Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

47
Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru
Nastavniki fakultet
doc.dr. Semir ejtani1

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

Rezime: Savremena i kreativna nastava omoguava stvaranje uslova aktivnog

uea uenika, nastavnika i roditelja u interakciji i komunikaciji. Modernizacija i
inovacije u vaspitanju i obrazovanju stavljaju svakog nastavnika u situaciju da mora
istupati kao krativac i pronalaza novog i efikasnijeg naina rada da bi postigao to
bolje rezultate, a uloga komunikacije je od velikog znaaja. Stvaralatvo i
inovativnost postaje sutinska komponenta aktivnosti nastavnika u procesu
nastave. Da bi stalno bili u toku savremenih promjena i modernizacije, nuno je da
se nastavnici stalno obrazuju i to ne samo u okviru seminara koje organizuju zavodi,
ministarstva ili udruenja, ve prije svega individualno usavravanje ili rekli bismo
realizuju cjeloivotno uenje u cilju poboljanja vlastitih kompetencija.

Kljune rijei: komunikacija, nastavni sistemi, nastava, nastavnik, uenik

semir.sejtanic@yahoo.com,

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

48
1. Uvod
Svaki nastavni sistem ima svoju strukturnu vezu, odnos i komunikaciju
izmeu glavnih inilaca nastavnog procesa ( uenik, nastavnik, nastavni sadraj).
Mnogo je komunikacijskih vjetina koje uenici trebaju nauiti da bi razvili svoju
sofisticiranost kao uenici i istraivai u ivotnoj teoriji i praksi. Istraivanje Belle
Wallace ( 2000 ) o aktivnom razmiljanju i komunikaciji u unapreivanju nastavne
prakse dovelo je do kreiranja TACS toka. Wallace na temelju svojih istraivanja
razvija model kojih unapreuje pomo djeci i mladima u razvijanju njihovit talenata
i inovativnih pristupa u okviru ivotne teorije akcijskog istraivanja, da stvaraju
znanje o svijetu, sebi, sebi u svijetu te sebi kao dijelu svijeta te da nude svoje
talente i znanje kao darove da bi poboljali vlastito uenje i ivot, te uenje i ivot
drugih.

Grafiki prikaz br. 7 TASC toak (Belle Wallace, 2000)

Inovacije u nastavi donose mnotvo novih i nepoznatih vaspitnih situacija iji se
tokovi i vrijednosti ne mogu uvijek na adekvatan nain predvidjeti. Na ovim
perspektivama Filipovi usmjerava izvorita vaspitnih vrijednosti meuzavisnog
odnosa i komunikacije izmeu uenika i nastavnika. Nastavnikova sloboda u
traganju za uspjenijim vaspitno-obrazovnim
sadrajima, postupcima i ukupnim rezultatima ima duboku humanu dimenziju, a i
didaktiku vrijednost bez koje nastavni rad u cjelini ne bi mogao da se usavrava (
Filipovi, 1969, str. 132 ). Savremeni nastavni sistemi naglasak stavljaju na
pouavanju koje potie uenje i protkana su specifinim odnosima i komunikacijom
uenika i nastavnika te su usmjereni na motivisanju i osamostaljivanju uenika.
Jedno od obiljeja savremenih nastavnih sistema ogleda se u takvoj organizaciji koja

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

utjee na razvoj spoznajnih i opih intelektualnih sposobnosti uenika. Nema

slaganja meu didaktiarima oko jedinstvene klasifikacije inovativnih nastavnih
49
sistema tako da emo u naem radu precizirati i nauno obrazloiti komunikaciju
uesnika vaspitno-obrazovnog procesa unutar sljedeih nastavnih inovativnih
sistema: Heuristika nastava, Egzemplarna nastava, Problemska nastava, Timska
nastava, Mentorska nastava, Interaktivna nastava, Responsibilna nastava,
Kompjuterizovana nastava iInkluzivna nastava.
2. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u heuristikoj
nastavi
Heuristika nastava je savremeni nastavni sistem u kome uenici uz pomo
nastavnika samostalno trae i pronalaze nove puteve saznanja, a nastavnik ih tako
vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. Ova nastava nastaje u prvom
destljeu XX vijeka iz potrebe da se uvoenjem samostalnog rada uenika prevlada
predavaka nastava i pobolja nastavni proces. Naziv heuristika nastava potjee od
Arhimedova poklika heureka, to znai pronalazititi, otkrivati, a njena bitna
odrednica je da nastavnici svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do
shvaanja obraivanih sadraja. Ovu nastavu u strunoj literaturi moemo sresti i
pod nazivima razvojna nastava, genetika nastava i induktivna nastava.
U ovakvoj nastavi, komunikacija nastavnika je od izuzetne vanosti jer on
postavljanjem pitanja vodi uenika da on vlastitim trudom otkriva, za njega, nove
injenice, da izvodi zakljuke, da pronalaze zakonitosti i pravila, i da tako stie nova
znanja. Ova komunikacija izmeu uenika i nastavnika je dvosmjerna, nenasilna,
humana, uenici meu sobom slobodno komuniciraju, obraaju se nesmetano
nastavniku, a on ih navodi na samostalno izraavanje vlastitih misli i pronalaenja
novih naina za rjeavanje postavljenih zadataka.
3. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u egzemplarnoj
nastavi
Pojam egzemplarne ili paradigmatske nastave potie od latinske rijei
exemplum, to znai: primjer, uzeto iz mnotva, sutinsko, esencijalno. Ideje o
nastanku egzemplarne nastave mogu se primijetiti izmeu I i II svjetskog rata, u
nizu pedagokih pokuaja i pokreta koji su se kritiki odnosili prema tradicionalnoj
koli toga doba, predlaui promjene u sadraju obrazovanja, organizaciji nastave,
nastavnim metodama. Pravi smisao ove nastave javlja se tek 1951. godine. Izraz
,,egzemplarna nastava prvi put je upotrijebio u Njemakoj Martin Vagentajn
(Wagenschein) 1952. godine (Pedagoki renik, 1967, str. 66). Egzemplarna ili
paradigmatska nastava je savremeni didaktiki sistem kojim se nastoji prevladati

