Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 191
RUJAN 2016.
HARUN OMERBAI
BONJACI I IZBORI 2016.
to nakon izbornog sunovrata?
HRVATSKA NAKON IZBORA
Izabrana nova Vlada RH
INTERVJU HARUN OMERBAI
Jo uvijek se traimo na modernoj politikoj sceni
BiH NAKON REFERENDUMA I LOKALNIH IZBORA
to se eka s hapenjem Dodika?
Pobjede SDA-ovih disidenata kao nezavisnih kandidata
Bosanska domovina spava
Sarajevska rehabilitacija srpskih zloinaca
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
SADRAJ
PREPORODOV
UVODNIK
to nakon izbornog sunovrata?...................................................... 3
Journal
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
BONJACI U HRVATSKOJ
11 godina uspjenog rada............................................................... 4
Spoj kulture i gastronomije............................................................. 5
Bog je ljubav i izvor ljubavi.............................................................. 6
Ljepota duhovne glazbe.................................................................. 8
Ljepota bonjake kulture............................................................... 9
Bajramska estitka najmlaima.................................................... 10
Bonjaci praznovali pjesmom....................................................... 11
Za 10. roendan pjesma i ples................................................... 12
Susret muslimana svijeta.............................................................. 13
Najslojevitiji slavenski jezik........................................................... 15
Istina o Srebrenici nije potpuna.................................................... 16
Dani bosanskohercegovake kulture u Zagrebu............................ 20
HRVATSKA
Izabrana nova Vlada RH................................................................ 21
INTERVJU HARUN OMERBAI
Jo uvijek se traimo na modernoj politikoj sceni....................... 24
BOSANSKI BAROMETAR
to se eka s hapenjem Dodika?................................................. 31
Pobjede SDA-ovih disidenata kao nezavisnih kandidata............... 34
Bosanska domovina spava ........................................................... 38
ZEMLJO MOJA
Sarajevska rehabilitacija srpskih zloinaca.................................... 40
IZ SVIJETA
Sirijski gordijski vor...................................................................... 43
KULTURA
Sjea li se kad si lani.................................................................... 47
Stremiti miru i prijateljstvu........................................................... 48
Knjiga o hrabrosti i slobodi........................................................... 49
PRIE IZ BOSNE
Uspomene s Istone pruge........................................................... 50
DIJALOG CIVILIZACIJA
U ratnom novinarstvu objektivnost nije pravilo............................ 52
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (III)..................................................................... 56
UVODNIK
UVODNA RIJE
RUJAN 2016.
Kako se u ovakvim okolnostima izboriti za dostojanstvenu budunost? Iz svakog izbornog ciklusa bio on vezan uz parlamentarne ili
manjinske izbore, ili lokalne izbore, ili izbore u razliitim udrugama
izlazimo slabiji i dezintegriraniji, s veom koliinom neraienih odnosa i veim brojem sruenih mostova u komunikaciji. Kako izai iz
ovoga tunela i ugledati svjetlo ili se odgurnuti od dna, kako ne bismo
i dalje tonuli? Kako izai iz ovog stanja bonjakog politikog vakuuma, kako ga je nazvao Harun Omerbai!? Mogu li kadrovi koji ve vie
od 20 godina usreuju bonjaki narod dostojanstveno otii u mirovinu i prekinuti spiralu sukoba? Neka se osvrnu iza i oko sebe, i pokuaju sebi samima priznati to dobroga ostavljaju (svome) narodu, jesu
li ispunili drutvenu misiju? Neka se prisjete s kakvim su namjerama
svojevremeno uli u bonjako-muslimansku priu, a kakva je sada situacija u njihovim mislima.
Pravi spektakl bonjakog raomona ogleda se u trima bonjakim politikim strankama Stranci demokratske akcije Hrvatske
(SDAH), Bonjakoj demokratskoj stranci Hrvatske (BDSH) i Stranci
Bonjaka Hrvatske (SBH). Statistika dvaju izbornih rundi u najmanju
ruku je poraavajua, kao to je poraavajua i njihova uloga u (de)
stabilizaciji unutarbonjakih odnosa. Iskompromitiranost, podkapacitiranost, bezidejnost i svekolika potroenost samo su neki od pridjeva
kojima se moe opisati rad stranakih elnika i lokalnih erifa. to
ovjek treba pomisliti kada proita polupismeni i injenino potpuno
promaeni uradak predsjednika pulskog ogranka SDAH, koji je lansiran u predizbornoj kampanji s ciljem da se diskreditira Mirza Mei?
ovjek koji je godinama predstavljao Bonjake u Skuptini Istarske upanije ne bi sebi (a niti svome stranakom kandidatu) smio dozvoliti
takve intelektualne egzibicije u kojima promai ceo fudbal.
Potpuno su u pravu oni koji smatraju kako bez jasno definiranog
politikog stava nema niti nacije. A takvo stanje vodi ljude u marginalizaciju i getoizaciju, te budi u njima osjeaj iskompleksiranosti, frustriranosti i ponienja. Trenutno su Bonjaci u Hrvatskoj u svojevrsnoj
klopki stranakih interesa i klijentelistikih odnosa. Postavljaju se dva
sutinska pitanja: prvo, to je alternativa takvom stanju; i drugo, kako
doi do bonjakog konsenzusa? U ovome trenutku jedino mjesto koje
bi moglo biti generator pozitivnih procesa je Bonjaka koordinacija
(puni naziv: Koordinacija upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i
predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj). Naravno, ako se uspije izgraditi neophodno potrebno povjerenje i drugaije ozraje, ali i ako se konano definiraju glavni strateki
pravci rada u narednim godinama. Na prethodnom sastanku Bonjake koordinacije po prvi puta se otvoreno razgovaralo o ideji formiranja
Bonjakog nacionalnog vijea (BNV), utemeljenoj na irokoj platformi
s ciljem konanog stvaranja bonjake politike adrese. Za realizaciju
ovakve ideje potrebno je pravo vrijeme i ljudi neoptereeni dosadanjim podjelama. Samo oni mogu napraviti iskorak u promjeni naina
razmiljanja, korak prema katarzi. Politika adresa je bonjaki nacionalni imperativ, a ideja BNV-a je na tom tragu.
Bonjaci u Hrvatskoj nalaze se u svojevrsnoj utrci s vremenom:
2020. su parlamentarni izbori, a 2021. popis stanovnitva. to prije je
nuna smjena generacija jer bez toga, sasvim je izvjesno, prijeti vrlo lo
scenarij u budunosti. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
RUJAN 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
nje je kompleksnije i zahtjevnije, zato ne klonimo u tekoi i iskuenju, jer to je blagoslov i znak ljubavi Boje prema nama. Kao znak
da slijedimo Ibrahimov put muslimani rtvuju kurban upravo u
ovim danima. Kurbanskim mesom elimo osvijestiti Ibrahimovu rtvu vlastitog sina i zatiti ivote, sinove i keri. Istim mesom elimo
nahraniti siromane i potrebite. Sve brojniji i glasniji su vapaji onih
koji ude za pomoi. Sve je vie gladnih koje treba nahraniti, mnogo je onih koje treba odjenuti kao i onih koje treba stambeno zbrinuti. Pomaganjem uljepajmo i njihove bajramske dane i olakajmo njihove ivote, rekao je Hasanovi.
U bajramskoj hutbi osvrnuo se i na prijevremene parlamentarne izbore odrane dan ranije, 11. rujna 2016. Iza nas je test demokracije gdje smo imali priliku da sluamo mnoge koji su nam se
predstavljali traei od nas potporu kako bi artikulirali naim interesima. Mnoga su obeanja bila realna, ali nije nedostajalo onih
nerealnih. Bilo je i onih koji su jezikom mrnje, antagonizma i smutnje obiljeili proteklo razdoblje. To samo govori da ljudi u nedostatku kvalitetnih programa, jakih argumenata poseu za onim to je
najprizemnije ne birajui sredstva za ostvarenje vlastitoga cilja.
alosti konstatacija da nema nita sveto kada je u pitanju predizborna kampanja. elim estitati svima izabranima u nadi i vjeri da
e istinski sluiti naim graanima i drutvu. Emanet i povjerenje
koje su dobili od graana ove zemlje obvezuje ih da osiguraju pravo na rad, plau, zdravstvo, kolstvo, openito dostojanstvo ovjeka te da ustraju u podizanju standarda na svim poljima. S velikom
pozornou oekujemo da e novoizabrani lanovi Hrvatskog sabora i Vlade raditi na homogeniziranju, a ne na raslojavanju i polariziranju naega drutva. Vjerske zajednice su partneri dravi u jaanju
moralnih, obiteljskih, socijalnih i uljudbenih vrijednosti. To je jedna
od misija Islamske zajednice, rekao je Hasanovi.
Rekao je kako se nalazimo na poetku kolske, akademske i vjeronaune godine, istaknuvi kako su odgoj i obrazovanje primarna
zadaa Islamske zajednice, ali i drutva u cjelini. U tom smislu, muftija Hasanovi je potencirao problem odlaska muslimana, zbog
ekonomskih razloga, u druge europske zemlje: Zahvaeni smo valom ekonomskog iseljavanja. Poetak ove kolske godine biljei
104 vjerouenika manje koji su se zajedno sa svojim roditeljima
iselili iz Hrvatske u neku od europskih zemalja. Za nau zajednicu to
je veliki broj. Svako dijete je dragulj kojeg moramo sauvati, odgajati i obrazovati. Ne smijemo aliti u njih ulagati. Meihat Islamske
zajednice potie kolovanje i znanost na nain da osigurava preko
100 stipendija za studente koji studiraju u Hrvatskoj i za to izdvaja
preko pola milijuna kuna godinje. Pozivam sve koji mogu pomoi
ovaj Fond i prikljuiti se dobrim ljudima koji investiraju u budunost nae djece da se ukljue.
Na kraju bajramske hutbe naglasio je kako je pred Islamskom
zajednicom u Hrvatskoj puno izazova infrastrukturnih, misijskih i
drutvenih. Model ureenja odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i Vlade Republike Hrvatske postaje sve prepoznatljiviji i traeniji u Europi i svijetu. Inicijativa za takvo i slino ureivanje odnosa
koju smo plasirali svijetu, Islamsku zajednicu svrstava u red dobro
organiziranih zajednica a Republiku Hrvatsku u red zemalja sa visokim standardima ureenih odnosa sa vjerskim i manjinskim zajednicama. To je otvoren proces i odvija se odreenom dinamikom.
elimo pomoi svim drutvima u iznalaenju najboljeg rjeenja zajednikog ivljenja, meusobnog pomaganja i uspostavi trajnog
dijaloga koji alternativu nema i uvati ovaj primjer uspjenosti kao
zajedniko dobro, zakljuio je Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI
RUJAN 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Hor Firdevs
BONJACI U HRVATSKOJ
RUJAN 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Predstava Pepeljuga
10
BONJACI U HRVATSKOJ
RUJAN 2016.
11
BONJACI U HRVATSKOJ
12
BONJACI U HRVATSKOJ
RUJAN 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
virajui Kuran i njegove univerzalne vrijednosti potrebne cijelom
ovjeanstvu. Imat emo prigodu sluati najreprezentativnije uae Kurana iz 35 zemalja. Pratit e ih u tome osmolana Ocjenjivaka komisija predvoena kurra hafizom dr. Azizom ef. Alilijem. Svojim e kompetencijama jo vie kvalificirati ovo natjecanje dajui
mu jo puniji smisao, rekao je muftija Hasanovi.
Istaknuo je kako se odravanjem Natjecanja uaa Kurana potvruje i dalekovidnost onih koji su od samih poetaka osmiljavali
ovu manifestaciju, na emu im je Islamska zajednica iznimno zahvalna. S posebnim pijetom prisjetio se svojeg prethodnika, muftije evke ef. Omerbaia, kao i rahmetli hadi Salima abia inicijatora i pokretaa Natjecanja uaa Kurana. Posebno se zahvalio
lanovima Ocjenjivake komisije, zatim Halidu Yassinu, voditelju
Ureda za odnose s Arapsko-islamskim svijetom pri Meihatu Islamske zajednce u Hrvatskoj i Mersad ef. Kretiu, imamu Zagrebake
damije i tajniku natjecanja, istiui kako oni podnose najvei teret
i odgovornost pripreme i realizacije natjecanja: Mnogo je pojedinaca koji su kroz ovih 23 godine volontiranjem kroz Izvrni odbor
Medlisa Zagreb dali svoj doprinos ovoj manifestaciji i uinilo je
prepoznatljivom ne samo u Europi, ve i svijetu. S posebnim zadovoljstvom elim istai ime gospodina Halida Yassina, koji je organizacijski skrbei o svim logistikim potrebama bdio i bdije te kao
glavni koordinator ovog natjecanja dao i daje izniman doprinos. Tu
je i Mersad ef. Kreti, koji svoju ljubav prema Kuranu upotpunjuje
sluei svim naim gostima ljubavi radi Boga.
14
BONJACI U HRVATSKOJ
RUJAN 2016.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
16
BONJACI U HRVATSKOJ
Dobitnica prve nagrade natjeaja Srebrenica 1995. za 2016.
godinu je Larissa Hasanbegovi, uenica 4. razreda Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia. Njezin literarni rad Nisu loa vremena, lo je ovjek, po rijeima Sene Kulenovi, emotivna je pria iz
vizure djevojice kojoj ratna zbivanja mijenjaju ivot i oduzimaju
one koje najvie voli.
Dobitnik druge nagrade je Erik Matejak, uenik 2. razreda Nadbiskupske klasine gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu. Esej
pod naslovom Vukovar, Srebrenica, Darfur, Ruanda.. kuda ide
svijete? uzavrelo je promiljanje mladog ovjeka o stanju svijeta, o
nepravdama i ratnim zbiljama koje umiruje pozivom na bratstvo
meu ljudima, pravdu, oprost i ljubav, rekla je Kulenovi.
Dobitnica tree nagrade je Manda Zrno, uenica 3. razreda
Nadbiskupske klasine gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu. Za
njezin literarni rad pod nazivom Moja Srebrenica reeno je da je
zrela refleksiji o Srebrenici prije rata, za vrijeme opsade i poslije
progona iz grada.
RUJAN 2016.
