Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PRIRU^NIK
Sadr`aj
Ekonomsko osna`ivanje `ena - kako i za{to
3 str
Vizija biznisa
7 str
Marketing za biznis
17 str
29 str
Poreski propisi
od 80
35 str
Finansije za biznis
39 str
43 str
Ekonomsko
osna`ivanje
`ena
- za{to i kako?
od 80
svoje ruke.
taj stereotip.
broju firmi. Taj udeo je ve} 2000. godine prelazio 90%. Jedina
firme.
procedura.
nja dece.
slede}a podru~ja:
od 80
CENTAR ZA PREDUZE]E,
PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENT
NOVI SAD
Vizija
biznisa
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,
Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},
Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura
"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorki
dr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh i
Laurence Hovde
od 80
VIZIJA POSLA
Pretvaranje va{ih snova u realnost po~inje jasnom
VIZIJOM.
[TA JA PRODAJEM?
- Prodajem nakit
Nakit + Moda
- Usluge masa`e
{to su: miris ili izgled ambijenta u kome }ete raditi, ili koliko }e
- ^uvanje dece
Formalni
biznis
PREDNOSTI
manje administracije
MANE
napla}ivanje previ{e ili
premalo, problemi finansiranja, nedovoljno kapitala,
nedostaje profesionalni
imid`, ne ~uva se arhiva
legalno poslovanje,
tro{kovi za dozvole, mo`e
poreske olak{ice na
puno da ko{ta, pla}a se
tro{kove biznisa / inve- porez
stiranje, pojavljivanje na
tr`i{tu je profesionalno,
bolja arhiva i sistem
planiranja
[TA JA TO PRODAJEM?
Koriste}i {to manje re~i opi{ite: [ta vi prodajete? Drugim
Ja prodajem
_______________________________________________________
Na primer: Prodajem nakit
korisnost, a ne karakteristike.
od 80
VE@BA: Izaberite poseban proizvod ili uslugu iz va{e ponude i navedite 3 koristi za va{e mu{terije.
Proizvod ili usluga
korisnost 1
Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
korisnost 2
Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
korisnost 3
Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
od 80
10
od 80
Korak 2
Sada pro~itajte {ta ste napisali i zaokru`ite klju~ne prednosti koje ste opisali. Podvucite fraze koje najbolje opisuju va{ proizvod ili
uslugu. Pove`ite fraze i klju~ne prednosti u 30 re~i.
ZADATAK: Biznis ideja - oceniti svoje sposobnosti i prednosti uz pomo} SWOT analize, koriste}i {to vi{e ~inilaca u svakoj tabeli:
Snage (Strenghts)
Slabosti (Weaknesses)
Mogu}nosti (Opportunities)
Pretnje (Threats)
od 80
11
Vizija va{eg biznisa - godinu, tri, pet godina od osnivanja (odgovorite na pitanja kolika }e biti godi{nja prodaja i prihod, koje }e biti
ciljno tr`i{te, koliko vrsta proizvoda/usluga }u prodavati, kakvu }u uloga ja imati, koji su moji poslovi, ko su zaposleni).
Napravite istu tabelu za: Tri godine od sada i pet godina od sada.
Tri godine
Kolika }e biti godi{nja prodaja?
Pet godina
12
od 80
CILJNO TR@I[TE
ije
rastu).
NEFORMALNI BIZNISI
Neki razlozi propadanja ovih biznisa: Proizvodi i usluge su potcenjeni ili precenjeni, nedovoljno kapitala za razvoj i rast
FORMALNI BIZNISI
EKSPANZIJA
za razvoj
STABILIZACIJA
za informisanje
lokalnog restorana. Organizovali smo degustaciju hrane: internacionalni hot-dog, sendvi~, ukusni kola~i. Mi }emo na{im mu{terijama ponuditi na{e glavne adute: brza i ukusna jela,
TR@I[TE
KONKURENCIJA
ve} postoji.
na za va{e proizvode/usluge
susret o~ekivanjima va{ih kupaca. Mora}ete tako|e da komunicirate sa kupcima da biste ih obavestili koliko dobro mo`ete
ispuniti njihova o~ekivanja.
od 80
13
Napi{ite o va{oj indirektnoj konkurenciji ili po vrstama ili kao o specifi~nim biznisima (onako kako najvi{e odgovara situaciji u kojoj
se vi i va{ biznis nalazite).