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

suprotnost izmeu opirnosti nastavnog programa-sadraja i savremenog naina

izvoenja nastave, to zahtijeva razmjerno vie nastavnog vremena.
Komunikacija u ovoj nastavi se moe sagledati kroz etiri faze:
50
Prva faza je selekcija nastavnog sadaja od strane nastavnika. Nastavnik prouava
nastavni program i vri selekciju sadraja koji pripadaju istom tematskom krugu. U
ovoj fazi dominira jednosmjerna komunikacija nastavnika sa sadrajem, jer nakon
to izvri selekciju sadraja, nastavnik izdvaja egzemplarne sadraje.
Druga faza je egzemplarno poduavanje nastavnika na egzemplarnim sadrajima, u
kojoj se ostvaruje komunikacija izmeu nastavnika i nastavnog sadraja, ali dijelom
i komunikacija nastavnika i uenika. Nastavnik doputa meusobnu komunikaciju i
interakciju sa uenicima.
Trea faza je samostalan rad uenika na analognom, slinom sadraju. U ovoj fazi
nastavnik moe dati uenicima da samostalno obrauju zadatak, ali dominirajue je
da nastavnik podijeli uenike na nekoliko grupa gdje u interaktivnom uenju
analognih sadraja svaka grupa ima svoj zadatak. U ovoj fazi uenici komuniciraju,
razmjenjuju miljenja i pronalaze najbolje rjeenje, a nastavnik, po potrebi moe
dati dodatna pojanjenja. Rije je o varijanti interaktivne egzemplarne nastave.
etvrta faza obuhvata sistematizaciju sadraja. U ovoj fazi nastavnik komunicira sa
uenicima s ciljem da se steena znanja sistematizuju i budu logino povezani.
Egzemplarna nastava omoguava dvosmjernu demokratsku komunikaciju
izmeu uenika i nastavnika, ali i jednosmjernu komunikaciju uenika i nastavnika
sa nastavnim sadrajem, i tek na kraju dvosmjerna komunikacija uenika i
nastavnika, kao provjera rezultata rada metodom razgovora. U fazi egzemplarnog
pouavanja nastavnika, on komunicira sa uenicima na verbalan nain, podstie
njihovu panju, daje detaljna obrazloenja, objanjava nove sadraje, a u fazi
obrade uenici meusobno sarauju, razmjenjuju svoja miljenja, stavove i
pronalaze rjeenja prema egzemplu koji je unaprijed postavljen od strane
nastavnika.
Interaktivna egzemplarna nastava daje prednost uenju kao interakciji i
komunikaciji izmeu uenika i nastavnika, uenika meusobno u parovima ili u
grupama. Ovaj savremeni inovativni model nastave podstie stvaranje povoljne
emocionalne klime u razredu, razvoju socijalizacije, podsticanje motivacije i
saradnju meu uenicima. Pomenuta varijanta egzemplarne nastava uenicima
omoguuje da bez preoptereenja velikim brojem nebitnih injenica shvate bitne
sadraje. Ona konano pomjera aktivnost u nastavi sa nastavnika na uenike, gdje
vanu ulogu igra socijalna interakcija i komunikacija. Ovakva interaktivna nastava sa
sobom nosi odreene novine i specifinosti u organizaciji nastave: doprinosi

