Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 187
SVIBANJ 2016.
AHMET ALIBAI
BONJACI I IZBORI 2016.
Predizborno ljeto
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest
BOSNA I HERCEGOVINA
Sukobi unutar SDA
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani
SVJETSKI DAN KUDSA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom
Palestina, vjena mizerija svjetske politike
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
SADRAJ
PREPORODOV
UVODNIK
Predizborno ljeto............................................................................ 3
Journal
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI: Ahmet Alibai,
profesor na Fakultetu islamskih nauka i direktor
Centra za napredne studije u Sarajevu
BONJACI U HRVATSKOJ
U spomen na poginule branitelje.................................................... 4
ivot je dar Boji............................................................................. 5
Bogata islamska kultura.................................................................. 8
Mirna savjest i nemirna svijest....................................................... 9
Posebna generacija maturanata................................................... 12
Koordinacija novi poetak.......................................................... 14
Prijedorski inferno 1992............................................................... 15
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja......................................................... 17
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava...................... 20
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest....................................................... 25
BOSANSKI BAROMETAR
Sukobi unutar SDA........................................................................ 32
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani................................. 35
Sjeanje na velikog ovjeka........................................................... 39
IZ SVIJETA
Bezuspjena potraga za mirom..................................................... 42
KULTURA
Djevojka je zelen bor sadila.......................................................... 47
Vrijedan arheoloki materijal........................................................ 48
Znam da pao nisam....................................................................... 49
Tisuljetna tradicija....................................................................... 50
Biseri turske kinematografije........................................................ 51
Izniman spoj ljepote i znanosti..................................................... 52
Izloba i ministarski sastanak........................................................ 53
PRIE IZ BOSNE
Abdulaha su na kolac nabili.......................................................... 54
DIJALOG CIVILIZACIJA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom...................... 56
Palestina, vjena mizerija svjetske politike................................... 60
IVJETI ISLAM
Svjetski velikani o Poslaniku Muhammedu, a.s. (II)...................... 62
UVODNIK
UVODNA RIJE
Predizborno ljeto
Politika operacija spaavanja vojnika Ryana nije uspjela, svojevrsni ruski rulet doveo je HDZ i Domoljubnu koaliciju do gubitka
vlasti i odluke o prijevremenim izborima. Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa dolo je do zakljuka i donijelo odluku kako je
Tomislav Karamarko zaista bio u sukobu interesa. Politiki tsunami je
bio nezaustavljiv: Karamarko je prvo dao ostavku na mjesto prvog
potpredsjednika Vlade RH, a nakon prijateljskog uvjeravanja i
ostavku na mjesta predsjednika HDZ-a. Da li je nakon svega ovoga
postao politiki mrtvac, ostaje da se vidi, ali je posve jasno kako e
njega, ali i cijeli HDZ, jo dugo vremena pratiti stigma afere Konzultantica, koja e vjerojatno biti jedna od kljunih tema nadolazee
predizborne kampanje.
Nekoliko mjeseci rada Vlade RH i Hrvatskog sabora ostat e upameno po estokoj ideolokoj polarizaciji drutva, koja je praktino stvorila paralizirajuu atmosferu u zemlji, ali i mnogo mlade i obrazovane
ljude natjerala na odlazak iz Lijepe nae. Prekasno su uslijedili apeli s
najviih dravnih institucija u kojima se, meu ostalim, govorilo o neizdrivoj atmosferi zagaenosti javnog prostora mrnjom i netolerancijom. Politika u Hrvatskoj zemlji s ogromnim problemima, prvenstveno gospodarskim, dravi u dunikom ropstvu svela se na ustae
i partizane, faizam i komunizam, Domovinski i Drugi svjetski rat, reviziju i revitalizaciju prolosti, zbog ega se o Hrvatskoj i nekim lanovima Vlade pisalo i govorilo nadaleko i nairoko. I to u najuglednijim
svjetskim medijima, poput njemakog Der Spiegela, amerikog Foreign Policyja, francuskih Liberationa i Le Mondea, da spomenemo samo neke. A bilo je mnogo vie stotine lanaka, kao mnotvo
peticija koje su ak i nobelovci potpisivali Iz svega vienog trebalo bi
izvesti jedan demokratsko-civilizacijski pouak: niti je U najljepe
slovo abecede, niti je svastika (kukasti kri) najsavreniji geometrijski
oblik, niti je velianje ustatva izraz domoljublja.
Demokracija esto zna biti udna, a mnogi su je tokom povijesti
pokuali iskoristiti kako bi je, zapravo, ukinuli ili barem ograniili, tj.
reducirali na njima prihvatljivu mjeru. Odgovornost politiara u demokraciji se narodu vraa poput bumeranga, i to u obliku samooptuujueg pitanja: tko je te i takve politiare izabrao i tko im je omoguio da rade to to rade ili uope nita ne rade!? to znai biti dio
vladajue garniture, to su zadaci vlasti onih kojima su birai (narod, graani) na izborima dali svoje povjerenje? Neka kao odgovor
na ovo pitanje poslue rijei Stjepana Radia, izreene 29. listopada
1918. godine u Hrvatskom saboru: Vladati znai uiniti da narod
nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati
znai, dakle, u prvom redu uvati narod od bijede.
Sukob unutar hrvatske vladajue garniture Domoljubne koalicije i MOST-a doveo je do rasputanja Hrvatskog sabora (od 17. srpnja 2016.) i rada Vlade RH u narednom periodu u tzv. tehnikom
mandatu. Prijevremeni izbori su najavljeni za rujan 2016., a predsjednica Republike treba odluiti hoe li to biti prva ili druga rujanska
nedjelja 4. ili 9. rujna 2016.
Mnogi oni koji su bili jako nesretni nakon parlamentarnih izbora u
studenom 2015. sada, zapravo, shvaaju da su na neki nain poteeni ili spaeni svega onoga to se u meuvremenu dogaalo. Meu takvim sretnicima su i neki bonjaki kandidati. Meutim, poznavajui
dogaanja tokom i nakon dosadanja etiri izborna ciklusa (2003.,
2007., 2011. i 2015.) u kojima su se birali manjinski saborski zastupnici,
moramo izrei odreenu dozu zebnje i straha. Proteklih nekoliko mjeseci je prekratko vrijeme za saniranje devastirajueg utjecaja prethodnih parlamentarnih izbora. A dva izborna ciklusa u samo godinu dana,
to je scenarij iz nonih mora za bonjaku zajednicu u Hrvatskoj.
SVIBANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: ZNANSTVEN SKUP RELIGIJSKE, ZNANSTVENE I ETIKE KONTROVERZE
O POETKU LJUDSKOG IVOTA
SVIBANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
ranju. Sva ta pitanja Kur'ana svode se na jedno glavno odakle ivot? Da li porijeklo ivotnih fenomena i oitovanja moe biti bez
akta stvaranja i bez Boga Stvoritelja to je, dakako, pitanje koje
povezuje sva druga pitanja koja Kur'an nudi sa svojih stranica. Kari
je istaknuo kako uz ova pitanja koja razbuuju ovjekovu svijest o
stvaranju ivota, o ivotu kao izravnoj posljedici Boanskog stvarateljskog djelovanja, Kur'an neumorno podsjea na injenicu da su
iva stvorenja, zapravo, iz niega oivljena stvorenja. To jest, iva
stvorenja stanuju u neprestanoj sjenci smrti, jer su iz onog neivog,
onog nieg i mrtvog, stvorena.
Ali, to je ivot po Kur'anu? To je pitanje koje se u Kur'anu
postavlja gotovo uvijek u vezi sa pitanjem samog stvaranja. Jer, ivot ne moe bez stvaranja, zapravo, ivot po sebi jeste kontinuirano stvaranje, njegovo stvoriteljsko oitovanje. O ovome se esto
puta govori u Kur'anu, i to na nain pokazivanja pitanja i postupaka
naivnog ovjeka, koji pita, ali za svoja pitanja nije ispunio mnoge
druge pretpostavke, npr. pita za posljedice, a zaboravlja uzroke,
rekao je Kari.
Naglasio je kako se u Kur'anu nastanak ivota uvijek dovodi u
vezu s Bogom, na mnogim stranicama Kur'ana na ivot se svraa
pozornost kao na milijarde znakovlja, zadivno se razvijaju i pulsiraju u Boanskom stvaranju.
Mnogovrsnost ivotnih oblika, pojava i oitovanja u Kuranu
se pokazuje kao veliko i neprekoraivo jamstvo i dokaz Boanske
stvaralake moi. Samo Bog stvara! I svaki Njegov in stvaranja jeste in stvaranja ivota, ili izvoenja ivoga iz mrtvoga! Kur'an na
jednom mjestu sarkastino razglaava: afaman yaluqu kaman l
yaluqu? 'Da li je Onaj koji stvara kao onaj koji ne stvara?!' Povezivanje stvaranja s jedne, i ivota s druge strane, u Kur'anu je tako
esto, da se, praktiki, mnogovrsni fenomeni ivota, njegove forme, njegova pomaljanja i oitovanja predoavaju kao najvea posvjedoenja injenice da Bog ima i da On jeste. Dakako, treba imati
u vidu da se Kur'anom obznanjuje da uz ivot stvorenja ide i njihova smrt, i samo Bog jeste Taj Koji je Posjednik i ivota i smrti, tovie, Kur'an obznanjuje da Bog 'stvara i smrt i ivot!', rekao je Kari.
Naglasio je kako Kur'an, kao objavljena i vjena Boja Rije
(kalmu 'llh), snano ustaje u zatitu ivota.
Zatita ivota oznaava zatitu Boanskog dara uoblienog u
ivot, to je jedna opa poruka Kur'ana. Jer, Bog svoje stvaranje ne
posreduje, On izravno stvara sve, pa tako i svako ivo bie. Kad nas
dragi Bog stvara, mi s Njime imamo prisan susret, ponijeli smo Njegov stvaralaki peat, zaimali smo status Njegova stvorenja. Stoga
se sa stranica Kur'ana, u vie navrata, oglaavaju moralno-pravni
nalozi ovjeanstvu o zatiti, tovie 'svetosti', odnosno nepovredivosti, ljudskog ivota, ali i flore, faune, minerala. Zabrane injenja
nereda na Zemlji, fasd fi l-'ard, zabrane ubijanja ljudi, kao i iskorjenjivanja stoke i usjeva, Kur'an ubraja u tzv. svete zabrane, zakljuio je akademik Enes Kari.
SVIBANJ 2016.
Kur'an asni o ovjeku, insnu, izravno govori u mnogim ajetima. Razmiljajui i analizirajui sadraj kur'anski poruka vezanih za
ovjeka, moemo prepoznati etiri temelja kur'anske antropologije, a to su: prvo, el-insn mahlq ovjek je stvorenje, dakle, on
nije nastao sluajno ve ima Stvoritelja; drugo, el-insn mahlq
mukerrem ovjek je stvorenje kojem su ukazane velike poasti;
tree, el-insn mahlq mukellef ovjek je stvorenje koje je zadueno, njegov ivot je misija; i etvrto, el-insn mahlq mes'l ovjek je bie koje e odgovarati za svoja djela i postupke, rekao je
Halilovi.
Kada je u pitanju porijeklo ovjeka, Hailovi je istaknuo kako je
Kur'an sasvim jasan i precizan ovjek je Boje stvorenje i nije produkt sluaja ili, pak, djelovanja slijepih sila prirode. U vie kur'anskih
tekstova istie se da je Allah Uzvieni stvorio ovjeka i podredio mu
sve to je na nebesima i Zemlji.
Kur'an asni istie da je ovjek bie ili, jo preciznije, stvorenje
koje je jednim svojim dijelom tijelom vezan za zemlju, tj. materijalni svijet, dok je drugim dijelom duom vezan za vii, duhovni svijet. Kuran asni tu istinu jasno iznosi kada kae da je Allah
Uzvieni stvorio ovjeka od zemlje a zatim u njega udahnuo od Svoga Rha. Na taj nain ukazuje se na veoma udnu i sloenu ljudsku
prirodu koja je rezultat dva sasvim suprotna elementa, materije i
duha, tijela i due. Tu i lei najvea zagonetka i najsloenija tajna
ovjeka, rekao je Halilovi
Kuran asni naglaava da ovjek nije produkt sluajnosti. Naprotiv, ovjek je stvorenje Mudrog i Svemogueg Stvoritelja, Koji
mu je podario sve to mu je potrebno za ivot i potom ga nadahnuo kako da se time koristi. Svaki detalj ovjekovog organizma formiran je shodno savrenom programu i planu to apsolutno iskljuuje sluajnost. Hafiz Halilovi je istaknuo kako je prema islamskom
uenju ovjek erefu-l-mahlkt, tj. najasnije stvorenje ili stvorenje kojem su ukazane najvee poasti. On je halfetullh Boji
namjesnik na Zemlji i kao takav predstavlja najveu vrijednost. U
pojavnom svijetu ovjeku pripada dominantno mjesto: povjerava
mu se uprava i koritenje svih dobara svijeta, sve mu je potinjeno
i stavljeno na raspolaganje. Radi njega je sve stvoreno, a on je stvoren radi ostvarenja velikog zadatka i asne misije a to je spoznaja
Allaha, Stvoritelja svih svjetova i robovanje samo Njemu.
Ljudski ivot nije, dakle, puko prebivanje, kao to nauavaju
egzistencijalisti i drugi materijalisti, ve misija, emanet, koji treba
ispuniti. Na osnovu rezultata postignutih na planu ispunjenja te asne misije ovjek e zadobiti svoj status u Svijetu vjenosti. Takvo
razumijevanje daje puni smisao ljudskom ivotu jer upuuje ovjeka ka tome da svoj ivot provede u injenju onoga to je dobro,
korisno i plemenito, ovjeno, rekao je Halilovi.
Naglasio je kako Kur'an asni na sasvim jasan nain istie da je
svrha ovjekog postojanja na ovom svijetu robovanje (ibadet) samo Allahu, Jedinome Bogu, Stvoritelju i Uzdravatelju svih univerzuma.
ovjekov ivot na ovom svijetu je kratak i ogranien, pa ga
treba provesti u injenju onoga to e dovesti do Boje milosti i
zadovoljstva. Takvo nauavanje pomae ovjeku da kontrolie svoje strasti i stremljenja, usmjeravajui ga da se u svome ivotu i aktivnostima pridrava granica koje je postavio Uzvieni Stvoritelj,
kako bi se postiglo Njegovo zadovoljstvo i pripremilo za susret s
Njim. Na taj nain ovjek se usmjerava da svoj ovosvjetski ivot
provede radei ono to je korisno, plemenito i ovjeno, a u realizaciji tog plana ovjek pronalazi puni smisao svoga ivota, zakljuio je hafiz Safvet Halilovi. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
SVIBANJ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Samo izuzetni pojedinci mogu da prkose socijalnoj i politikoj
konstelaciji i da trpe esto nesagledive posljedice istrajavanja u svojoj moralnoj odvanosti. Kada bismo kojim sluajem ivjeli u drutvu
u kome ljudska srea ovisi ponajvie od toga koliko smo ljudi, onda
bi iz drutva nepovratno iezli svi oblici moralne nakaznosti. Koliko
god se kontrolirala i ograniavala, politika nita ne gubi od svoje
imperijalnosti. Sve do se ne svede u granice politikog servisa kao
neka vrsta strune usluge, sve dok se ne suzbije kao profesija, politika e prividno biti ansa svih, a stvarno privilegija samo izuzetih
monika. A dok je god to, ona je otuujui posrednik i nesavladiva
prepona u iskazivanju ovjekove osobnosti. U odgovoru na ovo pitanje bilo bi korisno razlikovati individualnu i grupnu razinu. Tako na
individualnoj razini, ovjek moralno hrabar moe ustrajati u svom
stavu i ponaanju potiskujui u drugi plan ekonomsku motivaciju.
Upitani u jednom sociolokom istraivanju zbog ega su napustili
nau zemlju, arhitekti zaposleni u vicarskoj i Francuskoj, naveli su
pet razloga od kojih je na prvom mjestu meuljudski odnos, kao
npr. mogunost strunog usavravanja, promocije i slino, a na posljednjem loa materijalna stimulacija. Kad je pak govor o velikim
socijalnim grupama onda, kako istraivanja pokazuju, ekonomski
inioci igraju znaajnu ulogu, ne rijetko i odluujuu. Drim da je u
mentalitetu naeg ovjeka ugraena crta moralne senzibilnosti koja
ga ini mnogo vie nezadovoljnijim zbog postojanja nepravde, nego
zbog trpljenja siromatva, rekao je imi.
Istaknuo je kako suvremeno tranzicijsko drutvo nije drutvo
jednakih ljudi, nego treba sve vie biti drutvo ujednaenih mogunosti. Budunost individualnog i drutvenog morala izravno je ovisna od toga kamo ide i kuda smjera drutvo u cjelini. Biti sretan
iznutra znai imati 'mirnu savjest i nemirnu svijest'. Kakve izglede
ima nae drutvo, takve izglede ima i na moral. Nitko nam, sreom, ne moe onemoguiti da se nadamo, zakljuio je Esad imi.
Doc. dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari, docent meunarodnih odnosa i direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina u
Sarajevu, naglasio je kako na meunarodnoj sceni dananjega svijeta svjedoimo rtvovanju humanistikih vrijednosti i nepobitnih
etikih postulata zarad stranakih ciljeva i posebnih politikih strujanja. Preciznije kazano isto slijeenje makijavelistike politike u
kojoj je zarad dosezanja cilja doputeno koritenje svakoga sredstva i metoda, uz insistiranje na ravnotei troak-korist, za posljedicu ima proturijenost i suprotstavljenost izmeu vrijednosti i interesa kada se radi o politici koju neke zemlje sprovode na meunarodnoj sceni. Stoga je diskurs politike moi i epikurejstva dao neizbjean i kategorian prioritet interesima nad univerzalnim vrijed-
10
BONJACI U HRVATSKOJ
SVIBANJ 2016.
ih moralnih dilema i masovnog normiranja. U uslovima masovnog normiranja, krug pravnosti se proiruje i sve vie potiskuje moralnu percepciju o nekom ponaanju. To moe izazvati i priline
frustracije, jer umjesto to bi ovjek po svom moralnom nahoenju
postupao, on mora poznavati relevantno pravo, pa i najmanja sitnica za koju nije znao ili nije mogao znati izaziva propast njegovog
postupka na putu ostvarenja cilja. Mnogo ciljeva, oskudna sredstva, frustracije uslijed ranijih neuspjeha dovode ovjeka u situaciju da bira. Izbor izmeu dosljednog potovanja gomile pravnih
propisa i mogunosti kako da izigra pravo, stavlja ovjeka pod svjetlo onog dijela morala koje nije i ne moe biti normirano, rekla je
Kreso.