[ta treba da znate o svom tr`i{tu? - ko su najbolje mu{terije, koliko ih potencijalno ima, koliko ~esto kupuju, koju cenu su spremni
da plate, koja je va{a konkurencija, {ta se de{ava u oblasti u kojoj je va{ biznis.
Na primer: Ako `elite da otvorite kafe, posetite kafeteriju u susedstvu u koju odlaze ljudi sli~ni va{oj ciljnoj grupi. Mogli biste da
pravite bele{ke za razli~ito vreme u toku dana. Koliko su ljudi zauzeti? [ta naru~uju obi~no? Odakle dolaze (iz drugih radnji ili
obli`njih poslovnih zgrada)?
4. Test tr`i{ta va{eg proizvoda/usluge (poku{ajte da prodate malo proizvoda/usluga). Razgovarajte s ljudima u va{oj delatnosti - oni
ve} dosta znaju o va{oj ciljnoj grupi.
5. Istra`ivanje drugih ljudi posmatranjem " sekundarno tr`i{te"
Mnoga preduze}a ili istra`iva~ke grupe su ve} prikupili dosta vama potrebnih informacija. Gde mo`ete na}i te informacije: biblioteka, komora, gransko udru`enje i novine)
PROFIL va{e "najbolje mu{terije"
Rod - mu{karci i `ene ~esto imaju veoma razli~ite navike kupovine, tako da je va`na analiza koliko mu{karaca i `ena ima na va{em
tr`i{tu
Godi{te - razli~ite grupe godi{ta imaju razli~ite navike i interese. Godi{ta su obi~no grupisana u rasponima (18-35, 35 -55, 55 godina i stariji)
Prihod - visina prihoda vam mo`e dati dobru ideju o tome koliko neko mo`e da potro{i novca na va{e proizvode ili usluge, posebno
ako nudite luksuzne ili usluge koje nisu "osnovne"
Zanimanje - zanimanje vam mo`e ukazati na prihod i obrazovanje. Mo`e vam dati ideju o tome gde ljudi rade ili o njihovim stilovima `ivota (sezonci, rad od ku}e, profesionalci, umetnici)
Lokacija - koliko blizu va{e firme `ivi va{a ciljna grupa? Gde su oni koncentrisani? Poneki delovi i regije imaju neobi~ne stilove
`ivota i karakteristike.
Porodi~ni status - potrebe i `elje mu{terija mogu biti veoma razli~ite u zavisnosti da li su one u braku (imaju partnera) ili ne ili su
razvedene. Zavisi isto tako da li `ive s decom (koliko su ona stara) ili ne.
Etni~ko poreklo - ljudi razli~itih kultura ~esto imaju specifi~ne vrednosti i potrebe koje uti~u na njihove navike.
14
od 80
ZADATAK:
Napravite profil va{ih najboljih mu{terija: pojedinci
Napravite profil va{eg najboljeg i najsna`nijeg tr`i{ta
KO SU ONI
CILJANO TR@I[TE 1
starost (raspon)
visina primanja (raspon)
zanimanje
mesto (susedstvo, grad...)
porodi~ni status (ko je u doma}instvu)
etni~ko poreklo
`ivotni stil i kupovne navike
gde kupuju - diskont, buvlja pijaca, prodavnice
kada kupuju - pre/po podne, vikend, praznik
za{to kupuju
{ta je za njih va`no
{ta rade u slobodno vreme
koje novine i ~asopise ~itaju
ostalo
CILJANO TR@I[TE 1
ostalo
od 80
15
tr`i{ta
odluku doneli.
poslu)
Zahvalite se.
16
od 80
Marketing
za biznis
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,
Slobodanka Markov, Teodora Vlahovi},
Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura
"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorki
dr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh i
Laurence Hovde
od 80
17
MARKETING
Marketingom se nazivaju sve aktivnosti firmi koje su vezane za
Preduzetnice/ci obi~no najbolje poznaju, bolje re}i, treba da poznaju onaj segment tr`i{ta na kome }e prodavati svoje
proizvode/usluge. To u nastavku zovemo ciljnim tr`i{tem. Za
jednostavniji.
celini.
