Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 187

SVIBANJ 2016.

AHMET ALIBAI
BONJACI I IZBORI 2016.
Predizborno ljeto
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest
BOSNA I HERCEGOVINA
Sukobi unutar SDA
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani
SVJETSKI DAN KUDSA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom
Palestina, vjena mizerija svjetske politike
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Predizborno ljeto............................................................................ 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI: Ahmet Alibai,
profesor na Fakultetu islamskih nauka i direktor
Centra za napredne studije u Sarajevu

BONJACI U HRVATSKOJ
U spomen na poginule branitelje.................................................... 4
ivot je dar Boji............................................................................. 5
Bogata islamska kultura.................................................................. 8
Mirna savjest i nemirna svijest....................................................... 9
Posebna generacija maturanata................................................... 12
Koordinacija novi poetak.......................................................... 14
Prijedorski inferno 1992............................................................... 15
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja......................................................... 17
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava...................... 20
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest....................................................... 25
BOSANSKI BAROMETAR
Sukobi unutar SDA........................................................................ 32
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani................................. 35
Sjeanje na velikog ovjeka........................................................... 39
IZ SVIJETA
Bezuspjena potraga za mirom..................................................... 42
KULTURA
Djevojka je zelen bor sadila.......................................................... 47
Vrijedan arheoloki materijal........................................................ 48
Znam da pao nisam....................................................................... 49
Tisuljetna tradicija....................................................................... 50
Biseri turske kinematografije........................................................ 51
Izniman spoj ljepote i znanosti..................................................... 52
Izloba i ministarski sastanak........................................................ 53
PRIE IZ BOSNE
Abdulaha su na kolac nabili.......................................................... 54
DIJALOG CIVILIZACIJA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom...................... 56
Palestina, vjena mizerija svjetske politike................................... 60
IVJETI ISLAM
Svjetski velikani o Poslaniku Muhammedu, a.s. (II)...................... 62

INTERVJU

AHMET ALIBAI, PROFESOR NA FAKULTETU ISLAMSKIH NAUKA I DIREKTOR CENTRA

ZA NAPREDNE STUDIJE U SARAJEVU
Ono to svi znamo jeste da imamo mnogo problema i opstrukcija. Ali mi imamo i mnogo potencijala:
imamo puno prijatelja, Bog nam je dao da imamo dovoljno vode, hrane i energije, a to su resursi
budunosti. Nai zakoni nisu loi, imamo slobodu i mir, nae zdravstvo i obrazovanje nisu najbolji, ali mi
ivimo mnogo vie kao bogati nego kao siromani, imamo jaku dijasporu Uz sve to, mali smo i ne treba
nam mnogo da napravimo zaokret. ta su nai problemi: bijela kuga, nezaposlenost, pomirenje ali
vjerujem da narod koji je preivio genocid i udrueni zloinaki poduhvat moe prebroditi ove probleme.
Izgleda veliko, ali kad svako uradi svoj dio posla, mozaik e se sam posloiti.

Do nas je i to je dobra vijest

Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Kada je izostala meunarodna podrka demokratskoj
opoziciji, ekstremisti su dobili svoju priliku
Krajem 2010. i poetkom 2011. godine dolazi do revolucionarnih dogaanja na prostoru Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Optimistiniji su ih nazvali arapsko proljee ili islamsko buenje,
a oni oprezniji ili manje oduevljeni razvojem situacije opreno
drugaijim izrazima arapski sumrak ili arapska zima. S vremenskim odmakom od pet i pol godina, kao i dodatnim informacijama i naknadnom pameti, kako moemo nazvati i rezimirati
dogaanja u Libiji, Tunisu, Egiptu, Siriji, Jemenu i drugim arapsko-muslimanskim zemljama?
Ko je ivio na selu u proljee moe prihvatiti proljee kao adekvatan termin. U prirodi je proljee vrijeme rtve, a ne etve; to je
najtee godinje doba; zaliha ponestaje, mnogo se ulae, a malo
ubire S druge strane, ako je historija od pomoi za razumijevanje
trenutnih procesa, onda nita nije gotovo. Ponudit u ovdje, mislim, vrlo prikladnu historijsku analogiju: Francusku revoluciju, nasilje koje je proizvela, kontrarevoluciju i panevropski savez protiv
Napoleona. Sav je taj period bio jako haotian, nasilan i pun obrata. Ipak, danas svijet slavi Francusku revoluciju, njene protagoniste, vrijednosti i slogane, a ne Metternicha i druge kontrarevolucionare.
Svakako, dok ovo govorim, prolaze mi slike ubijene djece, ena
i ruevina Aleppa, Hame i drugih unesreenih gradova Sirije. I taman kad pomislim da su revolucionari moda pogrijeili, sjetim se
da smo mi u Bosni imali podjednako male anse 1992. godine i da
smo krenuli rizinim putem nezavisnosti. Neko bi mogao kazati da
smo mogli odabrati put Crne Gore. Po toj raunici, 100.000 ljudi
bespotrebno je poginulo, a milioni propatili. Ne znam da ima mnogo Bonjaka koji tako razmiljaju, jer to je naknadna pamet. Revolucionari koji su odgovorili na zov slobode 2010. i 2011. poloili su
historijski ispit. Jesu li i drugi koji im nisu pruili podrku, ukljuujui i nas, to je pravo pitanje!?
A ako je neto iznenadilo u cijeloj ovoj prii, to su brutalnost i
granice do kojih su vlastodrci i njihovi saveznici meu intelektualcima, u medijima i drugdje spremni ii da zadre svoje pozicije. Liberalne demokratije, naalost, kao i u sluaju Bosne, malo su uinile u odbrani svojih ideala. Nakratko su pruile podrku promjenama, a onda se povukle u komfor izolacionizma i kapitulirale pred

SVIBANJ 2016.

