Zene U Znanosti Objedinjeno Novo

-
ene u znanosti je istraivanje koje su provele prof. dr. sc. Ivanka Avelini
Holjevac s Fakulteta za turistiki i hotelski menadment u Opatiji i prof. dr. sc.
Snjeana Priji-Samarija s Filozofskog fakulteta Rijeka, a provedeno je na svim
Fakultetima Sveuilita. Zadatak je istraivanja bio utvrditi postojee stanje ena
u visokom obrazovanju i znanosti i odgovoriti na pitanja zato, unato velikom
ueu ena u znanosti, ono nije proporcionalno njihovom ueu u najviim
akademskim zvanjima i poslovima, to oteava enama napredovanje u znanosti i
kako pomoi enama i poboljati njihov poloaj u znanoti, a s ciljem poticanja
promjena u tom sektoru.
Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac

Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji
Primorska 42, p.p.97
51410 Opatija
e-mail: ivankaah@fthm.hr
telefon: (051) 345-046
telefax: (051) 345-027
Prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija
Filozofski fakultet Rijeka
Omladinska 14
51000 Rijeka
e-mail: sprijic@ffri.hr
telefon: (051) 294-693
telefax: (051) 291-965
ENE U ZNANOSTI
Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac

ENE U ZNANOSTI
Svijet treba znanost,
a znanost treba ene
/Adria Philippe Cornu,
generalni direktor L'Orela /
1. UVOD
Problemi ena u drutvu, na radu i u privatnom ivotu, je tema koja je uvijek
aktualna. Sva istraivanja i statistike pokazuju da su ene danas formalno pravno
ravnopravne sa mukarcima, ali ivot i praksa to demantiraju.
Ovo istraivanje je fokusirano na poloaj ena u znanosti. Taj problem je prisutan
svugdje pa i u SAD, gdje su si ene openito izborile bolji poloaj u drutvu, ali ne i isti
poloaj kao mukarci.
Na primjeru Sveuilita u Rijeci, istraivanje je provedeno na svim Fakultetima
lanicama Sveuilita. Zadatak je istraivanja utvrditi postojee stanje ena u visokom
obrazovanju i znanosti, a cilj je istraivanja potaknuti promjene.
2. ENE U ZNANOSTI U SAD BITKA SE PRENIJELA U ROVOVE
Kakav je poloaj ena u znanosti na sveuilitima i znanstvenim institucijama u
SAD bogatoj demokratskoj zemlji, koja mnogo ulae u znanost, ima najbolja
sveuilita i veliki broj nobelovaca.
Jasnu sliku stanja opisala je Cornelia Dean (Women in Science: The Battle Moves
to the Trenches, The New York Times, December 19, 2006, na prvoj stranici). U
opirnom lanku autorica navodi da je uee ena u znanosti i najelitnijim institucijama
kao to je Massachusetts Institute of Technology sve vei posljednjih 40 godina. Na
nekim fakultetima, kao to je medicina, polovicu studenata ine ene, a broj ena se
stalno poveava i na studijima biologije i matematike. Ali, njihovo uee u najviim
akademskim zvanjima i poslovima nije adekvatno njihovom ueu u znanosti. Tako npr.
u vodeim znanstvenim institucijama svega je 15% ena meu profesorima u podruju
drutvenih znanosti. Isto tako, meu onima koji naputaju znanost vie ima ena nego
mukaraca.
Zato je to tako i to oteava enama napredovanje u znanosti te kako pomoi
enama i poboljati njihov poloaj u znanosti, su problemi na koje upozoravaju udruenja
kao Association for Women in Science, National Science Foundation i National Research
Council. U jesen 2006. godine odrane su dvije konferencije na tu temu i to na City
University of New York i Rice University, a na Harvardu postoji kolegij ene znanost
i drutvo. Dakle ene u znanosti su tema koja se ozbiljno prati i istrauje.
Rasprava na navedenim konferencijama je ukazala na prepreke na koje nailaze
ene u napredovanju u znanosti, ali i na mogua rjeenja i pomo u savladavanju tih
prepreka. U raspravi je istaknuto sljedee:
3
neki smatraju da su znanstvenice u nekim podrujima kao to su matematika

hendikepirane (predsjednik Harvarda), to znanstvenici opovrgavaju
ene znanstvenice smatraju da se trebaju organizirati i pomoi enama kod
zapoljavanja (job hunting) tako to e ih nauiti potrebnim vjetinama za
napredovanje i dobivanje visoko pozicioniranih akademskih poslova (po uzoru na
muka udruenja u kojima je broj ena mali)
razlika u rezultatima ena i mukaraca je ustvari mala i promjenjiva, ali bre i
lake napreduju mukarci
nije izgovoreno ali je neosporno da ene moraju biti bolje od mukaraca da bi ih
se smatralo dobrim (seksistiko miljenje)
ukazalo se na vanost mentorstva u napredovanju, dobar savjetnik ili savjetnica
mogu znatno olakati tekoe
teak i zahtjevan put u znanstvenoj karijeri otean je enama i zbog veih
obiteljskih obaveza u odnosu na mukarce
percepcija da su u znanosti ene i mukarci jednaki stvarnost to svakodnevno
negira
na simpoziju Znanost razliitosti koji je organiziran na Columbia University
Business School u New Yorku govorilo se o razliitosti mukaraca i ena u vezi
sa vjetinama komuniciranja, i istaknuto je da je tolerancija za prihvatljivo
ponaanje puno nia za ene nego za mukarce (mukarci leernije oblae jeans
dok ene nose kostime)
ene koje previe istiu sebe odmah se degradiraju, ene slabije prepoznaju
mogunosti pregovaranja, nesigurne su
znanstvenice objavljuju manji broj radova nego njihovi muki kolege, ali kad se
to komparira sa iznosima novca koje dobivaju za projekte relativno objavljuju isti
broj radova
ne postoje jasni kriteriji kod ocjenjivanja, jer je i danas prisutna tendenciozna
ideja da znanost nije primjerena enama, pa je i to predrasuda koja utjee na
ocjenjivanje
ene se ocjenjuju ovisnim, plahim, straljivim
znanost je jo uvijek muka arena, a enu koja uspije ocjenjuje se kao sebina,
manipulira, neprijatna, hladna, lukava, ako nisu uspjene onda su nekompetentne
ene su uspjenije u sredinama u kojima postoje jasno definirani kriteriji za
napredovanje (dobivene nagrade, otkria, citiranost, i dr.)
za uspjeh ene u znanosti vano je da si same nau (ako im se ne ponudi) dobrog
mentora ili mentoricu (jo bolje) koji e ih tititi, savjetovati i pomagati
Ellen Daniell je napisala knjigu Svaki drugu etvrtak: prie i strategije za
uspjenu znanstvenicu (Yale University Press, 2006), ve 20 godina svaki drugi
etvrtak sastaju se znanstvenice kako bi raspravljale o svojim problemima i
pomogle jedna drugu. Prenose si dobra iskustva u nainu komuniciranja, stvaranju
veza, kako se pripremati za natjeaj, kako se obui (za enu u jeansu smatra se da
pokuava previe, to je rezervirano samo za mukarce), da li odmah rei da imate
djecu ili ih planirate imati (ne treba se optereivati i misliti negativno na to to
imate djecu, to je dobro pa makar i ne dobili zbog toga posao i to moe pomoi da
posao stvarno i dobijete)
veina diskutanata je ipak miljenja da se stvari popravljaju i poboljavaju to se
tie znanstvenica, ali ena mora biti uporna (npr. jednoj su kandidatkinji za
inenjera na Harvardu rekli da ima lijep rukopis za sekretaricu, a ona je

magistrirala na Massachusetts Institute of Technology i doktorirala na Harvardu)
- ostaje stalan i svugdje prisutan problem radnog vremena za ene u SAD koje
imaju obitelj (70 sati tjedno), taj problem treba rjeavati drutvo, a ne
znanstvenice
- treba pokretati promjene, tako je npr. Zakon o ljudskim pravima donesen prije 40
godina utjecao na naglo poveanje ena u znanosti, nakon toga je taj broj
stagnirao, da bi ponovno nakon afere u devedesitim godinama taj broj porastao,
dakle zakoni i afere mogu znatno (i jedino) utjecati na pozitivne promjene
- opi je zakljuak: nita se ne dogaa u drutvu pa tako i u znanosti ako se
promjene ne pokrenu.
Vijest koja je obila svijet (prenosi Hina): Na najpoznatijem amerikom
sveuilitu Harvard nakon 371 godina postojanja, za rektora je izabrana ena. Dosadanji
rektor poznat je po komentarima da genetske razlike meu spolovima mogu pomoi pri
objanjavanju malobrojnosti ena na vrhunskim poslovima. Ti su komentari izazvali
veliku raspravu o ravnopravnosti spolova na Harvardu i cijeloj akademskoj zajednici u
SAD. Postotak ena profesora na Harvardu najnii je (najgori) u odnosu na ostala
Sveuilita tzv. Ivy lige: Brown, Columbia, Cornell, Dartmouth, Harvard, Princeton,
Pennsylvania i Yale. Uspjena ena je za medije atrakcija, jer ini izuzetak.
Poloaj ena u znanosti ne moe se promatrati izolorano iz ukupne amerike
prakse, zato je to samo nastavak iste prie, razlika u plaama mukaraca i ena u SAD.
Mukarci zarauju vie od ena. Zanimljivo je i da je razlika u plaama najvea meu
visokoobrazovanim kadrovima (sa fakultetima) u korist mukaraca naravno i takva
nejednakost ima tendencijhu rasta.
Podaci u tabeli u nastavku najbolje ilustriraju taj trend u SAD (pruzeto iz New
York Times National, december 24, 2006)
PUKOTINE U PLAFONU
Satnica ena u postotku u odnosu na satnicu mukaraca za razliite stupnjeve
obrazovanja (starost izmeu 36 45 godina)
Novinar lanka Minimalan napredak u smanjivanju razlike plaa ena David

Leonhardt iznosi rezultate istraivanja odnosa plaa izmeu ena i mukaraca i navodi
slijedee:
No, sasvim tiho, bez prevelike panje, jedna je velika grupa ena prestala
napredovati: ene sa zavrenim etverogodinjim koledom. Razlika u visini njihovih
plaa i plaa mukih kolega istog obrazovanja od sredine se devedesetih godina ak
neznatno poveala. Za ene bez zavrenog koleda razlika u plai u istom se vremenskom
razdoblju tek neznatno smanjila. Pred desetak godina bilo je mogue zamisliti vrijeme u
kojem e mukarci i ene istih kvalifikacija zaraivati jednako. Danas je takva vizija
nedostinija.
Razlozi stagnacije su sloeni i ukljuuju kako diskriminaciju tako i izbor samih
ena. Prema podacima Labor Department-a, broj ena koje ostaju kod kue sa malom
djecom raste u posljednje vrijeme. Ovaj je porast najvei upravo kod visoko obrazovanih
ena koje bi inae zaraivale visoke plae. Brzina kojom ene ulaze u visoki plateni
razred takoer je smanjena.
Ove je pojave (trendove), kao i mnoge druge vezane uz spolove i radna mjesta,
mogue promatrati na najmanje dva naina. Jedan je da su ene suoene sa najveim
dijelom tereta brige za obitelj, prisiljene odabrati poslove koji su manje plaeni ili u
sluaju majki koje ostaju kod kue, potpuno odustati od zaposlenja. Prema ovom
stajalitu, kad bi vlada ponudila programe dnevnog zbrinjavanja djece zaposlenih majki,
ili kad bi mukarci provodili vie vremena brinui se o lanovima obitelji, ene bi imale
vie mogunosti baviti se poslom koji ele.
Drugo je stajalite da ene novac rjee smatraju prioritetom no to to ine
mukarci. Mnoge od njih uivaju u mogunosti da se brinu o djeci i partneru i preferiraju
poslove, poput onih u neprofitnom sektoru, koji nude vie mogunosti utjecaja na ivote
drugih ljudi.
Oba su stajalita, tvrde ekonomisti, dijelom istinita.
Je li jednakost primanja ono to zaista elimo? upitala se Claudia Goldin,