Naglasila je kako je moralu nuno dati izvedenice u pravu i pravo proeti moralnim kategorijama, jer u suprotnom moral e se
rasplinuti, a pravo e postati isprazno. Suvremeni civilizacijski tokovi i razvoj nameu obavezu zakonodavcu uvoenje etike dimenzije u pravo, pribliavajui pravo udoreu drutva, na taj nain udaljavajui se od faisoidnih i drugih nakaradnih pravnih sistema, koji
nastoje pravo podvrgnuti volji diktatora. Rijeju i djelom, svaki
dan i neumorno, imamo obavezu da inimo primjer ispravnog i valjanog ponaanja. Imamo obavezu stvaranja prava, promjene prava i primjene prava koja e omoguiti efektuiranje cilja i svrhe njegove socijalne funkcije. Ustanovivi da pravo i uz sankciju ne moe
do kraja i u potpunosti prisiliti svoje adresate na savjestan i poten
odnos u postupku njegove primjene, jer postoje mogunosti zaobilaenje i izigravanja, ustanovili smo i neophodnu moralnost ljudi u
rukovanju pravnim propisima. Bez unutranjeg osjeaja za pravedno, ispravno i lijepo, to se gradi i njeguje u svakom pojedincu, pa
tako i osjeaja za pravilno koritenje prava, nema graanskog drutva, zakljuila je Meddida Kreso.
Bosna i Hercegovina danas jeste svojevrsni laboratorij odnosa
morala i politike, odnosa etike i politike, i ne samo lokalne ve i internacionalne, uvodno je rekao mr. sc. Amir Zuki, generalni sekretar SDA i zastupnik u Predstavnikom domu Parlamenta Federacije BiH, govorei na temu morala u izbornoj proceduri Bosne i
Hercegovine i koliko je moralan bosansko-hercegovaki politiki
sistem nakon Daytonskog mirovnog sporazuma. Politiki sistem
nastao pod ultimatumom izvrenog genocida, a definisan prvi put
u historiji naina okonavanja ratova i internacionalnoj pravnoj
praksi, jednim aneksom Mirovnog sporazuma, nije nita drugo nego posljedica lokalnih, regionalnih i internacionalnih interesa i realnih sila, a nikako univerzalnih etikih vrijednosti i demokratske kulture i morala savremenog svijeta, rekao je Zuki, a zatim pobrojao
brojne paradokse koji oslikavaju stanje i karakter politikog sistema i ambijenta u kojemu ivi Bosna i Hercegovina. Meu paradoksima je i onaj da samo za BiH ne vrijedi univerzalno naelo demokratske prakse, jedan ovjek jedan glas, i da se i samo pominjanje
tog civilizacijskog naela tumai ekstremnim stavom jedne etnike
grupe, kao i da se putem instrumenta 'specijalnih i paralelnih veza' etnike i ratom stvorene etno teritorijalne grupe integriu u
obrazovni, kulturni, ekonomski i politiki sistem susjednih drava
vie nego u sistem drave, iji su rezidenti i dravljani.
Amir Zuki je iznio nekoliko teza kako BiH obraniti od silnih paradoksa koji razaraju bosansko-hercegovako drutvo: Moramo
osnaiti propagandu civilizacijskih vrijednosti bosanske paradigme
i vrijednosti tradicionalnog BH drutva i njegove kulture i naina
ivota. Moramo se oduprijeti svim nastojanjima ka unutranjem i
vanjskom izolacionizmu koji bi definitivno unitio i na etos, na
moralni kredo, ali i samo bie drave BiH. q
Samid DIZDAREVI
11
BONJACI U HRVATSKOJ
SVEANA AKADEMIJA ESTE GENERACIJE MATURANATA ISLAMSKE GIMNAZIJE DR. AHMEDA SMAJLOVIA
12
BONJACI U HRVATSKOJ
Osim lijepog uenja Kur'ana asnog, Ahmed spada u red najboljih
mladih izvoaa ilahija i kasida na ovim prostorima, to je rezultirao i njegovo sudjelovanje na svjetskom natjecanju izvoaa ilahija
i kasida u ardi, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 2014. godine.
Ove godine izvanredan uspjeh postigla je i maturantica Mejra Balta
osvojivi prvo mjesto na upanijskom, a 11. na dravnom natjecanju iz njemakoga jezika, rekao je ravnatelj Arslani.
Naglasio je kako ivot i rad u kolstvu danas predstavlja kompleksno, suptilno i senzibilno podruje odgojno-obrazovne djelatnosti, koja od prosvjetnih djelatnika trai izuzetan stvaralaki i nadasve ljudski pristup i angaman. Ova generacija, kao i prethodne,
plod je rada jednog takvog mladog kolektiva, koji ulae nadljudske
napore da se postiu to bolji rezultati. Ipak, ovom prilikom elim
posebno istaknuti znaaj i ulogu njihove razrednice prof. dr. Remzije Hadiefendi Pari, koja je svojim prepoznatljivim humanim,
strunim i strpljivim pedagokim radom s puno ljubavi nastojala
uvijek istaknuti njihove pozitivne osobine i poticati ih na rad u presudnim trenucima njihovog sazrijevanja, rekao je Arslani.
Izrazio je zahvalnost roditeljima to su poklonili svoje povjerenje da njihovu djecu odgajaju, obrazuju i pripremaju za ono to ih
oekuje u ivotu, uz nadu da su ispunili roditeljska oekivanja. A
vama, drage maturantice i maturanti, elim svako dobro u vaem
daljnjem kolovanju, molei svevinjega Boga da vam bude na pomoi da ostvarite vae snove na dobrobit vas samih, vaih roditelja, ali i Zajednice kojoj pripadate te drutvu u kojem ete ivjeti i
raditi. Budite svjesni svojih obveza i odgovornosti i svojih ciljeva.
Ne zaboravite na rijei Poslanika islama Muhammeda, a.s.: 'Najbolji meu ljudima je onaj koji ljudima najvie koristi, a najgori meu
ljudima je onaj koji im najvie tete nanosi.' Va uspjeh u ivotu bit
e i na uspjeh. elim vam puno zdravlja, uspjeha, sree i blagostanja u daljnjem ivotu. Koristim prigodu zahvaliti se razrednici prof.
dr. Remziji Hadiefendi Pari, koja je vrlo savjesno i uspjeno vodila ovaj razred i koja svake godine ulae ogroman trud da ovakve
sveanosti budu to kvalitetnije i uspjenije, rekao je ravnatelj
Mevludi ef. Arslani.
U ime Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta RH prisutnima se obratila Katarina Grgec, voditeljica Slube za srednje kole i
uenike domove, koja je izrazila zadovoljstvo s vienim na sveanoj akademiji, te poeljela svaki uspjeh maturantima. Ova akademija je proslava maturskog uspjeha, ali ne samo maturanata, nego
i profesora i vae kole Islamske gimnazije, koja je mlada kao i vi, ali
ima jako dobre temelje. To to se pokazali to je rezultat uspjeha
SVIBANJ 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
14
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
SVIBANJ 2016.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
ne Opine Prijedor, ali je dobio otkaz te je bio primoran otii u
Njemak,u gdje ga je i zadesila cijela situacija koja se deavala u
Prijedoru i cijeloj BiH. Bai je 1992. ostao bez 33 lana porodice
koji su tada streljani, meu kojima su bili njegov sin i kerka, koji
su tada imali 13 i 6 godina, te njegova supruga i otac. On jo traga
za tijelima svoje porodice. Od 1998. do dananjeg dana Fikret Bai vodi borbu za izgradnju spomenika stradaloj djeci Prijedora.
Pojasnio je teku borbu koju vodi sa vlastima Opine Prijedor i entiteta Republika Srpska, koji konstantno opstruiraju izgradnju spomenika.
Doli smo do krajnosti, ne moemo vie razgovarati ni usmeno
ni pismenim nainom, i doli smo do toga da emo pokrenuti postupak protiv Skuptine Grada Prijedora, predsjednika skuptine,
pa ak i gradonaelnika. Nali smo i pravnika koji e nas zastupati
pred sudom i 31. maja na Dan bijelih traka zvanino u predati svu
dokumentaciju koju sada imam, te e pravnik prouiti koji je to modus tube protiv vlasti u Prijedoru, istaknuo je Bai.
Prvi susret sa ratnim zbivanjima u BiH kulturolog Sran unica
imao je kao 15-gogodinjak ivei tada u Banja Luci. Izrazio je svoje
miljenje da spomenik ubijenoj djeci u Prijedoru institucije RS i
Grada Prijedora nikad nee dopustiti da bude postavljen u javnom
prostoru, politikom centru jedne opine ili grada. Pojasnio je da
ono na to su politiari u BiH pristali je status quo. Oni su pristali na
ovakvo stanje i da je zapravo bolje da je i ovako kako jeste samo da
je kakav-takav mir i stabilnost zemlji.
Zato ba Prijedor nee dobiti taj spomenik i zato ba Krajina
nije uvrtena u presudu genocida? Ono to zloini u Prijedoru, Sanskoj dolini i Krajini uope dokazuju je jedna kompletnu isplaniranost i strateku namjeru etnikog ienja i genocida nad nesrbima
u BiH. Taj strateki plan se zove RAM. Taj je plan bio ne samo
usmjeren na etniko i vjersko motivisano istrebljenje i genocid, ljudi su ubijani ne samo zato to su Bonjaci ili Hrvati, ve zato to su
Bosanci i Hercegovci. Oni su ubijani zato to na tom podruju nije
smjela da postoji BiH. Taj je teritorij trebao politiki biti povezan od
Knina do Beograda, kao to je sada povezan od Novog Grada do
Bijeljine. Da bi neto bilo prozvano genocidom nije dovoljno da se
radi o vjerskom i etniko motivisanom nasilju i istrebljenju - mora
postojati politiki motivisan zloin. Te rtve, ti ljudi se moraju oznaiti kao politiki neistomiljenici i to su bili uglavnom probosansko
orijentirani graani BiH, istaknuo je unica.
Pojasnio je i drugi razlog zato je tema o izgradnji spomenika
rtvama van bilo kakvih vidokruga u RS-u. Razlog je taj to bi dozvolom da se izgradi takav spomenik vlasti RS-a automatski priznale
zloine na kojem je izgraen enttet RS. U prilog tome govori i nain
komemoracije u RS-u, koji radi elita. unica je kazao kako je kroz
istraivanja uvidio nekoliko nivoa te glorifikacije kroz podizanje
spomenika u RS-u. Prvi nivo je glorifikacija nastajanja RS-a i glorifikacija etnikog ienja. Drugi nivo je negacija genocida i podrugivanje rtvama druge strane, a primjer toga je postavljenje spomenika dvoglavog orla ispred logora Trnopolje. Trei nivo glorifikacije
je pokuaj da se spomenicima pokua legitimizirati motivi zbog
kojih su navodno srpska politika i elita trebali da uu u rat i da
naprave to to su napravili. To moemo vidjeti u novijim spomenicima jasenovakim rtvama i logoraima, te spomeniku preminulim banjalukim bebama. etvrti i moda najei nivo je nivo sinkretistikog spajanja i glorifikacija svih tzv. srpskih oslobodilakih i
nacionalistikih ratova u jedan spomeniki sistem.
Mislim da su svi ljudi u Prijedoru i svi graani koji se osjeaju
tako da su oni ustvari zarobljenici jednog nametnutog statusa quo,
koji nije nimalo human, koji je zloinaki, koji tjera ljude da svakod-
16
HRVATSKA
AFERA KONZULTANTICA
SVIBANJ 2016.
Uobiajeni ugovor
17
HRVATSKA
ti jo 30.000 eura, to je takoer redovito isplaivano. Taj ugovor je
temelj svih unosnih plaanja koja je MOL izvrio prema tvrtki Josipa
Petrovia, a potom posredno i prema tvrtki u vlasnitvu supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.
No MOL je nekoliko dana ranije za portal Index.hr odgovorio da
nemaju nikakvu poslovnu vezu s Karamarkom. Ana ari i njezina
kompanija nikada se nisu nalazili meu tim kompanijama, niti
izravno, niti neizravno, odgovorili su iz MOL-a.
Izuzeo se
Reakcija javnosti je bila vrlo otra, dok je HDZ u najmanju ruku
djelovao zbunjeno, nemuto nastojei braniti svoga predsjednika.
Josip Kregar, profesor kaznenog prava i jedan od tvoraca Zakona o
sprjeavanju sukoba interesa za Indeks.hr je rekao da je rije o potencijalnom sukobu interesa o emu tek treba stav zauzeti Povjerenstvo. Iz svih okolnosti sluaja, vidljivo je da je lobist MOL-a
mogao imati utjecaja na efa najvee politike stranke u Hrvatskoj,
kasnije i potpredsjednika Vlade te ovjeka koji u svojim rukama
ima veliku odgovornost za rjeenje sluaja INA-e, kazao je Kregar,
dodavi kako je na vrijeme trebao obavijestiti i Povjerenstvo za
sprjeavanje sukoba interesa. No Kregar je rekao jo neto to dodatno pobuuje sumnju u korupciju, osvrnuvi se i na same usluge
koje je tvrtka Ane Karamarko navodno provodila za lobista MOL-a.
Poslovi analize medija povjeravaju se agencijama koje to rade za
manje novca nego to je ovdje sluaj. Ana Karamarko nije imala
prethodno iskustvo niti kvalifikacije za takav posao pa me udi da
je jedna velika kompanija povjerila poslove takvoj osobi. Naravno,
osim ako se ne radi o favoriziranju Karamarka i njegove partnerice, kazao je Kregar.
Prema njemu, Karamarkova bi ostavka omoguila da Vlada bez
pritiska i sumnje zavri posao arbitrae s INA-m. Smatram da bi
bilo najbolje da se postigne sporazum, ali u ovakvim okolnostima
to postaje nemogue. Radi zatite vlade Karamarko bi trebao odstupiti, rekao je Kregar.
Tomislav Karamarko se potom zbog ovakvih i slinih pritisaka
javnosti samoinicijativno izuzeo iz odluivanja o svim pitanjima vezanim za INA-u i MOL. Ooglasio se putem Facebooka: Zbog medijskog lina na moju obitelj i mene osobno, donio sam odluku da se
izuzmem iz svih procesa koji podrazumijevaju donoenje bilo kakvih odluka oko Ine, sve dok Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba
interesa ne donese odluku prema zahtjevu koji sam im uputio. Dosad sam se zalagao za povlaenje iz arbitranih postupaka i to obostrano; i Republike Hrvatske, ali i maarske strane. Na taj sam nain htio prekinuti promaenu politiku prole neuspjene Vlade i jo
neuspjenijeg premijera koji je svojom politikom Hrvatsku posvaao sa svima i doveo nas na rub meunarodne izolacije. U sluaju
nepovoljnog ishoda arbitranih postupaka Hrvatskoj prijeti teta
koja se broji u milijardama kuna. Pritom nije zanemariv podatak
kako svake godine skupo plaamo i odvjetniko drutvo koje zastupa Republiku Hrvatsku u ovim postupcima, napisao je Karamarko.
No u intervjuu za Novu TV dao je do znanja kako namjerava
nastaviti davati svoje miljenje o svemu. Na pitanje novinarke o
tome utjee li Karamarko na postupak INA-MOL time to izraava
svoje miljenje o INA-i, MOL-u i arbitrai, Karamarko je rekao kako
ne vidi u emu je problem. Svatko od nas moe utjecati ili ne utjecati, ali odluuje veina i u Vladi i u Saboru, odluuje zdrav razum,
odluuje, rekao bih logika interesa Hrvatske. Doista ne vidim u emu je problem ako ja kaem da trebamo vie razgovarati, a manje
se suditi. Ja sam rekao jednu stvar; gledajte 2014. je poela arbitraa, neki kau da ako izgubimo, ne daj Boe, da bi nas to moglo ko-
18
HRVATSKA
rekao je naglasivi da bi isto bilo da je rije o sukobu interesa na
drugoj strani. tovie, on izmeu SDP-a i HDZ-a i ne vidi veliku razliku. Oni bi mogli i zamijeniti mjesta u Saboru, pa da ovi budu lijevo
ovi desno, rekao je Bulj.
Nakon ovakvog istupa i elnik MOST-a Petrov radikalizirao je
situaciju i bilo je tada jasno ono to je ve neto ranije bivi predsjednik Republike Stjepan Mesi rekao u emisiji Nedjeljom u 2
HTV-a, a to je da je Karamarko politiki mrtvac, samo on toga jo
nije svjestan. Petrov je Karamarku 25. svibnja ponudio rok od 48
sati da odstupi s pozicije i da HDZ sam ponudi novog prvog potpredsjednika Vlade. Kako su prenijeli mediji, Karamarko se na ponudu Boe Petrova navodno samo nasmijao, no ako je to tono, a
vjerovatno jeste, bio je to kiseo osmijeh tadanjeg elnika HDZ-a.
Petrov je HDZ-u jasno dao do znanja da MOST u Saboru nee
podrati Tomislava Karamarka. Dapae, mogue je da ga nee podrati ni MOST-ovi ministri kada se bude odluivalo o odgovoru
kojeg Vlada treba uputiti Saboru vezano za zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Karamarku.
Nakon isteka 48-satnog ultimatuma, o povjerenju prvom potpredsjedniku izjanjavala se sama Vlada. Karamarko je dobio podrku vlade, s tim da su svi MOST-ovi ministri bili protiv, a sam premijer Tihomir Orekovi podrao je tada Karamarka, iako e u danima koji slijede upravo on i Petrov biti u savezu protiv efa HDZ-a.
Vlada je veinom glasova dala potporu Tomislavu Karamarku, a za
dva tjedna e Karamarko dobiti potporu i u Saboru. Dotad e se
stvari razvijati. Vrlo brzo ete vidjeti sve, izjavio je Oleg Butkovi,
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.
Milijan Brki, politiki tajnik HDZ-a, nekad najvei saveznik a od
posljednjih izbora u sukobu s Karamarkom (optuio Karamarka za
lo izborni rezultat), komentirao je glasanje MOST-ovih ministara
za smjenu Tomislava Karamarka. Unato sukobu, on je pred javnou, oekivano, stao iza predsjednika HDZ-a. Ovakve stvari se dogaaju zbog pubertetskih poteza MOST-a. Ako ste zajedno preuzeli odgovornost za upravljanje dravom, morate preuzeti odgovornost i ako neto ne ide dobro. Neki koji su tek sada doli na politiku scenu, ue i pritom rade greke, kazao je Brki.
