia i na lex Perkovi mislim da, u najmanju
ruku, nije korektno. Od 25 godina hrvatske demokracije, ak 18 godina na vlasti je bio HDZ. Ako mi danas pozivamo na lustraciju, ako
danas govorimo da oko nas postoje ljudi koji su udbai i koji su ne
znam to radili, onda postavljam pitanje to je u tih 18 godina na-
30
INTERVJU
SRPANJ 2016.
31
INTERVJU
tolici, niti je Hrvatska katolika drava. Nisu ni svi katolici onakvi
kakvim ih se prikazuje. Hrvatska je sekularna drava, odnosno drava u kojoj je apsolutno doputena ravnopravnost svih vjeroispovijesti i tko god eli vjerovati, bio katolik, pravoslavac ili musliman,
trebao bi imati slobodu i ravnopravnost u vjerskom ispovijedanju.
A ta ravnopravnost znai da ne moe netko biti ravnopravniji. Da li
ima nekoga vie, to je je u principu potpuno nebitna stvar u cijeloj
prii jer Hrvatska nikada nije bila i nadam se da nee biti katolika
drava. Moraju se uvaavati ljudska prava i slobode vjerske, nacionalne, etnike Naglaavanje jedne vjere, nacije ili rase kroz povijest je pokazalo kuda najee vodi.
S obzirom na situaciju u drutvu, hoe li povijest biti vana
tema u predstojeoj predizbornoj kampanji? Milan Bandi je prije
neki dan imao potrebu izai s proglasom u kojem stoji: Danas je
Drugi svjetski rat zavren. Poruujem to onima koji 26 godina unitavaju hrvatsku politiku scenu i nau predivnu Hrvatsku. Da li
je ovo najava da bi politiari mogli dignuti runu konicu i baviti se egzistencijalnijim temama?
Kada sluam politiare koji govore o povijesti u Hrvatskoj, a
posebno u zadnje vrijeme u Srbiji, prvo to vidim je veliko neznanje. Drugo to vidim svi vie vole istiti u tuem dvoritu, a ne
krenuti od vlastitog. Kritizirati odnos hrvatskog drutva prema
ustaama, Stepincu i Jasenovcu, a ne oistiti svoj odnos prema
rehabilitaciji etnitva, prema podizanju spomenika Drai Mihailoviu, prema rehabilitaciji Milana Nedia mislim da nije dobar
put. Smatram da bi svi, prije svega, trebali poistiti u vlastitom
dvoritu. Nesnalaenje u prolosti je moda ak i najmanji problem. Mene brine to veina politiara odlazi u prolost zato to,
zapravo, nema to pametno ponuditi u sadanjosti i budunosti.
Dakle, nesnalaenje u prolosti je puno manji problem od nesnalaenja u sadanjosti.
Da li e oni stati u ovoj kampanji? Bojim se da nee. Ovdje bih
rekao neto to veina ljudi ne eli uti, ali Ne bih ovdje bio tako
izriit ili otar iskljuivo prema politikim elitama. Da ljudi ne vole
voditi ili sluati takve prie, davno bi politiari preli na neke druge
teme. Meutim, kod nas postoji jedan veliki lom u drutvu, koji se
ogleda i u neuvaavanju drugaijih ne samo oko sebe, nego i unutar sebe. Dakle, Hrvat mora biti katolik, mora biti po jednoj pranci. Ako nije po toj pranci, onda nije dobar Hrvat.
Ja se zovem Hrvoje, iz potpuno sam hrvatske obitelji, ali ne
smatram se katolikom. U ljeto 1991. godine sam s 18 godina bio
dobrovoljac u ratu. Da sam tada nekim sluajem od granate ili snajpera poginuo, moda bi se neka ulica po meni zvala. A danas gotovo svaki dan dobivam prijetea pisma, mailove i telefonske pozive
jer sam izdajica zato to se usudim rei da je Za dom spremni
ustaki pozdrav.
Dakle, mi imamo nerazjanjene stvari iz prolosti, ali mi se s
prolou ne suoavamo, nego se s prolou obraunavamo. Po
potrebi, a to nije dobro. Nema naroda niti drave koja u svojoj
prolosti nije imala i dobre i loe trenutke. Nema regija koje takve
nisu. Pogledajte francusko-njemake odnose: u manje od 100 godina vodili su tri rata koji su za posljedicu imali preko 60 milijuna
poginulih. I pored stravinih stradanja te su dvije zemlje samo pet
godina nakon Drugog svjetskog rata odluile osnovati Europsku zajednicu, koja e postati faktor europske stabilnosti do dananjeg
dana. Dakle, samo pet godina nakon rata Od 1995. i od Oluje
prola je 21 godina pogledajte odnose u regiji izmeu Hrvata,
Bonjaka i Srba. Mislim da je to neto gdje bismo trebali uiti i vidjeti niti je naa rtva najvea, niti su nae muke najvee, niti su
naa neprijateljstva najvea. Naprotiv, mislim da i Hrvati, i Bonja-
32
ci, i Srbi, kroz povijest imaju puno vie nekakvih poveznica, dodirnih toaka i trenutaka solidarnosti nego to su to imali Francuzi i
Nijemci. A mi i dalje iz toga ne moemo isplivati
BOSANSKI BAROMETAR
VELIKOSRPSKI REFERENDUM
SRPANJ 2016.
33
BOSANSKI BAROMETAR
Veto Bonjaka
Odluku o referendumu moralo je potvrditi i Vijee naroda, gornji dom Dodikovog parlamenta na kojem je Kluba Bonjaka pokrenuo proceduru za zatitu vitalnog nacionalnog interesa. Predsjedavajua Vijea Nada Teanovi je rekla da ostali klubovi srpski, hrvatski i klub ostalih naroda nisu podrali veto Bonjaka.
Nakon sjednice Vijea, potpredsjedavajui Kemo amdija je kazao
da autokratska vlast u Republici Srpskoj pokuava na nedemokratski nain da narui ustave entiteta i drave odlukom o referendumu u RS-u. Graani u RS-u, a posebno povratnici, Bonjaci, ne
treba da brinu ako se referendum i odri, jer on nema nikakvu snagu i nitko ih ne moe da prisili da izau na referendum, rekao je
amdija. Po njemu, politiari u moraju i opravdati utroena sredstva za provedbu referenduma, koji mogu da iznose i do 10 milijuna eura. Naveo je i da pitanja koja se mogu postaviti na referendumu mogu biti o entitetskoj liniji razgranienja, ali ne i ovom pitanju.
34
BOSANSKI BAROMETAR
da glasaju protiv bitnih elemenata Daytonskog mirovnog sporazuma neodgovorno je i pokazuje spremnost mone elite da nastavi
gurati Republiku Srpsku i BiH jo dublje u krizu, izjavio je Inzko.
Podsjetio je kako je zakone o sudu i dravnom odvjetnitvu BiH
Parlament BiH donio i uz glasove zastupnika iz Saveza nezavisnih
socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koji sada trai provedbu
referenduma. Samo Parlament BiH moe mijenjati zakone koje je
on donio, istaknuo je Inzko, pozvavi Dodika i sljedbenike mu da
prestanu insistirati na provedbi referenduma za koji tvrdi da kri
Daytonski sporazum. Pozvao ih je da umjesto toga rade na rjeavanju stvarnih problema koje imaju obini ljudi u tom entitetu. Inzko
je podsjetio kako meunarodna zajednica i dalje ima na raspolaganju instrumente nune za ouvanje Daytonskog sporazuma.
Zanimljivo je i pismo koje je
Visokom predstavniku Inzku i specijalnom predstavniku EU LarsuGunaru Vigemarku poslao Denis
Beirovi, poslanik dravnog parlamenta i potpredsjednik SDP-a
BiH. U njemu pie da se najavljenim entitetskim referendumom o
konanoj i obavezujuoj odluci
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine eli sruiti ustavni poredak drave i obaviti posljednja priprema
Denis Beirovi, poslanik
uoi najavljenog raspisivanja refeu Predstavnikom domu
Parlamentarne skuptine BiH renduma o antidejtonskoj i antiustavnoj secesiji bosanskohercei potpredsjednik SDP-a BiH
govakog entiteta RS. Pri tome
ne treba zanemariti injenicu da je to i kongresna odluka koju je
usvojio vladajui SNSD u manjem entitetu. Najavljeni antidejtonski
referendum u RS-u predstavlja nesagledivo i nezabiljeeno opasno
uzurpiranje nadlenosti drave i krajnje opasno krenje sutinskih
dijelova Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik, zajedno s njegovim mentorima i nalogodavcima iz Beograda, krenuli su u otvoreno
i brutalno ruenje ustavnog poretka drave Bosne i Hercegovine.