ekonomistica sa Harvarda koja je pisala o revoluciji rada ena u kroz posljednju
generaciju. 'elimo li da svi imaju ansu da rade po 80 sati u svojim najboljim
reproduktivnim godinama? Da, no ne oekujemo da svi tu ansu jednako esto koriste.'
Kakvu god ulogu njihove osobne preferencije imale u postojeoj razlici plaa
spolova, mnoge ene kau kako nastavljaju borbu protiv suptilnih oblika zaostalih
predrasuda. ene tvrde da diskriminacija danas esto dolazi od strane efova koji
smatraju da svih tretiraju jednako, no postavljaju 'plafon' koji enama onemoguuje da
dobiju najbolje poslove u kompaniji. Ne vjerujem da bi se itko usudio rei da posao ne
mogu obaviti jednako dobro kao i mukarac kae Christine Kwaponoski, 42-dinja
menaderica u Sam's Club u Sj. Kaliforniji, koja zarauje 63.000 USD godinje,
ukljuujui i prekovremeni rad. No, Ms Kwapnoski tvrdi da je plaena znatno manje od
mukaraca na slinim poslovima, te se prikljuila grupnoj tubi protiv Wal-Mart trgovina
koje posjeduju Sam's Club. U Sam's Club-u, Ms Kwapnoski kae da je dok je radila kao
upravitelj smjene shvatila da mukarac iji je bila ef zarauje jednako kao i ona sama.
Nakon toga unaprijeena je bez poveanja plae iako su mukarci koji su dobili isto
unaprjeenje poviicu dobili. 'Reeno mi je kako to nije moja briga i da nita ne mogu
uiniti da to promijenim. Tuba je dio velikog broja sluajeva koji se javljaju
posljednjih godina na temu spolne diskriminacije u velikim kompanijama. U Wal-Mart-u
se broj ena smanjuje sa menaderskom razinom. U kompaniji tvrde da su ene u 75%
sluajeva manageri odjeljenja. No samo oko 20% managera trgovina koji mogu zaraditi i
znatno vie od 100.000 USD jesu ene. Ovo je tono unato tome, to ene u prosjeku
imaju bolje rezultate od mukaraca i to se na istom poslu/kompaniji zadravaju u
prosjeku due od mukaraca .
Ekonomisti tvrde da se zanemaruju tekui trendovi u razlikama u plai koji
pokazuju da se razlika u plai, kako ju mjeri Vlada, nastavlja smanjivati. Prosjena plaa
svih zaposlenih ena narasla je prole godine na 80,1% visine plae mukaraca, za razliku
od 77,3% u 2000. godini.
Ms. Blau i njezin suprug, Lawrence M. Kahn, takoer ekonomist sa Cornella,
izradili su neke od najdetaljnijih studija o spolovima i primanjima, usporeujui
mukarce i ene istih zanimanja, obrazovanja, iskustva, rase i sindikalnog statusa. Krajem
kasnih 70tih ene su zaraivale oko 82% plae mukarca istog profila. Deset godina
kasnije iznos je narastao na 91% te se realno bilo za pretpostaviti da e se primanja
izjednaiti. No i u kasnim 90tim iznos je ostao na 91%. Ms. Blau i Mr. Kahn jo nisu
detaljno analizirali posljednje desetljee, no Ms. Blau tvrdi da podaci sugeriraju da su
promjene sasvim minimalne. Ne postoje dokazi da je diskriminacija uzrok preostale
razlike u primanjima spolova, kae Ms. Blau. Mogue je da se prosjean mukarac,
odgojen na nain da se smatra glavnim 'hraniteljem' obitelji, vie posveuje svojem poslu
od prosjene ene.
Broj se ena u visoko plaenim grupacijama zanimanja (gdje su ene nekad bile
rijetkost) poput pravnika, medicinara i korporativnih menadera poveavao. No taj je
trend u posljednjim godinama usporen, tvrdi Reeve Vanneman, sociolog na Universtiy of
Maryland. Medicina nudi osobito dobar uvid u ove promjene. Gotovo 40% diplomiranih
medicinara danas ine ene. Unato tome, veina mjesta najbolje plaenih specijalista,
ija plaa esto prelazi 400.000 USD, jo je uvijek rezervirana za mukarce i tako e
ostati u slijedeim desetljeima sudei po dotoku novih specijalizanata. Samo 28%
specijalizanata radiologije 2004/5 godine bile su ene, izvijestilo je Udruenje amerikih
medicinskih koleda. Samo 10% specijalizanata ortopedske kirurgije bile su ene.
7
Specijalizacije u kojima ene ine veinu poput dermatologije, obiteljske medicine i

pedijatrije, manje su plaene.
Neki autori smatraju da to nije diskriminacija spolova, ve je to stvar izbora ena,
one ne ele prihvaati odgovorna mjesta, jer imaju obiteljske obaveze.
U posljednjih 10 godina 20. stoljea se javlja novi trend, ene s fakultetima ostaju
kui, ne ele raditi, jer im supruzi imaju dovoljno visoka primanja i ako se razvedu imaju
ameriki zakon koji iti suprugu i djecu. Ostaje ipak injenica, koju potvruju sve
statistike i razna istraivanja, da taj problem neravnopravnosti spolova na radu i u drutvu
postoji i da se treba rjeavati.
Iako se situacija mijenja u korist ena, i danas istraivanja ponaanja mladih
pokazuje da 2/3 kunih poslova obavljaju ene. Iz istraivanja ponaanja mladih (15-20
godina) u Italiji (Talijanski institut Iard), proizlazi da 70-80% kunih poslova obavljaju
djevojke (odlazak u nabavku, ienje kue, pranje sua, punjenje perilice za sue,
kuhanje, peglanje, pranje rublja), a poslovi mladia se odnose u veem postotku (60%),
samo kod mukih poslova i to dva: briga o automobilu i sitni popravci.
Naime, upravo su obaveze ene u obitelji i kuanstvu razlog koji se najee
navodi kao uzrok gubitka odnosno neiskoritene enske pameti i sposobnosti na drugim
poljima ( u znanosti, politici, openito na poslu ).
Moe se oekivati da e se takav trend podjele poslova na tetu ena i nastaviti ili
e to konano prestati?
Potrebno je imati vie upornosti i ekati due vremena od mukarca, to je pravilo
uspjeha za ene na poslu. Nekoliko citata zvue optimistino: ene koje ele biti
uspjene kao mukarci, jednostavno nisu dovoljno ambiciozne (Winston Churchill).
Ravnopravnost e btit dostignuta tek onda, kad se konano nesposobna ena nae na
visokoj i odgovornoj funkciji. (Agata Cappielo, Italija, borac za enska prava)
Every truly great accomplishment is at first impossible (iz kineskog kolaia)
ili
Ravnopravnost spolova je veliki cilj, ali nije nedostian.
3. ENE U ZNANOSTI HRVATSKI PRIMJER

Nakon amerikog primjera i komentara, zanimljivo je istraiti kakav je poloaj
ena u znanosti na hrvatskom primjeru.
Istraivanje je provedeno u sijenju i veljai 2007. godine na Sveulitu u Rijeci, i
to na svim fakultetima lanicama. Najprije je traena saglasnost i potpora istraivanju od
Rektora Sveuilita akademika Daniela Rukavine, koji je tu saglasnost odmah dao i
posebno naglasio da Sveuilite mora biti primjer u istraivanju takvih tema i suzbijanju
pojave nejednakosti spolova. Nakon toga je poslan upitnik svim dekanima fakulteta
(ukupno 10) i Sveuilitu, kako bi se prikupili potrebni podaci. Anketu je ispunilo
ukupno 10 fakulteta i Rektorat Sveuilita. Obradom ankete dobiveni su slijedei podaci.
ISTRAIVANJE
ENE U ZNANOSTI
A/ KVANTITATIVNA STATISTIKA ANALIZA
TEHNIKI FAKULTET U RIJECI
Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
Broj upisanih redovnih studenata 2006/2007 (na svim smjerovima):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj sveuilinih nastavnika:
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu profesora (izvanredni i redovni)
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
Broj dekana, od osnutka do danas:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj prodekana, od osnutka do danas:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj svih tekuih projekata (koje financira Ministarstvo ili netko drugi):
- ukupno
- voditelji su mukarci
- voditelji su ene
Broj nagraenih nastavnika 2006. godine (koji su dobili i Zahvalnicu
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj akademika (u svim statusima):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj studenata koji zavravaju studij sa prosjekom ocjene 5:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1357
1245
112
100
92
8
21
16
5
100
76
24
14
12
2
100
86
14
36
30
6
100
83
17
19
19
0
100
100
-
43
40
3
100
93
7
138
134
4
100
97
3
1
1
0
100
100
-
2
2
0
100
100
-
0
0
0
Tipian muki fakultet - 92% upisanih studenata su mukarci. Zanimljivo je da

uee ena u statusu asistenta iznosi 24%, to je moda najava da se neto mijenja u
korist ena. No uee ena u statusu docenta je manje, iznosi 14%, a u statusu profesora
17%. Dakle, smanjuje se uea ena sa porastom akademskog statusa. Svi dekani su bili
(od osnutka do danas) mukarci. Hoe li ena dekanica u budunosti ipak biti? U broju
prodekana uee ena iznosi ak 7%. Da li je to jer se one vie angairaju u odnosu na
muke prodekane? U broju projekata ene su voditelji (ce) u 3% sluajeva to je premalo
u odnosu na znatno vee uee u broju docenata i profesora. Meu nagraenima nema
ena, a nema ih ni u najviem rangu, rangu akademika. Studenata s prosjekom ocjena
nema. Struktura najavljuje promjene u korist ena. Ostaje ipak pitanje: zato se svega 8%
ena upisuje na Tehniki fakultet?
PRAVNI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1122
308
814
100
27
73
25
6
19
100
24
76
9
4
5
100
44
56
15
9
6
100
60
40
11
10
1
100
91
9
8
4
4
100
50
50
12
4
8
100
33
67
1
1
0
100
100
-
1
1
0
100
100
-
0
0
0
U broju upisanih studenata dominiraju ene 73%. Gotovo isti postotak 76% ima ena
meu asistentima, ali im broj opada u strukturi docenata 56% i profesora 40%. Od ukupnog broja
dekana 9% su bile ene, ali u apsolutnim brojevima to je bila samo jedna ena dekanica.
Zanimljivo je da je u strukturi prodekana 50% ena. Imaju li anse da postanu dekanice? U broju
voditelja projekata ene vode sa 67%. Vie rade? Nema ena meu nagraenim nastavnicima, niti
meu akademicima. Nema studenata (ni mukih ni enskih) koji zavravaju sa prosjekom 5.
10
FAKULTET ZA TURISTIKI I HOTELSKI MENADMENT U OPATIJI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Broj nagraenih nastavnika 2006. godine (koji su dobili i Zahvalnicu Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1149
460
689
100
40
60
12
3
9
100
25
75
16
6
10
100
38
62
16
9
7
100
56
44
8
5
3
100
63
37
21
16
5
100
76
24
11
10
1
100
91
9
1
0
1
100
100
0
0
0
0
0
0
Fakultet upisuje vei broj ena 60% u odnosu na mukarce 40%. Meu asistentima
dominiraju ene 75%, kao i u statusu docenata 62%, a meu profesorima ima vie mukaraca
56% u odnosu na ene 44%. Od ukupnog broja dosadanjih dekana 63% su bili mukarci, a 37%
ena (3 dekanice). Meu prodekanima dominiraju mukarci 76%. Voditelji projekata su u 91%
sluajeva mukarci. Meu nagraenim nastavnicima (2006. godine) ima samo jedan sluaj i to je
ena. Akademika nema, niti studenata sa prosjekom ocjene 5. enski fakultet po broju upisanih
studentica, ali u hijerarhiji nastavnog i znanstvenog statusa i napredovanja je to muki fakultet.
Poznavajui situaciju, mogu dodati da su najbolji studenti ene, kasnije u praksi prava je rijetkost
nai enu na poloaju direktora hotela, iako se u posljednje vrijeme naziru neke nove promjene u
korist ena.
11
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
211
50
161
100
24
76
5
2
3
100
40
60
8
6
2
100
75
25
7
5
2
100
71
29
1
1
0
100
100
-
5
2
3
100
40
60
3
2
1
100
67
33
3
2
1
100
67
33
0
0
0
14
2
12
100
14
86
enski fakultet po strukturi upisanih studenata, ali muki po strukturi nastavnika

docenata 75% i profesori 71%. Dekan je mukarac, ali u strukturi prodekana 60% su ene.
Voditelji projekata su mukarci sa 67%. Akademika nema, ali su najbolji studenti u 86%
sluajeva ene. Za oekivati je da e se struktura nastavnika izmijeniti, a uee ena u hijerarhiji
poveavati.
12
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1428
346
1082
100
24
76
40
10
30
100
25
75
25
8
17
100
32
68
51
23
28
100
45
55
11
9
2
100
82
18
22
12
10
100
55
45
35
13
22
100
37
63
6
3
3
100
50
50
0
0
0
14
2
12
100
14
86
Po strukturi studenata najenskiji fakultet sa ak 76% ena. Tako je i sa strukturom