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

uenikovom osamostaljivanju,, Podstie nastavnika i uenike na kreativnost,

osposobljava uenike za grupnu interakciju i komunikaciju i uenici na manjem
broju injenica usvajaju nove pojmove, razvijaju miljenje i donose zakljuke.
51
Egzemplarna nastava podstie nastavnike da stvaralaki pristupaju obradi
nastavnog gradiva, omoguuje da se opirnije nastavne cjeline, u kojima ima dosta
sadraja, uspjeno i uzorno obrade, ali ima i odreene ogranienosti, poput one da
uenici ue po modelu, po obrascu koji im je dao nastavnik, a u ivotu e vrlo esto
biti pred zadacima koje je nemogue rijeiti po ve prihvaenom tuem modelu.
4. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u problemskoj
nastavi
Savremena pedagoka i didaktika shvatanja, svakim danom sve vie i
upornije zahtijevaju da nastava ima istraivako problemski karakter. Ovakva
shvatanja proizilaze iz slabosti klasine, tradicionalne nastave koja je orijentisana na
usvajanje injenica, bez kritikog rasuivanja o njima i zapostavljanja praktine
primjene nauenog i usvojenog znanja. Zadatak kole je da se uenici osposobe za
samostalnu primijenu steenog znanje u novim situacijama i okolnostima u kojima
se nalaze. To je mogue ako oni ee u nastavi rjeavaju probleme novim
postupcima.
Problemska nastava nastaje kao rezultat potrebe da se obrazovni rad uini
racionalnijim, te da se doprinese njegovoj efikasnosti i veoj kvaliteti. Zaetke ove
nastave nalazimo u prvoj polovini XIX vijeka u radu dvojice amerikih pedagoga D.
Djuja i Kilpatrika, odnosno u njihovim pravcima i novim metodama; projekt metoda
i problem metoda.
U pedagokoj literaturi mnogi autori su se bavili definisanjem ove nastave, ali ono
to je svima zajedniko jeste da je to nastava gdje uenik rjeava problem na novi
nain pronalazei nova rjeenja koja mu do tada nisu bila poznata. Sutina
problemske nastave i jeste u tome to nastavnik ne saoptava konane rezultate i
zakljuke nauke kao neto savreno i za svagda dato i da pri tome uenici ne znaju
odakle su i na osnovu ega su oni izvedeni, ve ih uvodi u to kako se dolo do
odreenih istina, prikazuje puteve kojima se ilo u otkrivanju tih istih ( Teodosi,
1970, str. 261 ).
U problemskoj nastavi sagledava komunikacija se odvija kroz tri faze. U
prvoj fazi imamo naglaeniju dvosmjernu komunikaciju nastavnika i nastavnog
sadraja. U pripremi uenika za rjeavanje problemske situacije ostvaruje se
jednosmjerna komunikacija, tj. kada nastavnik daje uenicima upute kako da rijee
problem. Meutim, moe se desiti da uenici trae dodatna pojanjenja i upute od

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

nastavnika, te dolazi i u ovoj fazi do dvosmjerne komunikacija izmeu uenika i

nastavnika.
Ovo je faza stvaranja problemske situacije gdje je nastavnik nosilac rada,
potrebnim informacijama daje upute uenicima kako da osjete problem, uoe ga
52
prije prelaska na samostalan rad. Poto problemska situacija zaokupi uenika,
njegova interesovanja i panju, neophodno je da nastavnik dobro formulisanim
pitanjima podstakne uenike, tj. oni vie nee biti u pasivnom poloaju da sluaju
nastavnika ve e morati da se misaono aktiviraju.
U drugoj fazi ostvaruje se komunikacija uenika sa nastavnim sadrajem.
Novi sadraj treba da se usvoji na nain da uenici na osnovu svog ranijeg znanja i
iskustva, aktivno razmiljajui rijee problemski zadatak koji im je pripremio
nastavnik. U ovoj fazi vano je osposobiti uenike, da se koriste dodatnom
literaturom, nastavnim sredstvima, pri ostvarenju komunikacije sa nastavnim
sadrajem. O postavljenom problemu i moguim rjeenjima uenici raspravljaju,
suprotstavljaju svoja miljanja, te su glavni akteri komunikacije dok nastavnik iz
drugog plana preputa uenicima da budu maksimalno aktivni.
I u treoj fazi opet imamo dvosmjernu komunikaciju nastavnika i uenika u
sagledavanju konanog uinka i rezultata rjeavanja problema. U njoj se vri
zajedniko provjeravanje rjeenja problema, odvija viesmjerna komunikacija
izmeu uenika, nastavnika i nastavnog sadraja.
Komunikacija izmeu uenika i nastavnika u problemskoj nastavi manifestuje se na
razliite naine: problemsko izlaganje nastavnika; problemska komunikacija izmeu
uenika i nastavnog sadraja; problemska komunikacija izmeu uenika i
nastavnika; razmjena miljanja, ideja i stavova u grupnoj diskusiji i u okviru
zajednikog rada cijelog odjeljenja.
Rjeavanje problema je proces koji uenici nastavljaju i po zavretku
nastavnog asa. Ovaj proces se odvija na nain da nastavnik uenicima, radi
provjere i utvrivanja njihovog znanja, te da bi se uenici osposobili za rjeavanje
problema, zadaje zadatke za domau zadau koji imaju problem istog tipa, ali sa
nekom novom nepoznanicom. Vjebanjem i primjenom nauenog znanja kroz
rjeavanje zadatih problema, oni e moi kvalitetnije da primjene steena znanja u
novim situacijama. Nastavnik u realizaciji problemske nastave ne zaklanja se za
autoritet, ve se ponaa voditeljski, ne ulijeva strah, ve potie saradnju i stvara
meusobno povjerenje u komunikaciji izmeu uenika i nastavnika, uenika i
uenika. On nastoji obezbijediti to povoljnije uslove za samostalni i zajedniki rad
uenika i nastavnika. Problemska nastava omoguavaumjesto voenja nastavnika-

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

samovoenje, umjesto instrukcije-samoinstrukciju,

samopouavanje ( Milijevi , 2003, str. 373 ).