Poruio je da lanovi oporbe nikako ne mogu shvatiti da su izgubili izbore. SDP je MOST-u bacio mamac na koji su se oni uhvatili. Podvalili su im kukavije jaje. HDZ nikome nee dozvoliti ultimatume i ucjene, nee nam drugi birati izbornike i igrae s kojima
emo igrati, neemo birati novog potpredsjednika Vlade, kazao je
Brki dodavi kako e uiniti sve da ova vlada opstane. Nastavit
emo komunikaciju s kolegama iz MOST-a i ukazati im da su krenuli krivim putem, rekao je i dodao da od MOST-a oekuje da se
uozbilje te da bi trebali uiti od HDZ-a. Naglasio je kako ne misle
razbijati MOST.
eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora, kazao je kako je
MOST-u oito cilj na vlast vratiti Zorana Milanovia. Podravamo
Karamarka, stranka je jedinstvena to e se vidjeti i sutra na izbornom saboru. Ovo je ojaalo stranku i isprofiliralo jasan stav stranke. Nije mi jasno zato MOST eli sruiti ovu Vladu i oito na vlast
ponovno dovesti Zorana Milanovia, kazao je Reiner. Najavio je
da e se o povjerenju Karamarku u Saboru glasati do najkasnije 18.
lipnja. Uvjeren sam da e veina glasati za povjerenje Karamarku, kazao je Reiner.
Tomislav Karamarko je pak nakon sjednice Vlade kazao da
MOST i Boo Petrov nee uspjeti sruiti ovu Vladu. No stav MOSTovih ministara pokazao je da Karamarko mora radikalizirati stvari,
to e utjecati na njegove slijedee poteze u lipnju 2016. godine. q
Edis FELI
SVIBANJ 2016.
19
HRVATSKA
20
HRVATSKA
odredbe koje se odnose na doputene limite prema vrstama troka
za svaki program, te posebno odredbe o iznosima za isplatu plaa,
a koji nisu propisani ili drukije odreeni Metodologijom za praenje utroka sredstava udruga i ustanova nacionalnih manjina, rekao je Aleksandar Tolnauer i dodao kako je u ugovorima najvei
doputeni iznos reijskih trokova 30% od dodijeljenih sredstava
odredio Savjet za nacionalne manjine s ciljem da bi udruge mogle
funkcionirati. Meutim, Metodologijom je bilo dozvoljeno maksimalno 20% od odobrenog iznosa. Tu smo bili u jednoj vrsti prekraja, ali smo Dravnoj reviziji objasnili situaciju. To je bila naa greka, ili smo na ruku udrugama izvan Metodologije i ja kao predsjednik Savjeta preuzimam na sebe odgovornost. Dakle, ako se
moe rei da je Savjet u neemu grijeio, onda je grijeio u tome
to se nije restriktivno odnosio u cjelokupnom dijelu to se tie financijskih sredstava, rekao je Tolnauer.
U skladu s Godinjim planom koji se trebao predoiti Ministarstvu financija, Savjet za nacionalne manjine prole godine izvrio
20 terenskih izvida udruga i ustanova nacionalnih manjina, i to
onih koje imaju najvie sredstava (obuhvaena kontrola 15,875 milijuna kuna). Osim toga, angairan je knjigovodstveni servis koji je
izvrio kontrolu Godinjih izvjea za 40 udruga i ustanova nacionalnih manjina, koji su vei potroai financijskih sredstava (kontrola u iznosu od 12,043 milijuna kuna), a kojima se doznaavaju
sredstva iz Dravnog prorauna. Savjet za nacionalne manjine je
izvrio internu i vanjsku kontrolu za 6,790 milijuna kuna.
Tolnauer je informirao lanove Savjeta za nacionalne manjine
o Odluci Vlade RH od 21. travnja 2016. Na prijedlog Ministarstva
financija donijeta je Odluka o prijenosu ovlasti i odgovornosti o
provedbi stratekog plana o upravljanju proraunskim sredstvima. U prvoj toci Odluke pie da je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i predstojnik Strune slube, odgovorna osoba za provedbu posebnog cilja unaprjeenja
kulturne autonomije nacionalnih manjina te upravljanjem i kontrolom proraunskih sredstava rasporeenih za programe zatite
prava nacionalnih manjina u iznosu od 33.261.110 kuna. Vremena su se promijenila. Kao predsjednik Savjeta snosim osobnu odgovornost za sve ono to se u financijskom dijelu predlae i stojim
iza svega onoga to se ovdje predloeno nakon analize Povjerenstva i dostavljenih izvjea. Izrazito bi mi bilo drago, kao ovjeku
koji se jako dugo bavi ovim poslom, da revizija, a naroito proraunski nadzor, koji se sada vri nad Savjetom za nacionalne manjine budu primjenjivani i na neke druge institucije i organizacije koje imaju slinu ulogu raspodjeli sredstava, rekao je Aleksandar Tolnauer.
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine,
izrazio je zadovoljstvo to po prvi puta u Godinjem izvjeu nema
primjedbi vezano uz realizaciju programa udruga romske nacionalne manjine, to znai da se sredstva dobro i transparentno troe.
Godinje izvjee o utroku sredstava osiguranih u Dravnom
proraunu Republike Hrvatske za 2015. godinu prihvaeno je uz
dva suzdrana glasa i jedan protiv.
SVIBANJ 2016.
21
HRVATSKA
programa, to je smanjenje od 17,37% u odnosu na prolu godinu,
kada ih je prijavljeno 1.358. Za programe je zatraeno 50,4 milijuna
kuna, to je za 18,44% manje nego 2015. godine. Na Javni poziv
prijavile su se 104 udruge nacionalnih manjina, to je za tri manje u
odnosu na prolu godinu. U okviru udruga nositelja prijavljeno je
249 podrunica, matica, pododbora i kulturno-umjetnikih drutava, to je 40 vie u odnosu na 2015. godinu.
Veselko aki, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine
RH i predsjednik Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2016. godinu,
istaknuo je kako je Povjerenstva za raspodjelu sredstava bilo sastavljeno od dva lana Savjeta i tri vanjska lana. Rekao je kako su
ove godine imali najtei posao do sada, iz nekoliko razloga: manje
je financijskih sredstava za raspodjelu, pri emu su pootreni kriteriji, a bilo je i vie razliitih primjedbi Dravne revizije i sa izvida
s terena.
Povjerenstvo je predloilo financiranje 80 manjinskih udruga i
ustanova u ukupnom iznosu od 31.819.500 kuna, to je smanjenje
za 12,16% u odnosu na prolu godinu. Predloeno je sufinanciranje
za 201 manjinski program.
aki su naglasio kako programi kulturne autonomije 19 manjinskih udruga nee biti sufinancirani u 2016. godini, iz razloga jer
nisu proli bodovni prag od 10 bodova. To su: Zajednica Albanaca
Slavonije i Baranje, Valpovo; Kulturno drutvo Bonjaka Preporod Split; Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske upanije, Pula; Zajednica mladih Maara Hrvatske, Bilje; KUD Jankovci Stari Jankovci; Maarska katolika ena, Beli Manastir;
Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika Hrvatske, Zagreb;
KUD Romsko srce Zagreb; KUD Romska dua Zagreb; Romska
udruga Romski put Kalje Alu Baja, Kutina; Udruga Rusa Slavonije, Poega; KPD Rusinka i Rusin, Zagreb; Matica slovaka Naice; Kulturno drutvo Slovenski dom Karlovac; Zajednica drenikih Srba, Drenica; uvari srpskog identiteta, Vukovar; Klub Srba
Istarske upanije, Pula; Udruga ene kosovske doline Uzdolje i
KUD Maksim Gorki Vukovar.
Uvaavajui nalaze Godinjeg izvjea udruga i ustanova, odnosno uoenih nepravilnosti kod utroka sredstava za trokove koji
nisu u skladu s potpisanim ugovorom za 2015. godinu, Povjerenstvo je u prijedlogu Odluke za raspodjelu sredstava u 2016. godini
dodatno umanjilo sredstva tekuih donacija, odnosno nije prihvatilo ili je djelomino udovoljilo prijavi programa za 18 udruga. To su:
Klub albanskih ena Kraljica Teuta, Zagreb; Forum albanskih intelektualaca u Hrvatskoj; KDBH Preporod Zagreb; BKUD Sevdah
Zagreb; KDB Preporod Dubrovnik; eka beseda Zagreb; eka
obec Bjelovar; eka beseda Konanica; Savez maarskih udruga,
Beli Manastir; KUD Jozef Atila Zmajevac; Udruga mladei za njegovanje obiaja Maara, Novi Bezdan; Makedonsko kulturno drutvo Braa Miladinov, Osijek; Makedonsko kulturno drutvo Ilinden, Rijeka; KUD Rusina, Osijek; Matica slovaka Kukuin Kuntari Jaki; Srpsko narodno vijee nacionalna koordinacija vijea srpske nacionalne manjine u RH; Romsko nacionalno vijee, Zagreb; Srpski demokratski forum, Zagreb.
U Godinjem izvjeu o utroku sredstava osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2015. godinu za KDBH Preporod stoji: Podneseno godinje izvjee djelomino je sukladno
s odredbama Metodologije praenja ostvarivanje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN br. 129/2009,
70/2011), primijenjen je lanak VII. Ope odredbe Metodologije
praenja ostvarivanje programa i smanjenje sredstava za narednu
godinu. Doznaena sredstva utroena su za ostvarivanje programa
22
sukladno Odluci o raspredu sredstva osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2015.godinu. Predlae se nastavak financiranja u 2016. godini.
Veselko aki je govorei o KDBH Preporod Zagreb rekao:
Dodatno su smanjena sredstva u visini od 40.000 kuna, te nije prihvaen jedan program izdavatva.
Uvaavajui preporuke Dravnog ureda za reviziju, Povjerenstvo je vodilo rauna o tome da se sredstva za programe kulturnih
manifestacija koriste racionalnije, svrsishodnije i uinkovitije. S obzirom na preporuku Dravnog ureda za reviziju da se za poslove
kao to je voenje i uvjebavanje sekcija za kulturni amaterizam ne
smiju sklapati ugovori za autorske honorare, ve iskljuivo ugovori
o djelu, dodatno su umanjena sredstva svim onim udrugama kod
kojih je u godinjim izvjetajima pronaeno da su sklapali ugovore
o autorskom djelu suprotno ugovorima o financijskog potpori potpisanim sa Savjetom, zakljuio je Veselko aki.
Aleksandar Tolnauer je podsjetio na 2. sjednicu Hrvatskog sabora od 18. veljae 2016., kada se vodila rasprava o izvjetaju
Dravnog ureda za reviziju. Predmet revizije bile su aktivnosti Savjeta u vezi rasporeivanja proraunskih sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2013. godinu.
Tolnauer je naglasio kako su zastupnici nacionalnih manjina sudjelovali u saborskoj raspravi, te da su svi digli ruku za izvjetaj
Dravne revizije.
HRVATSKA
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine pritom je citirao
Ivana Kleia, glavnog dravnog revizora. U dokumentaciji, koja
je prilog izvjeima o ostvarivanju i utroku sredstava za kulturni
amaterizam i kulturne manifestacije, u pojedinim sluajevima nisu dostavljeni dokazi o odranim programima, nisu dostavljene
knjige blagajne i putnih trokova. Na raunima za reprezentaciju
nije navedena svrha plaanja i na koji program se odnosi te nisu
navedeni korisnici usluga. U pojedinim sluajevima nevladine
udruge i ustanove nacionalnih manjina su sredstva odobrena za
programe kulturnih djelatnosti i manifestacije u cijelosti utroile
za reprezentaciju plaanja odvjetnikih usluga ili kupnju darova.
U okviru rauna za prijevoz nisu navedeni korisnici usluga prijevoza, putni nalozi su obraunavani i isplaivani za odlaske na skuptine, sastanke i predstavljanje udruge', rekao je Klei u Hrvatskom saboru.
SVIBANJ 2016.
23
HRVATSKA
moramo tu stvar adresirati na vladino mjesto, mi moramo to adresirati na adresu javnosti. Nema nikakve sumnje da za potrebe albanske zajednice sredstva koja dolaze vie nisu dovoljna, kao ni za
potrebe bonjake, pa i za potrebe romske, kao to vjerojatno nije
ni za crnogorske, kao to nije za slovenske i tako dalje. Svi imamo
razloga za nezadovoljstvo, neko vee neko manje. Mislim da je naa zajednika odgovornost, neovisno o tome kako je tko proao u
ovoj raspodjeli, da traimo od vlasti da to uvae kao nae zahtjeve
kao Savjeta i kao zastupnika nacionalnih manjina. Posebno Savjeta, a posebno zastupnika nacionalnih manjina... Pri emu zastupnici imaju dodatnu odgovornost da ono to zastupaju kao zastupnici
moraju dosljedno zastupati kao lanovi Savjeta, i obrnuto. U tom
pogledu ja u biti za to da posebno istaknemo potrebe manjinskih
zajednica koje su pogoene injenicom da prologodinja interventna sredstva nisu ak ni sa 50% pretvorena u permanentna
sredstva. Nego je skraeno, a skraeno je i onima koji su imali normalno funkcioniranje, rekao je Pupovac.
Istaknuo je kako su u sluaju srpske zajednice financijska sredstva znaajno smanjena, to predstavlja ozbiljnu prijetnju funkcioniranju organizacija. Mi emo se, naravno, prilagoavati tome, ali
istovremeno emo nastojati da se ta stvar promijeni i da ta stvar
bude prepoznata kao ozbiljan atak na institucionalna postignua i
programske rezultate koje je srpska zajednica u posljednjim godinama postizala, rekao je Pupovac i pozvao lanice i lanove Savjeta na solidarnost. Pozvao bih lanice i lanove Savjeta da budemo
solidarni kada neki od zastupnika ili lanova Savjeta ili slino su
predmet neopravdanih, nekorektnih i u krajnjoj liniji opasnih napada kakvi neki prolaze ili su prolazili, bilo kao pojedinci, bilo njihove
institucije. Sada je to dr Radin, EDIT i 'La Voce del Popolo'. Ima i
drugh, ali oni su sada u trendu i u glavnom fokusu. Mislim da je
naa zadaa da u toj stvari budemo solidarni, kao to sutra trebamo biti solidarni s Albancima, Romima.. kao to sutra trebamo biti
solidarni s onima koji, nadajmo se, ne velikim brojem onih koji mogu dospjeti u fokus. U razliitim historijskim razdobljima svaka zajednica je znala dospijevati u takav fokus neko vie, neko manje,
rekao je Pupovac.
Naglasio je i postojanje antimanjinskog sentimenta, koji je posljedica injenice, s jedne strane, da Vlada nema u svojem programu nita o nacionalnim manjinama, i s druge strane, da Vlada ima
aktivno smanjivanje sredstava za nacionalne manjine. Osim toga,
sve je vie govora mrnje i napada na pripadnike manjina.
O napadima na manjine govorio je i Aleksandar Tolnauer, pokazujui dvije fotografije. Na prvoj je bio kukasti kri i antiidovski
natpis idovi rauss na Osnovnoj koli Eugen Kvaternik u Velikoj Gorici od 10. travnja 2016., a na drugoj kukasti kri i grafit
Juden rauss na Gornjem gradu u Zagrebu (preko puta Matoevog spomenika). To pokazujem samo zato jer nam se spoitava
da stvaramo i izmiljamo atmosferu nesnoljivosti. Juer sam dobio i dopis u kojem su me proglasili 'sotonistom' i 'faraonom'. Apsolutno se slaem s izlaganjima Radina i Pupovca. Zato? Ne zbog
njih dvojice, nego zbog realne situacije o kojoj su govorili, rekao
je Tolnauer.
Darko onc, predstavnik slovenske nacionalne manjine u Savjetu, zaloio se za solidarnost manjinskih predstavnika, te izrazio zabrinutost zbog podijeljenosti osmoro manjinskih zastupnika i nepostojanja jedinstvenog Kluba zastupnika nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru. Drim se doktrine solidarnosti, o kojoj je danas govorio i Milorad Pupovac. Mislim da nam manjka solidarnosti.
Manjinci moraju biti solidarni, da razumiju jedni druge i jedni drugima pomau. U protivnom e od manjinske prie ostati jako malo.
24
INTERVJU
SVIBANJ 2016.
25
INTERVJU
Jedan od rezultata tzv. arapskog proljea/sumraka jeste irenje unutarmuslimanskog sukoba izmeu sunita i iita, potenciranje sektakih i mezhebskih podjela, te nevjerojatan ar i okrutnost u meusobnim borbama. Naprosto je procvala pogubna
ideologija anatemizma i tekfirizma. to je uzrok takvim podjelama i otvorenoj mrnji?
To su razliite, a ipak povezane pojave. U poetku su demonstracije bile mirne, demokratske i inkluzivne. To je bila nona mora
za establiment u Siriji, Zaljevu, Iranu i Izraelu. S vremenom je stvoreno ozraje za najnevjerovatnije interesne koalicije tih drava s
ciljem da se ne dopuste promjene. Nakon poetne zbunjenosti ta
je koalicija krenula u koordiniranu akciju, u kojoj nisu birana sredstva niti se marilo za budet. Skretanje panje s osnovnih zahtjeva
arapskog proljea na sektake sukobe, meuvjersko nepovjerenje i podrka ekstremistima bili su dio tog plana. Naalost, mnogi
su pali pod utjecaj sektake propagande. S druge strane, kada je
izostala meunarodna podrka demokratskoj opoziciji, ekstremisti
su dobili svoju priliku.
Nemamo vremena za navoenje dokaza za sve reeno, navest
u samo dokaze za ekstremizam. U prvim godinama arapskog proljea ISIL gotovo da nije ni postojao, a Al-Qa'eda je bila zbunjena
jer su uspjesi mirnih protesta praktino pokazali da Al-Qa'eda nije
u pravu. No, kako je revolucija posustajala pred otporom establimenta, ekstremisti su dobili svoju ansu dijelom i zbog podrke koju su dobili od kontrarevolucionara i sad smo tu gdje jesmo. Javna
je tajna da su se zaljevski reimi u Jemenu vie bojali umjerenih
islamista nego iija ili ekstremista jer su umjereni islamisti jedina
stvarna alternativa tamonjim vlastima, a za obraun sa iijama i
ekstremistima mogu dobiti podrku svoje i svjetske javnosti kad
god zaele. Stvari su izmakle kontroli kad su umjereni islamisti odluili da ne upadnu u stupicu, ali to je duga pria.
Po Vaem miljenju, tko stoji iza ISIL-a i ostalih ekstremistikih
grupa poput Al-Qa'ede? Kome je u interesu stvaranje tzv. hilafeta
i koliko je, zapravo, tako neto realno mogue u dananjem svijetu?
Ne znam ko stoji i ne znam da se stvari uope mogu tako postaviti. Prije bih rekao da je rije o spletu okolnosti i razliitih faktora:
meu muslimanima uistinu postoje oni koji vjeruju da je tzv. Islamska drava ispravan put i rjeenje. Veina ih je zavedena. To su teki tragiari i gubitnici jer, po svemu sudei, gube i Dunjaluk i Ahiret.