asistenata 75%, neto manje je uee ena u broju docenata 68%, jo manje u broju profesora
55%, jo manje u broju prodekana 45% i najmanje u broju dekana 18%. Kao nositelji projekata
vode ene sa 63%. U broju nagraenih ine 50%, a u broju najboljih studenata ene ine 86%.
Najvie ih ima, najbolje su, ali ipak nisu dovoljne dobre za dekana.
13
GRAEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
689
479
210
100
70
30
15
7
8
100
47
53
7
3
4
100
43
57
13
11
2
100
85
15
9
8
1
100
89
11
18
16
2
100
89
11
7
6
1
100
86
14
1
0
1
100
100
0
0
0
3
1
2
100
33
67
U strukturi upisanih studenata ak 70% ine mukarci. Meu asistentima ima 53% ena,
a meu docentima 57% su ene (4 ene), no meu profesorima dominiraju mukarci sa 85%.
Meu dosadanjim dekanima 89% ine mukarci, a 11% su ene (dodue to je samo 1 ena), a
meu prodekanima takoer 89% ine mukarci, a 11% su ene (2 ene). Nositelji projekata su u
86% sluajeva mukarci, ali je samo 1 nagraeni u 2006. godini i to je ena. Nema akademika, a
sa prosjenom ocjenom 5, 2 su ene, a 1 mukarac. Struktura asistenata i docenata najavljuje
promjenu u korist ena.
14
EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1939
618
1321
100
32
68
25
8
17
100
32
68
7
5
2
100
71
29
29
16
13
100
55
45
18
16
2
100
89
11
31
24
7
100
77
23
18
10
8
100
56
44
0
0
0
0
0
0
11
1
10
100
10
90
U strukturi studenata dominantno je uee ena 68%. Isto toliko je uee ena meu
asistentima 68%, ali meu docentima ih ima svega 29% (dvije), a meu profesorima ak 45%. Od
osnutka do danas 89% je bilo dekana i svega 11% dekanica (samo dvije). I meu prodekanima
dominiraju mukarci sa 77%, svega 23% su ene. Voditelji projekata 56% mukarci, ali i 44%
ena. Nema nagraenih akademika. Najbolji studenti su ene sa 90% (svega 1 mukarac). Vei
broj ena profesorica (i asistentica) budi nadu u vei broj dekanica ubudue.
15
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
914
628
286
100
69
31
8
7
1
100
88
12
5
2
3
100
40
60
18
16
2
100
89
11
12
12
0
100
100
-
16
12
4
100
75
25
10
9
1
100
90
10
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Pravi muki fakultet, ali broj docentica obeava promjenu kao i 31% ena meu
upisanim studentima.. Prevladavaju mukarci 69% naprema 31% ena u broju upisanih studenata.
Meu asistentima ima svega 12% ena, ali meu docentima uee ena je ak 60%, ali ponovno
znatno pada na svega 11% ena meu profesorima. Meu dekanima ih naravno nema, a meu
prodekanima ine 25% (ali samo 4). Voditelji projekta su mukarci 90% i 10% ena (ali to je
samo 1 ena). Nema nagraenih i nema akademika meu nastavnicama.
16
MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
1685
545
1140
100
32
68
173
66
107
100
38
62
61
24
37
100
39
61
94
47
47
100
50
50
18
18
0
100
100
-
118
92
26
100
78
22
77
32
45
100
42
58
7
3
4
100
43
57
1
1
0
100
100
-
15
4
11
100
27
73
U ukupnom broju upisanih studenata dominiraju ene sa 68%. Isti je sluaj sa

asistentima 62% su ene i docenata 62% su ene, ali meu profesorima ih ima manje 50 % su
ene. Meu dekanima do sada nema ena, ali meu prodekanima 22% su ene. Zanimljivo je da u
58% projekata su voditelji ene dakle voditeljice. Meu nagraenim nastavnicama 57% su ene.
Ima samo 1 akademik i to je naravno mukarac. Meu najboljim studentima (prosjek ocjene 4,5 i
vie) 73% ine ene. Da li je meu njima budua dekanica?
17
UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
299
9
290
100
3
97
2
0
2
100
0
100
1
0
1
100
100
5
1
4
100
20
80
2
0
2
100
100
4
0
4
100
100
0
0
0
1
0
1
100
100
0
0
0
0
0
0
Pravi enski fakultet , mali broj upisanih mukaraca 3% su vjerojatno budui ravnatelji
kola. Ovdje je pitanje obrnuto, gdje su mukarci? Da li odgovor u loe plaenom zanimanju koje
proizvodi fakultet i koje je rezervirano za ene?
18
SVEUILITE U RIJECI
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Opis
Broj rektora (od osnutka do danas)
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj prorektora (od osnutka do danas)
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj akademika na Sveuilitu ( u svim statusima)
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj tekuih projekata iji je nositelj Sveuilite
a) Projekti struno-razvojne suradnje
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
b) Meunarodni projekti
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
12
11
1
100
92
8
25
21
4
100
84
16
5
5
0
100
100
-
20
15
5
100
75
25
5
3
2
100
60
40
Sveuilite je od osnutka do danas imalo jedanaest rektora i jednu rektoricu. U broju

prorektora takoer prevladavaju mukarci sa 84%, samo je 16% prorektorica (samo etiri). Kao
nositelji sveuilinih projekata dominiraju mukarci.
19
ZAKLADA SVEUILITA U RIJECI

Ukupno dodijeljena sredstva prema spolu (2004-2005)
SPOL
UKUPNO
ene
58%
Mukarci
42%
Sudjelovanje na skupovima (2006)
Opis
Broj
ene
35
Mukarci
22
57
Ukupno
Struktura (%)
61
39
100
Znanstvene, strune, kulturne i sportske aktivnosti studenata (2006)

Opis
Broj
Struktura (%)
ene
12
52
Mukarci
11
48
23
100
Ukupno
Izdavaka djelatnost (2006)
Opis
Broj
ene
22
Mukarci
15
37
Ukupno
Struktura (%)
59
41
100
Ukupan broj korisnika potpora (2006)

Opis
Broj
Struktura (%)
ene
69
59
Mukarci
48
41
117
100
Ukupno
Nagrade Zaklade (2004)
Opis
Broj
Struktura Broj Struktura Broj Struktura
(2004)
(%)
(2005)
(%)
(2006)
(%)
ene
2
50
1
20
2
29
Mukarci 2
50
4
80
5
71
4
100
5
100
7
100
Ukupno
Ukupan broj nagrada (2004-2006)
Opis
Broj
ene
5
Mukarci
11
16
Ukupno
Struktura (%)
31
69
100
U ukupno dodijeljenim sredstvima Zaklade 58% ine ene, ene sudjeluju u

organiziranim skupovima sa 61%, raznim aktivnostima sa 52%, u izdavakoj djelatnosti
sa 59%, u ukupnom broju korisnika potpora sa 59%, ali zanimljivo je da je uee ena u
ukupnom broju dodijeljenih nagrada od 2004. do 2006. svega 31%.
20
ZBIRNI PODACI ZA SVE FAKULTETE SVEUILITA U RIJECI:

Redni
broj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
4.
5.
6.
7.
Opis
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu asistenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
u statusu docenta
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Dekanat:
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- voditelji su ene
Rektora):
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
- ukupno
- od toga mukarci
- od toga ene
Broj
10793
4688
6105
100
43
57
326
125
201
100
38
62
153
70
83
100
46
54
284
167
117
100
59
41
109
98
11
100
90
10
286
218
68
100
76
24
311
220
91
100
71
29
21
10
11
100
48
52
5
5
0
100
100
-
57
10
47
100
18
82
U ukupnom broju upisanih studenata 2006/2007 ima 57% ena. U statusu asistenta 62% su ene,
u statusu docenta 54% su ene, a u statusu profesora 41% su ene. S rastom akademskog statusa
broj ena u strukturi nastavnika se smanjuje. U ukupnom broju dosadanjih dekana ima samo
10% ena ( ili 11 dekanica prema 98 dekana). U broju dosadanjih prodekana ene uestvuju sa
24% , neto lake postaju prodekanice. U ukupnom broju tekuih projekata ene uestvuju kao
voditeljice sa 29%, to je znatno manje u odnosu na njihovo uee od 41% u statusu profesora.
U broju nagraenih nastavnika (2006. godina) ene ine ak 52%, to nije iznenaujui podatak.
Meu akademicima kojih ima samo 5 (jako mali broj u odnosu na ukupan broj akademika u
Hrvatskoj), nema niti jedne akademkinje. Opi je zakljuak da ene u znanosti sporije napreduju.
21
Zanimljivo je brojkama oslikati stanje u najvioj akademskoj instituciji HAZU Zagreb.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
REDOVITI LANOVI
MUKARCI
120
%
93
ENE
9
%
7
UKUPNO
129
LANOVI SURADNICI
72
83
15
17
87
DOPISNI LANOVI
135
96
141
UKUPNO
327
92
30
357
Izvor: http://www.hazu.hr (11.12.2006)

U ukupnom broju lanova 357 dominiraju mukarci sa 92%, ima svega 8% ena ili 30
lanica. Najvee je uee ena meu suradnicima 17%, meu redovnima 7% i dopisnim
lanovima 4%. Da li je mogue oekivati promjene u korist ena? Na vlastitom primjeru rekla
bih, teko i moda na dui rok. Valja rei da je predsjednik Uprave HAZU mukarac,
potpredsjednica ena, tajnici su mukarci tajnici akademskih razreda od ukupno 9, jedna je ena
(akademkinja neka se bar registrira enski naziv za akademika), ostali lanovi Predsjednitva su
samo mukarci (ima ih 5) (www. hazu.hr)
Struktura ena prema zvanju na fakultetima Sveuilita u

Rijeci
Zvanje
Opi je zakljuak kvantitativne statistike analize:

ene imaju uea u znanstveno nastavnoj djelatnosti na svim fakultetima
Sveuilita u Rijeci.
uee ena u broju studenata ne odgovara ueu ena koje se opredjeljuju za
sveuilinu karijeru
s porastom nivoa akademskog statusa, uee ena se smanjuje
u broju dekana, uee ena je najmanje i ne odgovara ueu ena u strukturi
profesora
meu akademicima (lanovima HAZU) nema niti jedna ena sa Sveuilita u
Rijeci, a ima i premalo mukaraca (svega 5)
najbolji su studenti ene i najvie ena ima meu nagraenim nastavnicima
znanstvenicima (i to im to vrijedi?)
To najbolje ilustrira grafikon:
Akademik
Dekan
Prodekan
Profesor (izvanredni i redovni)
Docent
Asistent
mukarci
ene
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Struktura (%)
22
U jednoj reenici to se svodi na:

- im, im vie u hijerarhiji, tim, tim gore za ene, ili to se vie penje manje ima
kisika i ena
- mukarci i ene imaju istu pamet, ali su mukarci ipak pametniji
- nema mukih i enskih poslova, ali poslovi na vrhu su ipak rezervirani za mukarce.
Postavlja se pitanje zato je to tako, da li je to normalno ili je to (ipak)
diskriminacija ena i neravnopravnost spolova.
Znanstvenice i umjetnice preuene u leksikonima i enciklopedijama (lanak
Maje Hrgovi, Novi List 18.02.2007): u lanku se iznose rezultati analize Hrvatskog
opeg leksikona (kojeg je izdao Leksikografski zavod Miroslav Krlea), a koje je
napravila glavna istraivaica Jasenka Kodrnja (uz tim od dvanaest istaknutih
znanstvenica) i utvrdila da leksikon nije neutralan, (a to bi trebao biti) ve nepravedan
prema enama jer su one u njemu nepravedno preuene (Institut za drutvena
istraivanja Zagreb, istraivanje pod nazivom Radno-spolno obiljeavanje prostora i
vremena u Hrvatskoj). Iz Leksikona se iitava hrvatska stvarnost koju definira
patrijahalnost, religioznost i volja za moi. U Leksikonu se navodi 12478 osoba po spolu,
od ega su 92,9% mukarci i samo 7,1% ena, pa istraivaica zakljuuje da se ta slika ne
podudara sa stvarnou. Osim toga ene se prikazuju na marginalan, privatan i
diskriminirajui nain u odnosu na prikaz mukaraca. Stvarna slika danas u Hrvatskoj je
slijedea: 50% stanovnika su ene, 53% ima studentica, 57% ih zavrava fakultet. Na
fakultetima i institutima zaposleno je oko 40% ena, a u Leksikonu znanstvenice su
navedene, upisane sa svega 1,4%. Istraivaica/ce nudi izlaz iz takve nepravedne
situacije, a to je pisati vie o enama tj. vratiti iz zaborava nepravedno zaboravljene i
preuene ene koje su mnogo napravile, ali i izvriti revaluaciju sadanjeg stanja, jer
slika o enama umjetnicama i znanstvenicama je defektna i tetna za ene ali i za
mukarce i drutvo openito.
Nekoliko informacija o enama na Zagrebakom sveuilitu, najstarijem
sveuilitu u Hrvatskoj i meu najstarijima u Europi. Osnovano 1669. godine, a u 338
godina rada imalo je samo jednu rektoricu (?), izabranu 2002. godine, dakle po neemu
smo ipak bolji od Harvarda. Rektorica (prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer) je u svom
mandatu pokuala rangirati najuspjenije fakultete u Zagrebu, pri emu je istaknula
Primjeuje se da su openito fakulteti kojima je u upravu izabrana dekanica ili
prodekanica, imali nagli uzlet u organizaciji, to znai (komentira u ali rektorica) da bi
ene ee trebalo birati za dekanice (preneseno iz Vjesnika, utorak 21. prosinca 2004,
Mirela Lilek Najbolje organizirane fakultete vode ene). Potrebno je dodati da meu
500 najuspjenijih sveuilita u svijetu, nema niti jednog iz Hrvatske. Meu poasnim
doktorima Zagrebakog sveuilita ukupno 89 ima 4 ena ili 4%, a u zvanju profesor
emeritus Zagrebakog sveuilita od ukupno 132 ima 9 ena ili 7%. Rektorski zbor ine
rektori svih hrvatskih sveuilita u Republici Hrvatskoj. Sastav rektorskog zbora:
predsjednik mukarac, lanovi 7 rektora od toga jedna ena (rektorica Sveuilita u
Osijeku). (www. mizg.hr)
Pisati vie o enama u znanosti, isticati ih i promovirati, to je jedan od naina da
se postojee stanje izmijeni u korist ena, a to je zadatak i cilj ovog istraivanja.
Nakon 30 godina znanstveno-nastavnog sveuilinog iskustva, mogu potvrditi
gotovo sve to je gore navedeno za ene u znanosti (dja vu). Ukratko, enama je tee jer
se razlikuju od mukaraca, a posao je svijet mukaraca u kojima se enama dodjeljuju
sporedne uloge. No uspjeh ipak nije iskljuivo rezerviran za mukarce. I ena u znanosti
moe uspjeti, ali sa vie truda uz iste resurse.
23
Pregled akademskih graanki i graana Hrvatske u brojkama:

Studenti dodiplomskog studija koji su diplomirali na visokim uilitima
Godina 2005
Organizacije
Ukupno
%
Mukarci
%
ene
Veleuilite
1528
100
1036
68
492
32
Visoke kole
3348
100
908
27
2440
73
Fakulteti
13081
100
5308
41
7773
59
Umjetnike akademije
233
100
93
40
140
60
Visoka uilita
18190
100
7345
40
10845
60
Izvor: Obraeni podaci iz Statistikog ljetopisa Republike Hrvatske 2006, Obrazovanje
str. 514-517.
Ukupno na svim visokim uilitima u Hrvatskoj 2005. godine diplomiralo je 60%
ena i 40% mukaraca. Za istaknuti je da na fakultetima diplomira 59% ena i 41%
mukaraca, dok je na veleuilitima postotak diplomiranih ena najmanji 32%. Dakle,
ene imaju vie obrazovanje od mukaraca. Kasnije u praksi, na radu ena na
rukovodeim poloajima broji se na prste i svode na postotak manji od 10%.1
Magistri znanosti i magistri na visokim uilitima u Hrvatskoj
Godine
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
ukupno ene ukupno ene ukupno ene ukupno ene ukupno ene
676
296
777
385
808
386
760
357
973
476
100% 44%
100% 50%
100% 48%
100% 47%
100% 49%
Izvor: Obraeni podaci iz Statistikog ljetopisa Republike Hrvatske 2006., str. 519 i 520.
Meu magistrima znanosti uee ena od 2001 2005. godine se kree u
rasponu izmeu 44 50%, dakle manji je u odnosu na uee u broju diplomiranih
studenata.
Doktori znanosti na visokim uilitima u Hrvatskoj
Godine
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
ukupno ene ukupno ene ukupno ene ukupno ene ukupno ene
255
125
314
151
321
125
357
150
385
174
100% 49%
100% 48%
100% 39%
100% 42%
100% 45%
Izvor: Obraeni podaci iz Statistikog ljetopisa Republike Hrvatske 2006., str. 521.
1
KRUG Hrvatsko udruenje poduzetnica (lan svjetskog udruenja poduzetnica), ogranak Rijeka,
osnovano je da promovira, educira i pomae razvoju ena poduzetnica (a ne enskog poduzetnitva, jer
poduzetnitvo nema spola). Kao osnivaica i predsjednica udruenja (Ivanka Avelini Holjevac) izvrila sam
2 istraivanja i to: ene u poduzetnitvu i ene u turizmu i na engleskom Women in Tourism The Case of
Croatian Tourism. Istraivanja su potvrdila da je premali broj ena, svega 6% na visoko rangiranim
menaderskim poslovima koji se najvie plaaju, u odnosu na znatno vee uee ena 59% koje su
diplomirale ukupno na svim fakultetima. Samo na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj je u 2005. godini
diplomiralo 1152 studenta od ega su 811 ili 70% ena. No valja napomenuti da se stvari mijenjaju, drava
potie poduzetnice posebnim kreditima, jer one mogu znatno ubrzati razvoj poduzetnitva, tog
najproftabilnijeg dijela hrvatskog gospodarstva., a i broj direktorica raste.
24
Uee ena u broju doktora znanosti od 2001. do 2005. godine kree se u

rasponu od 39 - 48%, i neto je nii u odnosu na uee ena meu magistrima znanosti,
suava se prostor ena u znanosti.
Grafikon to najbolje ilustrira:
Stupanj obrazovanja
Struktura ena na visokim uilitima u Hrvatskoj

prema obrazovanju u 2005. godini
Doktori
znanosti
mukarci
Magistri
znanosti
ene
Diplomirani
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Struktura (%)
Women and Science - projekt Europske komisije pod motom Gender

difference, gender equality (slobodno prevedeno jedanakost razliitosti) uvodno istie
slijedee: Postojee razlike izmeu ena i mukaraca su bioloke i socioloke prirode.
Spol ima svoj bioloki i socioloki aspekt. Bioloki aspekt (engl. sex) podrazumijeva
bioloki determinirane razlike izmeu mukaraca i ena, dok se socioloki (engl. gender)
odnosi na socioloke razlike. Socioloki se aspekt stjee (ui), mijenja tijekom vremena i
razliito se tretira meu razliitim kulturama. Jednakost spolova podrazumijeva da svatko
moe razvijati svoje osobne mogunosti i odluivati bez ograda. U takvim se uvjetima
razliite sposobnosti, elje i potrebe ena ili mukaraca jednako cijene i favoriziraju ''
(http://ec.europa.eu/research/science-society)
Kao dio Akcijskog plana Znanost i drutvo poznat kao Akcija 24 trenutno se
radi na osnivanju europske platforme ena znanstvenica. Ona e ukljuivati postojee
mree u koje su ukljuene ene znanstvenice. Tu e se razvijati aktivnosti koje e enama
znanstvenicama pomoi da dijele svoja iskustva i koriste mreu efikasnije na nivou
Europe kao i da se vie ukljue u istraivanja. Kako bi se ukazalo na potrebu osnivanja
takve Platforme Europska je komisija provela istraivanje o mreama u koje su ukljuene
ene znanstvenice. Cilj tog istraivanja bio je istraiti postojee stanje te dati preporuke u
pogledu osnivanja Platforme, koja je i osnovana 2003. godine. Prije toga 1999. godine
izvreno je istraivanje s ciljem utvrivanja postojeeg stanja u pogledu mrea koje su se
odnosile na ene znanstvenice te je objavljen Vodi kroz (za) mree (Network Guide)
koji
je
ukljuivao
njihove
biografije
i
kontakt
adrese.
Statistika i pokazatelji za 2006. godinu Women and Science (na 110 stranica)
analizira stanje u Europi, a rezultati studije su slijedei:
Iako ene ine ak polovicu ukupne studentske populacije, svega ih se 15% nalazi
na visokim akademskim pozicijama. To upuuje na potrebu osiguravanja ravnopravnijeg
odnosa meu spolovima. Postojea neravnotea ugroava europska obeanja u kontekstu
Lisabonske strategije, a odnosi se na razvoj ekonomije temeljene na znanju. Europska
Unija ide prema poveanju investicija u istraivanje i razvoj iznad 3% GDP-a, to e
takoer ukljuivati i otvaranje novih 700.000 razvojno usmjerenih radnih mjesta sa ijim
25
se popunjavanjem Europa moe imati problema, budui da pola njene populacije ostaje
na niim pozicijama u podruju znanosti i tehnologije. Dosadanje istraivanje nisu
uzimala u obzir specifine potrebe ena. Meutim, ako se eli osigurati bolje
razumijevanje i razvoj u podruju znanosti i tehnologije moraju se poduzeti odgovarajue
mjere koje e voditi rauna o slabijoj zastupljenosti ena u znanosti i osigurati da se vie
panje
u
istraivanjima
posveuje
razlikama
meu
spolovima.
Eppure si muove! Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je natjeaj za
odabir 3 stipendistice programa Za ene u znanosti u organizaciji L'ORAL ADRIA,
d.o.o. i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture. Na natjeaj se
javilo veliki broj znanstvenica (www.min - kultura.hr).
Damir Grubia Pauperiziranje znanstvene inteligencije, novinar pie o skandalu
zbog netransparentnog sustava recenziranja i financiranja znanstvenih projekata za 2007godinu od strane Ministarstva znanosti, pri emu je 70% projekata koji su dobili
pozitivne recenzije, okljatreno financijski, jer su znanstveni timovi dobili izmeu 30 i
50% traenih sredstava. U ugovorima stoji klauzula da se svega 15% sredstava moe
izdvojiti za honorare za znanstveno-istraivaki rad i to za vanjske suradnike. Dakle,
znanstvenici e morati na projektima koji ivot znae za ovo drutvo i njegov
napredak, morati raditi besplatno i smanjiti primanja od znanstvenog rada. (Novi list, 9.
oujka 2007)
Da li je to ansa za ene znanstvenice, koje se kao i tekstilne radnice
opredjeljuju za poslove koji su loe plaeni?
Situacija u vezi poloaja ena u znanosti samo je odraz opeg stanja drutveno
ekonomskog poloaja ena u svijetu i Hrvatskoj.
26
Relativno uee enske populacije u razliitim kategorijama

u Svijetu i Republici Hrvatskoj
SVIJET Opis/kategorija
Ukupan broj zaposlenih u svijetu
Obavljanje svih poslova u svijetu
Nepismeni u svijetu
Vlasnici nekretnina u svijetu
Menaderska pozicija u svijetu
Direktorice u europskim poduzeima
Predsjednice kompanija (korporacijski direktor) u SAD
HRVATSKA - Opis/kategorija
Ukupno stanovnitvo RH
Ukupan broj zaposlenih RH
Zaposlenost u dravnom sektoru
Zaposlenost u privatnom sektoru
Zaposleni do 50 godina ivota
Nezaposlenih u RH
Stopa enske nezaposlenosti
Vlada RH
Saborske zastupnice
upanice
Gradonaelnice
Vlast na upanijskoj i gradskoj razini
Opinska vijea
Nema osigurano puno radno vrijeme u dravnoj upravi
Nema osigurano puno radno vrijeme u prosvjeti
Prvi puta trae posao i imaju VSS
Radnica na crno
U Nadzornim odborima u trgovakim drutvima
Osnivai trgovakih drutava
Kreditne poduzetnice
Rukovodea mjesta (sve razine menadmenta)
Top menadment u RH
% uee ena
41%
75%
67%
10%
15%
1%
2%
52%
48%
52%
39%
47%
58%
25%
30%
25%
5%
11%
13%
7%
89%
60%
63%
65%
19%
25%
20%
27%
6%
Izvor: Statistiki ljetopis RH 2002., DSZ, Zagreb, 2003. i ostali razni izvori, (Istraivanja
Avelini Holjevac, I., Galii V. (1995.), ene u poduzetnitvu, International Conference:
Enterpreneurship and Macroeconomic Management, Conference Proceedings, (str. 145 166), Pula. I Avelini Holjevac, I. (2005), Women in Tourism the Case of Croatia,
International Conference on Critical Tourism Studies: Embodying Tourism Research
Advancing Critical Approaches, Conference proceedings (CD), Dubrovnik, University of
Wales Institute Cardiff, Institut za turizam Zagreb, New Zealand Tourism Research
Institute.
27
Valja izdvojiti i naglasiti statistiki podatak da 51,9% stanovnitva Hrvatske ine