17
BONJACI U HRVATSKOJ
je Subai. Istaknula je da su u Memorijalnom centru Srebrenica
Potoari ukopane 6.772 rtve srebrenikog genocida, a oko 260 izvan
Spomen mezarja. Po naoj evidenciji je ubijena 10.701 osoba. Brojka
koja pie na kamenu, 8.372 to je utvrdila Komisija Vlade Republike
Srpske, koja je bila formirana od strane visokog predstavnika meunarodne zajednice Paddyja Ashdowna. Imala je 7 lanova pet Srba istoriara, jedan Bonjak istoriar, profesor Smail eki, i jedan stranac iz
Engleske, Gordon. Oko dvije i pol godine radili su na tom predmetu, i
ustanovili da je od 10. do 19. jula 1995. godine, za 9 dana, ubijeno
8.372 nae djece. Po naoj evidenciji ubijeno je 1.042 maloljetne djece
i 570 ena, rekla je Subai, dodavi kako bonjake majke nisu htjele
dozvoliti da zloinci prou nekanjeno. Svjedoili smo u Hakom tribunalu, sudu za ratne zloine svjedoimo i svjedoit emo. Tuile
smo UN, tuile smo Vladu Holandije, njihovo Ministarstvo obrane. Natjerale smo Europski parlament da donese Rezoluciju o Srebrenici i
svakog 11. jula na pola koplja je zastava ispred Europskog parlamenta, rekla je Munira Subai, koja se na kraju obraanja prisutnima
obratila majkama: Pozivam sve majke da govore ono to su doivjele
i preivjele, da prue jedna drugoj ruku povjerenja, a poslije ruku pomirenja. Da raamo djecu koja vole druge i drugaije, koja e znati da
tite tui ivot kako bi njihov ivot bio zatien.
Hatida Mehmedovi, predsjednica Udruenja Majke Srebrenice, vratila se u Srebrenicu prije 15 godina, i u njoj ivi potpuno sama. 1995. godine srpski zloinci ubili su njene sinove Azmira i Almira,
mua Abdulaha, kao i desetine mukih lanova porodice. Na hiljade
i hiljade majki u Bosni i Hercegovini ostali su bez jednog, dvoje ili vie
lanova svojih familija. Ja sam ostala bez kompletne porodice u
istom danu. Drago mi je to meu vama vidim mnogo mladih, djeca
moraju znati pravu istinu. Svako dijete mora znati ono to se desilo u
Bosni i Hercegovini da je na BiH izvrena agresija od strane Srbije i
Crne Gore. Mada to neki sapiraju i Haki tribunal sam je oistio Srbiju i od najmanje odgovornosti. Mi koji smo preivjeli i genocid, i
agresiju, i sve strahote ovoga svijeta, dobro znamo iji su bili tenkovi,
iji su bili avioni, ija je bila JNA u koju smo se svi kleli, rekla je
Mehmedovi. Naglasila je kako se srebrenike majke nikada nisu borile za osvetu, ve za pravdu jer bez pravde i pravednosti nee biti
niti budunosti. Rekla je kako su Bonjaci obespravljeni, ponieni i
predmet manipulacija, pri emu se posebno osvrnula na probleme
oko dokazivanja svoga roditeljstva. Govore nam da to nisu naa djeca, da donosimo kosti sa nekih drugih strana ak i ivotinjske kosti
da donosimo. I ne stide se, a imaju svoju djecu. Kako ih nije strah
Boga, ako vjeruju u Boga?, rekla je Mehmedovi.
Sadik Ahmetovi, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog
centra Srebrenica Potoari, rekao je da su od osnivanja spomen
kompleksa svi hrvatski predsjednici posjetili Memorijalni centar Stjepan Mesi, Ivo Josipovi i Kolinda Grabar Kitarovi. Naglasio je kako u
Bosni, ali i na cijelom Balkanu, imamo uzburkanu historiju koja se vrlo
esto ponavlja. Ovo je mjesto gdje treba poslati poruku da nikome
na ovim prostorima ne treba sukob, rekao je Ahmetovi.
Azur Osmanovi, kustos Memorijalnog centra Srebrenica
Potoari, opirno je govorio o kronologiji dogaanja u Srebrenici i
Podrinju od 1992.-1995. godine. Usporedba brojanih pokazatelja
vezanih uz sadanje stanje i Popis stanovnitva iz predratne 1991.
godine najbolje govore to se u i oko Srebrenice tokom ratnih godina dogodilo. Na povrini od 527 km, u preko 80 naseljenih mjesta srebrenike opine, 1991. ivjelo je 36.666 stanovnika. Najvie
je bilo Bonjaka 27.572 ili 75,2%, dok je Srba bilo mnogo manje
8.315 ili 22,7%. Danas u opini Srebrenica ivi oko 7.000 stanovnika, od ega oko 70% Srba i samo 30% Bonjaka. Osmanovi je
rekao da je do sada u Memorijalnom centru Srebrenica Potoa-
18
BONJACI U HRVATSKOJ
ka Srebrenice i Podrinja tokom rata u BiH. U njemu se isprepliu ispovijedi i ivotne tragedije majki, koje su izgubile supruge i sinove, s
autentinim ratnim filmskim materijalom. Posebno su zanimljivi dijelovi koji prikazuje dolazak francuskog generala Philipa Mouriona
1993. godine u Srebrenicu, kada ona postaje Zatiena zona UN-a, te
ulazak srpske vojske u grad i kaos u Potoarima 11. srpnja 1995. Tada pred TV-kamerama ratni zloinac, general Ratko Mladi, daje izjavu koja e zauvijek ostati upamena: Evo nas 11. jula 1995. godine
u srpskoj Srebrenici. Uoi jo jednog praznika srpskog naroda poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. Napokon je doao trenutak da se
poslije bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru.
Nakon obilaska Spomen sobe i projekcije dokumentarnog filma,
uprilien je ponovni susret sa srebrenikim majkama, kao i razgovor
sa estero mladih Bonjaka i Bonjakinja koji ive i rade u Srebrenici,
lanovima Asocijacije studenata Srebrenice. To su Adem Mehmedovi, Alen Avdi, Jasmin Hasanovi, Melisa Smaji, Nermina Avdi i
Sejdalija Sulji. Iako su, kako kau, za cijeli ivot ostali obiljeeni s
ratnim dogaanjima, razgovor s njima je pokazao da u Srebrenici
ipak postoji traak svjetlosti u borbi za elementarna ljudska prava.
Obrazovani mladi Bonjaci, nacionalno i vjerski osvijeteni, garant su
borbe protiv novog genocida i egzodusa bonjakog naroda s ovih
prostora. Meutim, neophodna im je naa svekolika pomo.
RUJAN 2016.
19
BONJACI U HRVATSKOJ
Dani bosanskohercegovake
kulture u Zagrebu
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba povodom
Dana dravnosti Bosne i Hercegovine organizira manifestaciju Dani bosanskohercegovake kulture u Zagrebu, koja e se odrati od
25. do 29. studenog 2016. godine.
U okviru programa manifestacije, pored tradicionalnog prikazivanja bosanskohercegovake kinematografije, organizirat e se i
drugi kulturni sadraji: kazalina predstava, glazbena veer i izloba
uz promociju knjige.
Bosanskohercegovaka kinematografija ima zlatnu povijest, ali
i sadanjost o emu svjedoi prikazivanje filma Smrt u Sarajevu
redatelja Danisa Tanovia, koji je ovogodinji kandidat ispred Bosne i Hercegovine za nagradu Oscar.
Uz bosanskohercegovaku kinematografiju tradicionalno prikazujemo i koproducentska ostvarenja iz regije i svijeta, a ove godine zagrebaka publika e moi uivati u premijeri filma Dobra
ena redateljice Mirjane Karanovi.
Ovogodinji program manifestacije obogatit e premijera bosanskohercegovake predstave Sjajni momci nastala po tekstu Neila
Simona Sunshine Boys, s glumakim triom u sastavu Mustafa Nadarevi, Senad Bai i Moamer Kasumovi, koja je nakon premijernog izvoenja u Sarajevu izazvala veliko zanimanje publike.
Ove godine u programu manifestacije je izloba uz promociju
knjige o srednjovjekovnoj bosanskoj epigrafskoj pismenosti, stecima Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike autora
mr. sc. Mehmeda Kardaa.
PROGRAM DANA BOSANSKOHERCEGOVAKE KULTURE U
ZAGREBU (25.11.-29.11.2016.)
25.11.2016. (petak), 20:00 h, Kino Europa
Sveano otvaranje
Igrani film DOBRA ENA, redateljica Mirjana Karanovi
26.11.2016. (subota), 20:00 h, Scena Vidra
Kazalina predstava SJAJNI MOMCI
Igraju: Mustafa Nadarevi, Senad Bai, Moamer Kasumovi
27.11.2016. (nedjelja), 19:00 h, Kino Europa (Dvorana Mller)
Izloba i promocija knjige JEZIK I GRAFIJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKO-HUMSKE EPIGRAFIKE, autora mr. sc. Mehmeda Kardaa
20
HRVATSKA
RUJAN 2016.
21
HRVATSKA
potpise saborskih zastupnika za podrku Plenkoviu, no jo nije bilo
izvjesno hoe li do prvih konzultacija kod predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarovi imati potrebnih 76 ruku. No, Petrov je naglasio da njegovi zastupnici Plenkoviu nee dati potpise za mandatara
sve dok se ne dogovori cijeli paket suradnje u buduoj Vladi.
Pred sam kraj rujna kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest
u Jutarnjem listu da je MOST odjednom prekinuo pregovore s
HDZ-om oko podrke Andreju Plenkoviu i stvaranja saborske veine. Iako je to Petrov demantirao, digla se velika praina. Pregovori idu svojim uobiajenim tijekom i nastavljaju se idueg tjedna,
poruili su iz MOST-a. Prekid pregovora demantirali su i dunosnici
HDZ-a. Politiki tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier rekao je kako nije uo
nita o prekidu pregovora HDZ-a i MOST-a, a glasnogovornik HDZ-a
Ivan Jabuka potvrdio je da nije istina da su pregovori prekinuti te je
izvijestio da se nastavljaju.
Oni su se zaista i nastavili, a nakon tri runde pregovora, elnici
stranaka Plenkovi i Petrov rekli su kako su HDZ i MOST blizu dogovora. Iako se prialo da e MOST-u pripasti etiri ministarstva, a
Boi Petrovu mjesto prvog potpredsjednika Vlade jer mu nije odgovaralo da bude tek jedan od potpredsjednika, navodno je Petrov
od Plenkovia iskamio jo jedno ministarstvo.
Pokazat e se kasnije da je to djelimino tono, odnosno vie od
etiri ministarstva nee moi dobiti. No nastavimo dalje. Prve konsultacije kod predsjednice Republike nisu donijele nita novo jer Plenkovi jo uvijek nije mogao ponuditi minimalnih 76 potpisa za mandatara. Nakon konzultacija Plenkovi je rekao kako je uvjeren da e nakon
jo nekoliko dana pregovora njegova stranka imati vie od 76 potpisa
potrebnih za sastavljanje nove Vlade. Smatram kako dosadanji razgovori HDZ-u kao relativnom, ali uvjerljivom pobjedniku parlamentarnih izbora, daju prilino uvjerenje kako e nakon jo nekoliko dana
pregovora imati vie od 76 potpisa potpore koji su, sukladno Ustavu
RH, potrebni za sastavljanje nove Vlade, kazao je Plenkovi.
Podrku je obeao i predsjednik HSS-a Kreo Beljak, koji je upozorio da je to samo podrka formiranju vlade, ali da i dalje ostaju u
opoziciji. Podrku su potvrdili u pregovorima s HDZ-om i predstavnici
nacionalnih manjina pod jednim uvjetom da Zlatko Hasanbegovi ne
moe biti ministar kulture. Bilo je jasno, iako to Plenkovi nije htio
eksplicitno rei, da e prihvatiti njihov zahtjev i rtvovati Hasanbegovia do kojeg mu, sve se ini, zapravo nije ni stalo. Interesantno je pri
tom podsjetiti da su u kasnijoj fazi sukoba izmeu HDZ-a i MOST-a,
kada se traila ostavka Karamarka, Petrov i drutvo odjednom poeli HDZ-u nabijati na nos Hasanbegovia, iako se nikad prije nisu bunili zbog njegovog imenovanja. Sada pak, za razliku od nacionalnih
manjina, MOST opet nije imao nita protiv Hasanbegovievog imenovanja, jer bi inae, kako se znaju postaviti iskljuivo, to i naveli kao
jedan od uvjeta koalicije. Samo zahvaljujui zastupnicima nacionalnih manjina, u prvom redu srpske i talijanske, bilo je jasno ve u startu da Hasanbegovi nee ostati ministar kulture, to je pozdravljeno
kod, recimo to tako, pristojnijeg dijela graana Hrvatske.
22
HRVATSKA
to s Goranom Mariem?
Konano, 19. listopada izglasano je povjerenje novoj, Plenkovievoj vladi, uz 91 glas za, tri suzdrana i 45 protiv. Protiv su bili zastupnici ivog zida, SDP-a, IDS-a i HNS- a te eljko Glasnovi, dok su
suzdrani bili Goran Aleksi, Ivica Mii i Ivan Lovrinovi. No ve u
startu je dolo do nesporazuma, jer je novi premijer rekao da e vlada imati 19 ministarstava, a da e 20. ministar Goran Mari biti bez
RUJAN 2016.
23
INTERVJU
Jo uvijek se traimo
na modernoj politikoj sceni
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Budunost Bonjaka u Hrvatskoj su jedino mlai
ljudi, koji bez predrasuda meusobno komuniciraju
Nakon bonjakog izbornog sunovrata nekako nezaobilazno
se javila potreba za intervjuom s jednim od drutveno angairanih Bonjaka mlae generacije, roenoj u Hrvatskoj, s osobom
neoptereenom viedesetljetnim unutarbonjakim igrama prijestolja. Predsjednik ste Vijea bonjake nacionalne manjine
Grada Zagreba, predsjednik Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, zatim lan Predsjednitva i
Glavnog odbora SDA Hrvatske, lan Izvrnog odbora Medlisa
Islamske zajednice Zagreb i savjetnik zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia. Mnogo funkcija i angamana Iz perspektive
funkcija koje obnaate, kako ocjenjujete bonjaku politiku priu
u Hrvatskoj? Gdje su ograniavajui faktori, a gdje mjesta nade u
bolju budunost?
Trenutno stanje, nakon dva neuspjela pokuaja izbora bonjakog predstavnika u Hrvatski sabor, nazvao bio bonjakim politikim vakuumom. Naime, posebno kada sam pratio pregovore izbornih pobjednika s predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj
zaboljela me proputena prilika da u politikim pregovorima dogovorimo nekoliko bitnih stvari koje nas ve godinama uljaju u odnosu Republike Hrvatske i Bonjaka u njoj. Po prirodi stvari i zdravoj
logici, predstavnica albanske, bonjake, crnogorske, makedonske
i slovenske nacionalne manjine gospoa Ermina Lekaj Prljaskaj ne
moe prepoznati sve neuralgine toke koje mue Bonjake u Hrvatskoj. Iz razgovora s predstavnicima drugih nacionalnih manjina
iz naeg dijela XII. izborne jedinice jer sam od ovih navedenih
funkcija jo i zamjenik predsjednika Koordinacije nacionalnih manjina u gradu Zagrebu doao sam do zakljuka da se jedan zastu-
24
Harun Omerbai
pnik za vie nacionalnih manjina teko moe zauzeti za svaki specifian problem manjina koje predstavlja.