Kome prodajete?
Prvo }emo se pozabaviti ciljnim tr`i{tem.
Ne ispu{tajte iz vida va{e ciljno tr`i{te! Jedna od klju~nih stvari
ciljno tr`i{te 2
ciljno tr`i{te 3
Neko drugi?
Ko su oni?
ciljno tr`i{te)
potkrepite ~injenicama.
18
od 80
>
prikupili:
IZVOR INFORMACIJE
Podaci
snabdeva~i, prodavci
mu{terije
potencijalne mu{terije
posmatranje
ostalo
od 80
19
Tr`i{te
ni.
tr`i{tu u celini?
20
od 80
Konkurencija
Ako `elite da uspete u biznisu vi morate:
otkriti i utvrditi va{u konkurenciju
prou~iti va{u konkurenciju
Informacije koje dobijete prilikom posmatranja va{e konkurencije
mogu vam pomo}i kod dono{enja va`nih odluka o svom biznisu.
Ove informacije vam tako|e mogu pomo}i kod dono{enja odluka
o cenama, lokaciji i marketingu.
[ta je konkurencija?
Konkurencija zna~i borbu za dinar va{eg kupca. Va{a konkurencija su svi biznisi koji nude proizvod/uslugu koji predstavlja alternativu, odnosno, dobru zamenu za va{ proizvod/uslugu iz ugla
va{eg klijenta.
Konkurentski proizvod/usluga ne moraju da budu potpuno kao
va{i, ali neke mu{terije mogu da ih izaberu kao zamenu za va{
proizvod bez obzira na to.
Postoje dva osnovna tipa konkurencije o kojima treba da
razmi{ljate:
1. Direktna konkurencija - prodaje savr{enu zamenu za va{
proizvod/uslugu
2. Indirektna konkurencija - prodaje proizvode/usluge koji nisu
savr{ena zamena, ali kupci ih mogu kupovati;
- biznis koji prodaje savr{enu zamenu, ali ne na va{em tr`i{tu,
ili to prodaje na druga~iji na~in.
[ta je potrebno da znate: ko je va{ konkurent, po ~emu se va{
proizvod/usluga razlikuju od konkurentskog, kako posluju va{i
konkurenti, gde posluju, da li ste spremni za konkurentsku
borbu, koje su jake strane, a koje slabosti va{e konkurencije, {ta
mo`ete da nau~ite od va{ih konkurenata?
od 80
21
Analiza konkurencije
Klju~ za utvr|ivanje va{e tr`i{ne ni{e (segmenta) je da se
uporedite sa konkurencijom. Poku{ajte da sebe stavite na mesto
3. Cene:
- proizvod
- cena
Koliko su kvalitetno izra|eni njihovi proizvodi ili izvedene usluge? Da li va{i konkurenti
- kvalitet
stavljaju naglasak na kvalitet, koli~inu ili
cenu?
U kojoj meri konkurencija zadovoljava
potrebe klijenata u smislu poklanjanja
pa`nje, vremena, davanja dovoljno informa- kvalitet usluga
cija, stru~ne pomo}i i sposobnosti da re{i
probleme? Kakva im je politika u odnosu na
klijente?
Koliko su kompanija, njeni proizvodi/usluge
poznati? Kakav imid` imaju na va{em
- imid`/ugled
podru~ju?
U kojoj meri pristupa~nost, mesto za parkiranje i uo~ljivost zadovoljavaju potrebe klije- lokacija
nata?
Da li biznis postoji dovoljno dugo da bi
- trajnost/stabilnost potvrdio svoju snagu?
Koliko su dugo u biznisu?
Koliko ~esto i koliko efikasno koriste rekla- reklama
mu? Gde se reklamiraju?