ene. (Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, 2002., str. 93)
Zakljuak je: premalo je uee ena na mjestima gdje se odluuje, odnosno o
enama odluuju mukarci. Poloaj ena na radu loiji je u odnosu na mukarce i to
globalno, u pojedinim zemljama i u pojedinim kompanijama. Iza ovih brojki krije se
nedemokracija, neravnopravnost spolova i diskriminacija ena.
Na Meunarodni praznik ena 8. oujka 2007. godine, mediji su vie pisali o
enama (inae se o enama znatno manje pie!). Izdvojila sam nekoliko napisa: Gabrijela
Gali ene obrazovanije, a loe plaena: U prosjeku ene zarade i 20% manje od
mukih kolega, iako su obrazovanije. Najvei nesrazmjer za ista radna mjesta
evidentirani su u menaderskoj populaciji. Poraavajui je podatak da je meu
nezaposlenima ak 60% ena (Novi list, 8. oujka 2007); Mirjana Grce: Tribina o
poloaju ena na tritu rada: Napredovanje u poslu mukarcima lake. Simptomatian je
podatak o postotku ena u upravljakim strukturama 77,5% je direktora i ravnatelja, a
samo 22,5% direktorica i ravnateljica (Novi list, 7. oujak 2007.). i Leinert-Novosel,
dekanica Fakulteta politikih znanosti, Zagreb: Poslodavci mukarcima daju prednost
ene diplomu vide kao logina vrata za svoj uspjeh. No, kad poslodavac bira koga e
zaposliti, ima diskrecijsko pravo da mukarcu istih sposobnosti i naobrazbe da prednost,
ako ni zbog ega drugoga, a ono zbog stereotipa da e ena ee ii na bolovanje ili na
rodiljni. Tih se stereotipova ljudi teko oslobaaju: (preneseno iz Vjesnika, Novi list,
9. oujka 2007).
Tanja Torbarina arulja: Opet se spominje 8. mart. U ast pobune kojom su
ene htjele izboriti neka prava. Meutim daleko je vanije obiljeiti 100. godinjicu
izuma grudnjaka. Puno ena nije ni svjesno da im je grudnjak vrlo esto u ivotu jedina
prava podrka. Em je jeftin. Em svaki drugi ivotni oslonac ima puno svojih zahtjeva.
(Globus, 9. oujak 2007.)
Potrebno je istaknuti da su sve tekstove o neravnopravnosti ena pisale enenovinarke. Lj. Bratonja Martinovi: Ireni Frlan nagrada Maja Miles (nagrada koja se
dodjeljuje novinarkama i novinarima koji svojim radom pridonose ravnopravnosti ena).
Predsjednik Hrvatskog novinarskog drutva, Dragutin Lui Luce najavio je pak da e
inzistirati na promjeni stanja u HND-u, gdje unato tome to novinarstvo sve vie postaje
enska profesija, u upravljakim strukturama uglavnom sjede mukarci (Novi list, 8.
oujka 2007) Drim ga za rije!
UN o spolnoj neravnopravnosti osamostaljenje ena preduvjet boljeg ivota:
osamostaljenje ena nije cilj sam po sebi ve uvjet boljeg ivota svakog pojedinca naeg
planeta, poruio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda uoi 8. oujka priznavajui
postojanje golemog jaza izmeu deklariranih naela i grube stvarnosti Prema
statistikama u zapadnom, razvijenom svijetu, ene su podzastupljene u procesu
odluivanja, njihov je rad i dalje potcijenjen, potplaen ili neplaen (Hina, Novi list, 8.
oujka 2007)
Breda Beban, umjetnica i profesorica na Londonskom sveuilitu: Da su ene na
vlasti bilo bi definitivno bolje, poevi s time da bi dobili drugi pogled na problem u
drutvu i druga rjeenja. Drutvo treba osvijestiti da enama pomogne osloboditi svoju
snagu, sposobnosti, potencijal. (preneseno iz Slobodne Dalmacije, Novi list , 30.
sijenja 2007)
Inae, radi se o prigodnim tekstovima koji se ponavljaju iz godine u godinu, u
kojim ene naglaavaju svoja prava u drutvu neravnopravnosti ena. Dobra vijest je da
se pie, loa vijest je da se stvari previe sporo mijenjaju u korist ena.
28
Literatura
Avelini Holjevac, I., Galii V. (1995.), ene u poduzetnitvu, International Conference:
Enterpreneurship and Macroeconomic Management, Conference Proceedings, (str. 145 166), Pula.
Avelini Holjevac, I. (2005), Women in Tourism the Case of Croatia, International
Conference on Critical Tourism Studies: Embodying Tourism Research Advancing
Critical Approaches, Conference proceedings (CD), Dubrovnik, University of Wales
Institute Cardiff, Institut za turizam Zagreb, New Zealand Tourism Research Institute.
Globus, 9. oujka 2007.
http://ec.europa.eu/research/science-society
http://www.hazu.hr (11.12.2006.)
http://www.min-kulture.hr
http://www.mizg.hr
Novi list, 18. veljae, 2007.
Novi list, 7., 8. i 9. oujka 2007.
Statistiki ljetopis Republike Hrvatske (2002.), Dravni zavod za statistiku Republike
Hrvatske , Zagreb
Statistiki ljetopis Republike Hrvatske (2006.), Dravni zavod za statistiku Republike
Hrvatske , Zagreb
The New York Times, December 19, 2006.
The New York Times , December 24, 2006
Vjesnik, 21. prosinca, 2004
29
Prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija

ENE I ZNANOST: ogled povodom istraivanja prof.dr.sc. Ivanke Avelini Holjevac
Unato zakonskoj regulativi koja promie ravnopravnost ena i mukaraca, spolna
diskriminacija je i dalje prisutna, posebice u domeni zapoljavanja, iako ne u mjeri kao
prije donoenja tih zakona. Openito, statistike pokazuju etiri toke u kojima je
disproprocija najizraenija: (i) u prosjeku ene zarauju manje od mukaraca na istim
pozicijama; (ii) ee od mukaraca obavljaju slabije plaene poslove, (iii) daleko su
rjee zastupljene na viim, rukovodeim i odgovornijim mjestima, (iv) ene s istim
kvalifikacijama i relevantnim zaslugama sporije i rjee napreduju od svojih mukih
kolega. 2 Rezultati istraivanja prof.dr.sc. Ivanke Avelini Holjevac provedenog na
Sveuilitu u Rijeci pokazuju iste trendove. Unato zakonskoj regulativi, pa ak i javno
snanijoj senzibiliziranosti na potrebu spolne ravnopravnosti, disproporcija u prisutnosti
ena u znanosti i visokom obrazovanju jasno ukazuje na stanovite oblike
diskriminacijskih drutvenih praksi. Pokuat u istraiti o kojim se drutvenim
mehanizmima radi, te propitati njihovo podrijetlo i opravdanost.
Sveuilite u Rijeci: disproporcije u zastupljenosti ena i mukaraca
Prva i najoitija disproporcija u zastupljenosti ena vidljiva je na rukovodeim
pozicijama na Sveuilitu, kao i u manjoj zastupljenosti ena u ukupnom broju redovnih i
izvanrednih profesora. Ova disproporcija posebice je znakovita na onim fakultetima na
kojima u studentskoj strukturi prevladavaju ene. Druga pod-zastupljenost vidljiva je u
injenici da veinu projekta vode mukarci. Obzirom na navedeno, ini se da se moe
zakljuiti da, unato zakonskoj ravnopravnosti u uvjetima profesionalnog napredovanja i
visini dohotka, mukarci na Sveuilitu ne samo da napreduju vie i bre, ve i zarauju
vie.
Pogledajmo preciznije koje se sve vrste spolne neravnotee mogu iitati iz
provedenog istraivanja:
1. Rukovodee pozicije. U trenutanom sastavu uprava, od deset dekana fakulteta u
Rijeci, samo su dvije ene. Cjelokupni sastav rektorata je muki. Od osnutka
fakulteta do danas, omjer je jo nepovoljniji: dekana je bilo 98, a dekanica 11.
Prisutnost ena na prodekanskim mjestima je znaajnija, iako ene jo uvijek
znatno zaostaju za mukarcima: ukupno je bilo 218 prodekana i 68 prodekanice.
Od osnutka rijekog sveuilita funkciju rektora obnaao je 11 mukarac i jedna
ena, dok je na prorektorskim mjestima bio 21 prorektor i 4 prorektorice.
2. 'Muki i enski' fakulteti. I danas je na Sveuilitu prisutna tradicionalna podjela
na 'muke i enske' fakultete. Primjerice, na Tehnikom, Pomorskom, pa i
Graevinskom fakultetu prevladavaju mukarci kako u strukturi upisanih
studenata tako i meu nastavnicima. S druge strane, na isti nain 'enski' su
2
Vidi, primjerice, Good for Business: Making Full Use of the Nation's Human Capital, A Fact-Finding
Report of the Federal Glass Ceiling Commission, March 1995; The Status of Equal Opportunity in the
American Workforce, EEOC, Office of Communications, 1995., kao i u Neumark, D., Blank, R. i Van
Nort, K. (1995.) i dr. Treba napomenuti da su najdostupniji statistika istraivanja provedena u SAD-u.
Meutim, nema razloga pretpostaviti da je situacija u veini zamalja tzv. svijeta razvijene demokracije
bitno drugaija.
30
Uiteljski i Filozofski fakultet. Zanimljiv je status Pravnog, Ekonomskog,

Medicinskog fakulteta te Fakulteta za turistiki i hotelski menadment na kojima
ima vie studentica, ali se ista spolna struktura ne odraava meu nastavnicima.
3. Studentska i nastavnika spolna struktura. Na velikoj veini fakulteta, na
mjestima profesora - izvanrednih i redovitih vie je mukaraca nego ena.
Takva struktura se ini prirodnim slijedom na onim fakultetima na kojima je i
vei broj studenata, kao to je razumljivo da je vei broj profesorica na
fakultetima na kojime u veini studiraju ene. Posebna je situacija na
Graevinskom fakultetu koji je 'muki' po broju upisanih studenata, ali meu
asistenticama i docenticama prevladavaju ene. Obrnuta situacija je, meutim,
ea pa na Pravnom, Medicinskom, Ekonomskom fakultetu i Fakultetu za
turistiki i hotelski menadment na kojima ima vie upisanih studentica, ak i vie
ena asistentica - manji je broj profesorica. Na Akademiji za primijenjenu
umjetnost, unato veem broji upisanih studentica, daleko je vei broj docenata i
profesora.
4. Uspjenost studenata i studentica. Na fakultetima koji raspolau podacima o
uspjenosti studenata prema spolu (pet od deset fakulteta), pokazalo se da su
studentice uspjenije. Preciznije, ene u znatno veem postotku imaju prosjek
ocjena - odlian. Ovaj podatak je naroito zanimljiv za fakultete koji su 'muki'
poput Graevinskog jer pokazuje mogunost da ene budu vrlo uspjene u
tradicionalno 'mukim' podrujima. Jednako tako, posebno je zanimljiva injenica
da unato veem broju studentica i njihovoj veoj uspjenosti, mukarci su u
veini profesori i ine veinu u upravljakoj strukturi, (Ekonomski i Medicinski
fakultet, te Akademija primijenjenih umjetnosti).
5. Vodstvo projekata. Voditelji projekata su veinom mukarci: 220 projekta vode
mukarci, a 95 ene. Zanimljivo je da na Pravnom i Medicinskom fakultetu,
unato mukoj upravljakoj strukturi i veem broju mukaraca profesora, ene
vode vie projekata. Najvee razlike u korist mukaraca su na Tehnikom i
Pomorskom fakultetu koji i jesu 'muki', ali i na Fakultetu za turistiki i hotelski
menadment.
Uz injenicu da ene ine polovinu stanovnitva, jasno je da ovakve disproporcije
u spolnoj zastupljenosti moraju imati svoj korijen u nekom obliku diskriminacijskih
drutvenih praksi. Kako je zakonski diskriminacija zabranjena, a isto je dodatno
precizirano, osvijeteno i naglaeno u Etikom kodeksu Sveuilita u Rijeci, bjelodano su
na djelu su razliiti oblici tzv. prikrivenih diskriminacijskih mehanizama. Kako emo
pokuati pokazati, za njihovo provoenje mogu biti odgovorni i mukarci i ene.
31
Otvorena i prikrivena diskriminacija