Sada kada je situacija jasna, u sljedee etiri godine potrebno je
dobro razmisliti o politikom djelovanju po pitanju bonjake nacionalne politike u Hrvatskoj. Moja bazna funkcija predsjednika Vijea u gradu Zagrebu su zagrebaki Bonjaci. Ovdje to jako dobro
funkcionira to zbog nae organiziranosti, to zbog odlinih odnosa s Gradskom upravom, gdje su neka osnovna pitanju ili rijeena ili
lako rjeiva. Znai, okvir je postavljen na zadovoljavajui nain, a
sadraj je na nama i tu se trudimo da bude to kvalitetniji.
INTERVJU
RUJAN 2016.
25
INTERVJU
Za slijedeu godinu smo dogovorili inicijativu zajedno za Koordinacijom udruga Tigrovi prema Gradskoj skuptini Grada Zagreba
o preimenovanju ulice u blizini Islamskog centra u Ulicu hrvatskog
branitelja ehida efika Pezerovia. Naglaavam ehida na
tome inzistiramo! Na osnovu toga dobili smo podrku Meihata, s
posebnim osvrtom na precizno, nedvosmisleno pojanjenje to je
ehid! Zbog nesretnih dogaanja u vremenu u kojem ivimo, elimo naziv ehid provui kroz kolektivnu svijest graana Zagreba i
Hrvatske kao neto to je apsolutno pozitivno i pravo ime za Bonjake, muslimane koji su dali svoj ivot u obrani domovine. Nadamo se da e biti prihvaena obrazloenja u kojima smo objasnili
zato je naziv ehid uz hrvatski branitelj najtoniji opis rtve u naim oima, i da emo u svibnju slijedee godine to moi i ostvariti.
To e biti prvi takav primjer u Zagrebu i Hrvatskoj, i elimo da i
ubudue takvo razmiljanje bude opeprihvaeno kako u naim,
bonjakim krugovima, tako i hrvatskim.
Po prvi puta nakon to je u Hrvatskoj 2013. godine uvedena
manjinska samouprava na uinkovit nain pokrenuta je Bonjaka koordinacija na nivou cijele Hrvatske. Koji su glavni ciljevi Koordinacije? Koje ste probleme detektirali u dosadanjem radu?
Da, u rujnu ove godine smo dobili slubeno Rjeenje Ministarstva uprave o registraciji Koordinacije upanijskih vijea, vijea
Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne
manjine u Republici Hrvatskoj. Imamo 12 lanova iz 12 upanija,
gdje su provedeni manjinski izbori na upanijskoj razini. Tu, naalost, nije iskoritena mogunost za poveanjem broja zastupnika,
ali nisu se uspjeli dogovoriti u ibensko-kninskoj upaniji. Izabran
sam za predsjednika, a podpredsjednici su Kadro Kulain iz Splitsko-dalmatinske upanije i Sanela Kantarevi i Zagrebake upanije. Takoer, lanovi su jo i Orhan Zubevi, predsjednik Vijea
bonjake nacionalne manjine u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, Muhamed Muratagi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne
manjine Istarske upanije, Rusmir Akamija, predsjednik Vijea
bonjake nacionalne manjine za Karlovaku upaniju, Senad Hajdarevi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Primorsko-goranske upanije, Sejad Sedi, predsjednik Vijea bonjake
nacionalne manjine Sisako-moslavake upanije, Zijad Pezerovi,
predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske upanije, Demail Spahi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Zadarske upanije, emal Brati, predstavnik
bonjake nacionalne manjine Osjeko-baranjske upanije i Salko
Ikanovi, predstavnik bonjake nacionalne manjine Varadinske
upanije. Tajnik koordinacije je moj kolega i zamjenik Ekrem Beirovi.
Drago mi je da su kolege iz drugih upanija prihvatile nau inicijativu i sudjeluju u novoosnovanoj Koordinaciji, jer prema inicijalnim razgovorima svi uviamo u kakvoj se situaciji Bonjaci u Hrvatskoj nalaze. injenica je da se mi, lanovi Koordinacije, prvo moramo meusobno upoznati i usuglasiti zajednike stavove kako bi
uope i mogli suraivati. injenica je da svi mi dolazimo iz razliitih
okruenja, politikih opredjeljenja, razmiljanja kako bi Bonjaci
trebali politiki i kulturno djelovati. I to stvara veliki izazov, a kamoli konkretni projekti i njihovo provoenje.
Jedan od prvih izazova Koordinaciji je financiranje, jer prema zakonskom okviru financiranje koordinacija nacionalnih manjina se
preputa lokalnoj upravi na kojoj je Koordinacija registrirana. U naem sluaju to je Zagreb. Sretna okolnost je to vei broj projekta
koje Zagrebako i druga bonjaka vijea trenutno provode su manje-vie slina, to olakava rad. S druge strane, to je i smisao Koordinacije da koordinira zajednikim radom. Prve dvije sjednice odr-
26
INTERVJU
Po mome osobnom miljenju, asimilacija je neminovna ili kroatizacija, kako se kolokvijalno zove
taj proces. Nekako mi se ini da ba kod Bonjaka
taj proces ide ubrzanije nego kod drugih manjina.
Moda i zbog tradicije da su manje kolovani ljudi
odlazili trbuhom za kruhom iz BiH u Hrvatsku,
pa je to izraenije upravo kod takve populacije.
Pitanje je samo kako i koliko se taj proces moe
usporiti i na koliko generacija se moe rastegnuti!? Projekti kurikuluma, popis stanovnitva
2021., idui parlamentarni izbori i Bonjako nacionalno vijee moda budu dovoljno jaki aduti za
usporavanje ili, tko zna, moda i zaustavljanje
procesa asimilacije. Moramo okupiti bonjaku
intelektualnu elitu u gradu Zagrebu i Hrvatskoj,
koja se zbog nemogunosti pristupa bonjakim
asocijacijama zbog starakih mudraca udaljila od zajednice ili na neki nain ignorira njezin
rad. Moramo te ljude treba vratiti u zajednicu, kako bi imali anse ostvariti bilo koji cilj.
Na posljednjoj sjednici Koordinacije raspravljali smo i o jednoj
staroj, moda i pomalo zaboravljenoj ideji o Bonjakom nacionalnom vijeu. Ta ideja se prvenstveno namee jer u okviru lanstva Koordinacije nisu ukljuena gradska i opinska vijea i predstavnici i samim time koordinacija ne moe u potpunosti realizirati svoje ciljeve zbog koje je i osnovana. Naalost, zakonski okvir je
takav kakav je, ali nas to ne sprjeava da slijedei korak obuhvati
sva zainteresirana Vijea koja ele sudjelovati u buduoj krovnoj
organizaciji za koju bi se moglo rei da s pravom zastupa i predstavlja veinu Bonjaka na podruju Republike Hrvatske. To daje jedan
novi moment toj ideji.
Iz razgovora s kolegama iz Vijea Bonjacima koji smatraju da
je trenutno stanje poniavajue i ele neto po tom pitanju uiniti
proizilazi da je glavna zamjerka politikim strankama i pojedincima, tzv. kandidatima grupe graana, to to nikada nitko nije pokuao nekim opim bonjakim konsenzusom napraviti nekakvu vrstu predizbora meu bonjakim kandidatima prije parlamentarnih izbora za XII. izbornu jedinicu. Ve nekoliko puta imamo previe kandidata koji razbiju glasove i glavni su uzrok gubitka izbora za
Bonjake. Ta mogua organizacija Bonjako nacionalno vijee,
BNV kako ga volim nazvati, moglo bi po prvi puta to i uraditi na
jedan transparentni nain. lanovi BNV-a, osim svih predsjednika
bonjakih vijea u Hrvatskoj, kao i predstavnika, po meni, trebali
biti i svi kvalitetni ljude koji su spremni na rad za bonjatvo otvorenog uma, bez predrasuda, bez optereenja prolim vremenima,
prvenstveno spremnim svojim primjerom pokazati kako se bori i
radi za svoju naciju.
Mi, Bonjaci, imamo taj problem da nismo jo uvijek nacionalno osvijeteni o emu govori jo uvijek ogroman broj Muslimana, a
da ne govorim o Hrvatima muslimanske vjeroispovijesti. Pred nama je 2021. godina i novi popis stanovnitva. To je ubrzo, za samo
etiri i pol godine. To je veliki zadatak ispred svih vijea i Koordinacije da se pobrinu da makar zadrimo brojku od oko 31.500 deklariranih Bonjaka, a da ne govorim kako bi morali vratiti u bonja-
RUJAN 2016.
27
INTERVJU
iz 2001. godine uistinu koristio bonjaki jezik kao jedan od ponuenih jezika, dok je 2011. to bio samo bosanski jezik. Pitam se zato tadanji lideri Bonjaka nisu reagirali? Uvjeren sam da e Koordinacija uspjeti rijeiti ovaj problem. Primjer naziva naega jezika
zorno nam ukazuje na vanost implementacije bosanskog jezika i
kulture u hrvatski obrazovni sustav.
Tek nedavno je otkriven podatak da pripadnici bonjake
nacionalne manjine, kada doive punoljetnost, bivaju izbrisani iz
popisa Bonjaka. Jeste li informirani o tom problemu?
Taj problem nije samo problem bonjake nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj nego svih manjinaca. Koliko sam shvatio,
problem nastaje zbog razliitih podataka Matice roenih gdje se
upisuje ili se ne mora upisati nacionalna pripadnost roenog djeteta i evidencije prebivalita, koju vodi MUP RH, u kojoj se jedno
vrijeme nisu upisivali podaci o nacionalnoj pripadnosti. Naime,
MUP je smatrao da oni nisu duni voditi te podatke. Stoga se smatra da sa navrenih 18 godina postoji glasako pravo kao graanina
Republike Hrvatske, ali glasanje u XII. izbornoj jedinici se vodi na
bazi manjinskog glasakog prava, u koji se ponaosob mora upisati
kako bi mogao pristupiti glasanju za manjinske predstavnike. Iz razgovora s matiarima u Zagrebu doznao sam da se radi na povezivanju tih baza, kako bi se neusklaenost pokuala umanjiti.
Jasno da to stvara jednu veliku konfuziju, ali i nelagodu svim
nacionalnim manjinama jer nas stalno tjeraju da provjeravamo
svoj status, pravo glasa i ponemo vjerovati da netko sluajno ili
zlonamjerno to ini kako bi nam uskratio Ustavom zagarantirana
prava. Nekako sam miljenja da upravo ovaj propust u izbornim
manjinskim popisima nekako najvie boli nas Bonjake, i to iz nekoliko razloga: proli smo sve nedae mlade nacije i konverzije iz Musliman u Bonjak, zatim bili smo svjedoci nesretnih ratnih dogaa-
Nisam zagovornik nekritinog ili apsolutnog vladanja strankom, ali disciplina mora postojati, a loi rezultati se
moraju sankcionirati. To samo pokazuje stanje u stranci koja uope nije homogena, nego egzistira na temelju
snage pojedinih lokalnih ogranaka, a
koji postoje zbog politikog umijea
koaliranja na lokalnoj razini ili snage
pojedinca, kako u ekonomskom tako i
drutvenom pogledu. () Osobno mislim da bih mogao pokrenuti promjenu unutar stranke, iako mi se predbacuje kako sam premlad za takvu poziciju i dunost. Na takve komentare odgovaram sa usporedbom mojih i godinama drugih predsjednika uspjenih
politikih stranaka u Hrvatskoj. Oito
da meu Bonjacima postoji jedan patrijarhalni duh koji smatra da su samo
osobe u zlatnoj dobi dovoljno mudre
i iskusne za visoke funkcije. Mislim da
ih trend u dravi osporava.
28
INTERVJU
Neke brojke govore da bi realan broj Bonjaka mogao biti i 50.000, a
optimistinije ili kako neki vole rei, nerealna oekivanja i 100.000
Bonjaka u Hrvatskoj. U svakom sluaju, Vijee Grada Zagreba i Koordinacija uzet e si u narednim godinama zadatak intenziviranja rada na
buenju nacionalne svijesti. Tu pozivam sve one koji imaju zamisli i
projekte kako to uiniti da nas kontaktiraju i pomognu nam u toj velikoj zadai. Ako se nastavi kao i do sada, letargino i pasivno gledati na
svoju budunost, moemo oekivati, kako ste rekli, gorko otrijenjenje
i konani poraz bonjatva u Republici Hrvatskoj.
Redovni parlamentarni izbori 2020. e biti generalna proba za
taj posao, jer ukoliko i tada podbacimo teko je za oekivati pozitivan rezultat.
Kako se obraniti od asimilacije ili je barem usporiti? S kojim projektima se moe privui mlaa bonjaka populacija? Naime, svjedoci smo kako je starosna struktura u raznim bonjakim udrugama, vijeima, KUD-ovima i strankama zabrinjavajue visoka.
Bonjaci kao i svi graani Republike Hrvatske pate od demografske bijele kuge, a nije za oekivati i neki novi val Bonjaka iz
matine nam Bosne i Hercegovine. Naalost, gospodarska situacija
uvjetuje da se imigrantski valovi sele zapadno od Hrvatske, pa ak
i Bonjaci iz Hrvatske masovno sele u zapadnoeuropske zemlje. Na
poetku privremeno, idu raditi, ali za oekivati, naalost, i za stalno. Po mome osobnom miljenju, asimilacija je neminovna ili
kroatizacija, kako se kolokvijalno zove taj proces. Nekako mi se ini
da ba kod Bonjaka taj proces ide ubrzanije nego kod drugih manjina. Moda i zbog tradicije da su manje kolovani ljudi odlazili
trbuhom za kruhom iz BiH u Hrvatsku, pa je to izraenije upravo
kod takve populacije. Pitanje je samo kako i koliko se taj proces
moe usporiti i na koliko generacija se moe rastegnuti!?
Projekti kurikuluma, popis stanovnitva 2021., idui parlamentarni izbori i Bonjako nacionalno vijee moda budu dovoljno jaki
aduti za usporavanje ili, tko zna, moda i zaustavljanje procesa asimilacije. Moramo okupiti bonjaku intelektualnu elitu u gradu Zagrebu i Hrvatskoj, koja se zbog nemogunosti pristupa bonjakim
asocijacijama zbog starakih mudraca udaljila od zajednice ili
na neki nain ignorira njezin rad. Moramo te ljude treba vratiti u
zajednicu, kako bi imali anse ostvariti bilo koji cilj.
RUJAN 2016.