Najvi{i nivo
Srednji nivo
Ni`i nivo
srednje
nisko
22
od 80
- Navedite svoje najdirektnije konkurente. To su oni koji prodaju na istom ciljnom tr`i{tu proizvode/usluge sli~nog kvaliteta i po pribli`no istoj ceni:
Direktni konkurent 1
Direktni konkurent 2
od 80
23
Direktni konkurent 3
Marketin{ka strategija
Slede}a stvar koju morate da uradite je da napravite plan kako da komunicirate s va{im ciljnim tr`i{tem, kako da ih informi{ete o
prednostima va{eg proizvoda ili usluge, kako da ih privu~ete i ubedite da kupe va{ proizvod/uslugu.
To je va{a marketin{ka strategija.
Za svaku strategiju koju nameravate da upotrebite treba da odgovorite na slede}a pitanja:
[ta }ete ta~no raditi? (leci putem po{te, odlazak na skupove gde dolazi puno ljudi...)
24
od 80
Marketing plan
ZADATAK: Skicirajte va{e marketni{ke strategije prema upitniku:
Marketing strategija 1
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Marketing strategija 2
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Marketing strategija 3
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Marketing strategija 4
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
od 80
25
cena.
ode}a koju nosi va{ proizvod ili usluga. [ta vam se ~ini, da li je
bolje da va{ proizvod/usluga nosi d`ins ili elegantan kostim?
va{e tro{kove
Odakle da po~nete?
Odre|ivanje cena
ZADATAK:
Strategija zasnovana na tro{kovima - po~e}ete sa va{im direkt-
rali cene. Da li su va{e cene vi{e ili ni`e od cena va{ih konkure-
planirani profit
Strategija zasnovana na tra`nji - po~injete sa cenom (zasnovanom na istra`ivanju tr`i{ta) i oblikujete svoj proizvod ili uslugu
tako da va{i direktni tro{kovi budu dovoljno niski da ostavljaju
prostor za razliku izme|u tro{kova i cene
Standardni putokaz - koliko }e kupci biti spremni da plate?
Ako prodajete va{ proizvod posredstvom trgovca na malo ili
nekog drugog posrednika, treba da znate koliko }e on dodati na
va{u cenu. Kod nekih vrsta biznisa oni mogu udvostru~iti ili
utrostru~iti cenu na veliko. Ovo morate imati u vidu kada
poredite svoju cenu sa konkurentima.
Pla}anje za va{ rad - koji je va{ kapacitet - ako ste u oblasti
usluga, one se napla}uju na sat, pa }ete morati imati ideju
koliko }ete "naplativih" sati (sati koliko stvarno radite) imati
26
od 80
Marketing plan
Reklama
ZADATAK:
lista postoje}ih)
od 80
27
Prodajne tehnike
Kupci kupuju korisnosti, a ne robe i usluge! To se mo`e ilustrovati na slede}em primeru: Ako neko kupi video rikorder, on
ga `eli zbog toga {to ho}e da ima korist koja se sastoji u
mogu}nosti da snimi omiljene utakmice, ili iznajmljene filmove.
Ako bi postojao drugi na~in, on ne bi kupovao rikorder. Drugim
re~ima on ne `eli video rikorder, nego kupuje njegovu korisnost
(upotrebnu vrednost).
Zapamtite (podsetite i zaposlene) da va{ prihod i plate zavise od
mu{terija - zato neka se mu{terije ose}aju va`nim - jer one to
zaista jesu.
Prodaja licem u lice (od vrata do vrata) - to zna~i direktan kontakt sa klijentom (telefonom bez sastanka i na sastanku). Za tu
priliku: obucite se lepo, ponesite reklamni i prodajni materijal,
pripremite cenovnik, budite ta~ni ako je re~ o sastanku (ako
kasnite, telefonirajte i nagovestite ka{njenje)
Prodajni materijal je klju~ni element ovakve prodaje (uzorci,
bro{ure, vizit karte, porud`benica, kalkulator, fotografije va{ih
proizvoda i njihov opis, sertifikati, dozvole, diplome, ise~ci iz
novina...).
Prodaja telefonom - prednosti su: kontaktiranje velikog broja
ljudi u kratkom vremenu, ~esto se mo`e kontaktirati osoba koja
donosi odluku o kupovini, a nedostaci su: ne mo`ete pokazati
proizvod/uslugu, niti drugi prodajni materijal i ne mo`ete videti
reakcije potencijalnih kupaca.