To se mora hitno zaustaviti, dok nije kasno! Bolje je da to uradite vi
iz meunarodne zajednice, pie u pismu.
Beirovi upozorava Inzka i Vigemarka da se vie ne smije dozvoljavati Dodiku i sljedbenicima da se stalno poigravaju Bosnom i Hercegovinom te da to treba jednom zauvijek presjei. U nastavku pisma pie: Desi li se jednostrano uzrokovani krah Dejtonskog mirovnog sporazuma 25. septembra 2016. na snagu se vraa ustavnopravni sistem Republike Bosne i Hercegovine, kao meunarodnopriznate
drave punopravne lanice Ujedinjenih naroda i jedne od tri strane
potpisnice (Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija) Opeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini. Meunarodna zajednica je sada na potezu. Dejtonski mirovni sporazum, uz garanciju najveih svjetskih sila, ovlastio
vas je da ga uvate i brinete o njegovom provoenju. Neko e morati zatititi mir i dravu Bosnu i Hercegovinu jer ovako dalje ne ide.
Dodik je najavio referendum za 25. rujna i desi li se, nee imati
nikakvog pravnog uinka, a velikosrbi e i dalje slaviti 9. sijenja
kao svoj dan. No mnogo je opasnija njegova izjava da Bonjaci moraju izai na referendum ele li u tom velikosrpskom entitetu ivjeti. Samo je takva izjava bila dovoljna da ga Inzko smijeni. Naalost,
meunarodna zajednica nita nee uraditi po tom pitanju i krajnje
je vrijeme da bosanski patrioti uzmu stvari u svoje ruke. q
Edis FELI
SRPANJ 2016.
Christian Schmidt
Odgovarajui na pitanje novinara na koji nain e osigurati da financijska pomo uistinu doe do poljoprivrednika, jer nerijetko smo
svjedoili kako novci koji su namijenjeni proizvodnji, a idu preko bhinstitucija, nikada ne dou do obinih ljudi, on kae kako ta pomo
nee biti proraunska te e se izuzetno strogo kontrolirati. Mi elimo
pomoi onima kojima je pomo uistinu i potrebna. elimo potporu
pojedinanim projektima, a ne da bude proraunska pomo. U EU vrijede striktna pravila koja se ne smiju tumaiti razliito i sve to e se
vrlo strogo kontrolirati, naglasio je Schmidt. Dodao je kako je kancelarka Angela Merkel izrazila zadovoljstvo i jo jednom istaknula potporu Njemake putu BiH ka EU. Schmidt je takoer kazao kako su mu
svi sugovornici potvrdili kako ele da se trenutne blokade na putu ka
EU otklone, to kod njega i svih drugih dunosnika EU budi optimizam.
Lars-Gunnar Wigemark, voditelj Delegacije EU u BiH i specijalni
predstavnik EU-a, kazao je kako je poljoprivreda kljuna djelatnost za
gospodarstvo bilo koje zemlje, to svi u EU priznaju i prepoznaju. Mi
itekako brinemo i za poljoprivredu i poljoprivrednike. elimo da podrimo poljoprivredu BiH, a ne da je unitimo. U razgovoru s poljoprivrednicima smo upoznati s time kako odreene subvencije nisu isplaene jo od 2010., a znamo kako je pria o prilagodbi SSP-a na stolu od
2013. Ne trebamo mijeati kruke i jabuke, a nesumnjivo je da je poljoprivredi u BiH potrebna podrka. Za sve te stvari potreban je mehanizam koordinacije, posebno u kontekstu EU integracija, rekao je
Wigemark. q
Lars-Gunnar Wigemark
35
BOSANSKI BAROMETAR
36
BOSANSKI BAROMETAR
nima? Sarajevski profesor Enver Kazaz za ovakvo ponaanje i izjave
politiara kae kako pokazuju nepotovanje prema dravi i njenim
institucijama. injenica da bosanskohercegovaki politiari ne uspijevaju da se dogovore ni u kafanama, pokazuje da njima interesi
drave nisu vani, nego njihovi lini, tajkunski i interesi elita koje
predvode, smatra Kazaz.
SRPANJ 2016.
HDZ oigledno mnogo vie zanimaju. Problem oko izbora u Mostaru politikim elitama obje stranke apsolutno odgovara jer bi u suprotnom sluaju uinili potrebne napore da provedu odluku Ustavnog suda koja je donijeta jo prije est godina, te da naprave funkcionalno Gradsko vijee, koje bi graanima u Mostaru omoguilo
da najbitnije i elementarne funkcije grada normalno rade. U postojeim okolnostima, graani Mostara, bez obzira na nacionalnost i
politiko opredjeljenje, su taoci politikih elita SDA i HDZ BiH kojima je, izgleda, sve bitnije od rjeavanja konkretnih problema u tom
gradu.
37
BOSANSKI BAROMETAR
38
BOSANSKI BAROMETAR
SRPANJ 2016.
39
BOSANSKI BAROMETAR
elementarno nerazlikovanje pojmova narod ili narodna grupa (etnikim karakteristikama imenovana grupa ljudi: jezik, teritorija,
religija, historija, dogaaji, navike i obiaji, linosti, mitovi, predaje,
prie...) i nacija (graani jedne drave, politiko-pravna zajednica).
Nacija se balkanski svodi na religijsku razliku a to nema veze s
nacijom kao politikom zajednicom ljudi u jednoj nezavisnoj dravi
u naem vremenu.
Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovnitva pokazali su da
u Bosni i Hercegovini ivi 3,5 miliona Bosanaca koji su se izjanjavali etniki kao Bonjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Romi, Crnogorci, Albanci
i drugi. Demografski smo vraeni u 1965. godinu. Oni su, naalost,
optereeni nesavladanom prolou i gube orijentacijsku jasnou
meu drugim evropskim nacijama. Bosanski prostor znanja, koji
obuhvata znanja i znanstvene discipline kojima su se bavili ili bave
znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, kao i oni koji djeluju van granica BiH ali su usko vezani za svoju domovinu, morao bi biti miljen
kao mrea vertikalnih i horizontalnih tokova znanja u naoj savremenosti. Jaanje bosanskog prostora znanja nije stvaranje neke
nove ideologije, nego nuno samokritiko-kulturoloki pristup koji
kroz dugorone projekte mora izgraditi nove mape uma bosanstva.
40
ZEMLJO MOJA
Referendum u RS-u
je dravni udar
Dejtonska Bosna i Hercegovina nikada nije bila blie raspadu,
ratu, redefiniciji, palestinizaciji, nego to je to danas uoi najavljenog tzv. referenduma u Republici Srpskoj o tzv. Danu Republike
Srpske, 9. januaru, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Sama
injenica da entitet Republika Srpska negira autoritet Ustavnog suda, i de facto i de jure dovodi do negacije samog entiteta Republike
Srpske, koja moe postojati iskljuivo u okviru dejtonskog poretka.
Zato onda bonjaki zvaninici ne iskoriste ovu mogunost i zauvijek se pravno rijee entitetske podjele Bosne i Hercegovine i tog
secesionistikog tereta? To pitanje je najskrivenije i najstranije
pitanje aktuelne zbilje u BiH, jer svi znaju za tu pravnu mogunost,
a svi od nje bjee. Na drutvenim mreama se na pomen takve mogunosti javilo mnotvo paranoinih komentara da bi bonjako
ukidanje Republike Srpske znailo novi rat.
U redu, ali, ko uope moe garantirati da i bez toga nee doi
do novog rata, odnosno, nove agresije? Ili, ko moe garantirati da
e bonjaka popustljivost rezultirati ostajanjem Republike Srpske
u dejtonskoj Bosni i Hercegovini? Moda e upravo ta bonjaka
popustljivost, i strah od velikosrpske agresivnosti, nahraniti i ohrabriti secesionistike ambicije? Rije je veoma preciznom pravnom
prostoru, koji je definiran pravnim aktima odmah nakon 1995., a
koji kau da nesprovoenje Dejtonskog sporazuma moe dravno
ureenje Bosne i Hercegovine vratiti na prethodno pravno stanje,
a to je onaj prostor u kome je Republika Srpska bila ime za nelegalnu vojnu huntu, a kada je validno pravno stanje bila Republika Bosna i Hercegovina, bez entiteta i upanija, za koju su glasali graani
na Referendumu o nezavisnosti, 1. marta 1992. godine.