Postoji odreeni broj ogranaka koji su se otvoreno suprotstavili stranakom vodstvu pa su i rezultati u tim dijelovima zemlje oito
loi. Nisam zagovornik nekritinog ili apsolutnog vladanja strankom, ali disciplina mora postojati, a loi rezultati se moraju sankcionirati. To samo pokazuje stanje u stranci koja uope nije homogena, nego egzistira na temelju snage pojedinih lokalnih ogranaka, a
koji postoje zbog politikog umijea koaliranja na lokalnoj razini ili
snage pojedinca, kako u ekonomskom tako i drutvenom pogledu.
Razgovor vodimo mjesec i pol dana nakon izbora Oekivali
smo promjene, a pod broj 1 odlazak Srebrenikovia sa elne
funkcije. Mnogi su Vas spominjali kao novog stranakog lidera.
Meutim, nita se ne dogaa, iako je situacija vie nego alarmantna, a o emu govore i poraavajui statistiki pokazatelji. Ima li
uope SDAH intelektualnih i moralnih kapaciteta da doivi unutarnju transformaciju ili joj predstoji odlazak u povijest, s tekim
posljedicama za bonjaki narod u Hrvatskoj? Gdje je Vaa pozicija u takvoj situaciji?
Predsjednik stranke je odluio ponovo se kandidirati, a Glavni
odbor i Predsjednitvo su ga podrali. Konkretno se nije donijela nikakva odluka da e odstupiti bez obzira na rezultat, ali u zraku se
moglo osjetiti da se oekuje njegovo preputanje vodstva stranke na
izbornu volju Skuptine stranke. Da li e se to dogoditi prije redovnih
unutarstranakih izbora ili u redovno vrijeme, na njemu je da odlui.
Mislim da ne postoji kritina masa koja bi to pokrenula prije redovnih izbora. Osobno mislim da bih mogao pokrenuti promjenu unutar
stranke, iako mi se predbacuje kako sam premlad za takvu poziciju i
dunost. Na takve komentare odgovaram sa usporedbom mojih i
godinama drugih predsjednika uspjenih politikih stranaka u Hrvatskoj. Oito da meu Bonjacima postoji jedan patrijarhalni duh koji
smatra da su samo osobe u zlatnoj dobi dovoljno mudre i iskusne
za visoke funkcije. Mislim da ih trend u dravi osporava.
Jo jedno pitanje o SDAH, i neemo vie Svega i svaega ima u
predizbornim kampanjama, ali jedan biser iz prethodne moramo
spomenuti. Radi se o Kemalu Velagiu, predsjedniku pulskog ogranka SDAH, i njegovom polupismenom i promaenom uratku u kojem
se okomio na Mirzu Meia. ovjek je, to bi rekli promaio ceo
fudbal. Pritom treba naglasiti da je Velagi godinama predstavljao
Bonjake u Skuptini Istarske upanije. Va komentar?
Dvije rijei: stranaka disciplina.
29
INTERVJU
30
BOSANSKI BAROMETAR
RUJAN 2016.
Milorad Dodik
go toga jo. Suprotno Salihovievoj tvrdnji, upravo je njegova smjena
mogla samo znaiti da se oko Dodika polako stee obru. Salihovi je
naprosto bio prisiljen po sili zakona pokrenuti istragu protiv Dodika,
no raunalo se da e i tu istragu usporavati. Ipak, njegovo smjenjivanje, barem za sada, otklonilo je tu mogunost.
Naime, Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) snimila je
razgovore koji dokazuju da je Salihovi novinaru RTRS-a odavao
podatke o toku istrage protiv Dodika, koji ih je potom dostavljao
velikosrpskom lideru. Salihovi je suspendiran s dunosti do okonanja stegovnog postupka koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje u zloporabu poloaja i ovlasti. Tako je odluilo Visoko sudsko i
tuiteljsko vijee BiH (VSTV), tijelo koje ima iskljuive ovlasti imenovanja i razrjeenja sudaca i tuitelja.
U priopenju VSTV-a stoji kako je odluka o Salihovievoj suspenziji donesena na zahtjev Ureda disciplinskog tuitelja, koji djeluje pri VSTV-u, a taj je ured utvrdio kako postoje elementi nezakonitog postupanja glavnog tuitelja u dosadanjem radu, zbog ega
je predloio i njegovu smjenu s dunosti. Odluka o suspenziji privremena je mjera do okonanja postupka ispitivanja Salihovieve
odgovornosti. Jedan od posrednika, po pisanju medija, bio je novinar Mato akovi, koji se privatno sastajao sa Salihoviem, a potom podatke koje je od njega dobivao prenosio Dodiku. Dokaz tomu su telefonski razgovori koje je prislukivala SIPA, a jedan od njih
dospio je do medija. U njemu se jasno uje akovi kako Dodiku
prenosi to mu je Salihovi kazao o istragama koje se odnose na
poslovanje Bobar banke i Pavlovi banke.
Nakon to su objavljeni ti razgovori, ministar sigurnosti BiH
Dragan Mekti otvoreno je optuio Salihovia za opstruiranje istraga, istiui kako je nuna njegova smjena ukoliko se eli nastaviti
borbu protiv politike korupcije i organiziranog kriminala u zemlji.
Informacije su preko Salihovia curile drugoj strani i to putem
jednog novinara RTRS-a ljudima koji su bili obuhvaeni istragom.
Tu su jo osobe iz Bobar banke. Time to je uradio Salihovi nije
zasluio da ostane ni dan vie na toj poziciji, izjavio je Mekti okvalificiravi Salihovia kao glavnog meetara u dravi.
31
BOSANSKI BAROMETAR
32
BOSANSKI BAROMETAR
Prijetnje ratom
Ovaj je tzv. referendum kao nijedan drugi Dodikov potez aktualizirao pitanje eventualnog rata. Jo prije odravanja referenduma
Sefer Halilovi, bivi naelnik Glavnog taba Armije Republike BiH i
aktualni predsjednik BPS-a, izjavio kako e sprovedba referenduma
u RS znaiti raspakiranje Daytonskom mirovnog sporazuma, stupanje na snagu Republike BiH te je zaprijetio sukobom u kojem e
Dodikova tzv. drava nestati. Nakon referenduma Daytonski
ustav vie ne vrijedi, onda se vraamo na Ustav Republike BiH, a nakon toga neka nam Bog pomogne svima, neka nam da prvo razuma,
a onda snage da tu priu dovedemo do kraja, izjavio je Halilovi.
On je posebno naglasio da se tzv. rs u eventualnom sukobu
moe odrati najvie 10 do 15 dana. 5.000 je masovnih grobnica
na teritoriji koja se zove RS, a trebala se zvati masovna grobnica. RS
je najvea mrlja na obrazu srpskog naroda. Ni jedan sustav koji je
nastao na zloinu i genocidu nije opstao pa nee ni ovaj, kazao je
Halilovi gostujui u Dnevniku TV1. Upitan misli li da u BiH, i na jednoj i na drugoj strani, ima dovoljno ljudi spremnih ratovati, Halilovi
je odgovorio: Da, apsolutno. I zato ja apeliram da se dobro razmisli.
Jer Miloevi je umro, JNA ne postoji, ne postoji 1.000 tenkova,
1.000 transportera, 200.000 naoruanih etnika u BiH. Ne moe Srbija pomoi RS. Oni se mogu drati 10-15 dana u nekom sukobu, ne
vie. Neemo dopustiti da nam netko pola drave odcjepi, na kojem
je poinjen genocid, poruio je Halilovi. Dodao je da e se onog
dana kada se otpakira Dayton sve biti drugaije, a ovim referendumu
se otpakira Dayton. Nikome ne prijetimo, ali nitko neemo dopustiti da odnese i dio BiH bez belaja, rekao je Halilovi u prijeteem tonu. Dodao je kako je Tuiteljstvo ve moralo reagirati po pitanju referenduma jer postoji dovoljno dokaza za antiustavno djelovanje.
Ako Tuiteljstvo ne bude ragiralo, ako visoki predstavnik ne bude
reagirao, bit e odgovorni za ono to e se dogoditi nakon toga. Ja
sam zadnji koji zagovara rat, upozorio je Halilovi.
Sefer Halilovi
Naravno, treba sve uiniti kako bi se rat izbjegao, ali kao to
smo spomenuli, nije iskljueno da na suprotnoj strani od Dodikove
pomalo ve kljua i da bi eventualni referendum o otcjepljenju najavljen za 2018. mogao biti toka kljuanja. Zato treba okupiti zdrave bosanskohercegovake snage svih ideolokih opredijeljenja koji
e jasno istjerati stvari na istac eliminiranjem neprijatelja BiH iz
politikog ivota, pri tom nastojei izbjei horor zvani rat. A to se
pak tie Tuilatva, i ono moe dati obol miru. Jedan od preventivnih poteza za izbjegavanje veeg zla je hapenje Milorada Dodika. I
usprkos svemu, nije jasno to se eka s tim vie!? q
Edis FELI
RUJAN 2016.
Temeljem posebne odluke iz 2007. godine propisano je da se referendumi na teritoriju distrikta Brko mogu provoditi iskljuivo uz
prethodnu suglasnost supervizora te da se provode iskljuivo pod
uvjetima koje on odobri. Svrha takve odluke bila je osigurati da su
referendumi koji se tamo provode sukladni domaim i meunarodnim zakonima a posebice Daytonskom sporazumu.
Zasjedao je prije referenduma i Upravnog odbora Vijea za provedbu mira (Peace Implementation Council - PIC). Uz izdvojeno miljenje Rusije konstatirano je da je Ustavom BiH nedvojbeno utvreno
da su odluke Ustavnog suda BiH konane i obvezujue i da su entiteti
u obavezi da potuju odluke institucija BiH.
Iako referendum o entitetskim praznicima moe potpadati pod
nadlenost jednog entiteta, bilo koji referendum mora biti proveden
na nain koji je u skladu sa Ustavom BiH, i ne moe kriti Opi okvirni
sporazum za mir niti ustavni okvir BiH. U tom kontekstu, istiemo da
nijedan referendum ne moe promijeniti injenicu da su odluke
Ustavnog suda BiH konane i obavezujue. Odluka Ustavnog suda BiH
ostaje na snazi u potpunosti i mora se potovati, u skladu sa Opim
okvirnim sporazumom za mir. PIC je vie puta istaknuo, izmeu ostalog i u lipnju 2016. i u prosincu 2015. godine, da je Ustavni sud BiH
sastavni dio Aneksa 4. Opeg okvirnog sporazuma za mir, i da je kljuan za njegovu provedbu. Upravni odbor PIC-a jo jednom je potvrdio svoju podrku visokom predstavniku kao konanom autoritetu za
tumaenje civilnih aspekata Opeg okvirnog sporazuma za mir, u skladu sa Aneksom 10. Sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti UN-a. q
33
BOSANSKI BAROMETAR
34
BOSANSKI BAROMETAR
e svojom kandidaturom biti izbaen i mogue je da je i sam isprovocirao odluku SDA o izbacivanju jer mu je to samo pomoglo u borbi za naelnika Zenice. S druge strane, birai su istovremeno poslali Izetbegoviu jasnu poruku to o njemu misle.
Tako je SDA nakon 25 godina izgubila naelnika u Zenici, a Kasumovi je unato protivnikoj stranakoj maineriji uspio osvojiti
vie glasova od kandidata SDA/SBB Naidina Ahmetspahia. Slino
je bilo i u Kalesiji (Sead Dafi), Goradu (Muhamed Ramovi), Starom gradu Sarajevo (Ibrahim Hadibajri) Sve su to takoer donedavno bile SDA-ovske birake utvrde i u svima su pobijedili SDA-ovi
disidenti kao nezavisni kandidati, usprkos tome to su protiv sebe
imali golemu stranaku maineriju SDA.
RUJAN 2016.
35
BOSANSKI BAROMETAR
SDA-ovih naelnika on je rekao da je jedina sjena poraz na izborima
za naelnika u Srebrenici. SDA e, rekao je, imati vijenike - odbornike u ukupno 88 gradova, odnosno opina u BiH. U ipovu, Usori
i Kupresu osvojeni su mandati, u kojima do sada to nije bio sluaj.
U Kantonu Sarajevo vana nam je pobjeda ime je potvreno da je
SDA najjaa urbana stranka u BiH. Najjaa smo probosanska stranka u Skuptini Brko Distrikta, rekao je Izetbegovi.
SDA je osvojila 592 vijenika, odnosno odbornika mandata bez
Opinskog vijea Stolac, to govori da ova stranka, kako kae, ima
vie 54 mandata u odnosu na prole izbore. Poseban napredak zabiljeen je u Kiseljaku, Bugojnu i sarajevskim opinama Trnovu, Ilijau, Hadiima i Ilidi, u Tuzli, Vitezu i ivinicama, napomenuo je
Izetbegovi dodajui da SDA sa Savezom za bolju budunost (SBB)
ima 34 naelnike pozicije. Miljenja je da su pozicije naelnika pria
za sebe budui da ne korenspodiraju sa snagom stranke i odgovorom naroda. Tako je, dodaje, naprimjer SDA naelnik u Tenju osvojio 50% glasova vie, a SDA 3% manje u odnosu na 2012. godinu.
Neuspjeh ovogodinjih izbora predstavlja jedino izbor naelnika u Srebrenici, gdje je SDA pruila svu podrku kandidatu amilu
Durakoviu. Kad je u pitanju Stolac, Izetbegovi je rekao da je
predsjednik Opinske komisije Stolac, krei Izborni zakon, sprijeio najvjerovatnije izbor kandidata SDA Samira Kaplana za naenika Opine Stolac. Pojedini lanovi Centralne izborne komisije
zloupotrebom poloaja spreavaju donoenje obavezne odluke o
datumu ponovljenih izbora u Stocu, koji su prekinuti. Oni ne rade
svoj posao i pokuavaju da budu istrani organi, pa neka upute te
organe da utvrde ta se deavalo na lokalnim izborima, a njihovo je
da organiziraju izbore, poruio je Izetbegovi.
Uoi lokalnih izbora iz redova SDA mogla se uti ak i takva najava da e osvojiti maksimalan broj naelnikih manadata 59, hvalila se
da je najprisutnija stranka u BiH, no to je vie bila propaganda jer
je bilo jasno da, primjerice, u Velikoj Kladui SDA-ov kandidat nema
to traiti pored kandidata Laburistike stranke Fikreta Abdia. Dakle, to je bila vie izjava u poluali, ali u SDA istiu da, iako su izgubili
neke sredine, dobili su nove. Ipak, netko je dobro primijetio da Zenica nije Sapna, Biha nije Trnovo, Visoko nije Doboj-Jug. No, zato je
pobjeda uvjerljiva u Kantonu Sarajevo. Da li je to objektivno pobjeda SDA ili pak apstinencija biraa u opinama koje se tradicionalno
vezalo za ljevicu? Za pobjedu SDA u prvom redu odgovorne su SDP i
DF koje su birai kaznili. S druge strane, u SDA su izgubili Zenicu,
Gorade, Vare, Buim, tradicionalna uporita. Tu su pokazali da je
njihova politika kratke pameti i da bi opozicija unutar stranke mogla
traiti odgovornost za Izetbegoviev poraz, rekao je za N1 televiziju
Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Zanimljivo je bilo i u Velikoj Kladui, iako se pobjednik od poetka
znao Fikret Abdi. Time se Abdi vratio u bosansku politiku nakon
to je odleao 10 godina zatvora zbog ratnog zloina u Bosanskoj
Krajini, odnosno 15 ukupno (puten je nakon odleane 2/3 kazne).