Saveti za uspe{nu telefonsku prodaju:
1. Nastojte da sa~uvate osmeh na licu, iako se to ne vidi, ose}a
se u va{em glasu
2. Dr`ite informacije o prodaji ispred vas
3. Zapamtite da }e mu{terija misliti "{ta tu ima ze mene"
4. Zavr{ite razgovor zakazivanjem sastanka
5. Po{to nemate ni{ta napismeno, uvek rezimirajte {ta ste se
dogovorili
6. Kada zavr{ite razgovor, pri~ekajte dok druga strana prva
spusti slu{alicu
7. Vodite evidenciju va{ih telefonskih razgovora
28
od 80
CENTAR ZA PREDUZE]E,
PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENT
NOVI SAD
Pravni
aspekti
biznisa
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,
Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},
Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura
"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorki
dr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh i
Laurence Hovde
od 80
29
46/2005)
84/2004 i 61/2005)
duzetni{tva, kao i o propisima koji ure|uju poreske i druge finansijske obaveze preduze}a i preduzetnika, nosilaca li~nog rada.
radinosti.
30
od 80
ORTA^AKO DRU[TVO
Raspodela dobiti
Na kraju poslovne godine ortaci usvajaju finansijski izve{taj koji
Pojam
Orta~ko dru{tvo jeste privredno dru{tvo koje osnivaju dva ili vi{e
ostalih ortaka.
Orta~ko dru{tvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom. Ortaci su odgovorni solidarno za sve obaveze dru{tva
druga~ije ugovoreno.
Osniva~ki akt
3) ste~ajem dru{tva;
3) delatnost;
1) smrti ortaka;
odre|eno.
upravljanje.
Izlazak ortaka iz dru{tva
Dono{enje odluka
koja su izvan redovne delatnosti dru{tva, kao i za odluke o prijemu novog ortaka dru{tva.
Ortak ima pravo i istovremeno obavezu da vodi poslove dru{tva,
ali se vo|enje poslova mo`e preneti na jednog ili vi{e ortaka. U
tom slu~aju ostali ortaci nemaju pravo na poslovo|enje.
Ulog
Ulog ortaka u orta~ko dru{tvo mo`e biti u novcu, stvarima i
pravima, kao i u radu ili uslugama, koji su izvr{eni ili treba da
budu izvr{eni.
Ortaci orta~kog dru{tva ula`u uloge jednake vrednosti.
Prenos udela me|u ortacima orta~kog dru{tva je slobodan.
od 80
31
Pojam
Dru{tvo mo`e osnovati jedno ili vi{e lica, a najvi{e 50. Ukoliko
se broj pove}a iznad 50, ali ne vi{e od 100 ~lanova i ako se taj
zakonom.
Organi dru{tva
taj ~lan ili ovla{}eno lice), direktor ili upravni odbor (osniva~kim
Obaveze dru{tva
Prestanak dru{tva
4) ste~ajem (bankrotstvom);
32
od 80
PREDUZETNIK
Pojam
kancelarija, biro, servis, agencija, studio, pansion, apoteka, ordinacija i sl. koje sve imaju pravni status radnje.
Prestanak rada
Registracija
1) odjave;
istre.
Odgovornost preduzetnika
celokupnom imovinom.
nost;
skladu sa zakonom;
9) ste~aja i likvidacije.
od 80
33
ZADRUGA
zadrugama ("Sl. List SRJ", br. 41/96 i 12/98, kao i "Sl. Glasnik
- skup{tina,
- upravni odbor,
- nadzorni odbor,
Zadruga ima status pravnog lica. Ima vi{e vrsta zadruga (zemljo-
- direktor.
zadrugara.
zadrugari.
2) delatnosti zadruge;
3) statusnim promenama i prestanku zadruge;
osniva~i.
udela;
organa;
4) delatnosti zadruge;
udela;
gara;
20) op{tim aktima zadruge i na~inu njihovog dono{enja;
34
od 80
delatnosti,
- ste~ajem.