umjesto

pouavanja-

53
Problemska nastava se razvija tako da danas imamo jednu novu varijantu ove
nastave tzv. Interaktivna problemska nastava koja se realizuje kroz sljedee etape:
1. Zajedniki uvod u rjeavanje problema;
2. Formiranje grupa ili parova uenika za rjeavanje problema i
odreivanje zadataka (problema);
3. Interaktivno (grupno ili tandemsko) rjeavanje problema;
4. Prezentovanje rezultata interaktivnog rjeavanja problema;
5. Analiza i ocjena rada na rjeavanju problema;
6. Uoptavanje rezultata i sinteza znanja;
7. Eventualno zadavanje domae zadae (Brakovi, Ili, 2003, str. 268 ).
U ovoj varijanti problemske nastave komunikacija je zastupljena u svih
sedam etapa. Samim tim to nastavnik doputa uenicima u problemskoj nastavi
njihovu slobodu u traenju najboljeg rjeenja za postojei problem ili situaciju,
moemo rei da u ovoj nastavi dominira demokratska komunikacija koja potuje i
uvaava uenika, njegovo miljenje i slobodu izraavanja.
5. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u timskoj nastavi
Timska nastava je savremeni nastavni sistem koji je nastao kao reakcija na slabosti
tradicionalne nastave. Tradicionlana nastava se ogledala u uniformisanosti,
serviranju gotovih znanja i zapostavljanju meusobne komunikacije izmeu
uesnika vaspitno-obrazovnog procesa. U tradicionalnoj nastavi nastavnik je
samostalno pripremao i realizovao nastavni program u svom odjeljenju i bio je
izoliran od svojih kolega. Savremena didaktika shvatanja svakim danom sve vie
daju vanost timskom radu jer se upravo timskim radom razvija i unapreuje
komunikacija, lanovi tima meusobno sarauju i razvijaju timski duh.

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

U devetogodinjem obrazovanju upravo timska nastava dolazi do izraaja, gdje

nastavnici zajedniki pripremaju tematske cjeline i meusobno povezuju, koreliraju
razliite predmete. Mnogi autori dali su svoj pogled na ovu nastavu i svoje
definisanje. Ili i Brankovi ovu nastavu definiu:Timska nastava je sistem
nastavnog rada u kome vie nastavnika realizuje programske sadraje jednog ili vie
srodnih predmeta. (Brankovi, Ili, 2003, str. 281 ). Za R.Nikovia timska nastava
je takva organizacija nastavnog procesa u kojoj se ostvaruje uska saradnja veeg
broja nastavnika.... ( Prodanovi, T., Nikovi, R., 1978, str. 57 ).
54
Ono to je zajedniko za ove dvije definicije jeste saradnja i timski rad nastavnika.
Vidljivo je da se to ne moe ostvariti bez kvalitetne komunikacije.
Timska nastava zavisi od stalnog dogovaranja, saradnje i komunikacije u timu. Od
nastavnika se zahtijeva ostvarivanje dogovorenog naina rada i potivanje
meusobnog dogovora i podjele poslova u timu.
Ili M. navodi dvije varijante ove nastave: Koordinirana i Asocijativna. Koordiniranu
timsku nastavu izvode struno-metodiki osposobljeni nastavnici jednog ili vie
srodnih predmeta. Oni zajedno planiraju ipripremaju nastavu, razmjenjuju
didaktike materijale i iskustva, nastavnasredstva, instrumente za vrednovanje i
slino. U asocijativnom timskom radu struni tim nastavnika, ne samo da planira i
programira, ve i zajedniki realizuje raspodijeljene programske zadatke nastave
(Brankovi, Ili, 2003, str.281 ).
U dobro organizovanoj timskoj nastavi kontinuirano se razvija komunikacija, vre se
izmjene socijalnih oblika rada od individualnog i individualiziranog, preko rada u
paru ili grupi.
6. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u mentorskoj
nastavi
Mentorska nastava je nastavni sistem koga moemo definisati kao sistem
nastave u kojem dominira individualni rad nastavnika s pojedinim uenikom. Ovu
nastavu karakterizira poveana briga za napredovanje odreenih uenika (npr.
talenata, hendikepiranih, uenika koji rade na nekom istraivakom projektu i sl.).
Ovaj nastavni sistem svoje korijene vue iz stare Grke. Prema legendi, Mentor je
bio uitelj Telheme, Odisejevog sina. Mentor je provodio vrijeme sa Telhemom
poduavajui ga, tako da se kasnije sistem individualnog poduavanja nazvao
mentorskim. Danas pod pojmom mentor oznaavamo savjetnika, voditelja,
saradnika, starije i iskusnije nastavnike ( Pedagoka enciklopedija, str. 27 ).
Mentorska nastava, po svojoj koncepciji slina je problemskoj nastavi. Razlika je u
tome to se pouavanje nastavnika jo vie smanjuje i svodi uglavnom na