No i tu je moglo biti neizvjesno samo da su se opozicione stranke
mogle dogovoriti. Naime, Abdieva zvijezda polako ipak tamni i kod
dijela pristalica tzv. AP Zapadne Bosne. Pokazuju to rezultati posljednjih izbora na kojima Abdi po prvi put nije dobio dvotreinsku veinu glasova, nego ak neto ispod 50%. Da se opozicija u Velikoj Kladui dogovorila (DNZ-biva Abdieva stranka, SDA i Pokrenimo Kladuu) i suprotstavila Abdiu jednog kandidata, Abdi bi pretrpio poraz. Ovako je s lakoom pobijedio sva tri protukandidata.
36
BOSANSKI BAROMETAR
Ovi su izbori pokazali da i dalje, unato svemu, dominiraju nacionalne, ili ako netko eli rei, nacionalistike stranke. To je svakako
pogubno za Bosnu i Hercegovinu i nije dovoljno samo da se ujedini
ljevica, nego se zajedno s ljevicom treba ujediniti desnica u BiH koja nije nacionalistiki nastrojena, ali jeste konzervativna, to je legitiman nain razmiljanja. Svi bi oni trebali formirati graanski blok
koji bi se suprotstavio nacionalistikoj desnici i time se oduprli i
podjeli zemlje.
RUJAN 2016.
37
BOSANSKI BAROMETAR
38
Zato se planski provodi prilagoavanje nauke ideolokim, politikim, religijskim, poslovnim i drugim interesima. U tom cinikom
okviru znanost je planski usmjerena u pogrenom smjeru, na periferni put, u orsokak. Postavlja beznaajna i smijena pitanja primjerice, kako studenti prepisuju na ispitima?
To opasno prilagoavanje je, ustvari, podreivanje koje vodi
obesmiljavanju sistema obrazovanja, sigurnosti, vladavine zakona, reda i poretka. A to odgovara prevarantskoj naraciji da nam ne
treba racionalnost, da nam ne treba racionalan sistem ljudskog
djelovanja, da nam ne treba poredak, da nam ne treba drutvo zasnovano na vladavini zakona.
Naravno, lokalni antibosanski procesi nisu mogli bez ireg internacionalnog konteksta, koji se najbolje prezentira u primitivnom vrijeanju potovanog profesora Nikole Kovaa, negdanjeg
bosanskog ambasadora u Francuskoj, od strane F. Mitteranda koji
ga je nazvao izdajnikom srpskog naroda, jer je dostojanstveno
zastupao svoju dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
BOSANSKI BAROMETAR
4. Neonacizam se pojavljuje kao logina posljedica nacionalistikog etnofaulizma i etnopolitikog ustava u kojem plemensko-religijske grupe predstavljaju politike subjekte. To danas ne postoji nigdje
u Evropi. Politike oligarhije profitiraju u anarhiji etnopolitikog besmisla. Cjelinu ivljenja ljudi, zavjerenike oligarhijske grupe svode
na plemensko-religijske pseudointerpretacije kao da ne postoje stoljea u kojima je nauka ponudila vrhunska objanjenja pojava u prirodi i drutvu. Razvijanje mrnje prema drugima i drugaijima u uslovima ekonomske krize direktno vodi u pojavljivanje neonacizma kao
ideologije iskljuivosti i nacijske perverzije u kojoj se nudi samo primitivno razdvajanje ljudi i razvrstavanje u zaraene strane. Atomiziranje graana u nemone jedinke/jadnike osigurava dominaciju hegemonijskih politika nad drutvom i dravom.
Lokalni neonacizam nije bio mogu bez podrke antibosanskom design-u ljudi kakvi su bili John Major, Douglas Hurd, Anthony Lake, Lewis McKenzie, Richard Holbrooke, general M. Rose,
general Janvier, isprazni francuski predsjednik F. Mitterand i mnogi
drugi koje danas dezavuiramo kao dio velike spletke da se destruira drava Bosna i Hercegovina i pretvori u plemensku zajednicu nekog predmodernog povijesnog trajanja.
5. Licemjeran odnos prema svojoj domovini. Shizofrenija politike koja predstavlja bosanstvo kao tue, a podmee izvanbosanske
politike kao matine. Ova shizofrena situacija predstavlja realnost
etnonacionalne politike u Bosni tokom 20. stoljea i prvih decenija
21. stoljea. Plemena bez sadraja trae svoje utemeljenje negdje
daleko izvan sebe i svoga krajolika. U toj nesrei veliku odgovornost snose pseudonaunici i poluobrazovani politiari sa svojim
primitivnim politikama etniko-religijske separacije.
Bosanska domovina spava! Bosanska politika u Sarajevu, naalost, jo danas nije potpuno apsolvirala sve dimenzije velike antibosanske nagodbe. O tome svjedoi nerazumijevanje dogaaja izdaje
Srebrenice za koje su optueni branitelji bosanske Republike.
6. Politika perverzija rui sisteme znaenja koji je dezavuiraju.
Dogaaji koji su vezani za prolost najednom poprimaju nova znaenja, reinterpretacije, prilagoavanja, namjetanja, transformiranja. U ovoj perverziji naa drutva se razbijaju na plemenske teritorije, izoliraju se i predstavljaju kao samostojea ili samoodriva
drutva, ali niko nas ne upozorava da takva drutva nemaju budunost jer predstavljaju bolesne pojave i da u takvoj izoliranosti ne
mogu opstati. Radi se, ustvari, o getoiziranim i separiranim rezervatima koji slave model zatvorenosti u svijetu koji je postao globaliziran. Zato je ovdje vrlo teko govoriti o napredovanju u znanstveno-tehnolokom smislu. Pritom, manipulacija masama predstavlja
se kao upravljanje politikim sistemom (trakavica oko referendu-
Od 1990-ih poinje politiki proces rastakanja suvereniteta drave Bosne i Hercegovine. Tanije, s Lisabonskim pregovorima otpoinje proces u kojem su narodi pretvoreni u nosioce suvereniteta, a ne drava. Narodi se pojavljuju kao suvereni, kao kolektivna
tijela koja pregovaraju, dogovaraju, razmjenjuju teritorije, prave
etnike mape, nema graana ni pojedinanih ljudskih bia. Danas
nas prisijavaju da zaboravimo genocidnu osnovu entiteta rs na
pola bosanske teritorije, da se pomirimo sa zlom koje se nadvilo
nad nama, da utimo i ne reagiramo.
Zato se negira genocid nad Bonjacima? Sve je postalo sasvim
jasno. Da bi se, dakle, pristupilo legalizaciji genocidne tvorevine
kroz referendum o nezavisnosti entiteta rs potrebno je negirati
genocid i odgovornost srpskih vojnih i politikih predstavnika za
zloine nad Bonjacima i otvoren vojni napad na internacionalno
priznatu, nezavisnu i suverenu dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tada bi, prema zamisli srpskih politiara, entitet rs stekao
pravo na referendum o nezavisnosti. Niko vie ne bi ni govorio o
agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu organiziranu od strane
Miloevievog reima u Srbiji i pobunjenikih snaga bosanskohercegovakih Srba. Zato se nama neprestano podmee definicija sukoba i agresije pod imenom civil war time se vri strateko predefiniranje onoga to se dogodilo tokom 1992.-1995. godine.
Rat protiv Republike BiH voen je s glavnim ciljem da se okupira teritorija drave i otcijepi, a ako to nije mogue onda tu okupiranu teritoriju treba uknjiiti na srpski narod i dovesti do promjene
ustava BiH kroz pregovore (dogovaranje naroda) kojim bi se verificirala ratna agresija. Tako je Anex IV ustupak agresoru na Republiku BiH i element relativizacije zloina i izjednaavanja napadnutog
(rtve) i napadaa (agresora). To je cjelokupan smisao rata i agresije protiv Republike BiH. Ali, mi se moramo tome suprotstaviti svim
raspoloivim sredstvima i zavriti epohu diskriminacije i istrebljenja Bonjaka. Zato moramo razvijati znanje o sebi i drugima u savremenom svijetu.
Zavrimo ovaj tekst Aristotelovim stavom spoetka Metafizike:
Svi ljudi po prirodi tee znanju (Pantes anthropoi tou eidenai oregontai physei). q
Senadin LAVI
Da li smo zaboravili?
RUJAN 2016.
ma u entitetu rs). Poluobrazovani politiki diletanti, odani lanovi politikih oligarhija, pljakaju sistem dok zastupaju naciju, narod,
religiju. Narodnim masama ostaju velike parole!
39
ZEMLJO MOJA
Sarajevska rehabilitacija
srpskih zloinaca
Usljed ega se dogodilo da velikosrpska politika dobije takav
polet u Sarajevu, pa da krene u prekrajanje nedavne prolosti, koja
ne samo da ivi u knjigama i filmovima, ve je svjee prisutna i u
memorijama kritine mase Sarajlija, pogotovo onih koji su izgubili
svoje najmilije? Srbima, dakle, smeta sintagma srpski zloinci ispisana na spomen-ploi na sarajevskoj Vijenici, jer smatraju da ta
sintagma vrijea Srbe. Atmosfera u Sarajevu je toliko omekana,
obeskimenjena, da se ini da bi veinski Bonjaci mogli pristati da
ukinu istinu kako bi udovoljili Srbima i imperativu suivota. Mada,
ostaje nejasno kako ikakvog Srbina moe vrijeati sintagma koja
svakog Srbina odvaja od zloinstva.
40
ZEMLJO MOJA
Rumi izvodi se reirano istraivanje koje treba da dokae kako je
Alija Izetbegovi pobio narod na Markalama, da se optue Srbi, da
izazove saaljenje, da pokrene meunarodnu intervenciju. Velikosrpski obavjetajni aparat, koji je 20 godina nakon rata neumorno
radio meu Bonjacima, proizveo je toliko svojih (ne)svjesnih i (ne)
zvaninih agenata i plaenika, da je to ozbiljna sila koja prijeti da
unutar Bonjaka stvori kritinu masu ljudi koji vjeruju i brane srpske izmiljotine o karakteru rata.
Vidjelo se to krajem oktobra, kada je jedna kola Odlukom Vlade Kantona Sarajevo, u Dobroeviima, ponijela ime po jednom od
najbriljantnijih bonjakih umova u povijesti, po Mustafi Busuladiu, koji je ubijen od strane srbokomunista u junu 1945. godine, pod
optubom da je bio saradnik okupatora. A Busuladi je bio samo
slobodoumni intelektualac, antifaista i antikomunista, koji je pored niza izvrsnih tekstova, u kojima razmatra drutvena i vjerska
pitanja, i zalae se za toleranciju meu bh. narodima i razliitostima, govorio pet svjetskih jezika; bio je veliki erudita, dragocjenost
svoga vremena, tako da samo zloinaki umovi mogu opravdavati
njegovu zvjersku likvidaciju, a to se upravo dogodilo u povodu ove
inicijative da se jedna kola nazove po Mustafi Busuladiu. Nastojanje da se jedan bonjaki velikan rehabilitira, da se njegova misao
slavi, naila je na bijes velikosrpskih ljeviara po Sarajevu, koji su
danima objavljivali najprljavije pamflete protiv ovog intelektualca
ubijenog hladnokrvno, bez krivice, bez suda.
Na isti nain nad Sarajevom lebdi istina o preko 3.000 Bonjaka
koje su srbokumunistike vlasti, pod izmiljenim optubama, u genocidakom pohodu, likvidirale po osloboenju Sarajeva. Uprkos
nekolikim inicijativama, nikada zvanino Sarajevo, pa ni bonjaka
politika, nisu smogli snage da se suoe sa ovim injenicama. Zato
je, velimo, logian nastavak ovog bonjakog samoponiavanja
pred imperativima istine i pravde. A da su Bonjaci, institucionalno,
ustali da istrae te srbokomunistike zloine nad bonjakim civilima u Sarajevu, da otvore masovne grobnice, da obave denazu za
rtve tih zloina, da sve to dostojno obiljee i naukom, i knjigama, i
primjerenim vjerskim obredima posve bi drukija bila slika istine
o onome to se dogaalo poslije Drugog svjetskog rata, a to se u
carstvu neistine i srbokomunistikih konstrukcija i danas koristi kao
kljuni resurs u rastakanju bonjake pameti i dostojanstva.
Abdulah Sidran
RUJAN 2016.
41
ZEMLJO MOJA
sarajevskih Srba. Ispade da je diskriminacija Srba to to su zloini, koje
su poinili Srbi, nazvani imenovani srpskim. Na osnovu konkretnih zahtjeva navedenih u otvorenom pismu Prosvjete, delegacija SDP-a
BiH predloila je nacrt operativnog plana prema kojem bi u narednom
periodu socijaldemokrati na kantonalnom, gradskom i opinskom nivou trebali inicirati rjeavanje ovih nagomilanih problema, a meu
njima je i revizija teksta na spomen-ploi na Vijenici.
Zanimljivo je sa koliko se pompe i agresivnosti trai revizija teksta
na Vijenici, iako taj tekst predstavlja istinu, dok kompletno Sarajevo, sa svim svojim politikim, drutvenim i akademskim potencijalima, nema snage da sprovede reviziju tekst na spomeniku Vjena
vatra, na kome i dalje pie la da su srbijanske jedinice oslobodile
Sarajevo 6. aprila 1945., iako postoje stotine dokaza da je Sarajevo
oslobodila XVI muslimanska brigada, i to dan ranije. To to tadanji
srbokomunistiki reim nije dozvoljavao da se osloboenje Sarajeva
uknjii kao pobjeda bonjakih antifaista, ne bi trebalo, valjda, biti
vano danas kad bi Bonjaci trebali imati takav nivo slobode i dostojanstva da se mogu suvereno boriti za historijske istine.
