Rntgenovim otkriem X-zraenja, koje prodire kroz ljudsko tijelo i ostavlja trag na filmu,

davne 1895. godine, zapoinje nova era u medicinskoj dijagnostici. Slijedi eksplozivan razvoj
rendgenskog snimanja razliitih dijelova tijela
Primjena rendgenskog zraenja veinom se zasniva na prodiranju zraenja kroz tvar. to su
atomi neke tvari vee mase, to jae apsorbiraju rendgensko zraenje: olovo jae nego
aluminij, kalcij u kostima jae nego ugljik, kisik i vodik u miiima. To se svojstvo
primjenjuje kako bi se uinila vidljivom unutranjost tijela.
Rendgensko zraenje rabi se u medicini, znanosti i industriji. S pomou rendgenskoga
zraenja snima se unutranjost ljudskoga tijela ( RADIOLOGIJA,
MEDICINSKA; DIJASKOPIJA; TOMOGRAFIJA) i unitavaju se abnormalne stanice, npr. pri
lijeenju raka ( RADIOTERAPIJA). Ogib rendgenskih zraka u kristalima slui za strukturnu
analizu kristala, molekula i teksture materijala ( DEFEKTOSKOPIJA; RENDGENSKA
STRUKTURNA ANALIZA). S pomou karakteristine emisije i apsorpcije rendgenskoga zraenja
identificiraju se kemijski elementi i upoznaje struktura atoma ( SPEKTROSKOPIJA).
Rendgensko zraenje pristiglo iz svemira omoguava stjecanje spoznaja o koronama zvijezda,
pulsarima, crnim rupama i aktivnim galaktikama ( RENDGENSKA ASTRONOMIJA).
Spoznaja o tetnosti rendgenskog zraenja kasni za ogromnim entuzijazmom zbog novih
dijagnostikih mogunosti i prvi lijenici koji primjenjuju rendgensko zraenje obolijevaju od
njega, odnosno od njegovih posljedica. Danas radioloka dijagnostika predstavlja najvei
umjetni izvor zraenja prosjene populacije u medicini. Mjera zatite od ionizirajueg
zraenja mora se pridravati profesionalno osoblje koje to zraenje primjenjuje
ct
Kompjuterska tomografija (CT) je metoda kod koje se u veoj mjeri i na sloeniji nain
koriste rendgenske zrake i posebni detektori zraenja. Pacijent legne na stol koji otklizi u
tunel CT ureaja. Snima se sloj po sloj, kao da se kruh ree na iznimno tanke krike i snima
svaku od njih. Kompjuter prikupi sve krike i tako stvara sliku poprenog presjeka kroz
pojedini dio tijela. CT se koristi da bi dao informacija o organima tijela ( kao to su jetra,
pankreas. nadbubrene lijezde, plua, srce, krvne ile, abdominalna upljina, kosti (osobito
kima) i kimena modina.
Njime se dobivaju vrlo detaljni podaci lokacija koji se mogu digitalno obraditi i pretvoriti u
trodimenzionalne slike.
Postoji mali rizik od alergijske reakcije na jodna kontrasna sredsva
Kontrasna sredsva mogu dovesti do gubitka vode ili oteenja bubrene funkcije
mogunost da otete DNK
naknadno, desecima godina poslije, uzrokovana pojava karcinoma. Vjeruje se da samo CT
skenovi, koji zrae od 100 do 500 puta vie od obinog RTG snimka uzrokuju 1.5 % od svih
vrsta raka u SAD-u.
Pozitronska emisijska tomografija (PET)
Kod PET snimanja radioaktivna tvar ugrauje se u organske kemijske spojeve, najee

glukozu, te se ubrizgava u tijelo. Slika nastaje tako to tkiva odailju pozitrone pozitivno
nabijene estice. PET dijagnostika temelji se na injenici da stanice raka troe vie glukoze
nego zdrave stanice i stoga se u njima nakuplja vie radioaktivne tvari. Zbog toga oboljela
tkiva emitiraju veu koliinu pozitrona, to se na slici oituje kao promjena u boji ili stupnju
osvjetljenja.
PET snimke prikazuju njihovu metaboliku aktivnost, pa stoga ranije otkrivaju promjene.
PET skener omoguava potrebne informacije o metabolikom stanju maligne stanice i moe
detektirati veoma male tumore, ali ne suvie preciznu lokalizaciju tumora
PET + CT

Svi smo mi izloeni odreenoj koliini pozadinskog zraenja oko 3 milisieverta godinje od
kozmikih zraka, radona i zemljinih radioaktivnih elemenata. koritenjem razliitih novih
izvora zraenja kao to su televizije, kompjuteri, izloenost radijaciji poveana za 0.5
milisieverta godinje.
Meutim, sada koliina zraenja koritena u medicinske svrhe na ve postojeu koliinu
dodaje 3 milisieverta godinje.
Uinci raznih doza zraenja
1 mSv zraenja primljen u kratkom roku izaziva tzv. radijacijsku bolest (munina, gubitak
kose) 2-10 Sv primljeno u kratkom roku izaziva smrt u 50 % sluajeva najmanja godinja
doza koja poznato izaziva rak iznosi 50 mSv 3,5 mSv je prosjena godinja ekvivalentna
doza zraenja po ovjeku pri emu se smatra da 3 mSv dolaze od prirodnog zraenja
Slika*** korzo***
Zatita od zraenja
Klorela je zelena alga koja se u Japanu cijeni zbog svojih detoksikacijskih sposobnosti.
Istraivanje provedeno u kotskoj 1986. pokazuje da klorela moe vezivati i uran, olovo,
kadmij te se njihovo izluivanje iz tijela uz klorelu poveava nekoliko puta.
Klorofil - poznat kao najjaa protumutagena i protukarcinogena tvar u prirodi, dobiva sve vie
na znaaju s obzirom da nas titi i od tetnog uinka zraenja (oteenja DNK i RNK molekula te
oksidativna oteenja koja nastaju kao posljedica injenice da radioaktivne estice poveavaju
broj slobodnih radikala u tijelu).JESTI ZELENO
Kanadski istraivai sa McGill University iz Montreala su kasnije, 1968.-e potvrdili i dokazali
ulogusmeih algi u zatiti od zraenja. Naime, smee alge sadravaju posebne sloene eere
(alginati) koji su prirodni adsorbensi (vezai) radioaktivnih estica, tekih metala i slobodnih
radikala.
Kako se alginati ne mogu razgraditi putem ui i enzima sline te se ne mogu apsorbirati u
organizam, izluuju se iz tijela zajedno sa tetnim esticama za koje se veu.
Istraivai su ustvrdili da alginati smeih algi smanjuju upijanje radioaktivnih estica u kotanu sr
za ak 80%. PITI RAZRJEENI OCEAN