Fildanotvorna iluzija
Svi koji se iole razumiju u pravo znaju da nesprovoenje nekog
dogovora ili sporazuma, nepotivanje preuzetih obaveza, pravno
stanje vraa na prethodnu poziciju, a to je u ovom sluaju Republika BiH, bez entiteta, kakva je po legalnom dravnom ustrojstvu bila
do Vaingtonskog sporazuma u martu 1994., odnosno, Dejtonskog
sporazuma u novembru 1995. godine. Pri tome treba napomenuti
da je Dejtonski sporazum oktroisan, nametnut silom, pa i genocidnom ucjenom, da nema niti legitimitet niti legalitet, da su presude
za genocid pred Hakim tribunalom i Svjetskim sudom umnogome
promijenile mogunost odrivosti poretka koji u sebi ima tvorevinu
nastalu na genocidu, i presuenu za genocid.
Po tome se ini da je bosanska realnost ula u mrtvu trku, budui
da velikosrpski stratezi odlino razumiju kako je odrivost Republike
Srpske postala veoma upitna u odnosu na izmijenjene pravne okolnosti, kao to je ovaj faktor genocidnosti. Velikosrbima se uri, budui da njihove procjene sigurno biljee veliko ubrzanje u razvoju kulture pamenja u Bonjaka, a to, posebno u odnosu na Srebrenicu,
postaje planetarni i obavezujui pojam. Pitanje je bliskog vremena
kada e se u Bonjaka roditi patriotska snaga koja e u svome programu imati pokretanje pravnih mehanizama za realizaciju Presude
SRPANJ 2016.
Svjetskog suda za genocid, kojom je Republika Srpska direktno odgovorna, a to po normi ius cogens, vodi njenom ukidanju. Pa ak i da
ne bude te kritine mase politike samosvijesti u Bonjaka, koja bi
otvorila proces ukidanja dejtonskog poretka, stasat e u Evropi nezavisne, slobodne i humanistiki orijentirane snage koje e postaviti
pitanje o neodrivosti koegzistencije uspomene na Srebrenicu i legalnosti tvorevine koja je presuena za genocid u Srebrenici.
Srpskoj politici se moe tota zamjeriti, ali njene strateke procjene, koje su praene raznim marifetlucima, sigurno je ine faktorom koji diktira tempo dogaanja. U protivnom, zato bi velikosrpska politika sa toliko strasti, bezonosti, odlunosti, i to s obje strane Drine, gurala protuustavni, secesionistiki tzv. referendum, ako
cilj svega nije poraz bonjake politike i bonjakog faktora u odnosu na logine bosanske i bonjake interese?!
Ba u tom kontekstu treba uoiti nevjerovatne poteze bonjake politike, koja, kroz usta lidera SDA Bakira Izetbegovia, koketira
sa nekakvom podjelom na tri etnike regije, plus dva distrikta, Brko i Sarajevo, a ime bi Bonjaci izgubili svoju metropolu. A ako
Bonjaci, svojom politikom voljom, pristanu da Sarajevo postane
distrikt, neto kao trodijelna ili etverodijelna (sa tzv. etvrtim narodom) zajednica, to se kao ideja vue jo od tzv. Prudskog sporazuma iz 2009. godine, na koji je pristao Sulejman Tihi tada je
opstanak Bonjaka upitan, jer se gubi ta kljuna veza izmeu bosanske drave i Bonjaka koje vee i zajednika metropola.
Konano postaje jasno da bonjaka politika, po inerciji profiterskih interesa, nema nita protiv rtvovanja tri etvrtine ili vie bh.
teritorije u ime fildanotvorne iluzije da e vladati na frtalju bh. teritorije na kojem se prostiru akcije, dionice i poslovna carstva politike
elite. No, ta andaluzijska trgovina kratkog je daha, budui da po
osnovu raznih ustupaka koje su Bakir Izetbegovi i SDA davali poglavito hrvatskoj, ali i srpskoj politici, sve kljune institucionalne poluge
vie ne dre Bonjaci. Konkretno, velikohrvatska politika ne samo da
vlada na 27% bh. teritorije, ukljuujui i opine sa bonjakom veinom, poput Jajca, ve ovladava i krajevima sa bonjakom veinom,
budui da raznim fondovima, iz kojih se sufinansiraju privatne firme,
vladaju Hrvati koji podravaju hrvatsku ekonomsku ekspanziju u Sarajevu, Tuzli ili Zenici. Svi Bonjaci, koji se tu zateknu, u nekom lancu
upravljanja, inercijom interesa bivaju uvueni u bonjako ekonomsko samoubistvo, a iz ega proizilaze i posljedice na stabilnost kulturnog i duhovnog identiteta. To isto vrijedi i za druge oblike marionetizacije bonjakog faktora, u kome su Bonjaci tek statisti svojih sudbina, a u ime bogaenja uskog lanca najmonijih tajkunskih familija i
lobija oko partnerske politike grupacije SDA-SBB.
Zapravo, zato i jeste mogu politiki apsurd koji prati posljednja
dogaanja oko velikosrpskog referenduma i velikohrvatske podrke razgradnji Bosne i Hercegovine. Bonjaka politika, dakle, ima
keca u rukavu, to je povlaenje bonjakog potpisa, ukidanje entiteta, povratak na prethodno pravno stanje, ali inercija profiterskih
interesa je starija od nacionalnog interesa i dravotvorne svijesti.
41
ZEMLJO MOJA
Dravno samoubistvo
U medijskoj i politikoj orbiti, oko tzv. referenduma se vrti itav
niz dogaaja koji mogu ili ne moraju biti povezani sa tim secesionistikim i kriminalnim aktom. Prvo valja razjasniti pretpostavku da je
tzv. referendum zakazan da bi se mobiliziralo birako tijelo za potrebe nacionalnih opcija, a po emu i bi profitirali oni koji su ve na
vlasti. Nema sumnje da e strah od velikosrpske agresije mobilizirati
bonjako birako tijelo oko SDA kao nacionalne politike okosnice,
odnosno, da e taj odvani put u secesiju puhnuti u izborna krila
SNSD-u i Miloradu Dodiku. Ali, ove procjene apsolutno nemaju veze
za faktom da je ve sada preena granica na kojoj bi pravna drava
morala hapsiti one koji rue njen ustavni i pravni poredak. Upravo to
je injenica koja bode oi da pravna drava ne reagira na svoje ruenje, da ambasadori zemalja Vijea na implementaciju mira ne reagiraju, iako su stvari potpuno jasne: tzv. referendum u RS-u je dravni udar! ta logiki slijedi iz ove ocjene, osim ocjena da sama dejtonska drava, uz pomo meunarodnog faktora, sudjeluje u dravnom
udaru na sebe. Direktno kazano: velikosrpski referendum je dravni
udar dejtonske kvazidrave na Bosnu i Hercegovinu.
No, ovu injenicu niko nee tako imenovati, ve e se svi posakrivati iza umanjivanja teine krivinog djela. ini se da ovo pozorino
tumaenje pravnih decidnosti olakava tenju Bonjaka za iluzijom
da sve i nije tako opasno, da se spava mirno jer rata nee biti, iako
su sve opcije realne, pa i rat za koji nije potrebno dvoje. Uistinu, danas su za Bonjake umnogome nepovoljnije okolnosti nego 1992.
godine: prvo, jer nemaju kritinu masu ljudi sa vojnom obukom, a
to su tada imali po osnovu odsluenja vojnog roka u JNA; drugo,
nemaju vie oruja teritorijalne odbrane koje su kako-tako uspijevali
zadrati ili oteti neposredno pred sukobe; tree, vojnim i policijskim
strukturama dejtonske drave apsolutno upravljaju velikosrbi, velikohrvati i Bonjaci koje su oni instalirali; i etvrto, meunarodna islamofobijska histerija nikako ne ide na ruku Bonjacima koji su ve
temeljito stigmatizirani kao narod koji je povezan za tzv. islamskim
terorizmom, a to jako dobro znaju oni koji koriste sve ove faktore.