Ovu ideju da Srbe treba zatititi od sintagme srpski zloinci
prvi je promovirao akademik Abdulah Sidran, jo poetkom 2015.
godine, dok je jo imao kolumnu u Dnevnom avazu, a tada je
napisao sljedee:
Formulacija srpski zlikovci nije prihvatljiva. () U nju je ugraena ideja koja kao da podrazumijeva: da su svi Srbi zloinci. () Sa
tih spomen-tabli pod hitno treba skloniti runu sintagmu srpski zloinci i umjesto nje upisati ono to je konkretna, iva, neosporna
istina: Na ovome mjestu, Vojska Republike Srpske, pod komandom Tako emo u kamen uklesati istinu, i prekinuti sa vrijeanjem stotina i hiljada naih sugraana srpske nacionalnosti koji sa
zlom i zloinima Karadieve soldateske nemaju nikakve veze.
U to vrijeme nije se javio ni jedan Srbin da se pobuni protiv sintagme srpski zloinci. Pobunio se, eto, Abdulah Sidran. On je bolje od
Srba znao ta Srbe vrijea. A ne vrijea ih, im ute. Genocid nad
Bonjacima je u kritinoj masi Srba nacionalna vrlina. Svi mi koji znamo kako je nastala Republika Srpska, raunamo da bi se normalan
ljudski um trebao gnuati iega to je nastalo na ubistvima, pljakanju i protjerivanju. Ali, Srbi, oito je, ponose se Republikom Srpskom.
Dosad se nije pojavio ni jedan Srbin, pa ni meu ovim naim sarajevskim ikebanama, da kae kako je Republika Srpska sramota za srpski
rod i kako bi je u ime rehabilitacije srpske asti pred buduim vremenima trebalo ukinuti. Ba tako, nije se pojavio nikakav Srbin da zatrai da se sa raznih spomenika u krajevima sa bonjakom veinom
izbrie sintagma srpski zloinci. Pojavio se Abdulah.
Prola je godina i po, pa se, eto, pojavili sarajevski Srbi, to iz
Prosvjete, a to iz jugonostalgiarskog SDP-a da se zaloe za oslobaanje srpskog imena i historije od historijskih injenica. Ovo
udaranje u zdravu mozak zahtijeva i malu analizu.
42
IZ SVIJETA
Citiramo dio saetka koji je u izvjetaju objavljen na samom poetku dokumenta: U oujku 2011., Britanija i Francuska, uz potporu SAD-a, povele su meunarodnu zajednicu u potpori intervencije
u Libiji s ciljem zatite civila od napada snaga lojalnih Muammaru
Gaddafiju. Ova odluka nije imala tone obavjetajne informacije.
Konkretno vlasti nisu identificirale da je prijetnja civilima prenapuhana i da su pobunjenici zapravo ukljuivali znatan islamistiki
element. Do ljeta 2011. ograniena intervencija zatite civila prerasla je u oportunistiku politiku smjene reima. Ta politika nije voena strategijom potpore u oblikovanju post-Gaddafi Libije. Rezultat je bio politiki i ekonomski kolaps, borbe izmeu militanata i
plemena, humanitarna i migrantska kriza, iroko krenje ljudskih
prava, irenje oruja Gaddafijevog reima diljem regije te stasanje
ISIL-a na sjeveru Afrike. Imajui mogunost donoenja odluke u Britanskom vijeu za nacionalnu sigurnost, bivi premijer David Cameron je u konanici odgovoran za neuspjeh izrade dosljedne strategije za Libiju.
Ameriki dravni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, nakon 13-satnog sastanka u enevi, 10. rujna
2016. na novinskoj konferenciji objavili su kako su SAD i Rusija i
SAD postigli dogovor po pitanju novog prekida vatre u Siriji. Kerry
je rekao kako svaki akter u Siriji treba podrati ovaj plan Rusije i
SAD-a kako bi se ovaj katastrofalni sukob okonao najbre mogue kroz politiki proces. Istaknuo je kako e ovaj plan osigurati da
sirijske vladine snage vie ne izvode napade na poloaje gdje su
prisutni pripadnici tzv. umjerene opozicije. Borba protiv Al-Nusra
Fronta je pak dozvoljena. Kerry je poruio kako e osnovati Ruskoameriki zajedniki implementacijski centar (JIG) koji e imati za cilj
ocrtavati teritorije koje kontrolira Al-Nusra Fronta i opozicijske
skupine na prostorima aktivnog sukoba.
RUJAN 2016.
43
IZ SVIJETA
nitarne pomoi. Lavrov i Kerry su istaknuli kako su sastavili pet dokumenata koji obuhvaaju ovaj dogovor, ali ih nee objaviti u javnosti.
Novinari su kasnije saznali da e prekid vatre trajati tjedan dana, a
zatim bi krenuli s iduom fazom, koja ukljuuje amerike koordinirane zrane napade protiv Al-Nusra Fronta i ISIL-a.
14. rujna John Brennan, direktor amerike CIA-e, za vrijeme govora u Washingtonu rekao je kako e kriza u Siriji, ukljuujui sektake tenzije, potrajati jo niz godina. Kako adresirati te probleme
je poprilian izazov. Nemamo rjeenja koja se mogu nametnuti ljudima. Da bi se sve rijeilo biti e potreban jo niz godina, rekao je
Brennan, istiui kako je sirijska kriza najkompliciraniji problem.
Razlog tome su brojni interni akteri, vanjski akteri, sektake tenzije i godine autoritarnog reima Bashara al-Assada.
44
IZ SVIJETA
leta navodno stabilizirala situaciju u Siriji. Takva situacija nam je u
potpunosti neprihvatljiva. Vidjeli smo to takve mjere mogu uiniti,
vidjeli smo to u drugim dijelovima svijeta, rekao je Riabkov, koji se
ovdje referirao na zonu zabrane leta u Libiji 2011. godine. Istog
dana postalo je jasno da primirje vie ne postoji borbe su nastavljene, naroito bitka za Aleppo, najvea do sada.
RUJAN 2016.
45
IZ SVIJETA
26. rujna 2016. Iraka vojska je poruila kako strane trupe nee
biti prisutne u bitci koja e imati za cilj osloboenje Mosula. Trupe
koje e sudjelovati u osloboenju irakih gradova, ukljuujui i Mosul, biti e iskljuivo irake. Prisutnost meunarodnih koalicijskih
snaga postoji samo za razmjenu obavjetajnih informacija, izvoenje
zranih napada na ISIL, obuku te naoruavanje irakih snaga", rekao
je glasnogovornik glavnog stoera irake vojske, general Yehia Rasoul. Vojno-politiki analitiari upozoravaju na injenicu da amerike
snage poprilino pomau irake u borbi protiv ISIL-a. Meutim, izgleda da se takva suradnja ne svia brojnim pripadnicima irakih snaga
na terenu i stoga se Iraka vojska odluila oglasiti kako bi ih umirila.
46
KULTURA
RUJAN 2016.
Musa azim ati, pjesnik i prevodilac, zauzima poasno mjesto u historiji bonjake knjievnosti, jer je u
svom kratkom ivotu stekao
veoma iroko iskustvo i znanje. Tek decenijama poslije
njegove smrti njegov pjesniki opus doivjee procvat. Mustafa eman je svjedoio da je oivljavanje Musinog djela poelo 1962. godine, kada su aci teanjske
gimnazije u starim musliMusa azim ati
manskim asopisima Be(Odak, 1878. - Teanj, 1915.)
har, Biser i Gajret pronali azimove pjesme, pa su pri gimnaziji osnovali svoj Knjievni klub
Musa azim ati, ali su ga prosvjetne vlasti odmah zabranile.
Smail Terzi, teanjski novinar i knjievnik, poeo je 1963. godine pripremati obiljeavanje 50. godinjice atieve smrti, a emanu je predloio da se izda zbirka njegovih pjesama. Poduzee Zora, u kojem je eman tada radio, prihvatila se izdavanja. Podrao
ih je predsjednik opine Teanj Salih Sari, zaloivi ne samo svoj
autoritet, nego i svoj novac. Tri godine kasnije, u povodu 90-godinjice atieva roenja, teanjski Narodni univerzitet izdaje Sabrana djela, a onda ide sve lake i sve bolje. Pjesnik ulazi u sve itanke osnovnih i srednjih kola, njegovo djelo se izuava na Katedri
za knjievnost, a nezaobilazan je i u antologijama bonjake muslimanske knjievnosti, u antologijama evropske, pa i svjetske lirike.
Bilo je to vrijeme kad je Zaimu Imamoviu za oko zapeo Musin
tekst iz 1906. godine Sjea li se kad si lani, tako da je tekst zalijepio
na stranu narodnu kompoziciju i pjesma je dobila miris sevdalinke. q
Avdo HUSEINOVI
47
KULTURA
48
KULTURA
RUJAN 2016.
49
PRIE IZ BOSNE
ISTONA PRUGA JE BILA OEVIDAC HAIRLI, ALI I DEVERLI VAKTA BOSANSKOG OVJEKA U 20. STOLJEU
50
PRIE IZ BOSNE
Austrougarski ininjeri s velikom su mukom projektovali trasu
kroz kanjone rijeka Miljacke, Prae, Drine i Lima, zbog veoma teke
konfiguracije terena. Iako su dravni slubenici zadueni za gradnju
bili zaprepateni sloenou trase, s dravnog je vrha stiglo nareenje da se pruga mora graditi po svaku cijenu. Ta je cijena iznosila,
uraunavi radnu snagu, usijeke, tunele, ine, stanine zgrade i samu
eljeznicu, ni manje ni vie nego 450.000 zlatnih kruna po kilometru.
Pruga je za period od 73 godine tu namjenu i ispunila. U literaturi se javljaju dva datuma otvaranje pruge za promet. Po jednim,
to je bilo 1905., a po drugim 1906. godine. U pravu su i jedni i drugi,
jer je prvi dio od Sarajeva do Prae, i dalje, otvoren je za saobraaj
1905., a itavom duinom do Vardita, odnosno do Uvca, 4. jula
1906. godine. Drugi krak Istone pruge je poslije Prvog svjetskog
rata od Vardita bio produen u Srbiju, preko planine argan i uvene arganske osmice do Uica.
U toku Drugog svjetskog rata Istona pruga je na due vrijeme
bila u prekidu, naroito u djelu izmeu Dovlia i Hrenovice, gdje su
partizanski diverzanti ruili mostove, tunele, uklanjali ine sa trase,
napadali kompozicije njemakih i ustakih vojnika, otimali naoruanje i municiju, hranu i lijekove.
RUJAN 2016.
51
DIJALOG CIVILIZACIJA
U ratnom novinarstvu
objektivnost nije pravilo
Prosjeni stanovnik Balkana, Evrope, ali i cijelog svijeta, o stanju na bilo kojem, trenutno aktivnom, ratnom frontu u svijetu moe raspolagati samo onim informacijama koje su do njega dospjele
putem medija, drutvenih mrea ili interneta. Alternativnih metoda nema. Ukoliko postoji osoba koja barata saznanjima o postojanju nekih zasebnih informacijskih kanala koji mogu odagnati prirodu aktuelnog sukoba u Nigeriji, Libiji, Afganistanu ili Siriji, mimo
onog to nam se servira putem tampe, televizije, radija, drutvenih mrea ili portala, takvog emo zamoliti da prosvijetli i ostatak
zabluenog svijeta.
S obzirom na to da pojedini sukobi u svijetu imaju globalne reperkusije, posebice rat u Siriji, smatramo da je nuno propitivati
objektivnost sedme sile u tom kontekstu, to zbog naunog praenja razvoja medija u doba digitalnih tehnologija, tako i radi neospornog utjecaja koje mediji imaju na javno mnijenje i drutvene
tokove.
U savremenom razdoblju, nezamislivo je interdisciplinarno
prouavanje ratnih sukoba, kao specifinih drutvenih fenomena,
uz istovremeno ignorisanje segmenta ratnog komuniciranja, kao
sastavnog dijela bilo kojeg sukoba ili konflikta. Kroz vlastite oblike i
metode, propaganda je, najee, dodatni, a ponekad i primarni
mehanizam u opoj konstrukciji i provoenju sukoba. Zbog toga je,
kako je kazao Sartr, najbolji onaj vojskovoa, koji pobijedi bez
prolijevanja krvi.
Knjiga Ratno izvjetavanje: Bosna i Hercegovina vs. Sirija, autora moje malenkosti, na tragu je propitivanja medija i njihove uloge u ratnim sukobima koji su sugerisani iz samog naslova knjige.
Kada je rije o Bosni i Hercegovini, na mnogobrojnim primjerima i
svjedoanstvima, pokuavalo se utvrditi udio medija u, prije svega,
pripremi rata u Bosni i Hercegovini, a zatim i, paralelno sa oruanim sukobima, propagandnim ofanzivama i atacima na sve neistomiljenike i pripadnike protivnikih skupina.
U primjeru Sirije, pak, nastojali smo ukazati na svu sloenost i
konfuznost bliskoistonog drutveno-politiko-ideolokog bia, i-
52
jem su rastuem animozitetu, parcelizaciji i meusobnoj otuenosti svih njegovih kreirajuih segmenata, nesumnjivo doprinijeli i
mediji, kako oni lokalno-regionalnog karaktera, tako i globalno dominantni mainstream mediji. S obzirom na to da je sukob u Siriji
trenutno u fokusu svjetske javnosti, u sieu pomenute knjige akcenat emo staviti upravo na taj dio.
DIJALOG CIVILIZACIJA
ljenicima, smiljala vojne taktike i napade, ili pak traila financijske
donatore za svoje operacije i aktivnosti. Pobunjenici koriste drutvene mree ak i tokom borbenih operacija.
Pored Facebooka i Twittera, jedan od bitnijih segmenata digitalne komunikacije u Siriji, posebno meu pobunjenicima, jesu video klipovi snimljeni pametnim telefonima i uploadovani na servis Youtube. S obzirom na to da se radi o vizuelnom web servisu, to
je savren izvor informacija za brojne televizije i satelitske kanale
irom arapskog svijeta, posebno Al Arabiyu i BBC Arabic, iako je
teko utvrditi autentinost takvih snimaka. To je potaklo i stvaranje
svojevrsnih novinskih agencija od strane pobunjenikih aktivista,
koji su ustvari samo skupina amatera i mladih Sirijaca koji su otvarali raune na Youtubeu pod nazivima Sham News Network, Flash
News Network, Ugarit i dr. Njihov posao je da prime, provjere,
obrade i kontekstualiziraju sirove video materijale u korisne snimke, kako bi bili to uvjerljiviji i originalniji satelitskim kanalima za
njihovo objavljivanje. Navodi se i podatak da skoro svaka gradska
etvrt, koja je za ili protiv Assada, ima medijski centar koji dokumentuje i obrauje sve ono to se tu dogaa, ali i da skoro svaka
grupa posjeduje profesionalnog kamermana.