To njihovo naivno uvjerenje mnogi su izgleda koristili i instrumentalizirali: od bivih Saddamovih oficira, koji se svete za svrgavanje
Saddama i njegovog reima, preko Assada, kojemu se ISIL pokazao
kao siguran pojas za spaavanje, do reima i skupina u regionu koji
su se preko ISIL-a mislili rijeiti svojih demokratskih protivnika Nisu se sve kalkulacije uvijek pokazale preciznim, ali rtve su uvijek
iste: nevini ljudi tih prostora i islam sam.
26
INTERVJU
Ne bih ponavljao opa mjesta o nepravdi, hipokriziji, rtvama koje su postale vinovnici i slinome. Temeljni izazov pred svim Palestincima i
onima koji ih podravaju jeste kako kanalisati i
usmjeriti akumulirani bijes, odnosno simpatije
na nain da to ne donese nove patnje Palestincima ili nekoj drugoj zajednici. Naputanje Palestinaca samo pojaava njihov oaj i to ne moe
donijeti nikakvo dobro. Drim da svi moemo i
moramo doprinijeti da ta tragedija bude okonana: politiki, ekonomski, pravno, socijalno,
vjerski, kulturno, umjetniki Naina je bezbroj.
Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Julian Assange, osniva WikiLeaksa, smatra kako izbjeglika
kriza u Europi nije sluajna, ve da je dio okrutnog plana strateke depopulacije Bliskog istoka, a posebice Sirije, koju provode
Washington i njegovi saveznici, s ciljem dugoronog unitavanja
nepodobnih drava koje smetaju pri realizaciji grandioznih projekata. Va komentar?
Washington i saveznici? Koji? Ako su to Assadov reim, Rusija,
Iran i Izrael, onda moda. Ali to je onda paralelna stvarnost u kojoj
su uzaludna sva ova naa nastojanja da pokuamo dokuiti smisao
povijesnih dogaaja. Dalje, je li Assadova Sirija zaista nepodobna?
Koliko je to puta Izrael zaboljela glava od Assadovih? Koliko bi ih
puta zaboljela u budunosti posebno nakon ameriko-iranskog
sporazuma? Od Assadovog reima trpili su samo Sirijci, koji su decenijama ivjeli u jednoj od najneslobodnijih i najkorumpiranijih
drava, koja je 1982. godine u Hami ubila i do pet puta vie svojih
graana nego Vojska i MUP Republike Srpske u Srebrenici u julu
1995. Po meni, odgovornost Obamine administracije, ali i EU, jeste
u tome to su propustili da interveniu kad je trebalo. to ih nije
bilo dovoljno briga. Taj se propust nakon prebrzog potezanja u Iraku 2003. godine moe razumjeti, ali i dalje smatram da je to bila
izdaja amerikih ideala i vrijednosti. Da ne govorimo o tome koliko
je pretrpio ameriki kredibilitet. Ispalo je da je Rusija mnogo pouzdaniji saveznik.
to se izbjeglica tie, vrlo je mogue da su neke zemlje u tome
vidjele priliku za neki iar, pakost i korist, ali ostaje da su izbjeglice
propratna pojava ratova svugdje i svagda, pa i u ovom sluaju. Konano, ta je s afganistanskim, afrikim, iranskim i drugim izbjeglicama? ta je s imigrantima iz Latinske Amerike? Ko depopulira
Meksiko? Migracija je uvijek bilo i uglavnom je u njihovoj pozadini
teka muka.
Po vaem miljenju, jesu li Europljani u dovoljnoj mjeri upoznati sa zastraujuim rezultatima pogrenih politika zapadnih
zemalja? Na primjer, znaju li da je u Iraku nakon amerike invazije 2003. godine ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi i to zbog nepostojeeg oruja za masovno unitenje!? Ili stvarnih razloga ruenja
Muammera el-Gaddafija, nakon ega je Libija utonula u kaos, a
Italija se preplavila libijskim izbjeglicama od kojih su mnogi zavrili u dubinama Sredozemnog mora?
SVIBANJ 2016.
Za poetak, veinu Evropljana, ukljuujui i nas, uope ne zanima ta se deava u svijetu. U posebnim okolnostima, obino zahvaljujui medijima ili dobro organiziranim kampanjama izazvanim
nekim incidentom, javnost se nakratko zainteresira. Ukoliko u tim
kratkim periodima pojaanog zanimanja ne doe do akcije, potreban je dugi ciklus da se iznova nakupi energija. Ti su ciklusi obino
smrtonosni za one kojima je ta panja jedini traak nade. Teko
onome ko eka da se savjest savremenoga ovjeka probudi i da se
to podudari s postojanjem dovoljno slobodnih resursa u drutvu,
koji bi se usmjerili na rjeavanje nekog problema.
to se tie Libije, drim da je pria jako sloena, ali da je na
koncu najvei krivac i za ovo to se danas deava sam Gaddafi, koji
je 40 godina sputavao razvoj libijskog drutva i dravnih institucija
kako bi osigurao opstanak svoje porodice na kormilu osakaenog
drutva. To to je malo ko osim onih koji su imali direktne materijalne koristi od njegovog reima zaalio za njim, govori u prilog njegovoj odgovornosti.
Da se osvrnem ovdje i na zloine pobunjenika. Njih je oito bilo,
a ubistvo Gaddafija jedan je od njih. No, to ne moe promijeniti
krupni plan, kao to pojedinani zloini branitelja Bosne i Hrvatske
nisu mogli uticati na narav odbrambene naravi ratova u Bosni i Hrvatskoj 1990-ih: Gaddafi je trebao otii s povijesne scene, a pobuna
je bila opravdana.
27
INTERVJU
Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje.
A da ne govorimo o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste
oportuno govoriti o bonjakom terorizmu,
jer su iz rata 1990-ih izali sa manje od 4%
zloina na svojoj savjesti. S druge strane,
oni koji su predvodili velikosrpski projekt
danas su veliki Evropljani. Kako ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro doe kao jedini nain da se
izjednai krivica svih na Balkanu i time relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
racija dovode u vezu s nekim od najokrutnijih zloina u novijoj historiji. Onima kojima je stalo da do toga ne doe ostaje da paljivo
imenuju ljude i pojave. Historijski, sunijski muslimani rijetko su
sektama priznavali nazivlje koje su one same sebi davale. Na primjer, mu'tezilije su sebe zvali sljedbenicima pravde i monoteizma, a haridije sebe zagovornicima Boijeg suda. Sunnije su ih iz
svoje perspektive imenovali separatistima i odmetnicima.
Obamina administracija u ovom smislu izrazito je oprezna i konzistentna. To se ne moe kazati za mnoge druge. Nije uvijek u pitanju
malicioznost. Ponekad su razlozi navika, nedostatak opeprihvaenih alternativa i slino.
Na raznim muslimanskim konferencijama diljem svijeta esto
se apelira za mir meu muslimanima, na meusobno potovanje
i bratsku suradnju, citiraju se kur'anski ajeti i hadisi. Meutim,
nije pomoglo. Moe li vie ikada nakon ovakvog brutalnog unutarmuslimanskog sukoba doi do eljenog jedinstva ummeta? Da
li je jedinstvo muslimana samo nedosanjani san i utopija?
Nema sumnje da ivimo u tekim i tunim vremenima. Nema nita
to bi u ovom trenutku davalo nadu u neku radikalnu promjenu nabolje u bliskoj budunosti. No, historija muslimanske zajednice poznaje
takve faze iz kojih se ummet uzdizao. Kada i kako e se to desiti uistinu
je teko kazati. Nadam se da nisu u pravu oni koji kau da mora biti jo
gore prije nego bude bolje. Ono od ega svakako nee biti bolje ni
ummetu ni svijetu jesu odmetnute vlasti i odroeni intelektualci i ulema koji pozivaju na jedinstvo po konferencijama koje ste spomenuli,
jer njima nije nita pree od njihovih uskih interesa. Stoga drim da je
ponovno povezivanje uleme i intelektualaca sa zajednicom, njenim
aspiracijama te stavljanje vlasti u slubu opega dobra preduvjet za
bilo kakvu kredibilnu priu o jedinstvu muslimana.
Sama ideja jedinstva sloena je, utoliko to ima emotivnu, idejnu, ekonomsku, drutvenu pa tek onda politiku dimenziju. Politiki govorei, ummet nije jedinstven od 132. hidretske, odnosno od
750. godine. Ne vidim da je to jedinstvo prioritet u ovom trenutku,
ali zato uzajamni respekt, potivanje uzajamnih prava i jedinstvo
akcije na kritinim poljima kao to je ouvanje mira i drutvene
28
INTERVJU
umjetniki Naina je bezbroj. Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su
poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Nalazimo se u blagoslovljenom mjesecu ramazanu. Od 1979.
godine na inicijativu i poziv imama Homeinija zadnja duma, odnosno zadnji petak u ramazanu obiljeava se kao Svjetski dan Kudsa.
to za muslimane u svijetu, pa i nas bosansko-hercegovake muslimane, treba znaiti Palestina, Kuds/Jeruzalem i damija Al-Aksa?
Svaku priliku, pa i ovu, treba iskoristiti za afirmaciju prava Palestinaca i rad u pravcu rjeavanja problema. Jer, ma kako bio svet
Jerusalem i damija Al-Aksa, prei su ljudi u njemu. Poslanik Muhammed, a.s., govorio je da je kod Boga vee da se narui dostojanstvo jednog vjernika nego da se srui Kaba. Ko se ne osvre
mnogo na stradanje ljudskih bia, sumnjam da e mariti za stradavanje fizikih objekata. Samo kad u fokus vratimo ljude i njihovo
dostojanstvo, radimo pravu stvar.
A Bonjaci su uvijek gajili poseban odnos prema Palestini, tamo
su odlazili da pomognu otpor kolonizaciji i okupaciji. Smatrali su to
svojom obavezom. Dobar ameriki poznavalac naih prilika Darryl
Li nedavno ponovo aktualizirao priu o jednoj hercegovakoj koloniji u Palestini. Muslimani koji danas ne pokazuju interes za ono to
se deava u Palestini iskazuju time nepotovanje prema vlastitim
svetinjama i vjeri.
SVIBANJ 2016.
istika ikonografija, dok je retorika pootrena. Pozicija bosanskih muslimana nije imuna na europsko nepovjerenje i sve izraeniju odbojnost prema muslimanima i islamu. Va komentar?
Postoji tendencija da se zaboravi da su bosanski muslimani, zapravo, prva rtva neofaizma. Danas se pokuava plasirati teza o
tome kako su problem muslimani-useljenici. Ali podsjetimo, u Srebrenici 1995. godine nije bilo ni Arapa, ni Turaka, ni Afganistanaca.
To znai da islamofobija ima svoje izvore izvan i pored muslimanskog ponaanja. Povremeno neki muslimani olakavaju posao islamofobima, ali to je nije izazvalo, niti je moe opravdati.
29
INTERVJU
nositi s time? Koliko je utemeljen strah od bonjako-muslimanskog ekstremizma?
Naelno ne bismo smjeli biti optuivani samo zbog injenice da
se ekstremisti pozivaju na nau vjeru. To je opecivilizacijska tekovina da nema odgovornosti po osnovu povezanosti. Niko ne progoni Karadie samo zato to im je otac i mu, za kojeg oni oito imaju velike simpatije, osuen za genocid, udrueni zloinaki poduhvat i druge ratne zloine. Naalost, u stvarnosti na muslimane se
primjenjuju drugi arini, iako su oni daleko najbrojnije rtve tih istih
ekstremista. Jedina sprega jeste to to se svi pozivamo na islam. Po
toj logici socijaldemokrate bi trebali odgovarati za teroristiki in
svakog ljeviara, a takvih je u 20. stoljeu bilo mnogo.
Uz sve to, odreena doza straha jeste opravdana. Bonjaki ekstremisti jesu ubili odreen broj ljudi u posljednjih 25 godina. No,
kad se to uporedi s brojem rtava drugih ekstremizama na Balkanu,
ta opasnost izgleda minorna. Ali u dananjem svijetu vane su percepcije. Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt
zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje
Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje. A da ne govorimo
o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste oportuno govoriti o bonjakom terorizmu, jer su iz rata 1990-ih izali
sa manje od 4% zloina na svojoj savjesti. S druge strane, oni koji su
predvodili velikosrpski projekt danas su veliki Evropljani. Kako
ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro
doe kao jedini nain da se izjednai krivica svih na Balkanu i time
relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
Kako komentirate Zajedniku izjavu o osudi terorizma i nasilnog
ekstremizma koju je u prosincu 2015. potpisalo 37 bonjakih lidera
iz BiH? Zbog ega je do nje dolo? Da li je ispunila svoju svrhu?
Pritisak je ogroman i oito je procijenjeno da ima potrebe za jednim tako radikalnim potezom. U svakom sluaju od njega nije bilo tete, osim to se muslimani stalno dre u defanzivi. To nije sluaj ni s
jednom drugom vjerskom zajednicom. Kada pripadnici drugih vjerskih
ili sekularnih grupa poine terorizam, niko ne trai od ostalih pripadnika tih grupa da se ograuju. Zapravo, da ekstremisti imaju imalo rezona, davno bi prestali raditi to to rade zbog neprocjenjive tete koju
nanose islamu i muslimanima, u ime kojih se, navodno, bore. Da je
sree kao to nije, mi bismo danas govorili o onome to islam jeste, a
ne o onome to nije. Zbog djela ekstremista tu priliku rijeko dobijamo.
30
da zbog svog esto parohijalnog pristupa velikim svjetskim pitanjima, zbog ljudi koji nisu dorasli izazovima vremena a ne ele dati
priliku drugima i tako dalje. Jedno podruje gdje bismo mogli uiniti puno jeste internacionalizacija naih obrazovnih institucija. Vjerujem da e se to na kraju i desiti, ali sve je to presporo.
Nije isto raditi to danas kada Njemaka ve ima pet svojih
islamskih obrazovnih centara i kad Austrija osniva svoj Odsjek za
islamsku teologiju i prije 10 godina kada su nas gotovo molili da
to uradimo, a mi to odbijali iz neshvatljivih razloga. Kad vam kaem
da se Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu nudio Tariq Ramadan
da doe predavati godinu dana bez ikakvih uvjeta i da smo ga mi
odbili, mnogo sam vam rekao. Ubrzo je dobio angaman na Oxfordu. Kad ne valja nama, valja Oxfordu. No, uprkos svemu, ansa je
jo tu. Sarajevo je magnet kome su rijetki odoljeli.
Bonjaci su, barem do prije 20-ak godina, pripadali hanefijskom
mezhebu i maturidijskom akaidu. Sada imamo vie razliitih tumaenja islama u BiH, razliitih pravnih kola, to unosi dodatnu konfuziju
meu bosanske muslimane. Imamo li dovoljno mudrosti i nacionalno-vjerske svijesti da ne upadnemo u zamku meumezhebskog ivog pijeska i podjela, te oslabimo ionako teku poziciju?
Pluralizacija islamske scene u nas je dijelom neizbjena posljedica globalizacije, ubrzane i intenzivirane komunikacije bosanskih
muslimana s ostatkom muslimanskog svijeta. To su globalni procesi i nastojanja da se u potpunosti ouva uniformnost vjerske prakse
sizifovskije posao. Usto, cijena ouvanja uniformnosti vjerske prakse moe biti previsoka u smislu okotavanja nae tradicije, svoenja vjere na obiaj i gubljenja slobode miljenja na koju smo se
dugo ponosili. Pluralizam treba uzimati kao poticaj za dodatno intelektualno osnaivanje nae prakse i shvatanja. Ne moe se protiv
ideja boriti administrativnim mjerama. Dijelom se valja navikavati i
na nove realnosti i razvijati uzajamno potivanje. To, ipak, ne znai
da treba u potpunosti liberalizirati nau islamsku scenu. Treba da
postoje institucionalni filteri za evoluciju nae interpretativne i
vjerske prakse. Vijee muftija moglo mi biti takav institucionalni
okvir. Ono, meutim, emu se treba odluno institucionalno suprotstaviti jesu dvije pojave: prvo, orkestrirani ataci na nau tradiciju ma odakle dolazili, i drugo, ideje i grupe nasilnog ekstremizma.
elim ovdje kazati neto to mnogi danas ne vole uti: ono to
je ummet dovelo u ovo stanje ne moe nas spasiti. Mislim svakako
na naslijeene obrasce miljenja i ponaanja. Svijest o tome bila je
jaa prije nekoliko decenija nego danas. Tada smo govorili o idtihadu, a danas, kada drugi govore o potrebi strukturalnog idtihada, odnosno obnovi metodologija islamskog prava i radikalnoj reformi, mi se zaklanjamo iza tradicije. To je bilo razumljivo i opravdano u jednom kratkom periodu, kada smo uz sve druge nedae
bili suoeni s izazovom nama novih tumaenja islama. Tradicija kao
hitna pomo i stabilizator situacije je odigrala svoju ulogu kao to
fiksator odigra ulogu na polomljenim kostima. Ali s fiksatorima ne
moemo dospjeti daleko. Potrebno je dalje razvijati dinamini koncept tradicije, ije je konture dosad najjasnije skicirao profesor Fikret Kari u svom antologijskom tekstu Islamska tradicija Bonjaka. Takav koncept moe osigurati zdravu kombinaciju stabilnosti,
dinamizma i institucionalnosti. Rigidni koncepti tradicije u kojima
se zatvaramo i inatimo s nekim, ne vode niemu dobrom.
INTERVJU
SVIBANJ 2016.
31
BOSANSKI BAROMETAR
Nema transparentnosti
zajednikog kandidata amila Durakovia kandidira svoga kandidata, da se Mostar podijeli na dvije opine.
To nije bilo sve jer su ukazalo i na enormno zaduivanje BiH kod
MMF-a i Svjetske banke bez jasne vizije to korisno uraditi sa tim
sredstvima i kako ih vratiti, kao i na enormno gomilanje administracije, savjetnika, uee kadrova SDA u tijelima i komisijama
parlamenata i vlada koje se skupo naplauju. Kritizirali su i nejasan
stav SDA prema obnovi tube BiH protiv Srbije, kao i poziciju SDA
spram nekih sudskih procesa u dravi. Petorica poslanika tvrde da
nema transparentnosti u donoenju odluka unutar same SDA te da
su principi voenja kadrovske politike familijarno-interesni, koji bi
dugorono mogli imati katastrofalne posljedice po BiH. Potpisnici
na kraju pisma zakljuuju da se ograuju od svih pogrenih poteza
SDA u proteklom periodu i pozivaju na ispunjavanje dogovora i demokratizaciju unutar stranke.
U pismu se, izmeu ostalog, kae: Naalost, nema transparentnosti u donoenju odluka unutar SDA, nema komunikacije i argumentacije i nema uvaavanja glasa naih graana, biraa i lanova. A
na kraju, sva takva, poesto sporna i neprihvatljiva rjeenja, nameu
se izabranim predstavnicima u parlamentima da ih oni legitimiraju i
za njih glasaju, iako nikakve uloge u procesu pripreme takvih rjeenja
nisu imali, niti su poesto takva rjeenja u interesu biraa koji su i
izabrali svoje predstavnike u parlamente. Vidljivo je da trenutnim
izmjenama Izbornog zakona elite preko svojih pravnika 'zalediti' liste i time eliminirati i mali traak demokratinosti izbornog procesa,
ime elite da se oslobodite svih onih koji drugaije misle.