Ako, s jedne strane, imamo velikosrpsku spoznaju o dugoronoj neodrivosti Republike Srpske, usljed presuda za genocid i
pravne kratkoronosti pod okriljem dejtonskog poretka, ako je velikosrpska politika ve ogrezla u transhistorijskoj isplativosti genocida, onda je realno strahovati da bi obavjetajni Beograd mogao
planirati rjeenje bonjakog pitanja kroz neki brzi i agresivni rat,
koji bi utnjom podravala meunarodna zajednica. Srbi su ve naoruani do zuba, imaju po javnim i zvaninim informacijama izmeu 30.000 i 50.000 etnika, imaju enormno razmnoena tzv. lovaka drutva, po selima i zaseocima, imaju genocidnu discipliniranost
da etniki iste islamske fundamentaliste, tj. Bonjake, tako da
povijesno iskustvo ukazuje na realnu mogunost i takvog plana.
Bonjaci, s druge strane, nemaju nita od svega toga, izuzev iluzije
da je za rat potrebno dvoje, i da se moe mirno spavati.
U medijskoj orbiti, velimo, puteno je mnotvo razliitih dogaaja.
Na tzv. referendum u RS-u odgovoreno je apsurdnom idejom bonjake politike o tzv. referendumu za izdvajanje Srebrenice iz Republike
Srpske. Time je bonjaka politika pokazala svu svoju prizemnost u
(ne)razumijevanju jedinstva bonjake rtve, odnosno, diskriminaciji
bonjake rtve, koju sama bonjaka politika dijeli na onu iz Srebrenice, koja ima prava da bude rtva genocida, i na sve druge bonjake
rtve koje su, kako u Budimpeti onomad ree reisu-l-ulema Husein
Kavazovi rtve ratnih zloina. Oni koji znaju jako dobro znaju, kao
to srpski politiari znaju, da ratni zloin nikog ne obavezuje ni na ta,
jer je to individualna krivica, dok definicija genocida obavezuje na uki-
42
Kolektivna odgovornost
Od velikosrpske politike i propagandne mainerije, ini se, ne postoji nita to nas moe iznenaditi. Dodik je nakon te bonjake nebuloze o tzv. referendumu za otcjepljenje Srebrenice otiao u Srebrenicu i ponovo negirao genocid, ime je u maksimalnoj bestijalnosti
pokazao da je velikosrpsko divljatvo prisutno, ivo, legitimizirano od
srpskog naroda, zbog ega je uistinu teko govoriti o individualnoj krivici u srpskom narodu. Sigurno je da postoje asni srpski pojedinci koji
se stide zla injenog u ime srpskog naroda, ali to je jedna uasna manjina, zbog ije asti mi ipak ne moemo velikosrpsku opsjednutost
genocidom nad Bonjacima svoditi na pojedince. Radi se o narodu, i to
je tragino. A narod nije samo narod, ve narod ine institucije, akademske i druge drutvene zajednice, koje se kod Srba, sve redom, ne
zgraavaju kad Milorad Dodik negira genocid u Srebrenici.
Ali, hajmo, istini pogledati u oi: pa nismo se ni mi zgraavali
kada su instrumentalizirane marionete bonjake, turske ili ko zna
koje politike, asne Majke Srebrenice, dodjeljivale asni Cvijet Srebrenice negatoru genocida u Srebrenici Aleksandru Vuiu! Gdje je
tada bila akademska zajednica u Bonjaka i drugi drutveni potencijali da osude ovo blaenje bonjake rtve? Valjda se mislilo ako
Majkama Srebrenice ne smeta da vole Aleksandra Vuia, negatora genocida, a zato bi to nama smetalo?! Sa vremenske distance
sve izgleda drugaije, od Nerdina Ibria, preko Rajlovca, do tzv.
parademata i izjave 37 tzv. bonjakih lidera kojom se blati vlastiti
narod i nabacuju lopte velikosrpskoj politici. Zato se danas uditi?
Kad sa ove vremenske distance pogledamo vezu izmeu bonjakog samooptuivanja za tzv. islamski terorizam dok su bonjaki povratnici stalno izloeni stvarnom etnikom terorizmu a u odnosu na
zajedniku, agresorsku, vojno-policijsku vjebu srbijanskih snaga i snaga RS-a u Podrinju, a koja je usmjerena ne borbu protiv tzv. islamskih
terorista tek onda moe se vidjeti sav apsurd i sva obnevidjelost bonjake politike. Na poetku godine obznanjena je borba protiv tzv.
parademata, i odjednom su se na istom fonu nali bonjaki politiari,
lideri Islamske zajednice i svi oni velikosrbi koji izmiljaju tzv. islamski
terorizam, poput lanog eksperta Devada Galijaevia. Danas je sve
jasno, ali niko ne priznaje da su svi ovi najjai bonjaki faktori bili u
krivu, instrumentalizirani da oblate svoj narod.
Kad se to pogleda u kontekstu tih vojnih i policijskih orgija velikosrpskih struktura, u kontekstu tzv. referenduma, onda vam,
zdravom pameu, nita nije jasno. Kako i ime opravdati bonjaki
mazohizam, tu fatalnu obnevidjelost za svoje interese, osim kroz
dvije hipoteze: ti bonjaki prvaci ili su mnogo glupi ili su mnogo
ucijenjeni pa da Bonjake dovedu pred svren in. Popravni ispit
uvijek je mogu, ali za to su potrebni hrabrost i patriotizam, neovisnost i demokratizam... Neka se bonjaka javnost, od politike,
vjerske do akademske, udrui u cilju povlaenja bonjakog potpisa sa Dejtonskog sporazuma pa e oni koji razumiju jezik pravne
sile istog asa aterirati u svome siledijstvu. Rjeenje postoji. Ali,
bonjaki prvaci odve nisu sposobni i za ta vie osim za sitnosopstvenike interese. Jal prodavali polovnu robu na pijaci, jal prodavali bonjaki narod: njima je isto. Znaju to oni koji bonjaku slabost koriste kao svoju snagu. q
Fatmir ALISPAHI
IZ SVIJETA
SRPANJ 2016.
Vojni udar, koji je organizirala komanda Ratnog zrakoplovstva zajedno sa andarmerijom nije uspio.
Jedna frakcija Turske vojske izala je na ulice i priopila kako je u
cilju zatite demokratskog poretka i zatite ljudskih prava preuzela
vlast. elnici vojnog udara su proglasili izvanredno stanje u cijeloj
zemlji, te uz podrku oklopnih vozila i vojnih helikoptera razmjestili
tenkove na prilaznim autocestama Istanbulu i Ankari, kao i u samim
gradovima. Brzo su preuzeli nadzor nad dravnom televizijom, Meunarodnom zranom lukom Atatrk i osnovnom infrastrukturom,
kao to su mostovi preko Bospora i predsjednikom palaom. Osim
toga, uhitili su nekoliko vladinih dunosnika i naelnika, kao i generala Hulusi Akara, zapovjednika Glavnog stoera Turske vojske.
Oko 23:30 sati javnosti se putem Skypea i turskog CNN-a kratko
obratio i predsjednik Erdoan, koji je rekao da se radi o pobuni
manjinske skupine unutar vojske i ustvrdio da je on jedini zapovjednik vojske. Erdoan je zatraio da Turci izau na ulice i da se
suprotstave udaru, to su mnogi graani i uinili. Pozivam nae
ljude, sve, da izau na trgove u zemlji i daju potreban odgovor,
rekao je Erdoan govorei telefonom za CNN Trk. Ovaj udar nikada nee uspjeti. Prije ili kasnije e biti eliminiran. Vratit u se u Ankaru, dodao je predsjednik, koji je bio na odmoru izvan glavnog
grada. Meutim, Erdoan je sletio Meunarodnu zranu luku
Atatrk u Istanbulu nedugo nakon to je predsjedniki glasnogovornik najavio kraj pua.
U meuvremenu je turski premijer Binali Yildirim izvijestio da
se skupina vojnika pobunila i eli sruiti Vladu, ali da e uiniti sve
to je potrebno da osujeti pu. Vlada koju je izabrao narod ostaje
na dunosti. Ona e otii samo kada to narod kae, rekao je turski
premijer, dodavi da e oni koji stoje iza udara platiti visoku cijenu.