Assad je, za razliku od pobunjenika, mnogo ranije, ozbiljnije i
daleko profesionalnije pristupio, na prvu ruku bezazlenoj stvari,
odnosu sa medijima i drutvenim mreama. Naime, on je mnogo
prije poetka sirijske krize zapoeo pregovore sa kompanijama koje se bave odnosima sa javnou. Zamiljena kampanja je imala za
cilj predstaviti vladajuu sirijsku porodicu kao simbol moderne,
otvorene i prozapadnjake Sirije. Sirijski predsjednik prisutan je na
raznim drutvenim mreama to ukljuuje accounte na Youtubeu,
Twitteru i Instagramu, a sve sa ciljem popravljanja imida u zemlji
u kojoj bukti rat. Pored toga, doli smo i do podataka o postojanju
sirijske elektronike vojske, odnosno, vladinih tajnih hakera,
usmjerenih na propagandu i voenje informacijskog rata. U skladu
s tim, elektronika armija na Facebook stranicama predsjednika
SAD-a Baracka Obame i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja ispisivala je mnotvo komentara, poput: Mi volimo Bashara
Al-Assada, Ja ivim u Siriji, prestanite lagati, nita se ne deava u
Siriji, i sl. Pored toga, armija aktivno radi i na ruenju i onemoguavanju rada opozicijskih web stranica.
RUJAN 2016.
53
DIJALOG CIVILIZACIJA
Ovdje treba razdvojiti novinske agencije poput Reutersa, The
Associated Pressa ili Agence France Pressa (AFP), koje su, prema
naim analizama i veoma rigidnim kriterijima, najobjektivnije izvjetavale o svim stranama sukoba u Sirija. S druge strane, nalazi se
Russia Today i iranski Press TV, koji su stali uz sirijsku vladu, propitujui i sumnjajui u vjerodostojnost izvjetaja zapadnih medija.
Kako su sukobi, a samim tim i zloini, postajali intenzivniji, tako
su zapadni mediji postajali sve slobodniji u kvalifikaciji i osudi onih
za koje su smatrali da su odgovorni za zloine, ponajprije Assadove
vlade. Nasuprot tome, izvjetaji Rusia Today, Press TV-a ili TV Menar, prema kojima vlast posjeduje legitimitet za svoje postupke, a
svi pobunjenici polako dobijaju etiketu terorista, samo e produbljivati postojei informacijski jaz izmeu zapadnih i istonih
medija.
Na primjeru hemijskog napada u Ghouti, prilikom kojeg je poginulo preko 1500 ljudi, najvidljivija je distinkcija u izvjetavanju izmeu dvije grupe medija. CNN, NBC, The New York Times, ABC, The
Washington Post, BBC, The Guardian, The Independent, The Sunday Times i Deutsche Welle o dogaaju su izvijestili manje-vie profesionalno, prenosei meusobno suprotstavljene stavove da sirijska vlada, odnosno, pobunjenici, stoje iza zloina. Meutim, u vijestima se, primjetno, vie prostora daje pobunjenikoj verziji prie,
dok vladine reakcije, prema svemu sudei, iskljuivo slue radi
objektivnosti informacije. Na slinom tragu je i izvjetaj Al Yazeere,
dok Al Arabiya za napad okrivljuje kriminalni reim. Russia Today
i Press TV, s druge strane, za napad optuuju pobunjenike i teroriste.
Nakon proglaenja halifata tzv. Islamske drave na prostorima
Sirije i Iraka, u junu 2014. godine, javlja se novi, veoma znaajan
faktor, na sirijskoj ratnoj sceni, a kasnije i globalnoj. Jo u samoj
genezi svog nastanka, prije proglaenja hilafeta, Islamska drava se
veoma vjeto koristila medijima i savremenim tehnologijama.
Davne 2006. godine osnovali su fondaciju Al-Furqan, koja se
bavila medijskom produkcijom, dok svoje medijsko prisustvo poinju iriti u martu 2013. godine, stvaranjem drugog medijskog krila
pod nazivom Al-Itisam Media Foundation, a zatim i Ajnad Foundation for Media Production, specijalizirane za tzv. nasheede i druge
audio sadraje. Sredinom 2014. godine, Islamska drava osniva AlHayat Media Center, kojim cilja publiku na Zapadu i proizvodi materijale na engleskom, njemakom, ruskom, francuskom, ali i brojnim drugim jezicima. Od jula 2014. godine, Al-Hayat poinje objavljivati digitalni asopis Dabiq, na nekoliko razliitih jezika, ukljuujui i engleski.
Islamska drava je veoma prisutna i na drutvenim mreama,
pa tako na Twitteru, esto organizuju hashtag kampanje koritenjem softverskih aplikacija, koje omoguuju uinkovitiju distribuciju propagande putem vlastitih online rauna. Pored Twittera, online kampanja ukljuuje i koritenje objava na Facebooku i Youtubeu, te brojnim ekstremistikim forumima. Grupa posjeduje i raune na nekoliko alternativnih drutvenih mrea, poput Quittera,
Friendice i Diaspore, a sve to ima za cilj stvaranja impresije da je
grupa nezaustavljiva. Upravo zbog injenice da drutvene mree
koriste mnogo aktivnije od drugih ekstremnih grupa, doli smo do
zakljuka da je upotreba interneta i drutvenih mrea od pripadnika Islamske drave jedan od glavnih razloga to su postali najpopularnija organizacija za borce iz stranih zemalja.
Vjerovatno najefektivniji i produktivniji nain propagande pripadnika Islamske drave jeste postavljanje videozapisa i fotografija
u kojima se odrubljuju glave vojnicima, civilima, novinarima i meunarodnim humanitarnim radnicima. Cilj je sasvim jasan proi-
54
DIJALOG CIVILIZACIJA
vodi naelnik sarajevske opine Novi Grad Semir Efendi, glavni
sponzor redakcije internet portala Saff, te da Efendi uiva povjerenje samog Erdogana, aktuelnog turskog predsjednika. Radio
Televizija Republike Srpske (RTRS), pak, emituje skoro pa svakodnevne priloge o teroristikim opasnostima, radikalnim vehabijama i pripadnicima Islamske drave u Bosni i Hercegovini. Njihovi
reporteri esto su na terenu, gdje su u potrazi za buduim ratnicima Islamske drave u Buimu, Velikoj Kladui, Zvorniku, Maglaju,
itd., a sline izvjetaje pronali smo i kod Glasa Srpske.
Sline teze, poput onih koje iznose mediji iz Republike Srpske,
publiciraju i mediji iz Republike Srbije. Tako su po Kuriru ratnici
ISIL-a stigli u Bosnu, prema Politici, ideja radikalnih islamista je da
privue svom pokretu veinu umjerenih i neopredeljenih muslimana na Balkanu, posebno meu omladinom, ime bi se ostvario
jedan od preduslova za otpoinjanje dihada, ali i da se takvo
neto ve provodi u Bosni. RTS i Tanjug tvrde da bosansko selo
Gornja Maoa vai kao vaan centar za vrbovanje Islamske drave. Blic istie da je islamska vjera jedino to spaja sve one koji
odlaze da se bore za teroristiku organizaciju ISIS i to da ne idu da
ratuju za novac.
Govorei o medijima bosanskohercegovakih Hrvata te medija
iz Republike Hrvatske i kod njih moemo pronai znaajnu zainteresiranost za pitanje Islamske drave i navode o opasnostima od
terorizma na ovim prostorima. Tako smo u BiH izdanju Veernjeg
lista pronali informaciju da je Bosna i Hercegovina najvei regrutni centar u Evropi boraca radikalne organizacije Islamska drava.
Sline teze donosi i Dnevni list, dok hercegovaki portal Poskok.info
tvrdi da je general Praljak 1993. godine ratovao protiv ISIL-a! Sa
slinom tezom izlazi i portal Dnevno.ba, koji istie da je jako puno
poveznica izmeu dananjeg ISIL-a i Odreda El Mudahidin, koji je
tijekom ratnih godina u prvoj polovici 90-tih djelovao na prostoru
Sredinje Bosne, pa se samo po sebi sve ee namee pitanje - Je
li u Bosni napravljen pionirski korak dananjeg ISIL-a?. HRT e kazati da je radikalnim islamom i pokretom vehabijama premreena
cijela Bosna i Hercegovina, a sline izvjetaje pronali smo i u Jutarnjem listu, te sedminiku Telegram.
Kada su u pitanju tzv. sarajevski mediji, moemo konstatirati da
su i oni veoma aktivno pisali o opasnostima od Islamske drave u
naoj zemlji. Na prvom mjestu tu moemo istai list Dnevni avaz,
koji je ak i mnogim srpskim medijima sluio kao relevantan izvor
informacija po ovom pitanju. Neto manje o Islamskoj dravi je govorilo Osloboenje, i to veinom kroz kolumnistike osvrte. Federalna televizija je skoro svakodnevnim prilozima o borcima Islam-
RUJAN 2016.
55
IVJETI ISLAM
56
IVJETI ISLAM
klevetnik. "Poinilac bludne radnje, dok to ini prestane biti vjernik.
Onaj ko pije vino prestane biti vjernik dok to ini. Kradljivac prestane
biti vjernik dok krade."17
Islamska etika zalazi u sva podruja, ne odvajajui se ni od jednoga ivotnog poprita, za razliku od filozofije drugih civilizacija,
koje razdvajaju nauku i etiku, ekonomiju i etiku, politiku i etiku, rat
i etiku, dok islam ta sva podruja vrsto povezuje s etikom.
Islam se ne rukovodi devizom "cilj opravdava sredstvo", niti u
stizanju do plemenitih ciljeva doputa niska i nemoralna sredstva,
ve do asnih ciljeva stie istim sredstvima. Nikad ne prihvata da
do istine ide krivim putem, kao to je, npr., izgradnja damija sredstvima dobijenim od korupcije, kamata i putem monopola. "Allah
je dobar i voli samo ono to je dobro."18
7
JEDINSTVO ISLAMSKOG UMMETA
1. Znamo da postoje neke razlike u sekundarnim pitanjima vjere, koje se tiu akaida i prakse, ali smo uvjereni da u tome nema
nita loe niti bilo kakve opasnosti - ukoliko se budemo pridravali
etike razilaenja (edebu-l-hilaf), to je jedna nunost, dobra okolnost i prednost.
Boanska volja je predodredila da bude razliitosti u ljudskom
razumijevanju vjere. Ta razliitost proizlazi iz jezike potrebe, jer u
jeziku koji se koristi u izvorima vjere postoji stvarnost i metafora,
jasan izrijek i aluzija, ope znaenje i poseban smisao, neogranien
i ograniavajui iskaz, itd. Dakle, tu postoje razlike u razumijevanju.
To je prirodna ljudska potreba, jer Allah ovjeka nije stvorio po
obrascu koji se kopira, ve svaki ovjek ima svoj nain razmiljanja,
svoje porive i volju. Ima ih slaboumnih, ima ih otroumnih, ima ih
genijalnih. Meu njima ima pristupanih, jednostavnih, sklonih
olakavanju a ima ih i nepristupanih, uskogrudnih i teke naravi
koji su skloni pretjerivanju.
I ta razliitost je Allahova milost ljudima jer, kad bi erijat bio
samo jednoliko miljenje, zajednicu bi to sputavalo. Sluala bi se
samo jedna skupina ljudi, a to bi ostalima bilo jako teko.
U toj razliitosti je bogatstvo pravnih uenja, plodonosnost vjerozakona i irenje prostora za zajednicu. Jedno vienje moe biti
valjano u jednome vremenu, a da ne bude valjano u drugom vremenu. Drugo vienje moe odgovarati jednoj regiji, dok ne odgovara nekoj drugoj regiji. Neka tvrdnja moe biti prihvatljiva u jednoj
situaciji, dok u drugoj situaciji ne moe biti prihvatljiva. U mnogobrojnosti je mogunost preiavanja i izbora da se zna iji su argumenti jai, da se ukae ta je ispravnije i prikladnije da se ostvare
ciljevi (intencije) erijata i dobrobit svih stvorenja.
RUJAN 2016.
Zato je nastojanje da se otkloni razliitost i ukinu razliita pravna nauavanja (mezhebi) i njihovo objedinjavanje u jedno miljenje
bilo uzaludan i beskoristan pokuaj. Vidjeli smo kako su prve generacije muslimana bile otvorene za mnogobrojnost mezheba, pojavljivanje raznih kola i razliitih skupina.
Otuda nam je dunost da ne osjeamo tjeskobu zbog razliitosti, samo to se trebamo potruditi da od toga nainomo razliitost
bogatstva i raznovrsnosti, a ne razliitost sukoba i sporenja, da se
svi pridravamo etike razilaenja, da znamo pravila razliitosti, ili,
kako to neki savremeni uenjaci nazivaju fikhu-l-itilaf - razumijevanje vjere u smislu okupljanja i pored razliitih shvatanja. Ako budemo tako postupali, onda e nam se razlikovati vienja a ne i srca, i
na taj nain emo moi stajati naspram krupnih problema zajednice u istom redu "kao utvrena zgrada", drei se jedan za drugoga,
ne ostavljajui neprijatelju pukotinu kroz koju bi se provukao da
pocijepa nae jedinstvo, da rastrga na dogovor, pogotovo ne u
ovom usplamtjelom razdoblju, u kojem se protiv zajednice kuju
najgori planovi, u kojem se njena vjera izlae opasnosti, dotle da je
neprijateljske snage ele mijenjati iz korijena, kroz mijenjanje njene kulture, mentaliteta, identiteta, ak ele mijenjati i vjersko poduavanje, i u njega se ele umijeati kakao bi od muslimanskoga
ummeta nainili zajednicu lienu objave, koja e se preputati onome to oni planiraju i udovoljavati onome to oni trae.
Islamsko jedinstvo je zahtjev svakog vremena, a najneophodnije je na njemu insistirati u ovom vremenu u kojem e se zajednica
ispred opasnosti izbaviti samo na osnovama meusobne solidarnosti i potpomaganja njenih pripadnika.
Jedinstvo bi trebalo krenuti od islamskih uenjaka, koji mase
zajednice vode na osnovama erijatskih odredbi, da se dre krilatice: "Saraujemo u onome oko ega smo saglasni, a vodimo dijalog
o onome oko ega se razilazimo."
Ono emu trebamo teiti jeste konstruktivan i poticajan dijalog
koji e otkriti istinu i otvoriti vrata saradnje u dobru. Taj dijalog
treba se prvo ostvariti u redovima uenjaka i mislilaca, u okrilju
bratske ljubavi, pod bajrakom nauke i objektivnog pristupa, bez dizanja halabuke.