Ali ne zaboravite, promjene ne donose oni koji su pod skutima lidera ili vlasti uope, naprotiv, promjene i napredak donose upravo oni
koji drugaije misle, imaju hrabrosti da to kau i provode stvarne reforme. I oito je, zapravo da takvim odnosom prema izabranim predstavnicima naroda, ponovo nas smatrate 'tasterima' za glasanje i provedbu pogrene politike uskog kruga ljudi, koji su optereeni linim i familijarnim statusom, to smatramo veoma pogrenim i to e, uvjereni
smo, ako se ovako nastavi, itekako kotati i Stranku, i Dravu.
Fuad Kasumovi
32
BOSANSKI BAROMETAR
Bakir Izetbegovi
Zbog svih tih stvari, a kulminirale su posljednjim najavama i stavovima predstavnika SDA o rjeenju statusa Mostara i novim podjelama, te izmjenama Izbornog zakona, elimo jo jednom ukazati na
neophodnost redefiniranja nae politike i reforme Stranke, te naega drugaijega i pravednijega unutarnjega organiziranja. Da apsurd
bude vei, za takva rjeenja o Mostaru bi u Parlamentu BiH trebao
glasati i jedini izabrani poslanik SDA, Bonjak, sa prostora Hercegovako-neretvanskog kantona, Salko Sokolovi, koji je u potpunosti
zaobien u pripremi prijedloga o gradu Mostaru i koji je o rjeenjima
koje nudi njegova Stranka saznao takoer iz medija. I sve to zbog
toga to o nekim pitanjima misli i govori drugaije od predsjednika
stranke ili nekoga iz njegovoga uskoga kruga suradnika.
U nastavku pisma potpisnici su ukazali na konkretne nedemokratske radnje u stranci. Ukazali smo na ove mogunosti ranije i
elei da doprinesemo izgradnji bolje i pravednije SDA dostavili
smo pisano svoje prijedloge za reformu SDA i izmjene Statuta, koje
bi vratile povjerenje u nau ideju i stranku. A ti prijedlozi su jednostavna, demokratska rjeenja koja trebaju omoguiti da svi lanovi
glasaju i biraju unutar stranke svoje predstavnike na svim nivoima,
a ne da to radi, u ime njih, uski broj delegata kako je dosad bio
sluaj. Time bismo sprijeili trenutne anomalije, da one ljude koje
hoe narod i koji dobiju najvei broj glasova, nee vrh Stranke, sa
njima se bavi, njih iskljuuje iz svih procesa donoenja odluka. Drugo, da vratimo povjerenje u izborni proces unutar Stranke na nain
da svaki kandidat u izborima ima pravo na jednak tretman u izbornoj komisiji i birakim odborima... Tree, da se statutarno utvrdi
obaveza preuzimanja odgovornosti za rezultat na izborima. Ako
rukovodilac SDA na bilo kom nivou, ostvari najmanje isti broj glasova ili mandata kao na prethodnim izborima moe nastaviti voditi
Stranku, ako ne, obavezan je prepustiti mjesto drugome, koji e
pokuati i moi pobijediti. To je osnovni demokratski princip, jer
ljudi i lanstvo oekuje od onih koji vode Stranku da pobjeuju i
jaaju rezultat, ne da gube povjerenje i podrku. I etvrto, da u
procesu odabira najboljih kandidata za vrenje vlasti u BiH obavezno uestvuju ljudi koje je narod izabrao i da ta imenovanja oslikavaju zemlju u kojoj ivimo, a ne kao to je sluaj trenutno, najvanije pozicije i imenovanja su rezervisana za odabrane, bliske uskim
grupama iz vrha Stranke i ne uvaavaju nit strunost, niti ravnomjernu raspodjelu na cijelu zemlju niti rezultat koji je postignut.
Uradite analizu tih imenovanja i vidjeete kolika je neravnomjerna
zastupljenost i pokrivenost cijele zemlje. Da bi se to osiguralo, zato
smatramo vanim da u tim procesima odabira i predlaganja kandidata uestvuju izabrani predstavnici sa prostora cijele BiH i tako e
u konanici biti ispravljen ovaj debalans i biti osigurana potenija i
ravnomjernija raspodjela resursa i kadrova. Otvorite raspravu unutar lanstva u cijeloj BiH i uvjeriete se da je ovo prijedlog kojega
svi podravaju i ele da im prije postane sastavni dio prakse unutar SDA, kae se u pismu petorice SDA-ovaca.
SVIBANJ 2016.
33
BOSANSKI BAROMETAR
tima i deklaracijom mostarskih Bonjaka. SDA nikada nee pristati na
podjelu Mostara, ali niti na dominaciju jednog naroda u njemu. Napadi na SDA po pitanju statusa Mostara su isti medijski spinovi, na tetu
Mostara i Mostaraca, tvrdi Izetbegovi.
Po njemu su u pismu pobunjenika ponovo iznesene veoma
uvredljive tvrdnje da u rukovodstvu SDA sjede ljudi koji su bezlini,
koji nemaju hrabrosti, da su neki od njih dokazani protivnici stranke, da su principi voenja kadrovske politike familijarno-interesni, da se dovode posluni bez ikakvog znanja i iskustva, posebno
u sigurnosnom i ekonomskom sektoru Na te optube Izetbegovi
je takoer imao dogovor. Teke i uvrjedljive kvalifikacije koje ste
iznijeli u oba vaa pisma niste potkrijepili primjerima, imenima i injenicama. Ako se pozivate na hrabrost, ponos i spremnost da kaete istinu po svaku cijenu recite je do kraja. Imenujte! Ako to niste u
stanju, nemojte mi vie pisati pisma koja sadre uopene optube i
diskvalifikacije koje rue ugled i mo stranke u vremenu kada se stabilnost Bosne i Hercegovine oslanja na nju. Stranka demokratske
akcije e, s Boijom pomoi, odrati jedinstvo bonjakog politikog
korpusa i stabilnost koalicija koje omoguavaju nastavak reformi i
oporavak privrede. SDA e to uiniti usprkos snagama koje prieljkuju neuspjeh, i rade na destabilizaciji prilika u zemlji. Nemojte im pomagati. Pomozite svojoj stranci, svom narodu i svojoj zemlji. Budite
na pravoj strani. To je moja ponuda koju vam uporno ponavljam skoro godinu dana. Izbor je samo va, zakljuio je Izetbegovi.
Baena rukavica
Na Izetbegoviev poziv javnosti se obratio potpredsjednik SDA
Senad epi koji je gostovao u emisiji Face to face na FACE TV. Iz
samih odgovora epia, ali i gestikulacija u to se mogla uvjeriti
javnost, bilo je jasno da postoje dvije struje u SDA i da bi to moglo
jednog dana kulminirati. Uostalom, pridruivanje Kasumovia jasno ukazuje da bi se takvo to moglo desiti.
epi se osvrnuo na Izetbegoviev odgovor i ostao pri ranijim tvrdnjama koje su petorica SDA-ovaca naveli u svom pismu. On je bacio
rukavicu u lice predsjedniku SDA. Izetbegoviu, pozivam te u Face
to face, a ovo su imena koja si traio: Amir Zuki, Asim Sarajli, emsudin Dedi i Sebija Izetbegovi, rekao je izmeu ostalog epi.
Kad je rije o Sebiji Izetbegovi, suprugi Bakira Izetbegovia,
njezino imenovanje za direktoricu Univerzitetskog klinikog centra
Sarajevo umjesto svjetski priznate Senke Mesihovi Dinarevi, inae lanice Akademije nauka i umjetnosti BiH, izazvalo je lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Bakir Izetbegovi je, primjerice, povodom njezinog imenovanja, rekao da je dobro to je imenovana jer
ima veze i utjecajna je.
Imena koja je epi naveo su razlog poslanom pismu u kojem je
istaknuto nezadovoljstvo, izmeu ostalog, politikom stranke, kadroviranjem i popustljivou prema lideru HDZ BiH Draganu oviu.
Da je Cazinlija epi preao sve granice i da se polako radi na
njegovoj politikoj eliminaciji, ali i ostalih potpisnika, ukazuje i reakcija Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona, odakle
epi i dolazi. Krajika je SDA osudila javno djelovanje zastupnika u
Predstavnikom dom Parlamentarne skuptine BiH Senada epia
te zatraila od rukovodstva SDA u Sarajevu da utvrdi mjere njegove
odgovornosti u skladu sa Statutom i vaeim aktima SDA.
Iako epiu i ostalima ne cvjetaju rue u stranakoj centrali, miljenje dobrog dijela medija je da im obini lanovi vjeruju i zbog
toga e stranaka vrhuka oprezno pristupati neutraliziranju potpisnika pisma. No Karamarkova sudbina upuuje na to da pobunjenici ne moraju biti uklonjeni. q
Edis FELI
34
BOSANSKI BAROMETAR
S banjaluke ljepotice
ponovo se uju ezani
7. maja 1993. sruena je damija Ferhadija u Banjoj Luci. Na isti
dan 2001. godine, prilikom ceremonije postavljanja kamena temeljca za njenu obnovu, neko iz razularene gomile, koja je imala namjeru
sprijeiti taj in, kamenom u glavu ubio je Cazinjanina Murata Badia. 7. maja 2016. na Dan damija, nakon viegodinje mukotrpne i
opstruirane rekonstrukcije, otvoren je ovaj kulturno-historijski spomenik nulte kategorije s UNESCO-ve liste svjetske batine.
Te subote, kada je Ferhadija ponovo zablistala u svoj svojoj ljepoti, oblinje ulice bile su zatvorene za saobraaj, a ugostiteljski objekti
i firme od petka u 14 sati do subotnjeg poslijepodneva. Prema podacima MUP-a RS-a, ceremoniji otvorenja pristustvovalo je izmeu
6.000 i 8.000 ljudi. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef.
Kavazovi kazao je tom prilikom i ovo: Nai preci dobri Bonjani sredinom su prolog milenija prigrlili islam i svoj daljnji kulturno-civilizacijski hod nastavili kao muslimani. Damija koju je Ferhat-paa sagradio krajem 16. stoljea izraz je njihove prve privrenosti islamu i potvrde da javno posvjedoe svoju vjeru i svoj identitet.
Vrpcu su zajedno presjekli predsjedavajui Predsjednitva BiH
Bakir Izetbegovi, turski premijer Ahmet Davutolu, reisu-l-ulema
Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovi, predsjednik Uprave
za vjerske poslove Republike Turske Mehmet Gormez i banjaluki
muftija Osman ef. Kozli. Sveanoj ceremoniji otvorenja prisustvovali su i episkop Jefrem, biskup Franjo Komarica, te predsjednik
Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Meunarodnu dimenziju
ovog historijskog dogaaja svojim dolaskom potvrdili su i ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, te ef Misije OSCE-a u BiH
Jonathan Moore.
SVIBANJ 2016.
Sveano otvorena Ferhat-paina damija ili Ferhadija kraljica bosanskh damija (07.05.2016.)
35
BOSANSKI BAROMETAR
od 90-ih, iza Bosne i Hercegovine e kao planina uvijek stajati drava Republika Turska, sa svih njenih 78 miliona stanovnika ija srca
kucaju kao jedno.
Milorad Dodik je za to vrijeme sjedio na bini u prvom safu i, sav
unezgoen, trljao lice prstima te saginjao glavu upravo kao neko kome ne godi ono to uje, ali nee da reagira. Turski premijer je nastavio: Neka se nikad ne ponovi ono to se desilo u BiH, tuga i alost i
neka nam Bog da snage da lijepe amanete i amanet Alije Izetbegovia ouvamo, te dodao da se na kraju eli obratiti rahmetli Aliji
Izetbegoviu. O veliki lideru, neka ti je, mudri ovjee, mjesto u lijepom Dennetu. Danas svjedoimo da si na svom putu dao lekciju
ljudskosti i mi emo do kraja uvati te tekovine. Svaka damija e
ponovo biti izgraena, svako srce e zacijeliti, a BiH e biti kakvu si je
sanjao, jedinstvena zauvijek. Neka Bog uva Bosnu i Hercegovinu i
neka uz nju bude sretna i Turska, zavrio je Ahmet Davutolu.
Nakon toga, iako je bilo predvieno da govori i predsjednik RSa, to se nije desilo. No pomenute kljune reenice iz podugog
Davutoluovog obraanja bile su okida za salvu optubi u narednih nekoliko dana. Dodik je Davutoluov govor oznaio kao neoosmansku poruku, koja ide u pravcu toga da nama Srbima kae da
Turska ne odustaje od mijeanja u unutranje stvari u BiH, da smatra da je to njihovo prirodno pravo. Objasnio je da najavljeni govor nije odrao jer je odbijen zahtjev da na ceremoniji otvaranja
Ferhadije bude postavljena i zastava RS-a. Za banjaluke Nezavisne novine, koje puu uglavnom u Dodikovu tikvu, izjavio je da je
Davutolu priao o stvarima za koje je potpuno siguran da ne moemo da ih prihvatimo, pa ni to da velia njegovog (Bakirovog, op.
a.) oca Aliju usred Banja Luke. Alija Izetbegovi je sinonim za stra-
36
BOSANSKI BAROMETAR
storu muftijstva srueno je svih 207 damija, 16 gradskih damija i
preko 40 harema, od dvadeset imama u gradu je ostao samo jedan. Na podruju banjaluke biskupije sruena je 41 katolika crkva, svega 8.000 katolika ostalo je na teritoriji biskupije, a prije rata
samo u Banjoj Luci ivjelo ih je oko 30.000. Napadi na bogomolje,
predstavljeni kao teroristiki akti nekontrolisanih pojedinaca, bili
su akcije naloene s najvieg politikog vrha.
U proljee 1993. u kafani Adria sjedili su lanovi Glavnog odbora SDS-a Velibor Ostoji i Nikola Guzijan. Preko puta kafane nalazila
se damija Ferhad pae Sokolovia, jedna od najstarijih i najljepih
damija na Balkanu. Ostoji, mirkajui oima i pokazujui glavom
prema damiji, upita Guzijana: Zato ne sruite ovu damiju?
Novinar Goran Trkulja, sluajno prisutan za stolom, upita Ostojia: Zar bi sruili 500 godina staru damiju? Okreui au u ruci,
Ostoji mirno odgovori: U Foi su letjele i starije.
Nikola Guzijan, pjesnik i novinar, razoaran politikom svoje stranke, ubrzo naputa SDS. Razgovor sa Ostojiem bio je samo uvertira u
ono to e se desiti. Nedugo zatim, na sjednici Glavnog odbora SDS-a
smo raspravljali o ruenju banjalukih damija. Karadi nas je vatreno
ubjeivao u istorijsku neophodnost da se one srue, u emu ga je
zduno podravao Ostoji. Odluka je uz negodovanje tadanjeg gradonaelnika Predraga Radia ipak prola. Od 39 lanova Glavnog odbora
odluku su potpisali skoro svi, ak i Radi, falila su samo dva potpisa.
Prisutne nije iznenadilo to nema potpisa Nikole Guzijana, koji
se na sastanku otvoreno izjasnio protiv ruenja damija, nelagodnost je izazvalo to to je nedostajao potpis Radovana Karadia.
Kao i mnogo puta u slinim situacijama, Karadi je elio osigurati
alibi za planirani zloin. Za ruenje bogomolja zaduen je ef regionalnog Centra bezbjednosti Stojan upljanin, izvrioci su bili njegovi policajci koje Karadi formalno prikriva pismom ministru policije od 12. maja 1993. u kojem zahtijeva da Centar slubi bezbjednosti Banja Luka pojaanim patrolama titi sve vjerske objekte u gradu i okolini od uestalih teroristikih napada.
U noi 7. maja, tano u 03:05, iz drugog pokuaja sruena je
Ferhadija. Dan ranije, u eksploziji je oteen samo dio damije, nakon ega je Radoslav Branin kritikovao graevinskog ininjera Gaanovia zbog loeg prorauna koliine eksploziva. Definitivno ruenje Ferhadije naredne veeri pokazalo je da se drugi put na eksplozivu nije tedjelo, od siline detonacije stradala su i stakla na
okolnim zgradama. Iste veeri sruena je i damija Arnaudija.
Banjaluki muftija Ibrahim ef. Halilovi, zateen silinom eksplozije, pomislio je da je te noi zavreno sa banjalukim Bonjacima.
Nakon eksplozije pojurio je prema Ferhadiji. Srpski policajac je pokuao da ga zaustavi. Sklanjaj mi se s puta, odbrusio je muftija.
Prisjeao se ovih dogaaja nekoliko godina kasnije u zgradi Muftijstva, jedinom preivjelom objektu Islamske zajednice u Banjoj Luci.
Nije im se dalo da srue cijelu damiju. Na kraju su ostali munara i
turbeta. Kada su minirali i munaru, ona se digla i kompletna okrenula u vazduhu. Raspala se tek kada je pala na zemlju. Ujutro su
doveli bagere i sve poravnali, govorio je tiho muftija promatrajui
kroz prozor ledinu na kojoj je nekada stajala Ferhadija.
Episkop Jefrem se nije oglasio nakon ruenja damija, niti je vie kontaktirao muftiju Halilovia. Zbog ruenja Ferhadije protestvovao je samo mladi banjaluki pjesnik Ljupko Rai, optinski
sekretar SDS-a. Napisao je poemu-nekrolog o Ferhadiji i zbog neega samo njemu znanog, nedugo potom, izvrio samoubistvo.()
Bez politikih predstavnika, muslimani i katolici su vjerske poglavare doivljavali kao jedine branitelje, obraali im se za utjehu i hranu. Bio sam neka vrsta prizme kroz koju su se prelamale patnje
mog naroda na ovom prostoru, kazivao je muftija Halilovi. Najte-
SVIBANJ 2016.
37
BOSANSKI BAROMETAR
e je bilo 1993. i polovinom 1995. kada je dolo do egzodusa Srba
iz Krajine. Te 1993. su sruene sve damije u Banjoj Luci i muftijstvu, to je bila poruka da Muslimanima ovdje nema opstanka. Pred
tim vandalizmom Muslimani su bili van sebe, u udu i svjesni velike
opasnosti u kojoj se nalaze. To je mnoge pokrenulo da odu, mnogi
od njih su silom otjerani.
Ibrahim ef. Halilovi (.) umro je u julu 1998. i trebao biti ukopan u haremu na mjestu gdje je nekad bila Ferhadija.
Na dan denaze, na mjestu gdje je trebao poivati okupilo se
nekoliko stotina Srba. Unitili su pripremljeni mezar, izgazili cvijee
i uz poklie poboli srpsku zastavu. Muftiju su sutradan ukopali u
haremu Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu.