Vojne snage, policija i graani odani predsjedniku Erdoanu uspjeli su preuzeli kontrolu nad situacijom. Nakon nekoliko sati konfuzije i oprenih informacija, u kojima je bilo dosta pucnjave i eksplozija, nekoliko stotina mrtvih i tisue povrijeenih turske obavjetajne slube su priopile da pu nije uspio.
Do pokuaja dravnog udara je dolo neposredno nakon to je
turski predsjednik Erdoan poslije razrjeenja s dunosti premijera Ahmeta Davutolua pokrenuo veliki zaokret u vanjskopolitikim odnosima koji ukljuuje normalizaciju odnosa s Rusijom i Izraelom, a kako neki smatraju uskoro je trebala krenuti normalizacija odnosa i sa Sirijom i Irakom.
Za pokuaj vojnog udara okrivljen je Fethullah Glen, imam koji
ivi u blizini Philadelphije (SAD) od 1999. godine, ali ima znaajne
pristae u Turskoj. Osniva je Gulen pokreta, poznatijeg kao Hizmet.
Mnogi njegov pokret usporeuju s katolikim pokretom Opus Dei
utjecaj je velik, raspolau s ogromnim zalihama novca, a tajnovitost
je uvijek prisutna. Radi se ne samo o osobi, ve i o iznimno monom
i utjecajnom pokretu koji se i ranije uplitao u tursku politiku. Glen
je prethodno optuen za stvaranje paralelnih dravnih struktura,
prvenstveno u policiji, sudstvu i vojsci. Nedavno su turske vlasti proglasile Glenov pokret teroristikom organizacijom (to je etiketa
koja je dobila novo znaenje nakon neuspjelog udara). Jedan je od
najutjecajnijih Turaka, a diljem svijeta njegov je pokret osnovao vie
od 1.000 kola. Stekao veliku popularnost na Zapadu zbog svojih po-
43
IZ SVIJETA
mirljivih tonova prema Zapadu, jasne osude terorizma, vrlo dobrih
odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica.
Turske vlasti su uputile zahtjev SAD-u za izruenjem Fethullaha
Glena zbog navodne umijeanosti u pokuaj dravnog udara.
Amerike vlasti do sada nisu udovoljile tom zahtjevu.
44
IZ SVIJETA
SAA praktiki je u potpunu opsadu dovela polovicu grada pod kontrolom pobunjenika.
Meutim, nakon to su vladine snage zauzele kljunu prometnicu i preuzele kontrolu nad posljednjim opskrbim pravcem na sjeveru grada, te okruile nekoliko tisua militanata i, navodno, oko
250.000 ljudi u istonim etvrtima Aleppa poetkom kolovoza
2016. pokrenut je silovit protunapad. Koalicija predvoena Al-Nusra Frontom je u oajnikom pokuaju da slomi opsadu zauzela niz
zgrada kompleksa Vojne akademije na jugozapadnim rubovima
Aleppa, ime se uskim koridorom povezala s militantnim skupinama u gradu. Bitka za najvei sirijski grad se nastavlja.
Strunjaci vjeruju kako situacija u Aleppu dokazuje uzaludnost
pokuaja za rjeavanje sirijskog sukoba silom. Borbe oko Aleppa
pokazuju da bezuvjetna pobjeda Bashara al-Assada nije mogua.
Unato pomoi stranih saveznika, on nema dovoljno snage i resursa za uspjeno ratovanje na nekoliko frontova i protiv brojnih neprijatelja, rekao je ruski strunjak za strateke studije Vladimir
Sotnikov. Prema njegovim rijeima, teritorije koje osvoje vladine
snage esto nema tko tititi, a zbog toga, prije ili kasnije, militantne
skupine provode uspjene ofenzive kojima zauzimaju ranije izgubljena podruja.
Samantha Power, amerika izaslanica pri UN-u, izjavila je kako
u borbi za Aleppo niti jedna strana nee moi osvojiti brzu i odlunu pobjedu.
Generalni direktor ruskog Vijea za vanjske poslove Andrej Kortunov kae da u ovoj situaciji Rusija moe ubrzati diplomatske procese s kljunim regionalnim igraima Iranom i Turskom, jer bi
konvergencija sunitske Turske i iitskog Irana stvorila preduvjete za
politiko rjeenje sirijskog sukoba.
Bitka za Aleppo
SRPANJ 2016.
45
IZ SVIJETA
U veernjim satima 7. srpnja u Bagdadu se dogodio jo jedan
veliki teroristiki napad u kojem je ubijeno najmanje 35 osoba, a
vie od 60 ranjeno. Radilo se o koordiniranom nizu samoubilakih
napada na iitski mauzolej na sjeveru glavnog grada Iraka. Prvi napada se raznio u blizini policijskih slubenika koji su uvali lokaciju,
a nakon toga su ostali teroristi uli unutra te nastavili krvavi pohod.
Broj rtava bi vjerojatno bio jo i vei da snage sigurnosti nisu
uspjele na vrijeme ubiti jednog od napadaa prije nego to se i on
raznio s eksplozivom.
46
nici je prihvaen UN-ov prijedlog dogovora u kojemu se poziva na prekid oruanog sukoba i na povlaenje pobunjenika iz Sane i drugih gradova koje su zaposjeli, istie se u priopenju Vlade objavljenom u
Kuvajtu. U prijedlogu su uglavnom ispunjeni zahtjevi Vlade koju politiki i vojno podupire sunitska Saudijska Arabija, pri emu je preuzeto
nekoliko toaka Rezolucije br. 2.216 Vijea sigurnosti UN-a.
Nedugo zatim pobunjenici su izvijestili da odbijaju UN-ov mirovni prijedlog, koji poziva na prihvaanje vlasti koju vodi predsjednik Abd Rabbo Mansour Hadi. Ono to je UN-ov izaslanik iznio nisu drugo do prijedlozi za rjeavanje sigurnosnog pitanja, o emu se
mora raspravljati, kao i o drugim prijedlozima, istaknuto je u priopenju izaslanstva pobunjenika. Oni dre da svaki mirovni ugovor
mora predvidjeti predsjednika koji e se izabrati na temelju konsenzusa i Vladu nacionalnog jedinstva, a tek nakon toga se moe
pregovarati o vojnim i sigurnosnim pitanjima.
Hutiji i bivi predsjednik Ali Abdulah Saleh su stvorili vijee koje
vlada glavnim gradom i veinom sjevernog Jemena, tradicionalno
zajdijevskom iitskom regijom. Time se Jemen donekle podijelio
iiti dominiraju sjeverom i istokom, a suniti jugom i zapadom. Unato prekidu vatre, nasilje nije prestalo, te postoje borbe oko nekih
mjesta, kao to je grad Taiz. Hutiji i Saleh su predloili UN-u da stvori tranzicijsku vladu u kojoj ne bi bio Hadi, ali je pro-saudijski predsjednik Abd Rabbo Mansour Hadi odbio prepustiti svoje mjesto.
IZ SVIJETA
Pritom upozorava na dodatni, vrlo vaan aspekt ove prie rat je
vrlo skup za Rijad, to moe dovesti do ogromnih problema u zemlji:
Prole je godine pustinjska kraljevina imala trei najvei vojni proraun, odmah nakon prorauna SAD-a i Kine. Velik dio tog prorauna
odlazi na preskupu jemensku vojnu pustolovinu, a taj rat oito oduevljava mnogobrojne sile u svijetu. Naime, SAD i Velika Britanija
prodaju Saudijskoj Arabiji goleme koliine municije i drugih potreptina, te ne ele stoga da se rat brzo zavri. S obzirom da cijene nafte
opet padaju, zemlja s 20 milijuna stanovnika ne moe vie financirati rat u Jemenu. Saudijska Arabija siromai i to vrlo, vrlo brzo.
SRPANJ 2016.
Veina je drava arapskog svijeta na sebi svojstven nain doivjela tzv. arapsko proljee, niz ustanaka ili prosvjeda koji su uzdrmali Bliski istok i Sjevernu Afriku. Tek su se sporadino spominjala
komeanja u Bahreinu, maloj otonoj dravi (spojenoj sa saudijskim kopnom putem mosta) s oko 1,3 milijuna stanovnika. Veina
stanovnika su iiti, dok su vlasti sunitske i poprilino lojalne Saudijskoj Arabiji. Bahrein ima parlament i stranke, no gotovo svu mo u
svojim rukama dri vladajua sunitska kraljevska obitelj al-Khalifa.