Obzirom na podatke prikupljene u istraivanju, svojevrsni diskriminacijski
mehanizmi postoje i perpetuiraju pod-zastupljenost ena u znanosti i visokom kolstvu,
ali je oevidno da se radi nekim dubljim i prikrivenim mehanizmima. Meu njima
uobiajeno je razlikovati primarnu i sekundarnu diskriminaciju. 3 Diskriminacija je
primarna u sluajevima u kojima je ena diskriminirana zbog predrasuda ili uvjerenja,
primjerice onih da enama nije mjesto u javnim djelatnostima, da mukarci moraju
zaraivati vie od ena ili da ena ne smije biti nadreena mukarcu, da su ene manje
sposobne i prilagoene djelovati u javnoj ili poslovnoj sferi, manje kompetitivne, previe
iracionalne i sl.. Ovaj tip diskriminacije ilustrira cijeli skup patrijarhalno-stereotipnih
situacija koje imaju za posljedicu podjelu na muke i enske poslove, fakultete, radna
mjesta, oblike ponaanja i sl. Ukratko, primarna diskriminacija vezana je uz uvjerenja o
opravdanosti razlikovanje izmeu drutvenih uloga mukaraca i ena, i rezultira u
preferiranom tretmanu mukaraca prilikom zapoljavanja, unapreivanja ili odreivanja
osobnih dohodaka.
Uvjerenje o inferiornosti i nepoeljnosti ena u javnoj domeni ima svoju dugu
povijest i teorijski razraeniji oblik u esencijalstikim stavovima istaknutih mislilaca
poput Platona, Aristotela, J.J. Rousseaua, G.W.F. Hegela, J. Benthama, S. Freuda i dr.
Stav o potrebi odvajanja mukih i enskih uloga utemeljena je na uvjerenju da postoje
dvije razliite ljudske prirode muka i enska (esencijalizam), te da je enska priroda
takva da enu u javnim poslovima ini nedjelotvornom i subverzivnom. Svi su oni drali
da je privatna domena enin prirodni kontekst, te da enska priroda onemoguuje eni da
funkcionira prema racionalnim, objektivnim ili univerzalnim pravilima imajui u vidu
ope ciljeve, to ih, posljedino ini nepoeljnima u javnoj domeni. Ne samo da su muka
i enska priroda razliite, ve se smatralo da postoje i dvije etike, muka i enska.
Moralne vrijednosti koje ine enu kreposnom razliite od onih koje mukarca ine
kreposnim. Blagost, razumijevanje, portvovnost, sentimentalnost, urednost, povuenost i
sline, vrline su ene dok su istovremeno mane za mukarca. Muke vrline poput
neovisnosti, racionalnosti, kompetitivnosti, ne-emotivnosti nisu primjenjive na enu:
kako u smislu u kojem ona nikada ne moe dostii mukarca, ali i u smislu da je
racionalna i kompetitivna ena manje poeljna i drutveno cijenjena (Okin,1990.). Prema
Hegelu, ena ne moe participirati u javnoj sferi jer je svojom prirodom orijentirana na
obitelj i ograniena osjeajima, zbog ega i predstavlja prijetnju zajednici, razumu i
opim vrednotama (Hegel, 1952;1979.). tovie, Hegel smatra da su ena i politika mo
nespojivi jer ena svoje djelovanje ne usklauje s univerzalnim, ve proizvoljnim
sklonostima i stavovima vezanim primarno za ouvanje i dobro odreenih lanova
njezine obitelji. Isto stajalite o nespojivosti ena s javnom djelatnosti, a posebice s
utjecajnim graanskim pozicijama branio je i S. Freud (Freud,1961.). ena je neprijatelj
civilizacije koja se temelji na pravu, pravdi i zakonima jer se ena primarno realizira kroz
ljubav i institucije poput obitelji. Slino, Lawrence Kohlberg u novije dobra brani isti
stav prema kojem enama nije u prirodi dostizanje stupnja moralnog razvoja koje slijedi
logiku, univerzalnost i konzistentnost, nunu za javno djelovanje (Okin, 1990.).
Kako bilo, povijest razvoja ideja stvorila je snanu teorijsku osnovu za
patrijarhalne stereotipove i drutvene prakse koje odvajaju drutvene uloge mukaraca i
3
Ovu distinkciju izmeu primarne i sekundarne diskriminacije nalazimo jo kod. Warren M.A (1977.)
32
ena. One zasigurno bar djelomino objanjavaju iroko ukorijenjena uvjerenja koja
uzrokuju znaajnu disproporciju u prisutnosti ena i mukaraca na rukovodeim mjestima
na Sveuilitu. Meutim, upravo to objanjenje raskrinkava Sveuilite kao jo uvijek
vrlo tradicionalnu i konzervativnu instituciju koja je podlona iroko prihvaenim
stereotipovima, a suprotna vaeoj zakonskoj regulativi i etikim vrijednostima koji
zahtijevaju i promiu ravnopravnost mukaraca i ena.
*
Meutim, postoji i sekundarni oblik prikrivene diskriminacije kojeg je nerijetko
teko i prepoznati. Radi se o diskriminatornim praksama koje se ne temelje na gore
spominjanim uvjerenjima o prirodi ena i mukaraca, ve na ekonomskim ili
pragmatikim razlozima. Paradigmatini sluaj ovakvog tipa diskriminacije je situacija u
kojoj se, rukovodei se razlozima profita i efikasnosti, preferira mukarca pred enom ne
zato jer se vjeruje da je mukarac prirodno sposobniji ili efikasniji od ene u javnim
poslovima, ve zato to se smatra da ena, zbog prevladavajue podjele drutvenih uloga,
nee biti u stanju obavljati posao jednako efikasno kao mukarac. Primjerice, zbog
tradicionalne vezanosti ene uz kuanske obveze, a poglavito dominantne uloge u odgoju
djece, ena ee izbiva s posla i manje je sprema rtvovati svoje slobodno radno vrijeme
poslovnim obvezama. Nadalje, smatra se da bi se zbog injenice da u upravljakoj
strukturi prevladavaju mukarci, ene tee snalazile, pa se po inerciji preferiraju
mukarci. Jednako tako, smatra se da bi ena na rukovodeoj poziciji mogla izazvati
otpor zbog promjene, potencijalno drugaijeg pristupa poslovanju i upravljanju - pa se ne
eli riskirati ili uvoditi novine. Zapazimo da se u ovom sluaju diskriminirajua praksa ne
temelji na uvjerenjima o enskoj neprimjernosti u javnoj domeni i rukovodeim
pozicijama, ve na prihvaanju postojeih datosti i raspodjeli drutvenih uloga koji je
takav da diskriminira ene. U kontekstu tradicionalne podjele poslova i spolnih uloga u
kojoj je briga za djecu, obitelj i kuanstvo obveza ena, ovakva e inercija i primjena
spolno-neutralnih ekonomskih ili menaderskih razloga generirati povlateni poloaj
mukaraca. I opet, moemo pretpostaviti da i ovaj rasprostranjeni drutveni mehanizam
uzrokuje neravnopravnost u zastupljenosti ena na Sveuilitu.
**
Kako god bilo, oba drutvena mehanizma zasluuju osudu jer diskriminiraju ene
u odnosu na mukarce. Primarna diskriminacija je nepravedna jer naruava pravila
meritokracije i pravinog natjecanja. Relevantni kriteriji za profesionalno napredovanje
smiju biti samo kvalifikacije i druge strune zasluge, a ne spol ili tradicionalne podjele
spolnih uloga. ak i kada bi prihvatili teorije o mukoj i enskoj prirodi i bez obzira na
jesu li u korijenu tih razlika biologijski ili socijalni i kulturalni razlozi (o emu e kasnije
biti rijei), takve razlike ne smiju biti osnova za nametanje spolnih uloga. Sekundarna
diskriminacija je, s druge strane, nepravedna jer pridonosi i perpetuira postojeu
nepravdu prema enama dodatno ih kanjavajui zbog postojee drutvene pozicije u
kojoj su ionako ve zakinute. Unato spolno neutralnoj naravi samih kriterija, sekundarna
diskriminacija je nepravedna poput primarne jer je primjena takvih ekonomskih razloga u
danom kontekstu nedvojbeno diskriminirajua za ene. Svijest o diskriminacijskim
posljedicama primjene neutralnih kriterija, ini ih pristranima i neobjektivnima te povlai
etiku osudu. Krajnje je nepravedno i moralno neopravdano da neovisno o njihovim
zaslugama, postojee drutvene uloge ena slue kao isprika za njihovo iskljuivanje iz
33
natjecanja za bolje drutvene pozicije. Ovakva je praksa nepravedna i zato jer stvara
zaarani krug u kojem su ene, gotovo potpuno identino kao i u sluaju primarne
diskriminacije, hendikepirane u ostvarivanju svojeg ivotnog plana, odnosno, temeljnog
ljudskog prava na jednak tretman.
Ukratko, primarna i sekundarna diskriminacija su nepravedne i etiki
neprihvatljive jer sustavno izmjetaju enu na podreeni poloaj u drutvu krei njihovo
pravo na jednak tretman i zatitu te realizaciju njihovih elja i interesa.
Uzroci disproporcije na rukovodeim mjestima mukarci i ene
Disproporcija prema spolu koja je danas vidljiva ne mora nuno biti posljedica
samo tekuih praksi, ve i refleksija ranijih. Upravo podatak da se udio ena u
nastavnikoj strukturi asistentica i docentica na nekim fakultetima poveava u odnosu na
redovite profesore koji su jo uvijek u veini mukarci ukazuje da je dominacija
mukaraca meu redovitim profesorima posljedica nekih ranijih, jae izraenih
patrijarhalnih i diskriminacijskih praksi. Jednako tako, injenica da je sve je vie
studentica na Sveuilitu, te njihova uspjenost pokazuje da je visoko obrazovanje ena
postalo posve uobiajeno, zbog ega neki tradicionalno 'muki' fakulteti poput
Medicinskog, Pravnog i Ekonomskog sve vie gube to obiljeje. 4 Za pretpostaviti je da e
se poveanje broja studentica, asistentica i docentica odraziti i u poveanoj zastupljenosti
ena meu profesorima, ali i u upravljakoj strukturi Sveuilita. Meutim, tome danas
jo uvijek postoje odreene prepreke. S jedne strane, kako smo ve istakli razlog tome su
prikriveni oblici diskriminacije koje kontinuirano provode mukarci: (i) strah i zazor od
uvoenja ena na tradicionalno muke pozicije mogu biti utemeljene kako na uvjerenjima
o enskoj nefunkcionalnosti u javnoj domeni, tako i percepciji situacije u kojoj je ena
nadreena mukarcima kao - neprirodnoj; (ii) strah i otpor prema promjenama koje ene
mogu donijeti u poslovanju i koje otvaraju stanovite rizike za poslovanje. Na neki nain,
gotovo je razumljivo da mukarci situaciju u kojoj su stoljeima privilegirani
doivljavaju kao prirodnu, te da svaki oblik potencijalnog gubljenja pozicija ili
pojaavanja konkurencije doivljavaju kao prijetnju. Nitko, pa ni mukarci, najee nisu
voljni dobrovoljno se odrei sustava u kojem su privilegirano tretirani. No, iako su
ovakve reakcije razumljive, nikako ne mogu biti opravdane. Nikakve okolnosti danas ne
4
Svakako je zanimljivo pitanje, hoe li postojei trendovi porasta broja i uspjenosti studentica dovesti do
izjednaavanja broja studenata i studentica, te nastavnika i nastavnica sukladno zastupljenosti mukaraca ili
ena u populaciji ili e se trend nastaviti i dovesti preokreta u spolnoj disproporciji na fakultetima. Hoe li
u nekoj blioj ili daljoj budunosti mukarci postati pod-zastupljeni spol na Sveuilitu? Neka sveuilita u
inozemstvu, alarmirana istim trendovima, sve ee istiu potrebu uvoenja spolnih kvota radi zatite
mukaraca. Kao najei razlog ovog trenda naglog porasta broja ena navodi se struktura obrazovnog
procesa koja vie odgovara enama nego mukarcima (primjerice, smatra se da strpljivost, savjesnost,
odgovornost, radne navike i radna disciplina enama omoguuju uspjenije savladavanje organiziranog
gradiva, dok ne odgovaraju mukom 'kreativnijem' i manje discipliniranom nainu savladavanja problema).
Nemamo osnove ni namjeru sporiti se s navedenom hipotezom jer je uistinu injenica je da je dugogodinja
borba za ravnopravnosti ena dovela do znaajnog ulaska ena u svijet znanosti i visokog obrazovanja.
Takoer, vrlo je vano da u znanosti i visokom obrazovanju ne bude spolne disproporcije zbog provedbe
naela pluralnosti i reprezentacije (ili potrebe zajednice da u svim zanimanjima postoji spolna ravnotea).
Meutim, treba imati u vidu i drugu stranu i injenicu da su ulaskom ena u znanost dokinute stanovite
privilegije koje su uivali mukarci u vrijeme izraene i otvorene diskriminacije, zbog ega se postavlja se
pitanje nije li 'panika' koja nastaje i strah od prevage ena posljedica straha od gubljenja privilegiranog
poloaja.
34
mogu opravdati one koje takve prakse provode, a najmanje ona da nisu svjesni posljedica
takvih mehanizama za ene.
*
Meutim, dok se najee za diskriminaciju osuuju mukarci, treba napomenuti
da i ene same jednako tako mogu biti uzrokom diskriminacije, kako i primarne tako i
sekundarne. Ne samo da ene same provode i podupiru prakse koje diskriminiraju druge
ene ve i same, na stanoviti nain, preferiraju prakse koje ih diskriminiraju. Pogledajmo
preciznije o emu se radi.
itav niz stoljea ene nisu imale prava i mogunosti na obrazovanje i pozicije
koje su bile dostupne mukarcima, a nasuprot tome stoji tek nekoliko desetljea pravne
jednakosti koja jo, kako vidimo, nije u potpunosti zaivjela u praksi. Stoljetna prakse
marginalizacije ena iz javnog ivota razvila je psiholoke mehanizma koje i danas
sprjeavaju ene kako u aktivnijem razvijanju vlastite karijere, tako i prihvaanju
promjena u korist ena.
Naime, kada je jednom enama formalno omogueno obrazovanje, sudjelovanje
javnom ivotu i sl., zaudno je bilo da mnoge ene to nisu htjele, a ne ele ni danas.
esto smo svjedoci da ene zapravo ni ne ele 'muke' poslove i uloge te da uistinu ele
zadrati svoje 'enske' poslove. O emu se radi? U mnogim sluajevima psiholoki
mehanizam tzv. frustracije elja i razvijanja adaptivnih preferencija objanjava ovu
pojavu koja dovodi kod ena samih do odustajanja i prije nego naiu na eventualne
prepreke. ene koje su eljele 'muke' poslove, nerijetko nisu uspijevale ili su bile
izloene mnogim iskuenjima i preprekama. Za postizanje istih pozicija enama je ee
trebalo, a treba i danas vie truda i dokazivanja kako bi se savladale potekoe koje se
nisu pojavljivale u mukom napredovanju. Osim toga, javno prisutan i stereotip o enama
u znanosti ili na rukovodeim pozicijama kao enama 'zmajevima', ne-pravim enama
koje su racionalne, proraunate, hladne i sebine. esto je isti stereotip u sebi sadravao i,
enama teko prihvatljiv, stav i osudu kako stoga nisu dobre majke ili supruge. Uporne
ene, kompetitivne i ambiciozne ne privlae javni respekt i status kao mukarci. Muke
vrline u poslovanju, nee se cijeniti kod ena. Kako svatko prirodno tei postii to je
vie mogue zadovoljstva u ivotu, ene koje su eljele da se otrgnu od tradicionalno
'enske' pozicije i zauzmu 'muku', imale su daleko vie ansi da bude nezadovoljene i
frustrirane nego ene koje su prihvatile 'enski' ivotni obrazac. Upravo nagonski
psiholoki mehanizam koji nastoji sprijeiti tenzije, frustracije i napetosti navodio je ene
da prilagode svoje preferencije i elje onom to im je dostino.5 Svjesno ili nesvjesno
ene su se kontinuirano odricale neizvjesne borbe za drutveni status i priklanjale
sigurnijim, ugodnijim i drutveno priznatijim 'enskim' ulogama u sjeni mukaraca.
Vjerojatno se opadanje broja ena na viim i rukovodeim mjestima na sveuilitu
(posebice u odnosu na broj studentica), moe objasniti i ovim mehanizmom. Naprosto,
postojea drutvena praksa potie nesigurnost i ne-samopouzdanost ena na nain da su
bile sklonije naputati nesigurnu znanstvenu karijeru radi obitelji. Unato mnogim
promjenama, jo uvijek bi se moglo govoriti o stanovitoj auto-cenzuri elja kod ena,
nekakvoj rezervi, strahu od 'mukih' domena, kanaliziranju ambicija na one domene u
kojima ve ima ena ili u kojima je put vie-manje prokren. Na to da je ovakav obrazac
5
O mehanizmina adaptivnih preferencija koje ometaju racionalnost vjerovanja i autonomiju elja, vidi u
Elster,J. (1982.)
35
povijesnog razvoja spolnih razliitosti mogu, upuuju i autorice koje, raspravljajui o