Kako je obnovljena?
Ferhadija, zadubina Ferhad-pae Sokolovia, izgraena je
1579. godine. Bila je najbolji primjer arhitektonskog sklada u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeu. U kompleksu Ferhadije takoer su se
nalazila i tri turbeta: Ferhat-pae, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, eljezna i kamena ograda s esmom, adrvan i
staro mezarje. Kasnije je kompleks dopunjen sahat-kulom izgraenom nedaleko od Ferhadije. Damija je izvorno bila 18 metara iroka, 14 dugaka, a vrh kupole je bio visok 18 metara. Munara je bila
visine 43 metra. Na listu kulturne batine Bosne i Hercegovine uvrtena je 1950. a kasnije i na UNESCO-vu listu. Kada je sruena, njeni dijelovi baeni su na gradske deponije, u Vrbas i u jezero. Bila je
jedna od 16 islamskih bogomolja sruenih u Banjoj Luci tokom
agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
38
BOSANSKI BAROMETAR
USKORO POINJU RADOVI NA IZGRADNJI SPOMEN PARKA DR. IRFAN LJUBIJANKI U SELU KREMEN KOD
SLUNJA
SVIBANJ 2016.
39
BOSANSKI BAROMETAR
40
kantona putem Ministarstva za boraka pitanja osigurati potrebna financijska sredstva, dok e Islamska zajednica u Hrvatskoj biti nositelj
aktivnosti u ishoenju potrebne dokumentacije.
Ubrzo je uslijedila konkretizacija dogovorenog. Mjesec dana kasnije, 28. sijenja 2014., u zgradi Vlade Unsko-sanskog kantona u Bihau
potpisan je Protokol o izgradnji Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki.
Protokol su potpisali predsjednik Saveza logoraa Unsko-sanskog kantona Enes Salihovi i glavni karlovaki imam Admir ef. Muhi. Potpisivanju Protokola prisustvovali su Hamdija Lipovaa, tadanji premijer
Vlade Unsko-sanskog kantona, Mirsad Topagi, ministar za pitanja
boraca Unsko-sanskog kantona i Ferid Krak, zamjenik naelnika opine
Cetingrad u Hrvatskoj. Tom prilikom je obznanjeno kako je kantonalna
Vlada 2013. godine odobrila inicijalna sredstva u iznosu od oko 50.000
KM (200.000 kuna) za izgradnju spomenika.
Zbog poznatih dogaaja, velikih protesta graana u BiH tokom
veljae 2014. godine, kada je dolo i do pada Vlade Unsko-sanskog
kantona, nije se odmah pristupilo realizaciji Protokola. Postavljanje
kamena temeljca prolongirano je na 20-godinjicu pogibije visoke
dravne delegacije 28. svibnja 2015. Kamen temeljac zajedniki
su poloili kantonalni premijer Izudin Saraevi i glavni karlovaki
imam Admir ef. Muhi, pri emu je obeano kako e sve biti realizirano u narednih 365 dana.
BOSANSKI BAROMETAR
SVIBANJ 2016.
41
IZ SVIJETA
jedno s libijskim anti-ISIL snagama je bio iznenada napadnut iz zasjede i pretrpio je teke gubitke. Toan broj rtava nije poznat, a
elitne specijalne snage su se spasile od potpunog unitenja samo
zahvaljujui pravovremenoj intervenciji avijacije koja im je omoguila povlaenje.
Ukoliko je ova informacija tona, ona svjedoi o dvije bitne
stvari. Prije svega, da ISIL posjeduje izuzetan vojni kapacitet u Libiji
i da je sposoban da se nosi i s najjaim protivnicima. Takoer, da je
potencijalna nova vojna intervencija u Libiji u zavrnoj fazi pripreme i da bi uskoro mogla poeti. Ovome u prilog govori i injenica da
su krajem travnja 2016. talijanske specijalne snage vrile masivne
vjebe u Cervia zrakoplovnoj bazi u kojoj su simulirale borbe protiv
ISIL-ovih vojnih snaga. Analitiari smatraju kako nema sumnje da je
pritisak, koji je izvren na dvije sukobljene vlade u Libiji da obustave vojne operacije, bio izvren u cilju sprjeavanja daljnjeg irenja
ISIL-a i stvaranja uvjeta za zajednika djelovanja protiv grupe.
42
IZ SVIJETA
centralizirana organizacija poput ISIL-a voena jednom ideologijom koja obeava uspostavljanje jasnog drutvenog poretka bi mogla biti jedina sila s dovoljno unutarnje kohezije da nametne svoju
autoritarnu vlast u jednoj politiki fragmentiranoj dravi poput Libije, pie jedan hrvatski analitiar.
SVIBANJ 2016.
43
IZ SVIJETA
25. svibanj dan D za vojne formacije nisu pristupile
reimu prestanka neprijateljstva
20. svibnja ruski ministar obrane Sergej ojgu uputio je Washingtonu poziv da u Siriji zajedno djeluju amerika koalicija za borbu
protiv terorizma i rusko zrakoplovstvo i da od 25. svibnja pokrenu
novi val zranih udara protiv Al-Nusra Fronta i terorista Islamske
drave i svih skupina koje se ne pridravaju dogovorenog primirja i
u kontaktu su s teroristikim organizacijama. Ameriki Pentagon je
prijedlog glatko odbio. Rusija je poruila da e zadrati pravo jednostrane vojne kampanje, poevi od srijede, 25. svibnja 2016.
Znakovito je da ovaj prijedlog nije upuen putem kratkog priopenja, nego u govoru na sastanku sa zapovjednicima Glavnog stoera
Oruanih snaga Ruske Federacije, predstavnicima dravnih institucija i drutvenih skupina Rusije, kojeg su putem video veze pratili
mediji, to ovom apelu i govoru daje posebnu teinu.
Ruski centar za pomirenje zaraenih strana ispunjava obveze s
ciljem miroljubivog rjeenja sirijskog sukoba. Do sada su prikljuenje reimu primirja potpisali vojni zapovjednici 59 naoruanih skupina umjerene oporbe. Osim toga, postignut je sporazum o pomirenju sa elnicima 112 gradova i sela i u tim mjestima traje puni
prekid neprijateljstva. Broj stanovnika koji primaju humanitarnu
pomo se poveava i obnavlja se razorena infrastruktura, a civili se
vraaju u svoje domove. Tamo takoer rade nai doktori za graane svih uzrasta, koji jako dugo vremena nisu vidjeli kvalificirano
medicinsko osoblje, rekao je general ojgu.
Ministar obrane je istaknuo je slian posao proveden i od strane SAD-a, koje su tokom svojih aktivnosti uvjerile 138 naoruanih
skupina da se pridrue reimu primirja. Objasnio je da situaciju destabiliziraju Al-Nusra Front i ISIL, koji neometano prelaze turskosirijsku granicu. To omoguava teroristima da popune svoje redove, dovedu borce, oruje i vojnu opremu, streljivo, to dovodi do
rasta njihove borbene sposobnosti i pokuaja da osvoje nove teritorije, rekao je general ojgu.
Ministar obrane je izvijestio da u cilju daljnje borbe protiv teroristikih organizacija Rusija poziva da se do 25 svibnja ove godine
nastavi raditi s grupama umjerene opozicije koje ele pristupiti
reimu primirja, da se definiraju podruja pod njihovom kontrolom, te da se navedu koje su to postrojbe. Sve skupine su imale
dovoljno vremena da donesu odluku, jer smo ovaj posao, moram
vas podsjetiti, poeli prije vie od dva mjeseca. Od 25. svibnja predlaem zajednike akcije zranih snaga Rusije i koalicije predvoene
SAD-om s kojima trebamo provesti i planiranje zranih napada na
trupe Al-Nusra Fronta i druge ilegalne oruane skupine koje se ne
pridravaju reima prestanku neprijateljstva, kao i na konvoje s
orujem i municijom, te na naoruane jedinice koje ilegalno prelaze sirijsko-tursku granicu i provode napade na civilne objekte i naselja. Naravno, ove mjere trebaju biti dogovorene s vodstvom Sirijske Arapske Republike i naim kolegama u Amanu i enevi... Meutim, zadravamo pravo, poevi od 25. svibnja, da jednostrano
napadamo postrojbe meunarodnih teroristikih organizacija i
ilegalne oruane formacije koje do tada nisu pristupile reimu prestanka neprijateljstva, rekao ministar obrane Ruske Federacije.
24. svibnja zanimljivu izjavu je dao Evgenij Lukjanov, zamjenik
glavnog tajnika Vijea sigurnosti Ruske federacije. Procjenjujemo
kako su na poetku nae operacije Al-Nusra Front i ISIL imali oko
80.000 boraca, a od toga je 28.000 (35%) eliminirano. Ovo je rezultat zajednikih akcija sa Sirijskom vojskom, rekao je Evgenij Lukjanov za vrijeme govora na VII. meunarodnom sigurnosnom summitu koji je odran u Groznom, glavnom gradu ruske republike
eenije. Nadalje, Lukjanov je ustvrdio kako je u dvije godine ame-
44
IZ SVIJETA
asopis Middle East Eye, koji ima dopisnike diljem Bliskog
istoka, izvijestio je da su iitski borci u Faludi uvjereni da e ISIL
uskoro biti poraen. Ovo je kraj Islamske drave, rekao je jedan
od njih. Oslobaanje Falude e biti veliki udarac za ISIL u Iraku,
nakon to je teroristika skupina na poetku ove godine izgubila
Ramadi, a kasnije i veinu podruja zapadno, sve do sirijske i jordanske granice.
U isto vrijeme pojedini dunosnici istiu kako se u gradu odvija
humanitarna katastrofa jer stanovnici ne mogu napustiti grad
koji je postao poprite najvee bitke na prostoru Iraka. Samo nekoliko stotina obitelji je uspjelo napustiti Faludu, dok je u gradu ostalo zarobljeno oko 50.000 civila.
Mi smo gotovo tri kilometra od grada Saqlawiyi i samo 600700 metara od gradske etvrti Falude, Al-Shuhada. Operacija ide
prema planu, moral je visok i ono to smo postigli do sada je vie
od onoga to smo oekivali. Jedna od prepreka koja usporava napad na Faludu je naa briga za sigurnosti civila u gradu. Mi smo
pozvali ljude da napuste grad i sve emo uiniti da zatitimo one
koji su ostali. Moemo ak i odgoditi napad na grad za nekoliko
dana, kako bi ljudima dali vie vremena da se izvuku, rekao je 30.
svibnja u izjavi za medije Hadi Al-Amiri, zapovjednik iitske paravojne Badr organizacije koja sudjeluje u borbama.
Istog dana je odlueno da umjesto masovnog napada, praenog topnikom i zranom potporom, akcije pokrenu protuteroristike snage specijalizirane za urbano ratovanje, koje su ranije zauzele sve pozicije oko Falude i sada napreduju unutar grada.
SVIBANJ 2016.
45
IZ SVIJETA
U izvjetaju koji je objavljen 23. svibnja Amnesty International
(AI) tvrdi kako ima dokumentiranu upotrebu kazetnih bombi u Jemenu koje su proizvedene u Velikoj Britaniji u 70-im godinama
prolog stoljea. Kazetne bombe je koristila koalicija predvoena
Saudijskom Arabijom. Ministarstvo vanjskih poslova urno istrauje ove tvrdnje, sutradan je u parlamentu rekao ministar vanjskih poslova Philip Hammond, dodavi kako je oruje o kojemu je
rije staro nekoliko desetljea, te da ga je danas prema britanskom
zakonu nemogue nabaviti na legalan nain. Hammond smatra kako trenutno ne postoje dokazi da je Saudijska Arabija koristila kazetnu municiju i kae da Velika Britanija vjeruje jamstvima saudijskih vlasti da takvo oruje nije koriteno.
7. svibnja 2016. dva vojnika iz rumunjskog kontingenta NATOove misije za mir Odluna podrka ubijena su na jugu Afganistana, u blizini grada Kandahara, nakon to su dvije osobe u afganistanskoj uniformi na njih otvorile vatru. Trei rumunjski vojnik,
pripadnik specijalnih snaga ranjen je u napadu i prebaen u bolnicu
u Njemakoj.
46
KULTURA
novo rei o sevdalinci, jer smo svi vezani za ovu pjesmu. Sevdalinke
koje su nastale desecima godina unazad i danas su rado sluane, to
je dokaz koliko je vrijedna i znaajna. Sevdalinka ne treba brinuti za
svoju budunosti, posljednjih godina pojavile su se mlade generacije izvoaa ovog muzikog izraza. Na svu sreu, osim doajena
sevdalinke koje uvijek nekako pominjemo, imamo i novu generaciju mladih ljudi, neki su na muzikoj akademiji, a neki su ve priznati umjetnici kao to su Damir Imamovi, Amira Medunjanin, Boo
Vreo i drugi", kae Tamara Karaa-Pani, etnomuzikolog i profesorica na Muzikoj akademiji Sarajevo.
Negdje poetkom, 1950-ih godina prolog stoljea, rahmetli
Himzo Polovina je boravei u Trebinju, od jednog starca uo, pa
zapisao sevdalinku Djevojka je zelen bor sadila. U ovoj sevdalinci
djevojka sanjari kako e da zasadi bor, koji e toliko da poraste da
ona moe da se popne i da vidi Ravne i Konavle (zalee Dubrovnika), i Dubrovane mlade. Ali istovremeno i da vidi ta radi njen
dragi, koji oigledno stalno ide trgovakim poslom tamo, da li pije
ili drugu ljubi (ako pije nek se ne napije, ako ljubi nek se zaljubi).
Iako nemamo egzaktnih podataka, o tome gdje je i u kojim
okolnostima pjesma nastala, mada e je neki nazvati i dubrovakom sevdalinkom, velika vjerovatnoa je da je njen rodni list izvaen upravo u Trebinju. Ono to je interesantno, kao i sluaju jo
jedne poznate trebinjske sevdalinke U Trebinju gradu, ova sevdalinka se izdavaja i po svojoj melodijskoj originalnosti. Upravo
kroz njenu melodijsku liniju, dominira primjesa mediteranskog prizvuka (otuda i dubrovaka sevdalinka).
Snimljena je do sada u vie desetina verzija u izvedbi pjevaa sa
podruja cijele bive Jugoslavije. Pored rahmetli Himze Polovine, koji je otkrio i prvi snimio, esto se na radio talasima moe uti u izvedbi Zekije uturi, u izdanju sarajevskog Diskotona 1974. godine. q
Avdo HUSEINOVI
SVIBANJ 2016.
47
KULTURA
Eksponati na izlobi
48
KULTURA
SVIBANJ 2016.
49
KULTURA
Tisuljetna tradicija
U petak, 6. svibnja 2016., u prostorijama Drutva arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelaia 3/1, u organizaciji Hrvatsko-iranskog
drutva Irandustan odrano je drugo predavanje o iranskoj arhitekturi iz ciklusa Iranska arhitektura, arolija suncem obasjana.
Predavanje pod nazivom Iranska arhitektura najljepih 10 trgova u Iranu odrala je Delaram Nafisi, dipl. ing. urbanizma.
Predavanja o iranskoj arhitekturi zamiljen je kao ciklus od tri
predavanja od kojih su dva bila posveena upoznavanju s karakteristikama i vrstama razliitih graditeljskih stilova iranske arhitekture iz islamskog perioda (mr. sc. Senad Nani: Iranska arhitektura
seldukog perioda 11. i 12. stoljee i dr. sc. Zlatko Kara: Arhitektura safavidske Perzije), dok je ono koje predstavljamo posveeno povijesnom razvoju i ulozi trgova trga u iranskom urbanizmu.
Unato tome to je ciklus predlagao samo tri predavanja zbog iznimno visoke posjeenosti i velikog interesa kasnije je organizirano
dodatno etvrto predavanja o perzijskim vrtovima kao mjestima
susreta arhitekture, povijesti i tradicije.
Iranska arhitektura obuhvaa niz karakteristinih arhitektonskih stilova razvijenih na podruju Irana i regije pod njegovim kulturnim utjecajem tijekom priblino 5.000 godina. Danas su njezini
reprezentativni primjeri rasprostranjeni od Mediterana do sjeverne Indije, odnosno od Kavkaza do obala istone Afrike. Prostor Irana oduvijek je bio sjecite razliitih kulturnih utjecaja, od Sredozemlja do Dalekog istoka, kojima je tokom svoje duge povijesti bilo
izloeno i iransko graditeljstvo. Rana povijest iranske arhitekture
oblikovala se pod utjecajem starih civilizacija (Mezopotamije, Grke, Egipta i Indije), a uzlet je doivjela u ahemenidskom periodu
kada nastaje i prvi originalni staroiranski stil. Novi uspon biljei tijekom partskog i sasanidskog perioda kada su ustanovljeni novi arhitektonski standardi, koji e snano utjecati na bizantsko i islamsko
graditeljstvo u Srednjem vijeku. Islamska arhitektura koja se u Iranu razvija od 8. stoljea nezamisliva je bez iranskoga antikog graditeljskog naslijea, oblikujui sintezu kojoj duguje neka od svojih
najvelianstvenijih umjetnikih ostvarenja.
Nakon kratkog uvoda, u kojem nam je Delaram Nafisi rekla neto o razliitim vremenskim razdobljima, uslijedio je kratki pregled
kroz 10 najkarakteristinijih iranskih trgova, koji svaki za sebe ini
jednu cjelinu budui da iranski trgovi imaju viestruku namjenu.
Oni nisu samo prostor okupljanja ljudi ve i prostor kulturnih, drutvenih, politikih i vjerskih dogaaja. Budui da iranski trgovi predstavljaju zasebne cjeline u gradu, koji ine grad u malome, autorica
predavanja odabrala je predstaviti dva najznaajnija iranska trga:
Nak-e Dahan u Isfahanu i trg Azadi u Teheranu. Upravo smo na
primjerima ova dva trga imali priliku uoiti razlike u povijesti njihova nastanka, kao i u koncepciji njihova ureenja i naina njihova
koritenja. Tako je cilj samog predavanja bio prikazati karakteristike iranskih trgova, te rei neto o slinostima i razliitostima izmeu iranskih i hrvatskih trgova.