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

povremene konsultacije za vrijeme rada, dok se poveava samostalan rad uenika, i

to od izbora naunog problema, pa sve do njegova rjeenja.
Individualna komunikacija jednog nastavnika s jednim uenikom, ostvaruje se
svakodnevno u uslovima zajednike nastave, ali svaki vid takva komuniciranja
neemo nazivati mentorskim. Terminom mentorska komunikacija oznaava sistem
meusobno povezanih komunikacijskih epizoda, odnosno meusobno povezanih
razgovora ili pak drugih vidova komuniciranja uitelja i uenika ( Bognar, Matijevi,
2003, str. 177 ) .
55
Ova nastava pogodnija je za rad sa uenicima starijeg uzrasta i u radu sa
studentima. Nastavnik moe da mentorski komunicira i da dobiva kvalitetnu
povratnu informaciju od uenika. Iako je komuniciranje sa jednim uenikom
prisutno i u ostalim sistemima nastave gdje nastavnik daje upute uenicima u
zavisnosti od zadatka, ovdje je instrukcija namijenjena jednom odreenom ueniku,
a svaka je instrukcija povezana uz prethodnu, odnosno nastavnik mentor razgovara
i dolazi do informacije da li je, i u kojoj mjeri uenik usvojio prethodne sadraje.
Ova nastava je individualna, uvaava se sposobnost individualnog uenika s ciljem
da se optimizira vaspitna komunikacija s gledita jednog uenika. Komunikacija
nastavnika sa uenikom i komunikacija uenika sa sadrajem stalno se isprepliu i u
komplementarnom su odnosu.
7. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u interaktivnoj
nastavi
Samo aktivnim radom uenika i nastavnika moemo obezbijediti efikasno uenje i
poduavanje. Interaktivna nastava je savremeni i inovativni nastavni sistemu kome
nastavnik modifikuje svoj pristup i komunikaciju kao odgovor na potrebe uenika.
Interaktivni nastavnik je zaista svjestan uenika i njihovih razliitih stilova uenja.
Ova nastava potencira razmjenu informacija putem meusobne interakcije i
komunikacije svih uesnika vaspitno obrazovnog procesa. To je proces koji
rezultira relativno permanentnim promjenama u razmiljanju, emocijama i
ponaanju koje nastaju na osnovu iskustva, tradicije i prakse ostvarene u socijalnoj
interakciji ( Suzi, 2005, str.130 ).
U okviru interaktivne nastave, uenici u nastavnom procesu veim dijelom ue
saradniki, kroz grupni ili tandemski rad diskutuju o materijalu za uenje i zadanoj
temi i pripremaju prezentacije. Svi lanovi pojedine grupe ili para trebaju se
osposobiti za rad na gradivu, ili za testiranje, ili za neki drugi zadatak koji preuzmu.
Kad uenici preuzimaju obavezu da materijal koji ue prenesu i drugim uenicima u
razredu s ciljem da i oni to saznaju, susreu se sa sasvim novom pozicijom i ulogom
koju preuzimaju od nastavnika. Sami trebaju odvojiti bitno od nebitnog, nai nain
na koji e to njihovi vrnjaci shvatiti i nauiti.

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

M. ou kada govori o vanosti interakcije i komunikacije kao i o njenoj povezanosti

kae: "Interakcija podrazumijeva komunikaciju, razmjenu signala izmeu ljudi koji
pripadaju grupi. Ona takoe podrazumijeva da je izvjestan broj ovih signala
percipiran i prepoznat na nain da svaki lan moe doivjeti ponaanje, vjerovanje,
miljenje, vrijednosti itd. drugih lanova grupe" (Shaw, 1980, str.8 ). Bez uzajamne
komunikacije nastavnika i uenika, interaktivna nastava nijemogue, stoga je
komunikacijski aspekt interakcije za nastavu i uenje neobino znaajan.

56
Interaktivno uenje je proces koji rezultira relativno permanentnim promjenama u
razmiljanju i ponaanju koje nastaju na osnovu iskustva, tradicije i prakse
ostvarene u socijalnoj interakciji, a komunikacija u realizaciji interaktivne nastave je
nenasilna,humana, poticajna, demokratska i viesmjerna jer je usmjerena na
relaciji uenik-uenik, uenik-nastavnik, nastavnik-uenik, uenici-nastavnik i
nastavnik-uenici.
Interaktivnu nastavu mogu da realizuju samo nastavnici koji su demokratskog
shvatanja i djelovanja, oni nastavnici koji su uvijek spremni na saradnju, prihvatanje
drugog i drugaijeg, oni nastavnici koji podstiu na razvoj kreativnog i inovativnog
razvoja miljenja.
Za razliku od tradicionalne nastavne komunikacije koja je odisala krutou,
rigidnou, usmjerenou na nastavnika i njegovu dominantu predavaku ulogu;
komunikacija u intaraktivnoj nastavi usmjerena je na uenike, njihovo
osposobljavanje za zajedniki rad i meusobnu komunikaciju uz poticanje grupne ili
tandemske interakcije i komunikacije.
8. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u responsibilnoj
nastavi
Prema pojmovnom odreenju responsibilna nastava je: Model
savremenog nastavnog rada koji je prepoznatljiv po odgovornosti uenika i
nastavnika za participaciju u demokratskom izboru u aktivnom ostvarenju
pedagokih relevantnih didaktiko-metodikih prikladnih aktivnosti pripremanja,
izvoenja i vrednovanja nastave ( Ili, 2000, str. 11). Ovaj pojam responsibilnosti
koji se sve vie koristi u naunim krugovima i u praksi, teorijski i praktino prvi put
je obrazloio dr. Mile Ili u djelu Responsibilna nastava.
Ono to je za nae istraivanje interesantno jeste komunikacija uesnika nastavnog
procesa u responsibilnoj nastavi. Ova nastava proeta je ravnopravnom,
demokratskom i nenasilnom participacijom glavnih aktera nastavnog procesa;
uenika i nastavnika, u interaktivnoj meusobnoj komunikaciji prilikom izbora,
realizacije i evaluacija nastavnih aktivnosti.