ljudskoj prirodi, uvode pretpostavku da je ljudska priroda plastina i ukalupljiva te da
ene i mukarci razvijaju svoj spolni identitet, osobnu motivaciju i razumijevanje sebe
kroz drutvena oekivanja koja su im nametnuta (Ferguson, 1977.).
S druge strane, duboku ukorijenjene predrasude i patrijarhalne stereotipne prakse
mogu dovesti do tzv. enske ne-solidarnosti, koja takoer nerijetko generira podzastupljenost ena. ene su, kao i mukarci, podlone patrijarhalnim spolnim
stereotipovima bez obzira to to moe biti i protiv njihovih interesa. Posljedino, ena e
prihvatiti situaciju u kojoj je mukarac nadreen kao prirodnu, dok je mogu otpor ena
prema enama koje bi joj bile nadreene. Osim toga, nadreena ena namee usporedbe u
uspjenosti koje se ne pojavljuju u sluajevima nadreenih kolega. Nadreena ena znai
da je podreena manje uspjena, dok se isti zakljuak ne izvodi ukoliko joj je nadreen
mukarac. Naime, drutvena uloga mukaraca je stoljeima bila dominacija kako u
privatnom tako, posebice, u javnom ivotu. Promjena uloga, participacija ena na
visokim i rukovodeim poloajima dovodi do dezorijentacije i nesigurnosti ne samo kod
mukaraca, nego i kod ena. Otpor ena prema stvaranju novih ciljeva, dodatnim
naporima i restrukturiranju uloga posljedica je nastojanja da se smanje vlastite frustracije.
Nerijetko, to se oituje u profesionalno neutemeljenoj nesolidarnosti prema kolegicama,
ne izabiranju kolegica za rukovodea mjesta unato njihovoj strunosti ili sl. I opet,
vjerojatno se i u ovom mehanizmu moe traiti uzrok pod-zastupljenosti ena na
rukovodeim mjestima na Sveuilitu.
Kako bilo, ini se da diskriminacijska praksa proistjee i iz daleko kompleksnijih
i tvrdokorno ukorijenjenih drutvenih obrazaca ponaanja i raspodjele drutvenih uloga,
no to se obino mislilo. Kljuno je, pritom, zapaziti da jednom kada su spolne uloge
podijeljene, obrazac se uglavnom sam reproducira i potreban je golem napor da se
osvijesti i promijeni. Upravo zato je potrebno vidjeti postoji li ikakvo opravdanje za
dodjeljivanje spolnih drutvenih uloga.
Spolne uloge i diskriminacija

esto se dogaa da se podjela na spolne uloge opravdava pozivanjem na tzv.
standardno stajalite zasnovano na Aristotelovom principu pravednosti, prema kojem
jednaki trebaju biti tretirani jednako, a nejednaki nejednako. Ukoliko pretpostavimo da
ene i mukarci nisu jednaki, (bilo iz biologijskih ili socijalno-kulturalnih razloga) ini se
da je opravdana i podjela spolnih uloga to bi znailo i da se ne radi o diskriminaciji
nego o prirodnoj raspodjeli spolnih uloga. Primjerice, ukoliko se pretpostavi da prosjena
ena pokazuje vie brige, suosjeanja i skrbi za druge slijedi da su enama upravo i
primjereniji poslovi poput pedagoginja, uiteljica, medicinskih sestara i sl. Jednako tako,
ako prosjean mukarac pokazuje vie potrebe za neovisnim djelovanjem,
kompetitivnost, upornost, agresivnost u obrani vlastitih stavova ini se da mu prirodno
pripadaju upravljake pozicije. Postojea praksa prema kojoj se za tehnike poslove
preferiraju mukarci, a u predkolskim i odgojnim ustanovama ene, opravdava se upravo
ovakvim standardnim stajalitem o prirodnoj razlici mukaraca i ena. Muka
racionalnost (loginost, egzaktnost i sposobnost apstraktnog miljenja) i fizika snaga s
jedne strane, a enska senzibilnost (smisao za kontekstualnost, perspektive i odgovornost)
i tjelesna krhkost s druge opravdavaju drutvenu podjelu uloga, pa i onu na 'muke i
enske' fakultete. Trebamo li stoga rei da postojee spolne uloge nisu zapravo
36
diskriminacijske jer slijede prirodne spolne razlike, te tako omoguuju da svatko

doprinosi drutvu na najbolji mogui nain? Jesu li podjele na 'muke i enske' fakultete
i 'muke i enske' pozicije u hijerarhiji prirodne, pa zato i drutveno poeljne jer svaki
spol na taj nain optimalno doprinosi znanstvenoj zajednici?
*
injenica je da esencijalistiki stav o razliitosti mukaraca i ena nije rijedak ni u
suvremenoj literaturi. Primjerice, jedna od kljunih osoba enske scene, C. Gilligan,
zagovara stav da su mukarci i ene razliiti ak i u nainu moralnog rezoniranja i
ponaanja. 6 tovie, veina sudionika u raspravi o spolnim ulogama slae se da su
mukarci i ene na neki nain razliiti. Meutim, kljuno je pitanja povlai li takva
razliitost i opravdanje razliitog tretmana ena i mukaraca? Da bismo odgovorili na
pitanje o opravdanosti podjele drutvenih uloga prema spolu, treba najprije razjasniti
jedno drugo vano pitanje. Jesu li postojee spolne razliitosti utemeljene na mukoj i
enskoj monolitnoj i nepromjenjivoj naravi ili su takve osobine i prihvaanje
odgovarajuih vrijednosti posljedica dugotrajne drutvene prakse u kojoj su mukarci i
ene zauzimali razliite drutvene poloaje? Odgovor na ovo pitanje otvorit e na nova:
Ako su spolne razliitosti drutveno konstruirane, ne bi li trebalo takve umjetne razlike
otkloniti, a ne podravati nejednakim tretmanom mukaraca i ena? Ako pak mukarci i
ene i jesu po prirodi razliiti, znai li to da trebaju biti razliito tretirani na nain da ena
zarauje manje za isti posao, da radi na slabije plaenim poslovima ili da ne zauzimati
kljuna mjesta u javnim slubama?
Uzrok razlika: Priroda ili drutvo
Temeljna drutvena uloga ene stoljeima se svodila samo na majinstvo, brigu za
djecu i dom ili njegovanje drugih. Mukarci su za to vrijeme sudjelovali u javnim
poslovima, obrazovali se, gradili karijere, odlazili u vojsku i ratove. U podreenom
poloaju u drutvu kojem su na mjestima moi dominirali mukarci, ene su razvijale i
njegovale karakteristike poput podlonosti, ovisnosti, sklonosti da ugode, gubitku
inicijative i slino, kojima su ugaale dominantnoj grupi i njihovim potrebama (Miller,
1976.). ak i kada se ne bi radilo o razliitim 'mukim' i 'enskim' prirodama, duga
povijest razliitog ivljenja i ciljeva mogla je dovesti do toga da se formira 'enska' i
'muka' ljestvica moralnih vrijednosti, svojstava i prioriteta. Drugim rijeima, ak i pod
pretpostavkom da se uistinu radi o jedinstvenoj, jednoj jedinoj unisex ljudskoj prirodi,
stoljetna praksa razliitih drutvenih uloga posve je lako mogla dovesti do toga ene i
mukarci postanu drugaiji, da razliito reagiraju i (moralno) prosuuju. Veina autorica i
autora, ali i socioloke studije spolnih stereotipa objanjavaju ensko rezoniranje
primarno upravo stoljetnom pozicijom obespravljenosti ena (de Beuvoir, 1973; Mill,
1998.; Wollstonecraft, 1999.; Broverman i sur., 1972..).
No, ak i ako se ini vjerojatnim da se jedna jedinstvena priroda mogla oblikovati
u dvije pod utjecajem drutva, to jo ne dokazuje da se uistinu radi o jednoj jedinstvenoj
prirodi. Sasvim je vjerojatna i pretpostavka da se radi o dvije razliite prirode, te da su
drutvene uloge samo slijedile prirodne razlike. tovie, meu suvremenim autoricama
ima i onih koje jasno zagovaraju stav da se radi o dvije prirode "mukoj" i "enskoj",
odnosno da razlike u mukom i enskom moralnom funkcioniranju poivaju na razliitim
6
tovie, upravo je i dominantna tendencija u kojoj se tvrdi da su mukarci i ene razliiti. Vidi primjerice,
Gilligan, C. (1982.); Kohlberg, L. i sur. (1978.)
37
naravima (Wolgast, 1980.). Tvrdi se, naime, da bioloka razlika izmeu mukaraca i
ena ne moe biti ignorirana prilikom rasprave o mukoj i enskoj prirodi, njihovim
osobinama i nainu moralnog prosuivanja. Ako kod svih drugih vrsta bioloke razlike
dovode i do razliitih socijalnih modela ((re)produkcija, raanje, majinstvo i sl.),
bioloke razlike izmeu mukaraca i ena mogle bi jednako tako uzrokovati razlike u
instinktu, potrebama, nainu ili perspektivi kroz koju razumijevamo sebe i druge.
Ukratko, iako se moe dvojiti treba li se odreenje toga to je ljudska priroda u
potpunosti svesti na bioloke odrednice, jasno je da se bioloka razliitost ne moe
iskljuiti kao irelevantna. Bilo bi krajnje neobino tvrditi da bioloke ili fizike
razliitosti (genetska i morfoloka struktura) ne proizvode nikakve mentalne razliitosti
(Midgley i Hughes, 1983.).
Kako bilo, u bliskoj budunosti zasigurno neemo dobiti odgovor na pitanje
podrijetla spolnih razliitosti. Da bi dokazali tvrdnju o biolokoj determiniranosti ili
socijalnoj konstruiranosti postojeih razlika izmeu mukaraca i ena, potreban nam je
jednako tako dug stoljetni eksperimentalni period u kojima bi enama i mukarcima bile
jednako dostupne sve mogunosti. Tada bismo moda mogli utvrditi radi li se o jednoj ili
dvije prirode. Neki bi mogli prigovoriti da ni u tom sluaju ne bismo mogli tono utvrditi
postoji li jedna priroda ili dvije. Naime, u raspravama nije rijedak niti relativizirajui stav
o ljudskoj prirodi prema kojem se ne moe definirati to je ljudska priroda neovisno o
kulturnoj perspektivi. Upravo kultura, kakvo god ona bila, odreuje spolni identitet, ono
to emo misliti o sebi i to e se smatrati 'mukom' ili 'enskom' prirodom (Pateman,
2000.; Butler, 2000.;Spivak,1999.).
Postojea drutvena praksa jo uvijek diferencira muka i enska svojstva i vrline,
muko i ensko moralno prosuivanje i miljenje. Moda bi neka druga praksa,
primjerice, ona u kojoj bi bili potpuno i stvarno izjednaeni u pravima i mogunostima,
oblikovala bi stav da se radi o jednoj prirodi. U svakom sluaju, pitanje radi li se o jednoj
ili dvije prirode, za nas do daljnjeg ostaje neprozirno (Annas, 1993.).
*
Sada se moemo vratiti na pitanje o opravdanosti spolnih uloga. Kako smo vidjeli,
nema vrste teorijske osnove za tvrdnju da se radi o prirodnim spolnim ulogama, pa
samim time nema ni opravdanja za tvrdokorno razdvajanje 'enskih' i 'mukih' poslova i
pozicija. Razlike postoje, ali bilo bi nepravedno praviti da su prirodne jer jednako tako
mogu biti i drutvene. Ako su pak drutveno konstruirane bilo bi nepravedno,
insistiranjem na mogunosti da su prirodne, ne dopustiti da se promijene i konstruiraju na
neki drugi nain. Ukratko nema opravdane osnove za podjelu spolnih uloga.
Opravdavaju li, pak, postojee razliitosti nejednak tretman mukaraca i ena? U
standardnom stavu da jednaki trebaju biti tretirani jednako, a nejednaki nejednako,
referiralo se na prirodne razlike. Meutim, temeljna klauzula svih legislativa koje se tiu
ljudskih prava jest da svaka osoba, bez obzira na razliitosti, ima pravo na jednak
tretman, to znai da svaka osoba ima pravo na iste mogunosti u pogledu stjecanja ili
pristupa drutvenim dobrima i na istu zatitu od strane vlasti. 7 Ako je, dakle, pravo na
jednak tretman definirano kao pravo na jednakost u dostupnosti neke mogunosti, slijedi
nedvosmisleno da je da bilo kakvo onemoguavanje druge osobe u postizanju bilo koje
pozicije zbog njezinog spola - nedopustiva.
7
Treba istaknuti da ovdje slijedim definiciju Dworkina, R. (2000.)
38
Pod-zastupljenost ena: Sveuilite i odgovarajui drutveni kontekst