2. Uvjereni smo da temelj odnosa muslimana prema bratu muslimanu treba biti lijepo miljenje o njemu uz nastojanje da mu se
iznau opravdanja, a ne da ga odmah klevee i proglaava grjenikom i novotarom, osim ako u vezi s tim postoji izriit dokaz (delil
kati). Najgore to musliman muslimanu moe uraditi je to da ga,
bez uporita u Allahovim rijeima i drugim jasnim erijatskim dokazima koji su kategorike naravi i oko kojih nema raspravljanja,
okvalificira kao nevjernika koji je izaao iz kruga islamskog ummeta. Kategorinost dokaza podrazumijeva apsolutnu autentinost
(katijjetu-s-subut) i potpuno jasno znaenje (katijjetu-d-dilale).
to se tie dokaza u kojima ima mjesta raspravi i polemiziranju,
to se treba protumaiti tako da bude u interesu ovjeka muslimana. Za koga se s pouzdanjem utvrdi da je musliman - on je u islamu,
jer ono to je pouzdano (el-jekin), ne moe se ponitavati neim u
emu ima sumnje (e-ekk).
Zabiljeeni su mnogobrojni vjerodostojni hadisi koji muslimane
upozoravaju da jedan drugoga ne kvalificiraju kao nevjernika. Ne treba dozvoliti da se to i u kom sluaju potcijeni - kako ne bi postalo
jednostavno da neka skupina kao nevjernike okvalificira svoje protivnike. "Ko nekoga drugoga optui nevjerovanjem, ili kae da je Allahov neprijatelj, a to nije istina, ta kvalifikacija se na njega vraa."19
"Ako ovjek nekoga drugoga oslovi: Nevjernie!, jedan od njih dvojice e zasluiti taj naziv. Ukoliko onaj ko je time oslovljen to ne bude,
onda se ta rije vraa na onoga ko ju je izgovorio."20
57
IVJETI ISLAM
Kvalificiranje nevjerovanjem (et-tekfir) je i vjerski, i idejni, i
drutveni prekraj, jer vodi ka cijepanju jedinstvene zajednice. To
vodi ka onome na ta je Poslanik, s.a.v.s., upozorio rijeima: "Nemojte nakon mene vraati se u nevjerovanje, pa da jedni druge
ubijate!"21
Ako je i dozvoljeno kvalificiranje nevjerovanjem na osnovu dokaza, onda ono treba biti isticano prema vrstama a ne prema ljudima, na nain da se kae: "Ko kae to i to, on je nevjernik; Ko uradi
to i to, on je nevjernik; Ko to i to zanijee, on je nevjernik." Dakle,
nije dozvoljeno kvalificirati neku konkretnu osobu tako to e joj se
rei: "Ti si nevjernik (kafir)", osim nakon utvrivanja injeninog
stanja, s kojim se otklanja svaka sumnja, a to se moe postii samo
putem sudskoga postupka.
Stoga tvrdimo da bi davanje prava obinim ljudima da nekome
presuuju da je nevjernik, pa da mu onda oni propisuju smrtnu
kaznu koja se mora izvriti, znailo veliku opasnost za ivote, imovinu i ast ljudi. Dovelo bi do toga da se u rukama jednog obinog
ovjeka, koji nema znanje muftije, mudrost sudije, niti odgovornosti izvrioca, objedini trojna vlast. Drugim rijeima, takva osoba bi
bila tuilac, sudija i izvrilac presude, tj. bila bi u isti mah muftija,
tuilac, sudija i policajac.
3. Vjerujemo u jedinstvo onih koji se okreu prema jednoj Kibli
(Kabi) i pored svih razilaenja. Muslimani su, gdje god bili, jedna
zajednica, nakon to su zadovoljstvo nali u opredjeljenju da im
Uzvieni Allah bude Gospodar, islam vjera, Muhammed, alejhi-sselam, vjerovjesnik i poslanik, Kuran predvodnik i koncepcija.
Uzvieni kae: Ova vaa vjera, jedina je prava vjera, a Ja sam va
Gospodar, zato se samo meni klanjajte! (El-Enbija, 92).
Saglasno jedinstvu vjerovanja, jedinstvu vjerozakona, jedinstvu
cilja, sve muslimane objedinjuje bratstvo po vjeri. Islam to bratstvo
postavlja u vidu prava na pomo, uzajamnu brigu i meusobno tienje. "Musliman je muslimanu brat. Nee mu nanijeti nepravdu
niti ga nekome izruiti",22 odnosno, nee ga se odrei. "Svaki musliman moe pruiti utoite a to e svi ostali potovati; naspram drugih muslimani su kao jedna ruka."23
Jedno od najodabranijih djela kod Allaha je nastojanje da se
muslimani zbliavaju i da se njihovi meuljudski odnosi popravljaju
putem otklanjanja uzroka razdora meu njihovim skupinama. Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i bojte se Allaha,
da bi vam se milost ukazala (El-Hudurat, 10).
U jednom hadisu stoji: "Hoete li da vam kaem ta je vrednije
od namaza, posta i sadake? Rekoe: Hoemo. Odgovorio je: Popravljanje meuljudskih odnosa. Loi meuljudski odnosi su ono
to unitava!"24
58
8
NEPRIKOSNOVENI IZVORI ISLAMA:
KURAN I SUNNET
1. Uvjereni smo da je Kuran asni prvi izvor islamskog vjerovanja i zakonodavstva, islamske etike i etikih vrijednosti, islamskog
poimanja i standarda. Kuran je zatien izvor (masum) i on je apsolutna istina. Kao takav, on je osnov svih osnova i izvor svih izvora,
jer u njemu se trae dokazi za druge izvore; ak se i legitimnost
Sunneta dokazuje Kuranom.
Nema muslimana koji se vlada u skladu s dva oitovanja (ehadeta), a da doputa sebi da raspravlja o pouzdanosti bilo kojeg dijela kuranskog teksta: svaki musliman vjeruje da je Kuran zatien
od iskrivljavanja, oduzimanja ili dodavanja, i uvjeren je u legitimnost dokazivanja Kuranom, bez obzira kojem pravnom nauavanju ili skupini pripadao. U tome su saglasni svi mezhebi i sve skupine: sunnije, daferije, zejdije, ibadije i drugi.
Kuran je knjiga svih muslimana. Allah ga je uinio jasnim i olakanim za razumijevanje i pamenje: ... i Mi vam objavljujemo jasnu
svjetlost (En-Nisa, 174). A Mi smo Kuran uinili dostupnim za pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (El-Kamer, 17). Mi, uistinu,
Kuran objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidr, 9).
Allah ga je objavio kao tekst za itanje na arapskom, kao tekstualnu kompoziciju na arapskom. Kuran je na arapskom jeziku, ali
IVJETI ISLAM
njegov sadraj i ciljevi su internacionalni, kao to Allah Uzvieni kae: Neka je uzvien Onaj koji robu Svome objavljuje Kuran da bi
svjetovima bio opomena (El-Furkan, 1). Zato muslimani trebaju
njegove poruke prevoditi na razne druge jezike u svijetu - kako bi
Allahovo poslanje dostavili ljudima, pruivi im dokaz i skinuvi sa
sebe odgovornost. Na taj nain bit e potvren internacionalizam
kuranskog poziva.
2. Vjerodostojni Poslanikov sunnet je drugi izvor islama, odmah
nakon Kurana. To je ono to nam Poslanikovi, s.a.v.s., ashabi i pripadnici njegove asne porodice, neka je Allah s njima svima zadovoljan, pouzdanim predajama prenose od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Allah, d.., je Svome Poslaniku stavio u zadatak da ljudima
objanjava Kuran. A tebi objavljujemo Kuran da bi objasnio ljudima ono to im se objavljuje (En-Nahl, 44).
Kuran predstavlja boansku uputu svjetovima, a Sunnet predstavlja vjerovjesniko tumaenje sa svim Poslanikovim, s.a.v.s., izjavama, postupcima i rjeenjima. Sunnet ponekad opirno tumai neto to je u Kuranu saeto i konkretizira neto to je Kuran saopio
na jedan openit nain. Takoer, Sunnet moe ograniiti ono to
navedeno bezuvjetno. Allah, d.., nareuje poslunost Poslaniku,
s.a.v.s., jer on ne govori po hiru svome. Poslunost njemu je poslunost Allahu, onako kako Uzvieni kae: A ko se pokorava Poslaniku,
pokorava se i Allahu (En-Nisa, 80). Zato je poslunost Njegovom Poslaniku pridruio poslunosti Njemu, na kojima se postie upuenost
i Allahova ljubav. Uzvieni kae: ... pa ako mu budete posluni, bit
ete na Pravom putu (En-Nur, 54). Reci: "Ako Allaha volite, mene
slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" (Ali Imran, 31).
Kuran se ne moe autentino i potpuno razumjeti bez Sunneta, bilo verbalnoga koji ini njegov pretean dio ili praktinoga, kao
to su Poslanikova objanjenja u vezi s klanjanjem pet dnevnih namaza, izvravanja obreda hada i sl. To su praktini sunneti utvreni potpuno pouzdanom (mutevatir) predajom.
Isto tako, nije mogue ispravno razumjeti Sunnet ukoliko se odvoji od Kurana, ve se, zapravo, mora razumijevati u njegovim
okvirima i svjetlu, budui da tekst koji objanjava ne smije biti u
kontradikciji s onim to se objanjava.
Budui da je Sunnet izvor koji objanjava Kuran i prati ga, nema nesaglasnosti meu islamskim pravnim nauavanjima i kolama o legitimnosti Sunneta kao drugog izvora islama.
Vano je istai sljedee: Oba izvora (Kuran i Sunnet) trebaju se
razumjeti u okvirima arapskog jezika na kojem je objavljen Kuran i
zabiljeen hadis. To razumijevanje mora biti u skladu s pravilima
koje su utemeljili pouzdani uenjaci, posebno eksperti iz podruja
usulsko-pravne nauke (ulema usuli-l-fikh), a to su pravila iji pretean broj je usaglaen (muttefekun alejh) a u vezi s manjim brojem
postoje odreena razmimoilaenja (muhtelefun fih).
3. Svi drugi erijatskopravni izvori - kao to su: idma (konsenzus), kijas (analogija), akl (razum), istislah (opa korist, javni interes - neki to nazivaju i el-mesalihu-l-mursela, prim. prev.), istihsan
(korektivni princip ili princip pravnikog preferiranja), urf (obiajne norme), eru men kablena (vjerozakon prijanjih zajednica) i
istishab (princip pretpostavke nastavljanja nekog stanja koje je egzistiralo dok se ne dokae suprotno) - svoju legitimnost crpe iz dva
osnovna izvora: iz Kurana i Sunneta. (Nastavlja se)
Biljeke:
1
Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnadi-l-muksirin, br. 8.595., po predaji od Ebu
Hurejre; Malik, El-Muvetta, Buistu li utemmim husne-l-ahlak.
2
Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-s-sijam, br. 1.680. od Ebu Hurejre, r.a.; Ahmed, ElMusned, Kitab fi musnedi-l-muksirin, br. 8.501. od Ebu Hurejre, r.a., i njegovi prenosioci su pouzdani.
RUJAN 2016.
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-s-savm, br. 1.770. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, EsSunen, Kitabu-s-savm, br. 641. od Ebu Hurejre, r.a., uz kvalifikaciju da je hadis hasen-sahih; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-s-savm, br. 2.015. od Ebu Hurejre, r.a.
4
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.673. od Ebu Hurejre; Muslim, Es-Sahih,
Kitabu-l-iman, br. 67.od Ebu Hurejre, r.a.
5
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu-l-iman, br. 2.551. od Ebu Hurejre, r.a.; En-Nesai, Es-Sunen,
Kitabu-l-iman, br. 4.909. od Ebu Hurejre, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnedi-lmuksirin, br. 8.575. od Ebu Hurejre, r.a. Et-Tirmizi tvrdi da je hadis hasen-sahih.
6
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-mezalim, br. 2.295. od Ebu Hurejre, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-iman, br. 86. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitab ebvabil-iman, br. 2.760. od Ebu Hurejre, r.a.
7
Prenosi ga Et-Taberani od Enesa ibn Malika, br. 13.052. i El-Bezzar po predajnom
lancu od Hasana. El-Albani tvrdi da je hadis vjerodostojan.
8
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 1341. od Abdullaha ibn Mesuda, r.a.; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu-l-birr ve-s-sila an Rasulillah, br. 1.022.; Ibn Mada, Es-Sunen,
Kitabu-l-mukaddima, br. 58. od Abdullaha ibn Mesuda, r.a.
9
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila, br. 4.650. od Ebu Hurejre, r.a.; Ebu Davud,
Es-Sunen, Kitabu-l-edeb, br. 4.238. od Ebu Hurejre, r.a.; Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-z-zuhd, br. 4.203. od Ebu Hurejre, r.a.
10
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-edeb, br. 4.674. od Ebu Zerra, r.a.;
Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi-l-ensar, br. 20.451.
11
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu sifati-l-kijame, br. 2.433. od Ebu Derdaa koji tvrdi da
je hadis vjerodostojan.; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-adab, br. 4.273. od od Ebu
Derdaa, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Min musnedi-l-kabail, br. 26.236.
12
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu--ehadat an Rasulillah, br. 2.223. Et-Tirmizi tvrdi da
je hadis vjerodostojan; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-akdijeti, br. 2.124.; Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-l-ahkam, br. 2.363. od Hurejma ibn Katila, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi--amijjin, br. 16.942.
13
El-Buhari, Es-Sahih, Kitab Bedi-l-halk, br. 3.071. od Ibn Omera, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-s-selam, br. 4.160.
14
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 126. od Ebu Bekreta.
15
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.525. od Dubejra ibn Mutima; Muslim,
Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-edeb, br. 4.636. od Dubejra.
16
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.5.96. od Huzejfe; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 152. od Huzejfe
17
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-mezalim, br. 2.343. od Ebu Hurejre, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-iman, br. 57. od Ebu Hurejre, r.a.
18
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-z-zekat, br. 1.686. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, EsSunen, Kitabu tefsiri-l-Kuran an Rasulillah, br. 2.915. od Ebu Hurejre, r.a.
19
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 61., od Ebu Zerra; Ahmed, El-Musned, Kitab
Baki musnedi-l-ensar, br. 20.492.
20
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.638.; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br.
92. od Ibn Omera, r.a.
21
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-ilm, br. 118. od Derira; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-liman, br. 98. od Ibn Omera, r.a.
22
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-ikrah, br. 6.437. od Ibn Omera, r.a.; Muslim, Es-Sahih,
Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-adab, br, 4.677. od Ibn Omera, r.a.
23
Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-dihad, br. 2.371. od Ibn Omera, r.a.; Ibn Mada,
Es-Sunen, Kitabu-d-dijat, br. 2.673. od Ibn Abbasa, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab
Baki musnedi-l-muksirin, br. 6.506. od Abdullaha ibn Amra, r.a., i njegovi prenosioci su pouzdani.
24
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu sifati-l-kijame, br. 2.433., Et-Tirmizi kae da je hadis
od Ebu-d-Derdaa i da je vjerodostojan; Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnedi-lkabail, br. 2.636. od Ebu-d-Derdaa.
3
59