PORESKI PROPISI
1. Porez na dobit preduze}a
Preduze}a organizovana u obliku akcionarskog dru{tva, dru{tva
Poreski podsticaji
Radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike u pogledu stim-
a) Ubrzana amortizacija
35
36
od 80
sa njom upozna.
2. Rezime (1 strana)
Misija
Strategija
Organizacija i zaposleni
Finansijski ciljevi
Pravni oblik i lokacija
4. Upravljanje - menad`ment
5. Opis proizvoda/usluga
6. Analiza tr`i{ta
Klijenti
"Marketing")
7. Marketin{ka strategija
racionalno.
Cene
Marketing i prodaja
priru~niku "Marketing")
8. Operativni plan
9. Finansije
Dugoro~ni plan
Prag rentabilnosti
priru~niku "Finansije")
govo ostvarivanje.
10.Zaklju~ci
11.Prilozi
44
od 80
Lokacija:
Misija
Mo`da je najbolje po~eti biznis plan i sam posao tako {to }ete
kratko napisati misiju.
U priru~niku "Vizija va{eg biznisa" detaljno smo se bavili vizijom.
Misija je u stvari kratak rezime va{e vizije koja se pi{e na
[ta prodajete:
od 80
45
Kome prodajete:
Istorija biznisa
Da li je to sasvim novi posao?
46
od 80
Da li planirate da se {irite?
od 80
47
UPRAVLJANJE - MENAD@MENT
biznisa.
da doprem do njih.
Imam pogodnu lokaciju.
Za {ta }ete vi odgovarati u poslu? (Za sve ili }ete imati zapos-
[ta jo{?
48
od 80
Savetnici
Dobro je da se u odeljku o menad`mentu uklju~i i lista
stru~njaka i organizacija ~ije }ete usluge koristiti u va{em poslu.
U taj spisak treba eventualno uklju~iti:
pravnika
ra~unovo|u ili knjigovo|u
banku
poslovnog konsultanta
Napi{ite njihova imena i adrese.
Plan osoblja
Ako je potrebno da zaposlite radnike za stalno ili po ugovoru, to
nice?
OPERATIVNI PLAN
Funkcionisanje va{eg biznisa obuhvata vi{e razli~itih delova.
Nesmetano odvijanje aktivnosti iz dana u dan je najbitnije za
va{u proizvodnju ili pru`anje usluga.
1. Lokacija
Adresa
Dozvole
Potrebne adaptacije
Tro{kovi
Kod odlu~ivanja o tome gde }ete smestiti va{ biznis imajte u
vidu prirodu va{eg posla, va{e finansijske mogu}nosti, potreban
prostor i va{e ciljno tr`i{te. Mnoge trgova~ke radnje izlaze iz
posla jer su na mestima na koja kupci te{ko dolaze.
od 80
49
Ko brine o osiguranju?
50
od 80
2. Oprema
Kancelarijski name{taj i oprema
Proizvodna oprema
Kompjuteri
Budu}e potrebe za opremom
Proizvodnja
Ostalo?
Pored svakog odgovora napi{ite orijentacionu cenu.
od 80
51
Rad
Produktivnost
pru`anje usluge?
kvalitet?
orom?
Da li }ete koristiti podugovara~e za neke faze posla?
52
od 80
Kapacitet
Kontrola kvaliteta
od 80
53
Oprema
materijala.
[ta }e vam biti potrebno?
Koliko ~esto }ete morati da kupujete materijal?
Koje }ete sirovine koristiti? (mo`ete uklju~iti listu ponu|a~a)
Kako }ete sniziti tro{kove?
54
od 80
Kontrola zaliha
od 80
55
Ostalo?