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

Responsibilna nastava ostvaruje se kroz pet meusobno povezanih etapa u kojoj

uenici i nastavnici meusobno demokratski komuniciraju:
Koncipiranje prijedloga varijanti nastavnih aktivnosti tokom pripreme, izvoenja i
vrednovanja nastave;
Predlaganje dvije ili vie varijanti programskih relevantnih i didaktiko-metodikih
prikladnih nastavnih aktivnosti u pripremanju, realizaciji i valorizaciji responsibilne
nastave;
57
Zajedniki participacijsko-demokratski izbor najpovoljnije varijante nastavne
aktivnosti;
Realizacija demokratski odabrane varijante nastavnog rada i
Vrednovanje toka i rezultata responsibilne nastave (Ili, 2000, str. 143-144 ).
Karakteristika interaktivne komunikacije u ovoj nastavi je demokratska
klima gdje nastavnik svojim stilom rada pokree, ohrabruje i podstie uenike da
meusobno komuniciraju i zajedniki pronalaze najbolje rjeenje. Interakcija je
obostrana. Informacije idu od uenika prema nastavniku, od nastavnika prema
ueniku, ali i od uenika prema ueniku u pojedinim fazama rada. Proces
responsibilne nastave proet je demokratskom participacijom i komunikacijom
uenika i nastavnika kao ravnopravnih partnera, odnosno odgovornih nosilaca
nastavne aktivnosti.
Za razliku od tradicionalne nastave, u kojoj je dominira autokratska komunikacija,
optereena sukobljavanjem uenika i nastavnika oko meusobne dominacije,
responsibilna nastava proeta je demokratskom komunikacijom i tenjom za
uspostavljanje meusobne jednakosti i ravnopravnosti kao i u ne dominaciji
nastavnika.
U responsibilnoj nastavi odvija se nenasilna, humanizovana i emancipatorska
komunikacija i interakcija. Mnoga istraivanja koja su provedena kod nas i u svijetu
potvruju da uenici najvie ljubavi i potovanja iskazuju prema onim nastavnicima
koji se demokratski, sa puno uvaavanja i razumijevanja, odnose prema svim
uenicima za razliku od nastavnika kod kojih je prisutna prisila i nerazumijevanje. U
ovakvom stimulativom okruenju, uenici daju svoje ideje, prijedloge, obrazloenja,
a to sve pozitivno utie na njihov intelektualno-kritiki uspon, emocinalnu
uravnoteenost i socijaliziranu komunikativnost.
U okviru demokratske participacije i komunikacije nastaje i gradi se novi
odnos izmeu uenika i nastavnika koji je prepoznatljiv po svojim pozitivnim

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

ishodima, meusobnim uvaavanjem i povjerenjem, partnerskom interakcijom i

linim prihavatanjem odgovornosti u procesu nastavnog angamana.
9. Komunikacija
uesnika
kompjuterizovanoj nastavi

vaspitno-obrazovnog

procesa

Novi, savremeni informatiki tokovi mijenjaju koncepciju rada u gotovo svim

podrujima nastavnog rada. Stvaraju se drugaiji uslovi rada u koli u kojima se
nastava ne moe izvoditi u smislu da nastavnik i udbenik budu jedini izvori
saznanja. Uloga novog, veeg, informacionog okruenja je postala sve bitnija i
znaajnija, a sama kola e biti modernija i uspjenija ukoliko nastavnici, kao
58
direktni izvoai nastavnog procesa, budu spremniji i odluniji u sprovoenju
informatizacije nastave.
Kompjuterizovana nastava je savremeni nastavni sistema koji svaki dan sve vie
dobiva na svom znaaju, a podrazumijeva upotrebu Kompjutera u procesu nastave
i uenja uenika kao i u pripremi, realizaciji i evaluaciji nastavnih sadraja.
Kompjuterizovana nastava omoguava: prezentiranje, izbor i prilagoavanje
programa i nastavnih sadraja na optimalan i oigledan nain (Pedagoka
enciklopedija, 1989, str. 461). Kompjuterizovana tehnologija ubrzano napreduje, a
jedan od preduslova za koritenje kompjutera u uenju i nastavi jeste informatiko
opismenjavanje nastavnika i uenika. Kompjuterizovana pismenost je
osposobljenost pojedinca za sluenje kompjuterom u rjeavanju odreenih
praktinih problema i u savlaivanju obrazovnih programa.
U oblasti obrazovanja, personalni kompjuteri su naili na znaajnu primjenu.
Klasine tradicionalne metode prenoenja znanja danas su u velikoj mjeri
potpomognute ili potpuno zamijenjene novim sredstvima i metodama baziranim na
primjeni personalnih kompjutera i informaciono-telekomunikacionih tehnologija.
Elektronska izdanja knjiga, on-line kursevi, testovi, virtuelne laboratorije,
elektronske biblioteke, te mnogi drugi resursi koji se danas koriste u obrazovanju
omoguili su da obrazovanje bude dostupno svima i na bilo kome nivou, bez obzira
na granice regionalnog, dravnog ili drugog karaktera. Svakodnevno se susreemo
sa naprednim metodama uenja,
e-learning, distanc learning, virtual
laboratory...Cilj uvoenja kompjutera u nastavu jeste poveanje efikasnosti
nastavnog procesa, odnosno uspjenije savladavanje nastavnog gradiva u kraem
vremenskom roku, nego u u obiajenoj nastavi (Brankovi, Ili, 2003, str.279 ).
Informaciona tehnologija je omoguila uvoenje efikasnijih metoda i modela za
upravljanje procesima prenoenja i usvajanja znanja. U ovoj nastavi dolazi do
izraaja nova vrsta komunikacije tzv. elektronska komunikacija. Elektronska
komunikacija dala je obiljeje informatikoj epohi, pa je normalno razmatrati