Trg Nak-e Dahan nalazi se u samom sreditu Isfahana, a poznat i je kao Imamov trg. Rije je o trgu koji sa svojom duinom od
525 i irinom 162 predstavlja jedan od najveih trgova na svijetu
zbog ega se od 1979. godine nalazi na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske batine Azije i Oceanije. S june strane trga nalazi se
50
Delaram Nafisi
ahova damija, koja je predstavljala veliki portal s dva uzviena
minareta i dominantnom tirkiznom kupolom. S istone strane
smjestila se damija ejha Lotfalaha, koja je predstavljala dvorsku i
haremsku damija, te se isticala zbog svoje zlatne kupole. Na sjevernoj strani nalazi se ulaz u carski bazar, jedan od najstarijih i najveih bazara na Bliskom istoku. Naposljetku, sa zapadne strane
nalazi se palaa Ali Kapu koja se smatrala ulazom u kraljevsku palau. Smatra se jedinstvenom i velianstvenom upravo zbog svojih
masovnih drvenih stupova koji gledaju na trg, te ulogom koju je
imala za vrijeme dolaska svih vanih inozemnih veleposlanika i
uzvienih osoba. Trg se svojedobno koristio kao dvorsko igralite za
polo, dok se danas povremeno koristi za javne sveanosti i festivale, kao to je proslava Noruza (iranske nove godine).
Trg Azadi nalazi se u Teheranu, a smjestio se na povrini od ak
50.000 kvadratnih metara. Osim trga predstavlja svojevrsni Azadi
kulturni kompleks. Na trgu se nalazi nekoliko fontana, a u samom
sreditu trga nalazi se najprepoznatljiviji simbol trga, ali i glavnog
grada Teherana Azadi toranj ili toranj Slobode. Toranj je izgraen
1971. godine prema projektu iranskog arhitekta Hoseina Amanata,
u kombiniranom stilu iranske sasanidske i islamske arhitekture od
bijelog mramora iz isfahanske regije. Visok je 50 metara, a izraen
iz 8.000 kamenih blokova koje je osobno odabrao i isporuio Ganbar Rahimi, ovjek poznat kao Sultan iranskog kamena. Izgraen je u povodu 2.500 godinjice Perzijskog carstva, a prvo ime mu
je bilo Kraljevski memorijalni toranj, no nakon Iranske revolucije je
preimenovan.
Na ovome predavanju o trgovima i njihovoj funkciji unutar urbanizma iranske arhitekture, imali smo priliku otkriti sve slojeve
koje iranski trgovi pruaju. Oni nisu samo mjesto drutvene prisutnosti, ve i mjesta okupljanja koja imaju neke druge ciljeve, poput
vjerskih i politikih dogaanja. Iz vienih primjera jasno nam je da
je oblikovanje iranskih trgova dio jedne tisuljetne umjetnike i
drutvene tradicije koja se njeguje i danas, dok boravak u njima
predstavlja jedan djeli iranske kulture ivljenja. q
Helena MARKOVI
KULTURA
SVIBANJ 2016.
51
KULTURA
52
Esad Prohi
mjesto na listi, dok je prof. Prohi kazao kako se njemu Fin najmanje svia. Vrt Fin je graen za vrijeme Abasa Prvog, poetkom 17
stoljea, ali su mu u 19. stoljeu dodani hamami. Posebnost vrta
Fin je da njega napaja ivi izvor, uveni Solimanija izvor koji se
nalazi na rubu parka.
Abas Abad vrt se nalazi u Bearu, te je dobio ime po safavidskom kralju Abasu. Ono to njega razlikuje od drugih vrtova u Iranu je to to se unutar parka nalazi jezero, to je jedinstven sluaj
kod iranskih parkova. To jezero napaja razne fontane koje se nalaze u vrtu, istaknuo je Prohi.
Vrt ahzade u Kermanu, ije ime na perzijskom znai Prinev
vrt, nalazi se na rubu pustinje, te upravo bujno zelenilo vrta i kontrast sa ukasto smeom bojom pustinje daju vrtu posebnu dra.
Na UNESCO-voj listi nalazi se i vrt Dolat Abad u Yazdu. On je
specifian po bdgir- ima, tzv. hvataima vjetra, koji predstavljaju prirodnu klimatizaciju i pruaju prekrasno osvjeenje i odravaju
ugodnu temperaturu unutar vrta. U parku se nalazi i najvii hvata
vjetra na svijetu visok ak 33 metra.
Primjer jednog obiteljskog vrta je Pahlavanpur takoer u gradu
Yazdu. Njega je izgradio domai bogati trgovac u sklopu svoje rezidencije. Krase ga klasini etverokutni oblik, te kanat koji ide okomito na paviljon.
Vrt Akbarije nalazi se u Birdandu, graen je u 19. stoljeu u
vrijeme Kadar dinastije u zemlji afrana na sjeveroistoku Irana.
Prohi je istaknuo kako je to lijep park, ali da ima mnogo slinih
parkova.
Takoer je ukazao je na i broje prekrasne rezidencijalne vrtove
koje moemo nai diljem Irana. Istaknuo je Bagh del Gosha vrt u
irazu, napravljen za vrijeme Sasanidske dinastije, kojega dijeli vodeni kanal koji ide u mauzolej iranskog pjesnika Sadija. Vrt krase
predivni perivoji narande i limuna. Vrtovi tiine, kako ih je nazvao prof. Esad Prohi, odnosno vrtovi u kojima se nalaze mauzoleji iranskih velikana, takoer su zanimljivi. Posebno je izdvojio vrt
Hafeza. q
Samid DIZDAREVI
KULTURA
oteenog vida uivaju u ovom kulturnom dogaaju, jer je bila postavljena i vitrina s kopijama predmeta koje je bilo mogue dodirivati, s legendama na Brailleovom pismu i audio katalogom.
Izlobu je otvorio Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture Republike Hrvatske, a sveanom otvorenju prisustvovali su Ivan Del
Vechio, ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, i Jakov Vui, direktor Arheolokog muzeja, koji je zahvalio hrvatskom
Ministarstvu kulture na potpori istraivanjima i samoj izlobenoj
postavci. Kulturna batina je nae zajedniko ishodite, osnovna
odrednica naeg identiteta. Prouavajui kulturnu batinu mi gledamo u povijest kako bismo bolje razumjeli sadanjost i postali odgovorni graditelji budunosti, kazao je ministar Hasanbegovi.
Rekao je i kako ova izloba govori o prolosti, ali i budunosti. Time
je najavio intenzivniju saradnju kulturnih institucija, istraivaa,
umjetnika i svih koji djeluju na podruju kulturne razmjene. Zajednikim istraivanjima i razmjenom znanja bie mogue doi do novih spoznaja i dijaloga, zakljuio je ministar Zlatko Hasanbegovi.
Najava puhanja svjeijih vjetrova u saradnji na polju kulture
dola je ve dan po otvaranju izlobe nakon sastanka dvojice ministara bosanskohercegovakog za civilne poslove Adila Osmanovia, u iji resor spada i kultura, te hrvatskog Zlatka Hasanbegovia.
Reeno je da se ve razgovara o konkretnim projektima, a skoranja zajednika sjednica Vlade Hrvatske i Vijea ministara BiH bi bila
najbolja prilika za potpisivanje sporazuma. U izjavi za medije Osmanovi je podsjetio da su dvije zemlje potpisale 2002. godine Sporazum izmeu Vlade Hrvatske i Vijea ministara o kulturnoj, sportskoj i prosvjetnoj saradnji.
Tema naeg razgovora je kako ga produiti i formirati komisije
koje e raditi na provedbi, kao i o zajednikom projektu nominacije
steaka za upis na svjetsku listu batine UNESCO-a gdje zajedno radimo ve est godina, a u Istanbulu oekujemo da se taj posao privede
kraju, rekao je Osmanovi, koji je pozitivno ocijenio saradnju BiH i
Hrvatske u okviru programa EU Kreativna Evropa u oblastima medija i kulture. Ovo je na prvi sastanak i prilika da dogovaramo da se
saradnja konkretizira. Hasanbegovi je pokazao veliki interes za Zemaljski muzej i nee izostati njegova znaajnija podrka toj najstarijoj
kulturnoj instituciji u BiH koju dugo prate finansijski problemi, a o svemu tome emo razgovarati, zakljuio je ministar Adil Osmanovi. q
Elirija HADIAHMETOVI
SVIBANJ 2016.
53
PRIE IZ BOSNE
54
Vojin Vukovi uo
Jefto Suboti
likom je noem odsekao penis Efendi Zulkarnejnu i uho ikari Enesu, a potom im naredio da odseene delove svog tela pojedu, to je
ikari pokuao da uini, a kada to oteeni Efendi Zulkarnein nije
mogao da uini, Pufta je primorao Kurumovi Ismeta da to uini.
Srbijansko Tuilatvo navodi da su u Domu kulture u elopeku
bile zatvorene 163 osobe, a da su ubijena 44 logoraa, dok su preostalih 104 preivjela prebaeni u logor Batkovi. Za vie od 20 ranjenih logoraa gubi se svaki trag.
Pored Arkana i Vojina Vukovia ue, Zvornik su nagrdile i druge srbijanske jedinice, kojima su komandovali Stojan Pivarski iz
Zrenjanina, kapetan Dragan, izvjesni Svetislav Mitrovi Niki, kapetan Crni, te zloinake formacije Simini etnici pod komandom
Sime Bogdanovia iz Rume, Gogievi etnici pod komandom Milorada Gogia iz Loznice...
Na podruju Zvornika srpski zloinci nisu potedjeli ni Rome iz
sela Skoi, gdje ih je u jednom danu 11. jula 1992.godine, srpska
jedinica Simini etnici iz Srbije, brutalno ubila 27, meu kojima je
bila i neroena beba. Sticajem nekakvih sretnih okolnosti, Zijad Ribi je preivio strijeljanje i jedini je koji moe posvjedoiti o danima
uasa skoikih Roma. Simini etnici su Rome odvezli do jame u
selu Hamzii gdje su ih, tokom noi, pojedinano ubijali iz vatrenog
oruja i noevima. Zijo Ribi, tada je imao samo devet godina, ali
pamti svaki detalj. On je u ovom masakru izgubio cijelu porodicu,
pa ak i neroenu bebu, koja je bila u stomaku njegove majke.
PRIE IZ BOSNE
U Beogradu je Bubica uo od jednog direktora firme s kojim je
fabrika Glinica saraivala, da se o njemu svata pria, da je svata
radio i da se tvrdi kako je zaduen da sa nekim Bonjacima ubije direktora Jeftu Subotia. Njegovo dvoje djece, supruga Jasna i punica,
14. aprila 1992. godine su otili u Njemaku, gdje mu je ivjela svastika. Preko direktora Subotia i njegovih prijatelja u Beogradu saznali
su da Bubicu optuuju za razna djela i zbog toga je Bubica odluio da
se vrati u Zvornik, te insinuacije razotkrije i dokae da su lane, da je
on astan i poten ovjek. Jefto Suboti mu je rekao da po njega dolazi drugi voza, Tanackovi, pa mogu zajedno da odu u Zvornik, da
on ode u policiju i da te stvari raspravi i odbaci sve optube.
Supruga Jasna je dola iz Njemake i sa Bubicom odmah otila
u policiju, u Karakaj, u prostorije fabrike Standard, gdje je bila
smjetena policija. Tamo ih je primio ovjek, koji se predstavio kao
Marko Pavlovi, sa njima je ljubazno razgovarao, uzeo im podatke,
Bubica mu je saoptio kako je uo optubu da planira ubistvo Jefte
Subotia, da to nije tano, a Marko mu je odgovorio da je dobro to
se javio, da nema nikakvih problema, dao im propusnice i savjetovao ih da se ne zadravaju puno u gradu zbog toga to je rat.
Oni su stanovali kod Mila Tadia, koji je jednom rekao Bubici da
mu nije prijatno to su kod njega, pa je Bubica pozvao Jeftu Subotia, direktora koga je godinama vozio i rekao mu da e sa suprugom
ii u Njemaku, na ta mu je Suboti odgovorio da je moda i najbolje da tako uradi.
Bubica je sa porodicom bio u Njemakoj do 9. maja 1992., kada
su se vratili u Zvornik, i to nakon to su obavjeteni da je Radio
Zvornik objavio da se svi koji su otili iz Zvornika, ako namjeravaju
da se vrate, moraju vratiti do 15. maja 1992. Ukoliko se do tog roka
ne vrate, izgubie stan, svu imovinu i posao.
Doli su ponovo u Mali Zvornik, u kuu svog prijatelja Mila Tadia. Bio je 11. maj kada su krenuli prema optini u Zvorniku da se
prijave. Kada su bili u blizini optine, Bubica je pokazao supruzi Jasni izvjesnog Zebia, koji je sa njim radio u Glinici, zatim se Jasna
pozdravila sa koleginicom Verom Plazini, koja je upravo naila i
tada je vidjela da jedan ovek pretresa Bubicu. Kasnije je saznala
da se taj ovek zove Mile. Onda je primjetila da je Zebi uhvatio
Bubicu za ruku i poveo ga niz ulicu. Tako je Bubica uhapen i njegova supruga Jasna ga vie nikad nije vidjela.
Sve vrijeme, od momenta Bubiinog hapenja, pa do momenta
kada je saznala da je ubijen, Jasna je bila u kontaktu sa majorom
Markom Pavloviem. On joj je rekao da je njen mu uinio strane
stvari, da ga je on poslao u zatvor. Zatim joj je objanjavao da ga
via, da je on dobro, ali stalno je odlagao i nikad joj nije dozvolio da
SVIBANJ 2016.
55
DIJALOG CIVILIZACIJA
evropske sile preuzmu na sebe obavezu bezrezervne podrke idovima. Edvard Betford, iz Ureda za kolonije u Londonu 1845. godine
predloio je osnivanje jevrejske drave u Palestini, koja e biti pod
zatitom Velike Britanije do dana kada idovi budu osposobljeni preuzeti odgovornost o vlastitioj zatiti, izjavivi, tom prilikom: idovska drava uvrstie nau dominaciju u regiji Bliskog istoka i osposobiti nas da kontroliemo proces kolonizacije, osiguramo nadmo nad
naim neprijateljima i spremnost suprotstavljanja njihovim pokretima u sluaju potrebe. Tako je zapoela primjena projekta o naseljavanju idova u Palestinu da bi se isti vremenom postavio na politiki
plan, pri tome nikada ne naputajui okvire religijskog patronata. Ta
sprega vjerskog i politikom aspekta traje i danas.2
Na osnovu Rezolucije Organizacije Ujedinjenih naroda iz novembra 1947. godine, britanski mandat u Palestini je prestao u pono
14.05.1948. godine. Istog dana, Jevrejsko narodno vijee je, na podruju koje mu je planom podjele dodijeljeno, proglasilo izraelsku
dravu. Odmah su je priznale SAD i SSSR, a do kraja godine uinila je
to i veina drava (s izuzetkom arapskih i SFRJ). Proglaenje drave
Izrael, palestinski narod je oznaio danom katastrofe Nakba.
Nastojei sprijeit podjelu Palestine, dan nakon proglaenja Izraela, otpoeo je napad armija est arapskih drava, lanica Arapske lige:
Egipat, Sirija, Irak, Liban i Transjordanija, te mali kontingent iz Jemena.
Uoi ovog rata, na podruju Palestine ivjelo je oko 1.300.000
Arapa, i oko 600.000 Jevreja. Iako je Izrael od prije imao poluautonomnu vladu, i u trenutku napada imao pod orujem 35.000 vojnika, nije bio spreman za rat veih razmjera. Najvaniji oslonac odbrane bila mu je milicija, u kojoj su bili pripadnici malih poljoprivrednih komuna kibuca. S druge strane, veina lidera palestinskih
Arapa bila je u egzilu, a veliki dio arapskih boraca perfidno je razoruala britanska vlast.3
Palestinsko nacionalno vijee (parlament) je u novembru 1988.
godine u Aliru usvojilo dvije deklaracije, koje se odnose na objavljivanje nezavisnosti, osudu i odbijanje svih vrsta terorizma, a time
i dravnog terora.
56
DIJALOG CIVILIZACIJA
SVIBANJ 2016.
Generalnoj skuptini, uz istovremenu podrku glasova SAD i SSSRa. Velika Britanija je ostala suzdrana, a protiv podjele glasale su
sve arapske drave. Palestinski Jevreji prihvatili su plan, dok ga je
arapska zajednica odluno odbacila.
Generalna skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda je
11.12.1948. godine donijela Rezoluciju broj 194/III, koja je tretirala
pitanje palestinskih izbjeglica i u kojoj je potvreno:
priznanje da postoje veliki broj Palestinaca koje ive u izbjeglitvu i
priznanje njihovog prava na povratak na svoja ognjita.
Ove dvije rezolucije Generalne skutine OUN imaju posebnu
vanost za rjeavanje zakonske regulative palestinske drave i palestinskog naroda, a njihovo provoenje bio je vaan uvjet za pristupanje Izraela u lanstvo OUN.
Izraelska pobjeda u ratu 1967. godine omoguila je Izraelu da
odbaci sve pokuaje dogovora s arapskim susjedima. Vijee sigurnosti UN-a je 22.11.1967. godine donijelo Rezoluciju broj 242, u
kojoj se trai da se Izrael povue sa teritorija Zapadne obale i Gaze,
ali se implicitno priznaje pravo svih drava na postojanje, pa tako i
Izraela. Ovom rezolucijom izraena je zabrinutost zbog situacije na
Bliskom istoku i naglaena neprihvatljivost sticanja teritorija ratom, te potreba za pravednim i trajnim mirom. U ovoj rezoluciji
ukljuena su dva naela:
povlaenje izraelskih snaga sa okupiranih teritorija i
prestanak svih potraivanja, te potivanje i priznanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politike nezavisnosti svake
drave na tom teritoriju, kao i njihovo pravo da ive u sigurnim i priznatim granicama, slobodno bez prijetnje silom.
Dodatno se trailo:
garantovanje slobode plovidbe i
uspostavljanje demilitarizovane zone.
Ukazano je na problem izbjeglikih naselja i istaknut je zahtjev
da se za Bliski istok imenuje specijalni predstavnik UN-a koji bi ovu
Organizaciju izvjetavao o stanju na Bliskom istoku.4
Vijee sigurnosti UN-a se hitno sastalo 21.10.1973. godine i
usvojilo Rezoluciju broj 338. Ovom rezolucijom se pozivaju sve
strane da odmah prestanu sa borbama i vojnim aktivnostima, a
najkasnije u roku 12 sati nakon usvajanja ove rezolucije, kao i vraanje na pozicije prije okupacije. Zatim se pozivaju zainteresovane
strane da odmah nakon prekida vatre provedu Rezoluciju broj 242
i otponu pregovore radi uspostave pravednog i trajnog mira.5
Vrijeme i analitiari su pokazali da se Rezolucija broj 242, ni
nakon toliko godina, nikada nije primjenila. Ona je jedna od najvie
citiranih, a najmanje potivanih dokumenata u historiji diplomatije. Malo je tekstova koji su se tako temeljito analizirali. Diplomati i
pravnici otada lome koplja oko smisla tog (u naelu obavezujueg)
dokumenta za ije neprovoenje svaka strana optuuje onu drugu.