56
od 80
Proizvodni ciklus ima svoje faze. Va{ posao nije zavr{en sve dok
niste sigurni da je kupac dobio proizvod/uslugu. Ako va{ klijent
Ostalo?
od 80
57
Isporuka robe
Vo|enje knjigovodstva
Kako obezbe|ujete sigurnost na radnom mestu
58
od 80
TR@I[TE
Poslovni plan
svog preduze}a.
poslovanja.
da rade.
na finansijska ulaganja - kredite za razvoj malih i srednjih preduze}a koje }e u osnovi imati visok profit u kratkom roku, a za
CENE
Imaju}i u vidu specifi~nost usluga, kao i realne mogu}nosti
OPIS USLUGA
a) Trenutne mogu}nosti
1. Vrsta delatnosti
trgovina na veliko
uvoz-izvoz
proizvodnja
2. Obim posla:
od frekvencije ulazne i izlazne dokumentacije
od promena na `iro ra~unu
ra~unovodstvo, finansijska operativa i likvidacija
dokumentacije
dozvole za uvoz i izvoz, kompenzaciona re{enja
b) Plan razvoja
od 80
59
MARKETING STRATEGIJA
S.W.O.T. ANALIZA
1. Finansijska ulaganja
SNAGE
SLABOSTI
MOGU]NOSTI
PRETNJE
stru~nost
upornost
snala`ljivost
korektan
odnos
iskustvo
opremljenost
povoljna
lokacija
fleksibilnost u
vrsti usluga
ka{njenje u
registaraciji
agencije
nepoznavanje
svetskih jezika
nedovoljan
broj korisnika
preporuke
korisnika
o~ekivanje
obnove
privrede
saradnja sa
sli~nim agencijama
saradnja sa
revizorskim firmama
saradnja sa
firmama koje
se bave
izradom biznis
planova, programa, eleborata
Nepovoljna
dru{tvena
situacija
Nepovoljna
ekonomska
situacija
Likvidnost
korisnika usluga
dinara
* ra~unar i {tampa~
45.000
* ra~unovodstveni program
15.000
Ukupno:
60.000
dinara
4.500
* Zakup
4.500
Ukupno:
9.000
2. Teku}i tro{kovi
MENAD@MENT I ORGANIZACIJA
TRO[KOVI
mese~ni nivo
u drugoj godini
4.500
13.500
b) Telefon
900
3.000
c) Kancelarijski materijal
900
3.600
d) Stru~na literatura
600
3.600
e) Amortizacija
1.050
3.000
I Svega a+b+c+d+e
7.950
26.200
f) Porezi i doprinosi
3.900
39.000
g) Zarada
9.000
72.000
12.900
111.000
48.000
20.850
185.200
Stru~nost
1. Diplomirani ekonomista sa 10 godina
radnog iskustva
2. Diplomirani ekonomista bez iskustva bez
iskustva sa znanjem engleskog jezika
3. Diplomirani pravnik sa 10 godina radnog
iskustva u me|unarodnom trgovinskom pravu
i znanjem engleskog jezika
Broj izvr{ilaca
60
od 80
mese~ni nivo
u prvoj godini
II Svega f+g
1
RENTABILNOST
1. PRILIV
a) redovne mese~ne usluge
b) povremeni poslovi (elaborati)
Ukupni priliv
345.000
90.000
24.000
435.000
2. ODLIV
a) zakup poslovnog prostora
9.000+12.000 dinara. Za dve godine, po pove}anju broja radnika, potrebno je obezbediti prihod od 185.700 dinara. Ovo
pokazuje da bi trebalo obezbediti u drugoj godini bar 15
4.500
13.500
b) telefon
900
3.000
c) kancelarijski materijal
900
3.600
8 korisnika
9.000
72.000
600
3.600
6 korisnika
15.000
90.000
9.000
72.000
1 korisnik
24.000
24.000
f) druge isplate
48.000
60.000
15.900
203.700
d) stru~na literatura
e) zarade
Ukupni odliv
UKUPNO
186.000
1. PRILIV
24.000
435.000
2. ODLIV
15.900
203.700
8.100
231.300
4. Porezi i doprinosi
3.900
39.000
4.200
192.300
6. Ostale isplate
a) povla~enje novca
3.000
60.000
b) ulaganja u razvoj
60.000
3.000
120.000
7. NETO GOTOVINA 5 -6
1.200
72.300
1.200
1.200
72.300
1.200
73.500
UKUPNA GOTOVINA
a) po~etni bilans gotovine
b) neto gotovina
Krajnji bilans gotovine a+b
od 80
61
62
od 80