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

promjene u nastavi i uenju pod uticajem te nove kulture komunikacija. Kompjuter

simbolizuje informatiku eru i elektronsku kulturu komunikacija.
Komunikacija u kompjuterskoj nastavi razliito se koristi u ovisnosti od pristupa i
modela rada. Razlikujemo tri modela ove nastave:
Tradicionalni model zadrava sve elemente klasine nastave: fiksno mjesto i
vrijeme, uionicu bez kompjutera, a internet uenici mogu da koriste u
kompjuterskom kabinetu u odreenim terminima ili u slobodno vrijeme.
Tradicionalni model uvodi Internet u nastavu i koristi ga kao alternativni izvor
informacija za specifina praktina vjebanja. U ovom modelu dominira
59
tradicionalna jednosmjerna komunikacija. Nastavnik daje uputstva, a uenici
realizuju.
Model ograniene upotrebe kompjutera obuhvata redovno planirane posjete
kompjuterskom kabinetu ili redovnoj upotrebi kompjutera u nastavi. Nastavnik
omoguuje da eliminie prostorna ogranienja koritenjem elektronske pote ili
koritenjem odgovarajuih softvera. Na ovaj nain uenici mogu da uestvuju u
komunikaciji sa nastavnikom, ali i sa ostalim uenicima. U ovom modelu dominira
dvosmjerna komunikacija. Nastavnici mogu postaviti materijal na web server, a od
uenika traiti povratnu informaciju.
Model e-learning premauje granice tradicionalne nastave i tradicionalne
komunikacije. Primjenjujui ovaj model uenici ne moraju da dolaze u kolu na
klasian as, umjesto toga oni u potpunosti razmjenjuju ideje i informacije preko
interneta. Ovaj model u potpunosti se oslanja na koncepte interneta tokom cijelog
klasifikacionog perioda. On omoguuje uenicima obuku prema sopstvenoj
dinamici i individualne konsultacije preko e-pote. Putem ovog modela uenik je sa
nastavnikom u stalnoj elektronskoj dvosmjernoj komunikaciji .
S obzirom na istaknute modele i mnoge prednosti koje ova nastava nosi sa sobom,
u narednom periodu svakim danom e sve vie dobivati na znaaju meu ostalim
nastavnim sistemima u savremenoj koli, a elektronska komunikacija dobivat e sve
vei znaaj. U kompjuterskoj nastavi, uenik je u direktnom odnosu i direktno
komunicira sa kompjuterom i nastavnim sadrajem, a indirektno sa nastavnikom, u
zavisnosti od modela kojeg koristi.
10. Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u inkluzivnoj nastavi
U redovnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program za uenike bez
potekoa u razvoju, ali i za uenike koji u svom razvoju imaju odreene prepreke,
potekoe, darovite uenike, uenike koji pokazuju odreenu nadarenost ili
talentiranost u odreenom podruju rada. Kada govorimo o ovoj kategoriji djece,