14. veljae 2011. u glavnom gradu Manami dolo je do prosvjeda graana, koji su zahtijevali prestanak organiziranih muenja u
zatvoru, putanje politikih zatvorenika, doista slobodne izbore i
predstavniku skuptinu. Na tisue graana prosvjedovalo je pod
atorima i na ulicama. Kako bi zaustavio ova kretanja, bahreinski
kralj Hamad ibn Isa al-Khalifa zapovjedio je 17. veljae 2011. napad
na prosvjednike. Sigurnosne snage su napale prosvjedniki kamp, a
etvero je ljudi ubijeno. No, dravno nasilje jo vie je razjarilo graane, te je vojska odvjetnika, uitelja, sindikalnih radnika, inenjera i iitskih vjerskih voa krenula poduprijeti prosvjednike. U jednom trenutku na ulicama je bilo 200.000 ljudi, to je 25% cjelokupnog radno sposobnog stanovnitva zemlje. Promijenio se i cilj
prosvjeda. Umjesto reformi, prosvjednici su poeli traiti kraj reima al-Khalife. Reim je odgovorio veom represijom, te je u oujku
2011. pozvao u pomo vojne snage drugih zemalja. Dolo je 1.000
vojnika iz Saudijske Arabije i 500 policajaca iz Ujedinjenih Arapskih
Emirata, drava gdje vladajua obitelj ima i svoje korijene. Uz to,
kralj Hamad je proglasio izvanredno stanje. Bahreinske vlasti u vie
47
IZ SVIJETA
navrata su primjenjivale grubu policijsku silu prema prosvjednicima koji su zahtijevali demokratizaciju drutva u puno manje radikalnom obliku u odnosu na oporbenjake u, primjerice, Siriji ili Egiptu. Pritom je kraljevska obitelj nastojala prikazati sukob kao sektako uznemiravanje izmeu sunita i iita.
Prosvjednici su traili i kraj politike naturalizacije sunita u odnosu na druge graane. Naime, kako bi se poveao broj sunitskih
graana, vladajua je obitelj poela regrutirati strane sunite u bahreinske oruane snage, pa tako neke procjene govore da je gotovo polovica bahreinske vojske sastavljena od sunita iz Pakistana,
Jemena, Sirije i Jordana. Svoj status dobili su nezakonito, jer bahreinski zakoni nalau da je potrebno barem 20 godina stalnog prebivanja u Bahreinu za mogunost dobivanja dravljanstva.
S druge strane, bahreinski dravljani su poeli gubiti svoj status. Krajem ljeta 2014. kralj je postavio amandman na bahreinski
Zakon o dravljanstvu iz 1963. godine, koji ukljuuje klauzulu da
svatko tko je otetio interese kraljevstva ili se ponaao nelojalno
moe izgubiti bahreinsko dravljanstvo. Odmah po donoenju zakona, 42 bahreinskih dravljana, veinom politiara, parlamentaraca i graanskih aktivista izgubilo je dravljanstvo, u izravnoj opreci
UN-ove zabrane arbitrarnog oduzimanja dravljanstva.
20. lipnja 2016. zapovjednik Iranske revolucionarne garde, Qasem Soleimani, upozorio je vlasti u Bahrainu da su preli crvenu
liniju kada su ukinuli dravljanstvo ejhu Issi Ahmedu Qassimu,
iitskom duhovnom voi u Bahrainu. Al-Khalifa svakako znaju da
je njihova agresija protiv ejha Qassima crvena linija koja e zapaliti i Bahrein i cijelu regiju. Ovim potezom se ljudima ne ostavlja druga opcija nego da krenu putem oruanog ustanka. Al-Khalifa e
definitivno platiti cijenu, a njihov krvoedni reim e biti sruen,
rekao je Soleimani, zapovjednik Quds snaga, elitnih specijalnih jedinica Iranske revolucionarne garde.
Protjerana opozicijska grupa Bahreinski institut za prava i demokraciju objavila je saopenje u kojem upozorava da e potez
protiv ejha Qassima podii tenzije u dravi, to bi moglo dovesti
do nasilja. Duboko smo zabrinuti da e ove akcije dovesti do eskalacije tenzija na ulicama te da bi ak mogle dovesti do nasilja, jer
mnogi stanovnici Bahreina smatraju usmjeravanje protiv vodeeg
iitskog imama crvenom linijom, rekao je Sayed Ahmed Alwadaei,
direktor opozicijske grupe.
Ameriki State Department je saopio da je alarmiran ovim potezom te da ne zna za bilo koji kredibilan dokaz da podri oduzimanje dravljanstva imamu. Washington je ozbiljno zabrinut ukidanjem
oporbene stranke i injenicom da Bahrein ini presedan, primjenjujui praksu svojevoljnog donoenja odluke o oduzimanju dravljanstva svojim graanima. John Kirby, glasnogovornik State Departmenta, izjavio je kako se amerika zabrinutost pojaava priopenjima o tome da Issa Ahmed Qasem nije bio u prilici odgovoriti na optube koje su mu se stavljale na teret prije donoenja presude. Na
taj nain tamonje vlasti udaljuju stanovnike Bahreina s puta koji
mora dovesti do reformi i suglasja, kae se u State Departmentu.
Inae, ejh Issa Ahmed Qassim je jedan od najistaknutijih iitskih
imama u Bahreinu. On je duhovni voa najvee opozicijske stranke u
Bahreinu, itskog pokreta Al-Wafaq al-Vataniy (Nacionalna suglasnost), koju su bahreinske vlasti sudski ukinule sredinom lipnja
2016. Gotovo istovremeno na 9-godinju zatvorsku kaznu osudile su
njezinog elnika ejha Alija Salmana. Dakle, sve se to deavalo svega
nekoliko dana prije oduzimanja dravljanstva ejhu Qassimu, to je
rezultiralo ak i kritikama od strane njihovih amerikih saveznika.
48
KULTURA
SRPANJ 2016.
49
KULTURA
50
di, ponajprije pukovnika Beare, kako bih pokuao doi do motivacije onih koji su sudjelovali u ubijanju i organizaciji ubijanja, opet
ponajprije pukovnika Beare. Kad je rije konkretno o Beari, zanimalo me je kako je bilo mogue da visoki oficir JNA, kapetan bojnog
broda Ljubia Beara, ovjek u zrelim godinama, dojueranji uvjereni titoist i vjernik bratstva i jedinstva, stane na elo etverodnevne operacije ubijanja preko 8.000 ljudi - 'Turaka', kako su Bonjake
nazivali i Beara i svi drugi oficiri Vojske RS-a - po kriteriju njihove
nacionalne i vjerske pripadnosti, kae Ivica iki.
Odluka da se sve Bonjake pobije, prema ikievoj rekonstrukciji, morala je biti donijeta ili usuglaena ili obznanjena najbliim Mladievim suradnicima na tajnim nonim sastancima s 11. na 12. srpnja 1995. u hotelu Fontana u Bratuncu. Pitanje s kojim motivima je
donesena takva odluka, i koji su argumenti govorili u prilog odluci da
se pobiju svi zarobljenici, osim pretpostavki i nagaanja ostaje bez
decidiranog odgovora. Meutim, jasno je da je pukovnik Beara, jednom kad je odluka bila donesena, svoj posao shvatio krajnje ozbiljno.
General Mladi, u to nema nikakve sumnje, predvodio je srebreniki
genocid, no pukovnik Beara ga je proveo u djelo. Pritom je rtvovao
vlastitu savjest i elementarnu etiku u korist slijepe odanosti i to
takvom posveenou da ga je, kako pie Ivica iki, pogreno opisati kao neutralnog provoditelja tuih zamisli i zapovijedi. q
Ismet ISAKOVI
KULTURA
SRPANJ 2016.
51
KULTURA
Konstruiranje kolektivne
bonjake memorije
U Islamskom kulturnom centru u Starom Baru (Crna Gora), u
petak, 22. srpnja 2016., odrana je prva promocija Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore, kapitalnog djela 30-orice znanstvenika na ijem elu su bili urednici i autori akademik erbo Rastoder i
mr. sc. Sait aboti. Leksikon na 360 stranica formata A4 obuhvaa
vremenski period od 1806.-2006. godine, te predstavlja 621 linost
i 151 pojam i dogaaj. Zanimljivo je zabiljeiti mjesto roenja prezentiranih linosti: Bijelo Polje 112, Plav/Gusinje 105, Roaje 67,
Podgorica 63, Petnjica 62, Pljevlja 57, Bar/Ulcilnj 38, Niki 23 i Berane 17, zatim 59 iz ostalih mjesta i 18 iz Turske. Leksikona Bonjaka/Muslimana Crne Gore tiskan je u nakladi Almanaha.