Kako smo vidjeli, nema osnove tvrditi da je podjela na 'muke' i 'enske' fakultete
prirodna. Sve to moemo zakljuiti jest da je ona tradicionalna, te da slijedi podjelu
spolnih uloga patrijarhalnoga drutva. injenica jest da su vidljive i promjene u
zauzimanju drutvenih uloga (Graevinski fakultet, Medicinski, Pravni i sl.), ali ne mogu
oslabiti zakljuak da sveuiline institucije jo uvijek u pravilu odraavaju tradicionalne i
patrijarhalne drutvene obrasce.
No, za potpuniju sliku potrebno je ove podatke situirati u odgovarajui kontekst.
U Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost, najuglednijoj znanstvenoj instituciji u
zemlji, od 357 lanova samo je 30 ena. Najuglednija znanstvena institucija zasigurno je
daleko od drutvenog uzora. Meutim, nije puno bolje ni u bijelom svijetu. Iako ene
ine polovicu studentske populacije, svega se 15% ena nalazi na visokim akademskim
pozicijama. Kao posebno dramatian podatak, ravan onome o HAZU-u, je i esto isticana
injenica da je na elo Harvarda, jednog od najuglednijih sveuilita na svijetu, tek
nakon 371 godine izabrana rektorica. Znanstvene institucije i sveuilita openito su
konzervativne institucije koje se opiru promjenama i oevidno imaju ulogu bastiona
tradicionalnih drutvenih stereotipova. Ovaj podatak teko je opravdati jer se radi o
ljudima koji ine intelektualnu i obrazovnu elitu i koji su se (valja se nadati) upustili u
avanturu znanosti zbog jasne svijesti da imaju drutvenu odgovornost uiniti drutvo
boljim i pravednijim.
I izvan znanosti, statistike nisu mnogo drugaije. Relativno uee ena meu
zaposlenima u svijetu iznosi 41%, ali ene participiraju u menaderskim poslovima samo
u 15% sluajeva, dok ih je samo 1% na direktorskim poloajima. U Hrvatskoj, ene ine
48% ukupno zaposlenih, a 27% njih je na rukovodeim mjestima, dok je u top
menadmentu svega 6%. Od osnutka naeg Sveuilita, ene su sudjelovale na
rektorskom mjestu u 8% sluajeva, a sa 16 % na prorektorskim. Na rukovodeim
dekanskim mjestima na fakultetima, od osnivanja fakulteta, ene participiraju sa 11%, ili
32% ukoliko govorimo o prodekanicama. Na prvi pogled prihvatljive rezultate koji
slijede svjetske trendove, treba ipak promatrati cum grano salis naime, uz neugodnu
napomenu da su u svjetsku statistiku ukljuene ne samo razvijene zemlje kojima teimo,
nego i vrlo autoritarna, seksistika i ne-demokratska drutva.
Bilo bi nepravedno ne spomenuti i neke pozitivne trendove. Nade u ravnopravniju
zastupljenost ena sugeriraju podaci da u Hrvatskoj diplomira vie ena od mukaraca (ili
60% : 40 %, prema podacima iz 2005 godine), broj ena i mukaraca koji magistriraju je
gotovo izjednaen, dok je, kada se radi o doktoratima, neto nepovoljniji za ene, ali i
dalje iznosi vrlo prihvatljivih 45%. 8 Mijenja se i opi drutveni stav prema enama u
znanosti. Primjerice, pokazano je da kod graana Hrvatske prevladava stav da spol nije
vaan pri obavljanju visokih funkcija. Dok ak 68% ispitanika smatra tako, zanimljivo je
veina onih koji smatraju da je spol bitan, na mjestu sveuilinog profesora/ice
preferiraju enu.9
Vidjeti podatke u istraivanju prof. dr.sc.. Avelini Holjevac, I.

Povjerenje graana prema enama ili mukarcima na nekim istaknutim radnim mjestima/funkcijama,
Gfk Centar za istraivanje trita, d.o.o. 2007, www.gfk.com
9
39
*
injenica je da drutvo openito, pa i visoko obrazovanje i znanost kao njegov
poseban segment, unato svim pomacima jo uvijek diskriminiraju ene. Jasno je da
promjena stanja mora zadrijeti duboko u drutvene obrasce, te da sustavno treba raditi na
mijenjanju i razbijanju tradicionalnih predrasuda o drutvenim ulogama, kako kod
mukaraca tako i kod ena. To je teak posao i velika je odgovornost upravo na
Sveuilitu da se uspostave kriteriji izvrsnosti, profesionalnosti i etinosti protiv svih
oblika tradicionalizma i diskriminacije.
U Hrvatskoj, kao i u svijetu, u nekim segmentima drutva na djelu jesu razliiti
mehanizmi privilegiranog tretmana ena ili programa afirmativne akcije kao naina borbe
protiv diskriminacije. To nije jedini, ali je esto najistaknutiju nain borbe protiv
diskriminacije. Meutim, vano je napomenuti da kod ovakvih anti-diskriminacijskih
programa postoji opasnost od mehanike i politikantske primjene, kako za zajednicu tako
i za same ene. Mnoge nestrune ene dole su takvim programima na odgovorna mjesta
za koje nisu bile strune. Tako je, unato mnogima strunim enama koje su mnogo
uinile ne samo za poslovanje nego i za 'ensko pitanje', neprimjerena primjena prakse
kvota dala povoda mnogima da se pozivaju na stereotipe o enskoj ne-funkcionalnosti na
rukovodeim mjestima. Neke su feministkinje ak tvrdile da e prava ravnopravnost biti
postignuta tek kada nesposobna ena doe na visoku funkciju. Naime, oito je miljeno
kako nerijetko nesposobni mukarci zauzimaju vana mjesta, a ena ni uz veliki trud ne
mogu doi ni blizu. Meutim, unato velikoj potrebi za ukidanjem diskriminacijskih
praksi, potreban je oprez da se one same ne kompromitiraju i tako obezvrijede ispravne
tenje za uvoenjem istinske ravnopravnosti.
Primarni kriterij napredovanja na Sveuilitu, kao i na drugim mjestima, mora biti
pokazana strunost. ene na odgovornim mjestima moraju biti svijetli uzori sposobnih
ena koje mogu razbijati predrasude o tome da im ta mjesta prirodno ne pripadaju. One
su na takvim pozicijama rijetke i zato jako vidljive, a tolerancija i ocjenjivanje njihovog
rada nerijetko je stroe nego mukaraca. Pod posebnim su povealom jer imaju obvezu
pokazati jesu li ene openito to spremne upravljati i raditi odgovorne poslove. Prema
tome, kada se zalaemo za anti-diskriminacijske programe openito, nipoto ne elimo
osporiti da kljuni kriterij napredovanja mora biti profesionalnost i pokazana strunost.
40
Literatura
Annas, J., (1993), Woman and the Quality od Life: Two Normas or One. U: M.C.
Nussbaum i A. Sen (ur.), The Quality of Life, Oxford, Oxford University Press.
Bentham, J. (1970.), Introduction to the Principles of Morals and Legislation, J.H.

Burns i H.L.A. Hart (ur.), London, Athlone.
Bouvoir S. (1973.), The Second Sex, New York, Vintage.
Broverman, I.K. i sur. (1972), Sex-Role Stereotypes: A Current Appraisal, Journal
of Social Issues, 28 (2).
Butler, J. (2000.), Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta, Zagreb, enska
infoteka.
Dworkin, R., (1986.), A Matter of Principle, Cambridge. Mass., Harvard University
Press.
Dworkin, R., (2000.), Sovereign Virtue, Cambridge, Mass., Harvard University Press.
Elster, J. (1982.), Sour Grapes. U: A. Sen i B. Williams (ur.), Utilitarsim and Beyond,
Cambridge, Cambridge University Press.
Ferguson, A. (1977.), Androgyny as an Ideal for Human Development. U: M. VetterlingBraggin i sur. (ur.), Feminism and Philosophy, Totowa, NJ, Littlefield,
Adams.
Freud, S. (1961), Civilisation and Its Discontents, vol. 21. U: J. Strachey i A. Freud (ur. i
prev. ), The Standard Edition of the Complete Psychological Works, London, Hogarth, Giligan, C. (1982.), In a Different Voice, Cambridge, Mass., Harvard University Press.
Hegel, G.W. F. (1952.), The Philosophy of Right, Oxford, Clarendon,.
Hegel, G.W. F., Fenomenologija duha, Beograd, BIGZ, (1979)
Koggel, C.M. (1997.), Expanding the Role of Role Modelling. U: W. Cragg i C.
Koggel (ur.), Contemporary Moral Issues, Toronto, McGraw-Hill Ryerson. Kohlberg, L., i sur. (1978.), Assesing Moral Stages: A Manual, Cambridge, Mass.,
Harvard University Press.
Kohlberg, L. (1981.), The Philosophy of Moral Development: Moral Stages and the
Idea of Justice, San Francisco, Harper & Raw.
Midgley, M. i Huges, J. (1983.), Woman's Choices, London, Weidenfeld and
Nicholson.
41
Mill, J.S. (1988.), The Subjection of Women, (ur.) S.M. Okin, Indianapolis, IN: Haket Miller, J.B. (1976.), Toward new psychology of Women, Boston, Beacon.
Okin, S. (1990.), Thinking like a Woman. U: D. Rode (ur.), Theoretical Perspectives on
Sexual Difference, New Haven, Yale University Press.
Pateman, C. (2000.), Spolni ugovor, Zagreb, enska infoteka.
Platon, Drava, Zagreb, Naklada Jurii, (2001).
Platon (1957.), Zakoni, Zagreb, Kultura..
Povjerenje graana prema enama ili mukarcima na nekim istaknutim radnim
mjestima/funkcijama, Gfk Centar za istraivanje trita, d.o.o. 2007, www.gfk.com
The Status of Equal Opportunity in the American Workforce (1995.), EEOC, Office of
Communications,).
Spivak, G.C., (1999.), A Critique of Postcolonial Reason, Cambridge, Mass;,
Warren, M.A. (1977.), Secondary Sexism and Quota Hiring, Philosophy and Public
Affairs, 6 (3)
Wolgast, E. (1980.), Equality and the Rights of the Women, Ithaca, NY, Cernall
University Press.
Wollstonecraft, M. (1999.), Obrana enskih prava, Zagreb, enska infoteka.
42

Zene U Znanosti Objedinjeno Novo

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Zene U Znanosti Objedinjeno Novo

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

-

Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac

Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac

neki smatraju da su znanstvenice u nekim podrujima kao to su matematika

inenjera na Harvardu rekli da ima lijep rukopis za sekretaricu, a ona je

Novinar lanka Minimalan napredak u smanjivanju razlike plaa ena David

Je li jednakost primanja ono to zaista elimo? upitala se Claudia Goldin,

Specijalizacije u kojima ene ine veinu poput dermatologije, obiteljske medicine i

3. ENE U ZNANOSTI HRVATSKI PRIMJER

Tipian muki fakultet - 92% upisanih studenata su mukarci. Zanimljivo je da

PRAVNI FAKULTET U RIJECI

FAKULTET ZA TURISTIKI I HOTELSKI MENADMENT U OPATIJI

AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

enski fakultet po strukturi upisanih studenata, ali muki po strukturi nastavnika

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Po strukturi studenata najenskiji fakultet sa ak 76% ena. Tako je i sa strukturom

GRAEVINSKI FAKULTET U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI

U ukupnom broju upisanih studenata dominiraju ene sa 68%. Isti je sluaj sa

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Sveuilite je od osnutka do danas imalo jedanaest rektora i jednu rektoricu. U broju

ZAKLADA SVEUILITA U RIJECI

Znanstvene, strune, kulturne i sportske aktivnosti studenata (2006)

Ukupan broj korisnika potpora (2006)

U ukupno dodijeljenim sredstvima Zaklade 58% ine ene, ene sudjeluju u

ZBIRNI PODACI ZA SVE FAKULTETE SVEUILITA U RIJECI:

Zanimljivo je brojkama oslikati stanje u najvioj akademskoj instituciji HAZU Zagreb.

Izvor: http://www.hazu.hr (11.12.2006)

Struktura ena prema zvanju na fakultetima Sveuilita u

Opi je zakljuak kvantitativne statistike analize:

U jednoj reenici to se svodi na:

Pregled akademskih graanki i graana Hrvatske u brojkama:

Uee ena u broju doktora znanosti od 2001. do 2005. godine kree se u

Struktura ena na visokim uilitima u Hrvatskoj

Women and Science - projekt Europske komisije pod motom Gender

Relativno uee enske populacije u razliitim kategorijama

Valja izdvojiti i naglasiti statistiki podatak da 51,9% stanovnitva Hrvatske ine

Prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija

Uiteljski i Filozofski fakultet. Zanimljiv je status Pravnog, Ekonomskog,

Otvorena i prikrivena diskriminacija

povijesnog razvoja spolnih razliitosti mogu, upuuju i autorice koje, raspravljajui o

Spolne uloge i diskriminacija

diskriminacijske jer slijede prirodne spolne razlike, te tako omoguuju da svatko

Treba istaknuti da ovdje slijedim definiciju Dworkina, R. (2000.)

Pod-zastupljenost ena: Sveuilite i odgovarajui drutveni kontekst

Vidjeti podatke u istraivanju prof. dr.sc.. Avelini Holjevac, I.

Bentham, J. (1970.), Introduction to the Principles of Morals and Legislation, J.H.

Das könnte Ihnen auch gefallen