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

tada mislimo o inkluzivnom obrazovanju. Inkluzivno obrazovanje se razvilo kao

pokret koji je trebalo da bude izazov dosadanjoj eksluzivnoj teoriji i praksi i postao
favorizirani usvojeni pristup koji se odnosi na uenje svih uenika u redovnim
kolama i uionicama.
Rije inkluzija potie od latinske rijei iclusive, a znai: ukljuivo, ukljuivanje,
obuhvaajui, sadravajui, podrazumijevajui ( Klai, 1978, str. 591 ). Iz ove rijei
nastala je inkluzivna nastava koju Ili definie kao: Novi didaktiki model
organizovanog pouavanja i uenja koji obuhvata, prihvata i intenzivno ukljuuje
djecu i mlade sa preprekama u uenju i ueu, odnosno uenike sa posebnim
obrazovnim potrebama (tj. sa razvojnim tekoama i darovite, povratnike, do
60
seljenike, pripadnike nacionalnih manjina, segregiranih grupa, one koji govore
razliitim jezicima) i sve ostale uenike u odjeljenju (grupi, tandemu, koli) prema
njihovim individualnim potencijalima, interesovanjima i oekivanim ishodima do
linih maksimuma ( Ili, 2009, str.14 ).
U inkluzivnoj nastavi uenici samostalno usvajaju nova znanja, usavravaju svoje
vjetine, a njihovo uee u realizaciji vaspitno-obrazovnog procesa je individualno,
u zavisnosti od stepena potekoe. Ova nastava podrazumijeva prihvatanje uenika
onakvim kakav jeste, te da se uz koritenje pravilne, otvorene komunikacije uenik
stimulie za aktivno uee i saradnju, kao i da samostalno iznese svoj doivljaj
vaspitanja i obrazovanja. Za razliku od komunikacije u tradicionalnoj nastavi koja je
bila jednosmjerna, rigidna, konformistika, nametnuta, pa i nasilna komunikacija,
u inkluzivnoj nastavi preovlauje viesmjerna, slobodna, otvorena nenasilna i
stimulativna komunikacija, ime se izaziva ne samo permisivna, ve i prijatna
emocionalna atmosfera ( Ili, 2009, str.85 ).
U inkluzivnoj nastavi, nastavnik prilagoava svoj stil rada u zavisnosti od grupe
uenika sa kojom radi. U takvom stilu, komunikacija se odvija u svim smjerovima,
kako izmeu nastavnika i uenika, tako i izmeu uenika. Nastavnik u inkluzivnoj
nastavi osigurava odgovarajuu pedagoku i socioemocionalnu klimu, koja treba
dovesti do oputene atmosfere u odjeljenju i na taj nain stvaraju se uslovi za
slobodnu komunikaciju izmeu svih uesnika inkluzivne nastave,to dovodi i do
boljih rezultata u inkluzivnoj nastavi.
Zakljuak:
U savremenim nastavnim sistemima ostvaruje se uglavnom dvosmjerna,
demokratska i nenasilna komunikacija koja je obiljeena meusobnim uvaavanjem
sagovornika, njegovog miljenja, ideje i stavove. Komunikacija izmeu uenika i
nastavnika u veini savremenih sistema i modela promijenjena je u korist
povoljnijeg poloaja uenika. Uenici na demokratski nain zajedno sa nastavnikom

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

participiraju u pripremi, realizaciji i verifikaciji vaspitno-obrazovnog rada. Razvijanje

partnerskih odnosa i komunikacije izmeu uenika i nastavnika zasniva se na
meusobnom uvaavanju i potivanju. Demokratska komunikacija izmeu uenika i
nastavnika jedno je od kljunih obiljeja nastavnog rada u savremenoj koli. U
okviru savremene kole nastali su i razvili su se razliiti inovativni nastavni sistemi i
modeli nastave koji zahtijevaju demokratsku i dvosmjernu komunikaciju izmeu
uenika i nastavnika kao i optimalni omjer izmeu nastavnikovog voenja i
uenikove inicijative. Kvalitetan i efikasan nastavni proces temelji se na uvjerenju
svih aktera da rade kvalitetno i efikasno. Nastavnik treba da radi na pripremi,
realizaciji i valorizaciji inovativne nastave. Da bi se realizacija inovativnih sistema
savremene nastave u potpunosti mogla ostvariti, neophodno je da su uenici
upoznati sa istim i da imaju pozitivno miljenje o njima.
61
Literatura:
1.

Bognar, L.,Matijevi,M., ( 2003 ).Didaktika. Zagreb:kolska knjiga

2. Brankovi, D., Ili, M., (2003). Osnovi pedagogije-drugo dopunjeno izdanje.

Banja Luka:Komesgrafika.
3. Filipovi, N. (1969). Vannastavna aktivnost uenika. Sarajevo:Zavod za
izdavanje udbenika
4.
5.
6.
7.

Ili, M. (2000). Responsibilna nastava. Banja Luka:Univerzitet u Banjoj Luci

Ili, M.(2009 ). Inkluzivna nastava. Istono Sarajevo:Filozofski fakultet
Ili, M.(2009 ). Inkluzivna nastava. Istono Sarajevo:Filozofski fakultet
Klai, B. (1978). Rjenik stranih rijei. Zagreb:Nakladni zavod Matice
Hrvatske
8. Milijevi, S., Koljani, M. (2003). Interaktivna nastava matematike:
metodika rada u osnovnoj koli. Banja Luka:Drutvo pedagoga Republike
Srpske.
9. Pedagoka enciklopedija I i II (1989). Beograd:Zavod za udbenike i nastavna
sredstva
10. Pedagoki renik (1967). Beograd:Institut za pedagoka istraivanja
11. Prodanovi, T., Nikovi, R. (1978). Didaktika. Beograd:Zavod za udbenike i
nastavna sredstva
12.
13.
14.
15.

Shaw, M. E. (1980). Group dynamics, 3rd ed. New York: McGrow-Hill

Suzi, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka:TT-Centar.
Teodosi,R. (1970). Problemska nastava. Beograd:Nastava i vaspitanje. br.3
Wallace, B. (2001) Teaching Thinking Skills Across the Primary Curriculum.
London: David Fulton Publishers (A NACE-Fulton Pub)

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.

Komunikacija uesnika vaspitno-obrazovnog procesa u savremenim nastavnim

sistemima

16. Wallace, B. (2006). Teaching The Very Able Child. London:David Fulton
Publishers.

NAA KOLA LXXII 75 / 245 / 2016.