Pred brojnim predstavnicima javnog i kulturnog ivota Bara i
Crne Gore, na promociji su govorili akademik Rusmir Mahmutehaji, predsjednik Meunarodnog foruma Bosne, prof. dr. sc. Rifat
krijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Selma Muhi
Dizdarevi sa Univerziteta u Pragu, Esad Koan, urednik podgorikog tjednika Monitor, zatim slikar Muharem Muratovi, urednik
i autor Leksikona akademik erbo Rastoder, jedan od urednika i
koautora Leksikona mr. sc. Sait aboti, tehniki urednik Leksikona
dr. sc. Adis Balota i urednik u izdavakoj kui Almanah Atvija Kerovi. Medijator programa bila je Jasmina Rastoder.
52
KULTURA
slika nastao je iz privatnih arhiva, a odreeni broj slika po prvi put
je ugledao svjetlost dana upravo zahvaljujui saradnicima na ovom
Leksikonu, objasnio je Adis Balota i dodao da se nada da e se
ubrzo jedan ovakav leksikon pojaviti i na drugim geografskim podrujima poput Srbije, Kosova i Bosne.
Akademik Rusmir Mahmutehaji istaknuo je da je bonjaka
historijska drama u cijelosti jedna od najnepoznatijih u smislu
ljudske patnje i uvanja velikog ideala.
Bosna, bosanstvo vie od milenijuma jeste pozornica na kojoj
se odmjeraju sva ljudska pitanja zato je ovjek ovdje, otkud je
tu, ta je njegova uloga i gdje odavde moe otii? Bonjaci su narod
koji unutar sebe nosi veliki ideal mogunosti uspostavljanja misijskog odnosa u svijetu. Bonjaki narod u ovome svijetu u odnosu
na druge ljude trai puteve prijateljstva, saradnje, otkrivanja sebe i
odgovore na spomenuta tri pitanja otkud smo ovdje gdje jesmo,
gdje je to to jesmo i kuda odavde moemo otii da bismo svoje
ljudske ideale ostvarili. Kao to je Crna Gora u velikoj mjeri simbol
da ono to je izgubljeno moe biti naeno, ono to je oteto mora
biti vraeno, tako i Bonjaci po istoj toj logici mogu sebe nai, uspostaviti veliki poredak pravde, velike ideje djelovanja, injenja, slaganja razorenog. Leksikon o
kojem govorim sabire preko 600 imena koje su
za gotovo sve nas raspreno znanje sabrano u
cjelini koja osvjetljava upravo na poetku spomenuta tri pitanja gdje smo, otkud smo tu i
kuda odavde moemo. Stoga, iz ovog Leksikona ljudi mogu o bonjatvu govoriti bez ikakvog
stida i s ponosom etnikog svjedoenja budunosti svih nas i nepotenog zahtijevanja onih
prava koje jami to da jesmo ljudi na svim mjestima. Tamo gdje Bonjaci sa tom misijom budu, svi njihovi susjedi u cijelom svijetu mogu
biti sretni to ih imaju kao sabesjednike, zato je
ova knjiga vaan znak tog novog proljea Bonjaka u svijetu, rekao je akademik Rusmir Mahmutehaji.
Prof. dr. sc. Rifat krijelj, istakao je da je ovo
djelo otrgnulo Bonjake/Muslimane Crne Gore
od zaborava i sva imena koja su se nala u ovom leksikonu imaju
svoje znaenje u vremenu svog ivota u protekla dva stoljea.
Period koji obuhvata ova knjiga, od 1806. do 2006. bio je period velikih previranja na prostoru Balkana, a na vjetrometinama,
pored ostalog, i drave, danas suverene Crne Gore, bili su vrlo esto izloeni Bonjaci, Muslimani i svi drugi graani koji su ivjeli na
ovim prostorima. Znaaj ovog Leksikona jeste to individualnu sposobnost i kvalitet Bonjaka/Muslimana objedinjuje dajui joj kolektivni uspjeh u opstanku na ovim prostorima. Crna Gora kao drava
koja je stvorila u zadnjih nekoliko decenija ozbiljan okvir za demokratsko djelovanje Bonjaka/Muslimana zaista zasluuje da uvijek
u istoriji ovaj narod bude jedan od dravotvornih naroda Crne Gore. elim pobjei od bilo kakve kritike ovom djelu negativnog tipa
jer napisati jedan ovakav leksikon, ostaviti svjedoanstvo na ovim
prostorima, znai otrgnuti od zaborava mnogo toga na emu je bila
poela da pada ozbiljna praina, rekao je Rifat krijelj.
Prof. dr. sc. Selma Muhi Dizdarevi istaknula je kako Leksikon vidi
kao jedan od naina koji odvraa opasnost od brisanja i kao neto to
omoguava konstruiranje kolektivne memorije i njenog biljeenja.
Svi znamo koliko je znaajno da postoji taj neki momenat i
trag, neto to moe da se prenosi dalje. Posebno mi se u Leksikonu sviaju kriterijumi na osnovu kojih su izabrani naroito ljudi na
SRPANJ 2016.
53
PRIE IZ BOSNE
Ferid Dani
54
PRIE IZ BOSNE
da kree borba prsa u prsa. Villefranche je pod komandom Ferida Dania proglaen slobodnim.
SRPANJ 2016.
Francuska je 14. juna 1951. godine dodijelila Jugoslaviji u vlasnitvo zemljite na kojem je sagraen spomenik pobunjenicima iz
Villefranchea. To je, po mnogima, i jedini spomenik na svijetu podignut neprijateljima.
Danas je tekst na ploi spomenika izmijenjen, te pie da je spomenik podignut iz zahvalnosti graanima Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, dok je do trajanja SFR Jugoslavije, pisalo ovako:
Ovdje poivaju jugoslovenski borci
koji su pali daleko od svoje domovine,
pokoeni rafalima faistikih neprijatelja,
poslije pobune u Villefranche de Rourgue
17. septembra 1943. godine.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH u aprilu 2009. godine stigao je dopis tadanjem naelniku Bihaa, Hamdiji Lipovai, u kojem
ga obavjetavaju o inicijativi francuskog grada Villefranche za uspostavu saradnje izmeu ova dva grada. Gradska uprava Villefranchea odabrala je Biha za bratimljenje u ast Ferida Dania,
Bianina koji je bio voa pobune protiv nacista u Drugom svjetskom ratu.
Zasigurno, mnogo je nepoznatih podataka o ovom nesvakidanjem historijskom dogaaju jer nije ostalo dovoljno pisanih dokumenata o pobuni.
Treba spomenuti vrijedne knjige Pobuna Bonjaka u Vilfranu
1943., objavljenu u Parizu, iji je autor histroriar Fadil Ekmei,
kao i knjigu Pobunjenici Vilfrana dr. Mirka Grmeka, koji je u saradnji sa svojom suprugom, francuskom knjievnicom Lujzom Lambri objavljuje 1998. godine, tvrdei da su se prisilno mobilisani
vojnici SS Handar divizije pobunili u Vilfranu 1943. protiv nacizma
jer su eljeli da se prikljue pokretu otpora.
Jedna tajna Bosne, o njenim sinovima, koji su se pobunili protiv
Hitlerovih zloina u Francukoj, otila je s njima u smrt. Pria o njima
i njihovim imenima vjerovatno e zauvijek ostati velika tajna. q
Avdo HUSEINOVI
55
IVJETI ISLAM
56
IVJETI ISLAM
SRPANJ 2016.
57
IVJETI ISLAM
1
ISLAMSKI UMMET: IDENTITET I SPECIFINA
OBILJEJA
Islamski ummet je pravedna zajednica, onako kako je u Kur'anu
opisana rijeima Uzvienoga: I tako smo od vas stvorili pravednu
zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi ... (El-Bekare, 143).
On je zajednica vjerovanja i poslanja, a nije zajednica koja je
utemeljena na rasi, rodu ili nekoj drugoj osnovi. Nije ni neka regionalna zajednica koja pripada nekoj dravi ili nekoj regiji na Planeti
koja se okuplja negdje na Istoku ili na Zapadu. Nije to ni neka jezika zajednica koja pripada odreenom jeziku ili odreenom govoru.