Tekst rezolucije poziva izraelske vojne snage da se povuku sa
teritorija okupiranih tokom nedavnog sukoba, takva je formulacija dovoljno neprecizna, pa ostavlja veliki prostor za razna tumaenja. Arapsko je stajalite da se Izrael mora povui sa svih podruja
okupiranih 1967. godine, dok SAD zagovaraju manje promjene granica. Ustvari, bilo je rijei o svojevrsnom meunarodnom konsenzusu, ukljuujui EZ, SSSR i veinu nesrvstanih drava. Ovaj konsenzus poetno je zastupao politiko rjeenje du priblinih granica i
razliitim sredstvima pomoi osiguravao mir i spokoj, predviao
postupnu integraciju Izraela u regiji, dok bi, po svojoj sutini, on
ostao zapadnoevropsko drutvo. To je nain na koji je temeljen
meunarodni dokument (Rezolucija VSUN broj 242) i bio shvaen
irom svijeta, premda je njezin tekst ostao neodreen kako bi se
57
DIJALOG CIVILIZACIJA
58
Od 28.-30.01.1992. godine u Moskvi su voeni pregovori o rjeavanju palestinskog pitanja. S obzirom da palestinska delegacija nije
uestvovala u pregovorima izmeu vie predstavnika predloila je
formiranje radne grupe za pitanje ljudskih prava i status Jerusalema.
Pregovori izmeu Palestinaca i Izraelaca, u Oslu 13.09.1993.
godine, doveli su do sporazuma Deklaracije naela. Cilj ovog sporazuma bio je da osnuje bazu za formiranje palestinske samouprave i pokretanje pregovora za konano rjeenje izraelsko-palestinskog konflikta. Nakon toga, radilo se na formiranju palestinske nacionalne vlasti koje se ostvarilo 1994. godine na sastanku u Kairu.
Sporazum Oslo-2 potpisan je 24.09.1995. godine, a 04.11.1995.
godine izvren je atentat na izraelskog premijera Ishaka Rabina, od
strane jevrejskog ekstremnog desniara Jigala Amira, tokom skupa
za mir na Trgu izraelskih kraljeva u Tel Avivu. Na osnovu sporazuma
Oslo-2, 1996. godine poelo je formiranje politikih struktura na
palestinskoj teritoriji, a Jaser Arafat izabran je za predsjednik palestinske nacionalne vlasti, kojom prilikom je izabrano i Palestinsko
zakonodavno vrijee.
Pitanja granica, statusa Jerusalema, izbjeglica, vode, naselja,
sigurnosti, zarobljenika i zatvorenika, pokretana su esto, od kojih
se istiu inicijativa Arapske lige i plan Mape puta koncipiran u Rezoluciji Vijea sigurnosti OUN broj 1515.
Nakon to je Izrael prethodno prekrio primirje i poeo sa intenzivnim vazdunim napadima na Gazu, Vijee sigurnosti UN-a je
09.01.2009. godine donijelo rezoluciju u kojoj poziva: na hitan i trajan prekid vatre izmeu Hamasa i izraelskih snaga u pojasu Gaze;
puno izraelsko povlaenje; nesmetanu dopremu humanitarne pomoi i jaanje meunarodnih napora protiv krijumarenja oruja u
Gazu, ali, i pored toga, borbe u tom podruju su nastavljene. Ova
rezolucija naglaava da palestinsko i izraelsko civilno stanovnitvo
treba biti zatieno; izraava duboku zabrinutost zbog pogoranja
humanitarne krize u Gazi, te osuuje svako nasilje i neprijateljstvo
usmjereno protiv civila i sva djela terorizma. No, Izrael je nastavio
svoju kopnenu ofanzivu u Gazi, ignoriui i ovu rezoluciju UN-a.
Prema odredbama rezolucije Generalne skuptine UN-a GA
64/10, usvojene prije tri mjeseca, Izrael i palestinske vlasti imale su
rok da do 05.02.2010. godine podnesu izvjetaj o svojim istragama
poinjenih ratnih zloina u toku ofanzive Izraela na Gazu.8
Zakljuna razmatranja
Godine 1918. palestinski Arapi su inili 90% stanovnitva Palestine u ijem posjedu je bilo 92% teritorija. U to vrijeme idovi su
bili vlasnici nad 8% zemljita Palestine. Tokom 1947. godine odnos
posjednitva je bio jo povoljniji za Palestince, 93,96% naspram
6,04%. Te godine UN su izglasale odluku o podjeli Palestine na jednake omjere 50% za Palestince i 50% za useljene idove. Tim povodom tadanji predsjednik politike uprave jevrejske asocijacije
DIJALOG CIVILIZACIJA
izdao je karakteristino saoptenje za Specijalni komitet za Palestinu u kom je izjavio: Danas, mi smo dobili tek neto malo vie od
6% od ukupne povrine Palestine.9
Ratom 1967. godine Izrael je okupirao vei dio arapskih teritorija
i od tog vremena odbija se povinovati meunarodnom zakonodavstvu koje osporava pravo zadravanja teritorija okupiranih vojnom
silom. Poetkom 1986. godine izraelska armija je okupirala vie od
polovine palestinskih arapskih teritorija, koja im je bila dodijeljena
Odlukom UN-a. Svega 20% od dodijeljenje polovine dravne teritorije ostalo je u rukama njezinih stanovnika Palestinaca.10
Pravo palestinskog naroda na samoupravu, nacionalnu nezavisnost i legitimnu historijsku domovinu potvreno je Rezolucijama
OUN-a broj 181/II, 242, 338, 605, 607. i 608.
Palestinsko pitanje je globalno pitanje, na kojem se ukrtaju razliiti interesi i principi. To nije samo srednjoistono ili arapsko pitanje. Nije to samo stvar vie od milijarde muslimana, nego i krana i jevreja. Globalne sile, kao to su SAD, EU i druge, sukobljavaju
se oko rjeenja ovog problema, koje bi moralo biti pravedno.11
Od 1947., 1948. i 1949. godine bila je unaprijed poznata jedna
taka dnevnog reda zasijedanja Generalne skuptime UN-a: Palestinsko pitanje, arapsko-izraelski sukob, agresivno ponaanje Izraela ukljuivo i povremene agresije. Koliinski izraeno glavni organi
i komiteti OUN-a tim pitanjima su, do aprila 1965. godine, ispunili
985 svojih sjednica. Nije lahko izraunati koliko je svijet u svom organizacionom vrhu utroio snage na ova pitanja oko kojih se, ve
pomalo, stvara mit nerjeivosti.12
Predstavnica Human Rights Watch Caroll Bogert izjavila je: Palestinci su rtve sistematske diskriminacije na osnovu rasne pripadnosti, etnikog i nacionalnog porijekla, zbog ega su lieni elektrine energije, kola i puteva, a jevrejski doseljenici, u njihovom susjedstvu, uivaju blagodati svih tih javnih usluga. Ova organizacija
za zatitu ljudskih prava sa sjeditem u New Yorku pozvala je meunarodnu zajednicu da ne bude uesnikom izraelskog gaenja
meunarodnih prava i zakona i da smanji pomo Izraelu.13
Svjetski lideri, skoro na svim nivoima meunarodne zajedice,
osudili su podizanje jevrejskih naselja na palestinskoj zemlji, silom
oruja oduzetoj, proglaavajui tako izraelsku politiku nezakonitim
aktom uzurpacije i sa aspekta meunarodnog prava nedopustivom. Uprkos meunarodnoj osudi, podizanje koncentracionih naselja na ostalim dijelovima palestinske zemlje, intenzivirano je u
viestrukim razmjerama.14
Naalost, meunarodno pozitivno pravo ne moe se primjenjivati na Izrael. Za razliku od drugih nacija i naroda dananje meunarodne zajednice, jedino je Izrael izuzet pred zakonima koje je
propisala i usvojila meunarodna zajednica.15
Kolikogod zla poinili Izraelci, kranski cioni Amerike, zduno e
ih podravati, snabdijevati svim vrstama naoruanja, donirati milijarde amerikih dolara i osiguravati legitimitet kroz institucije UN-a.16
Kada su UN 1947. godine izglasale rezoluciju o podjeli Palestine, grad Jerusalem nije ulazio u sastav nijednog od dva entiteta.
Zapravo, Rezolucija broj 181/II od 29.11.1947. godine izuzela je regulisanje pitanja statusa Jerusalema, tj. ne tretira podjelu organskog tkiva u skladu sa formulacijom teksta ove rezolucije, nego
e podjela organskog tkiva biti provedena pod okriljem meunarodnog suvereniteta. Ukratko reeno, grad Jerusalem nije bio
uslovljen nijednim od dva entiteta, ni idovskim ni palestinskim.
Tokom 39 godina (od 1947.-1986.) lideri meunarodne zajednice
odbijali su bilo kakve revizije dok sve strane u konfliktu ne razrijee
pitanje statusa Jerusalema grada triju velikih svjetskih religija.17
SVIBANJ 2016.
Od samog poetka izraelskog proizvodnog nuklearnog programa, Izrael je odbijao prikljuiti se ijednom meunarodnom sporazumu o zabrani irenja nuklearnog naoruanja, kojim se nastojalo osigurati makar malo sigurnosti pred orujem za masovno unitenje na
svjetskom planu. Svojom politikom snabdijevanja Izreala svim vrstama oruja i opreme, SAD su bile duboko upletene u sve izraelske
ratove protiv arapskog svijeta: 1948, 1956, 1967, 1973. i 1982. godine. Tokom izraelsko-arapskog rata 1973. godine, Izrael je, odmah
na poetku, zaprijetio upotrebom nuklearnog naoruanja. Stvarni
motiv izraelske prijetnje nuklearnim arsenalom imao je za cilj natjerati SAD da mu isporue ogromne koliine konvencionalnog naoruanja, izjavio je profesor Naom Chomsky,18** ameriki idov,
strunjak za tehnologiju na Institutu u Masachusettsu. On je u u
svojoj knjizi: Kobno trojstvo: SAD, Izrael i Palestinci, napisao:
Izraelsko tajno oruje protiv SAD, u posebnom smislu i protiv Zapada, openito, sadrano je u injenici da se Izrael moe ponaati kao
divljaka drava, svirepa za svoje susjede, nenormalno sposobna da
zapali sve naftne izvore, pa i da otpone nuklearni rat.19
Okupacija Palestine
Biljeke:
1
Profiles of Islamic Countries, izdanje Islamic propagation organization, Teheran,
1989.
2
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 23-24.
3
M. Gilbert, The Routledge atlas of the Arab-Israeli conflict, London (etc), Rotuledge, 2005., 102.
4
www.israelipalestinianprocon.com, 24.07.2009.
5
Study Guide to the ICJ Advisory Opinion on the israeli Wall Being Built in Palestine,
www.geocites.com/savepalestienow/misdocuments/2003, 27.02.2009.
6
Chomsky, Noam, Kobno trojstvo: SAD, Izrael i Palestinci, Zagreb: profil Internacional, 2004, 30-35.
7
Embassy of the State off Palestina, Sarajevo, may 2008.
8
Preporod, 15.02.2010., 46.
9
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 217.
10
Isto, 218.
11
www.arabji.com/palestine/govt.htm.
12
Ante Kesi, Nesvrstani, Blistok Rolovi-komentari, eseji, August Cesarec, Zagreb,
1973, 53.
13
Preporod, 01.01.2011., 44.
14
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 96.
15
Isto, 98.
16
Isto, 112.
17
Isto, 233.
18
**U traganju za istinom o stradanju Palestine i njenog naroda, ovaj ugledni profesor odolijevao je brojnim iskuenjima (prim. D.N.).
19
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evangelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 241-242.
20
Preporod, 01.03.2011., 51.
21
Preporod, 01.05.2011., 47. q
Demal NAJETOVI
59
DIJALOG CIVILIZACIJA
PALESTINA KAO JEDINI ISTINSKI LAKMUS PAPIR BLISKOISTONE DUGORONE GENETIKE VIE SE I NE
PREPOZNAJE
60
DIJALOG CIVILIZACIJA
ivimo u slobodi i komforu, dok u naoj blizini ive ljudi preputeni
na milost i nemilost naoj vojsci i gargantuovskim apetitima naseljenika koje podrava naa Vlada.
Sand ima potrebu da kae da se uasne svaki put kada uje vijest o palestinskom mladiu ili djevojci koji su se odrekli ivota da
bi ubijali Izraelce, a uvijek se sjeti i otrih rijei Aleksandra Pena:
Zapaljen, gori, spremno nestaje u plamenu da spere gorku uvredu
ropstva. Po njemu, naravno, ni oruani otpor nije olienje plemenitosti i vrline. To je teak i ruan posao, u kome stradaju nevini
ljudi, ene i djeca. Ali, teroristi nisu roeni kao ubice. Pod drugaijim istorijskim okolnostima, djeca i mladi koji izlaze na ulice sa kuhinjskim noevima i satarama ili prave bombe od dijelova starih
kola, mogli su da zavre studije, postanu dobri i vrijedni ljudi, mogli
su da imaju djecu i dostojanstveno ostare. Samo to je njihova istorija osujeena na straan nain.
Profesor Shlomo Sand ima motiva da se i kao istoriar pozabavi
istinama o tome kako su se potomci proganjanih Jevreja pretvorili
u surove progonitelje. Odgovara kolegama koji ga to pitaju da
izloenost progonima nije vakcina protiv pristrasnosti i sljepila za
slinu sudbinu drugih. I ukazuje na ono to je kao politika muka,
na drugi nain, postao bolni sindrom i ovdanjih prostora. Najvei
dio izraelskog drutva podrava zlo okupacije ili ga prosto ignorie.
Neki misle da je to cijena za spori proces oslobaanja imaginarne
domovine koja im je obeana u Bibliji. Drugi izvlae korist u obliku
nekretnina i subvencija koje vlada dareljvo dijeli doseljenicima. Ali
za veinu je najudobnije da ne zna nita o onome to se dogaa
okolo. Posao koji je sve tee sauvati, ekonomske tekoe i ostali
problemi nas spreavaju da sagledamo ta se dogaa i shvatimo
zato djeca postaju ubice. Zato djeca od 13, 14 ili 15 godina odustaju od sopstvenog ivota i spremno uzimaju tue ivote u stravinim izlivima mrnje... Zato ne razumijemo? Zbog sopstvene lijenosti ili udobnosti neznanja. Talas terora koji traje mjesecima jo uvijek nam nije dovoljno poremetio udobni ivot na koji smo navikli. I
dalje je mogue ivjeti u iluziji, u nadi da e se na kraju sve nekako
rijeiti samo od sebe. Ako smo preivjeli sve dosadanje ratove i
intifade, preivjeemo i ove.
Jasan je zakljuak profesora koji vidi dalje od veine svojih sugraana. ali i onih lijenih i moralno i politiki korumpiranih politiara ija se nezainteresiranost za Palestinu i Izrael granii sa idiotlukom: Vjerujem da je ivot na nestabilnom Bliskom istoku u jevrejskoj dravi koja se neprestano iri, ukleta i beznadena trka.
Ovdje se rue ne samo normativne vrijednosti, ve i sama politika
logika zatite navodnih sopstvenih interesa...Sve vie sam uvjeren
da je mogunost da se u Izraelu pojavi politika opozicija sposobna
da promijeni tok zbivanja da objavi da Izrael nema interesa za
suverenitet izvan granica iz 1967. i da e sve naseljenike povui
tamo odakle su doli; da sveta mjesta ne moraju biti pod iskljuivom izraelskom kontrolom i da Jeruzalem moe postati prijestolnica dvije drave da je vjerovatnoa da se to dogodi blizu nule.
SVIBANJ 2016.
Tamo odakle se za vedrih noi u daljini vidi kako svijetli nebo iznad
Jeruzalema, srca Svete zemlje i mjesta povodom kojeg se evo bezmalo sedam decenija valjaju sramotne lai tzv. Politike.
Minule su mi se sedmice u dugom 'kopanju' po arapsko-izraelskim priama poklopile tri ravni. Pratim svaku rije koja se izgovara
pred jesenju sesiju Generalne skuptine UN-a na kojoj Palestinci
najavljuju zahtjev za priznavanje neovisnosti njihove drave. Uz to,
dovravam ponovno itanje kultne knjige 'The Israel Lobby and US
Foreign Policy'. Konano, bio sam ponovo nekoliko dana u Jeruzalemu, Tel Avivu i, usput, u Jerihonu. Uzbudljivo i podjednako tuno
putovanje.
Sve ove tri injenice, uz tri decenije razliitih uranjanja u jednu
od najveih drama novije povijesti, sakupile su mi se u sasvim intiman osjeaj, jasno prepoznat na ovakav nain: dananja vlast Izraela Palestincima nee dati dravu. Rugat e se i dalje onima koji to
budu traili. Drave nee biti ni u minimalno pravednim granicama,
niti u bilo kakvoj, po meunarodnim standardima suvisloj formi.
Istoni Jeruzalem nee biti glavni grad te drave, a izbjeglice protjerane iz svojih kua nikada se tamo nee vratiti. Stari kljuevi tih
kua, i gruntovnice, nita ne vrijede. Takozvani svijet pred tom 'realnou' klepnut e uima, silno se prenemaui zbog 'nepravde'.
Izrael nee postati bezbjedna drava.
Kada danas proitam ovo to sam napisao tada, isto je kao to
bih napisao i sada. Prevario sam je jedino u onome da e se svijet
prenemagati zbog nepravde. ak je i to prestalo. Ni toliko stida
nema u onih koji su se dohvatili, recimo, sirijske zlatne koke, energetske, geostrateke, humanitarno-poslovne, politiko-propagandne, vojno-industrijsko-teroristike, da se Palestina kao jedini istinski lakmus papir bliskoistone dugorone genetike vie i ne prepoznaje. Ta politika mizerija ostaje, eto, jedina konstanta Bliskog
istoka na kojem sve druge varijable idu nizbrdo.
Lijep kompliment svjetskoj pameti spram Palestine koju su pohlepa i glupost doveli do gabarita zrna graka. Taman toliko koliko je bilo potrebno, recimo, po mnogo emu i grotesknom Donaldu Trumpu da potkupi brojene birae jedinstvenim komplimentom
to im ga je lukavo udijelio ciljajui im temeljni nerv, rekavi kako
ba voli ne mnogo obrazovane glasae. I oni mu, sretni to su kao
takva veina legitimirani, odgovorili na naruen nain. Apsolutno
ilustrativan za politiku u kojoj su samo sramota i glupost vjeni. I
korisni. Na uas ljudi poput Shlomo Sanda. I slinih koje politika ne
voli. q
Zlatko DIZDAREVI
61
IVJETI ISLAM
62
IVJETI ISLAM
kao veliki porok. To prikazuje njihovu vlastitu izopaenost... Oni su
slijepi. Ne vide da je jedini ma koji je Muhammed posjedovao bio
ma milosti, saaljenja, prijateljstva i oprosta ma koji osvaja neprijatelje i proiava njihova srca. Njegov ma bio je jai od elika.
SVIBANJ 2016.
63