To je, zapravo, jedna svjetska zajednica, koja svoje lanove,
uprkos razliitosti njihovog porijekla, zaviaja, jezika i boje koe,
okuplja jedno vjerovanje, jedan vjerozakon, jedan sistem vrijednosti i jedna Kibla.
Unato razliitosti jezika zbog razliitosti nacionalnih pripadnosti, ona se prepoznaje po jednome zajednikom jeziku, a to je arapski. To je jezik sporazumijevanja meu muslimanima. To je jezik
obreda i islamske kulture. To je jezik islamske civilizacije ijem
grandioznom razvoju su dale doprinos hiljade velikih umova, od
kojih su veina bili nearapi.
U toj zajednici su Arap i nearap, bjelac i crnac, istonjak i zapadnjak, Afrikanac, Evropljanin, Azijac, Amerikanac i Australijanac - sve njih okuplja jedna zajednika nit, a to je islam. Islam
meu njima otklanja sve razlike koje ljude razdvajaju: rodovske,
rasne, jezike, mjesne i klasne, oglaavajui da su svi jedna zajednica koju povezuje duboko ukorijenjeno bratstvo, zasnovano na
vjerovanju u jednoga Gospodara, jednu Knjigu, jednoga Poslanika, jednu koncepciju, obuhvatajui ih sve i jaajui veze meu
njima, onako kako Uzvieni kae: I doista, ovo je Pravi put moj, pa
se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
puta Njegova ... (El-En'am, 153).
Muslimanu ne smeta da voli svoju domovinu i svoj narod, da se
njima ponosi sve dok se to ne kosi s njegovom ljubavi i potovanjem prema vjeri i jedinstvu muslimske zajednice( ummeta). Islam
se otvara za sva podruja ljudskosti, kao to su nacionalnost, patriotizam, rodovska pripadnost i dr. Smatra da ne postoji nikakav problem sve dok to, po svom sadraju, nije u suprotnosti s islamskim
uenjem ili dok ne poprimi obiljeje ovinizma.
Tu zajednicu je osnovao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona je bila
onakva kako je Allah opisuje: Vi ste najbolji ummet koji se ikada
pojavio ... (Ali 'Imran, 110). To je zajednica koja se nije pojavila
zbog sebe, ve se pojavila zbog ljudskog roda, da mu koristi, da ga
upuuje, da ga usrei. Korist od nje se ogleda u onome kako je
Allah opisuje: ... traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete (Ali 'Imran, 110).
To je zajednica koja ima Boansko poslanje humanosti i etike za
cijeli svijet, iju osnovnu sadrinu ine dvije stvari:
Prvo - vjerovanje samo u Allaha, to sadri tri temeljne pretpostavke: da se niko osim Allaha ne eli za gospodara, da se bude lojalno Allahu i Njegovoj vjeri, da se niko osim Allaha ne eli za sudiju.
To su tri pretpostavke vjerovanja u Allahovu Jednou, koje se smatraju osnovom vjerovanja u svim islamskim pravnim nauavanjima.
Drugo - ono sa sobom nosi pozivanje ljudskog roda u istinu,
dobro i najvie ideale, za koje Kur'an kae: nareivanje dobra i odvraanje od zla. Dobro je jedna opsena rije, koja obuhvata sva
znaenja istine vezane za vjerovanje, iskrenosti u govoru, ispravnosti u gledanju, dobrobiti u djelovanju i razboritosti u ponaanju, a
zlo, nasuprot njemu, obuhvata sve oblike praznovjerja, lanog go-
58
2
ZAJEDNICA KOJA VJERUJE U JEDNOGA BOGA
Prva osnova na kojoj poiva i na kojoj se utemeljuje zajednica
jeste islamsko vjerovanje.
Zato je poslanje te zajednice usaivanje tog vjerovanja, njegovanje, uvrivanje, tienje i razastiranje njegove svjetlosti po obzorjima.
Islamsko vjerovanje se ogleda u vjerovanju u Uzvienog Allaha,
Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i Sudnji dan.
Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova,
i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove,
IVJETI ISLAM
i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih". I oni govore: "ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; Tebi emo se vratiti" (El-Bekare, 285).
To je vjerovanje koje gradi a ne rui, spaja a ne razdvaja, jer se
ono temelji na naslijeu svih boanskih poslanja i na vjerovanju u
sve Allahove poslanike. Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika
Njegovih (El-Bekare, 285). A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u
meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj
svijet - daleko je zalutao (En-Nisa', 136).
Ovom zbiru od pet kur'anskih temelja Sunnet dodaje i vjerovanje u sudbinu/odreenje, koje je, inae, obuhvaeno vjerovanjem
u Uzvienog Allaha, jer se tie Njegovoga, neka je uzvien, znanja,
volje i moi. Sve to se dogodi u kosmosu, biva s odreenjem i voenjem, a ne uzalud i nasumice. Mi sve s mjerom stvaramo (El-Kamer, 49). Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije
nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko - da
ne biste tugovali za onim to vam je promaklo, a i da se ne biste
radovali onome to vam On dade (El-Hadid, 22-23).
Islamsko vjerovanje ima svoj naslov koji ga saima ili moto koji
ga izraava, a to je oitovanje (ehadet) da Nema Boga osim Allaha
i da je Muhammed Allahov poslanik. To vjerovanje odraava nain
gledanja muslimana na kosmos, na Gospodara kosmosa, na fiziki i
metafiziki svijet, na ivot i ono to slijedi nakon njega, na vidljivi i
nevidljivi svijet - drugim rijeima, na stvoreno i Stvoritelja, na ovaj
prolazni i budui vjeni svijet.
Ko se od te istine udalji na ovome svijetu, koprena e mu se
raskriti na buduem svijetu, da bi istinu vidio jasnu kao to je jasno
sunce pri jutarnjem izlasku. ... ta svi e oni, i oni na nebesima i oni
na Zemlji, kao robovi u Milostivog traiti utoite! On ih je sve zapamtio i tano izbrojao, i svi e mu na Sudnjem danu doi pojedinano (Merjem, 93-95). To je smisao prvog dijela ehadeta: La ilahe illallah - nema Boga osim Allaha. Zapravo, to znai da niko nije
dostojan oboavanja osim Allaha, odnosno potpune pokornosti
nije dostojan niko osim Njega. Samo Tebi robujemo i samo od Tebe
pomo traimo (El-Fatiha, 4).
Samo je Allah Onaj ije se zapovijedi trebaju bespogovorno
izvravati, zbog ije veliine ela trebaju niice padati, Kojega jezici trebaju slaviti, ijoj odredbi se trebaju predavati srca, umovi i
tijela.
Samo je On dostojan da mu se srca usmjere s punom ljubavlju i
predanou. Jedino On je potpuno savren, a svojstveno savrenosti je da se voli i da bude voljen Onaj koga ona krasi. On je izvor sve
ljepote. Sva postojea ljepota potjee od Njega, a svojstveno ljepoti je da je se voli i da bude voljen onaj koga ona krasi. On daruje sve
blagodati, On je izvor sveg dobra. Od Allaha je svaka blagodat koju
uivate ... (En-Nahl, 53), a dobro i blagodat se uvijek vole kao i onaj
ko ih posjeduje.
Smisao rijei la ilahe illallah - nema Boga osim Allaha jeste da
se odbije pokornost i robovanje svakom autoritetu osim Njegovom, svakoj odredbi i zapovijedi osim Njegovoj, da se odbaci lojalnost i ljubav osim Njemu i radi Njega.
Ovaj lijepi izraz - la ilahe illallah je poput drveta, iji je korijen
vrsto u zemlji a grane su mu okrenute prema nebu i, s Allahovim
doputenjem, uvijek daje plodove.
U te lijepe plodove spada misaono i duhovno oslobaanje od
straha i poniavanja pred bilo kojim stvorenjem, oslobaanje od
poriva oholosti i tiranije, kao i osjeaj jednakosti meu ljudima budui da su oni po porijeklu braa - od jednog oca i jedne majke.
Zato su Poslanikova, s.a.v.s., pisma upuena carevima i vladarima iz reda sljedbenika Knjige, opeaena ovim stavkom iz Kur'ana:
SRPANJ 2016.
S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai:
Svjetska unija islamskih uenjaka i
El-Kalem, izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*
59