Prof. dr. sc. Ahmet Alibai

predrasudama o islamu i islamistima. Prevladala je indiferentnost
na tuu bol kako u svijetu, tako i meu nama koji smo ne tako
davno bili rtve te iste indiferentnosti. Nije ohrabrujui zakljuak,
ali jo jednom se pokazalo da je meunarodna politika realpolitika
i da se moemo uzdati samo u se i u svoje kljuse. Istovremeno, ne
mogu nikako razumjeti nae predstavnike koji zbog sitnih razloga
idu na noge onima koji pravdaju ubijanje vlastitog naroda i slanje u
smrt desetina ljudi s nepodnoljivom lahkoom.
I da, arapsko proljee definitivno nije primarno islamska pojava. Takvim ga ele predstaviti kontrarevolucionari i na taj nain
podijeliti njegove protagoniste. Islamskih motiva nije nedostajalo,
ali nisu bili glavni pokreta tog pokreta. To znai da ni u Egiptu vojni udar nije izvren zbog toga to su na vlasti bila Muslimanska braa, ve zato to se zemlja poela demokratizirati. Ko god da je iao
tim putem, stradao je. Da podsjetim, gdje su sekularne demokrate
poput Barade'ija, humoriste Basima Jusufa i drugih? Svi su pobjegli
iz Sisijevog Egipta glavom bez obzira.

25

INTERVJU
Jedan od rezultata tzv. arapskog proljea/sumraka jeste irenje unutarmuslimanskog sukoba izmeu sunita i iita, potenciranje sektakih i mezhebskih podjela, te nevjerojatan ar i okrutnost u meusobnim borbama. Naprosto je procvala pogubna
ideologija anatemizma i tekfirizma. to je uzrok takvim podjelama i otvorenoj mrnji?
To su razliite, a ipak povezane pojave. U poetku su demonstracije bile mirne, demokratske i inkluzivne. To je bila nona mora
za establiment u Siriji, Zaljevu, Iranu i Izraelu. S vremenom je stvoreno ozraje za najnevjerovatnije interesne koalicije tih drava s
ciljem da se ne dopuste promjene. Nakon poetne zbunjenosti ta
je koalicija krenula u koordiniranu akciju, u kojoj nisu birana sredstva niti se marilo za budet. Skretanje panje s osnovnih zahtjeva
arapskog proljea na sektake sukobe, meuvjersko nepovjerenje i podrka ekstremistima bili su dio tog plana. Naalost, mnogi
su pali pod utjecaj sektake propagande. S druge strane, kada je
izostala meunarodna podrka demokratskoj opoziciji, ekstremisti
su dobili svoju priliku.
Nemamo vremena za navoenje dokaza za sve reeno, navest
u samo dokaze za ekstremizam. U prvim godinama arapskog proljea ISIL gotovo da nije ni postojao, a Al-Qa'eda je bila zbunjena
jer su uspjesi mirnih protesta praktino pokazali da Al-Qa'eda nije
u pravu. No, kako je revolucija posustajala pred otporom establimenta, ekstremisti su dobili svoju ansu dijelom i zbog podrke koju su dobili od kontrarevolucionara i sad smo tu gdje jesmo. Javna
je tajna da su se zaljevski reimi u Jemenu vie bojali umjerenih
islamista nego iija ili ekstremista jer su umjereni islamisti jedina
stvarna alternativa tamonjim vlastima, a za obraun sa iijama i
ekstremistima mogu dobiti podrku svoje i svjetske javnosti kad
god zaele. Stvari su izmakle kontroli kad su umjereni islamisti odluili da ne upadnu u stupicu, ali to je duga pria.
Po Vaem miljenju, tko stoji iza ISIL-a i ostalih ekstremistikih
grupa poput Al-Qa'ede? Kome je u interesu stvaranje tzv. hilafeta
i koliko je, zapravo, tako neto realno mogue u dananjem svijetu?
Ne znam ko stoji i ne znam da se stvari uope mogu tako postaviti. Prije bih rekao da je rije o spletu okolnosti i razliitih faktora:
meu muslimanima uistinu postoje oni koji vjeruju da je tzv. Islamska drava ispravan put i rjeenje. Veina ih je zavedena. To su teki tragiari i gubitnici jer, po svemu sudei, gube i Dunjaluk i Ahiret.
To njihovo naivno uvjerenje mnogi su izgleda koristili i instrumentalizirali: od bivih Saddamovih oficira, koji se svete za svrgavanje
Saddama i njegovog reima, preko Assada, kojemu se ISIL pokazao
kao siguran pojas za spaavanje, do reima i skupina u regionu koji
su se preko ISIL-a mislili rijeiti svojih demokratskih protivnika Nisu se sve kalkulacije uvijek pokazale preciznim, ali rtve su uvijek
iste: nevini ljudi tih prostora i islam sam.

ivimo u svijetu hladnih kalkulacija

Tko dobiva i kome je u interesu kaos u tom dijelu svijeta? S
druge strane, da li se radi o kontroliranom kaosu ili su stvari, ipak,
izmakle kontroli?
Znam da postoje razliita miljenja o ulozi urota u ovim dogaajima. Ko zna za vrhovnu logiku meunarodnih odnosa koja se
svodi na nacionalni interes, nema potrebe da posee za teorijama
zavjere. Nijedna teorija zavjere ne moe bolje objasniti ponaanje
Islamske Republike Iran u Siriji od tvrdnje da sadanji iranski lideri
pokuavaju da u dogaajima koji se upravo odvijaju osiguraju iranski nacionalni interes kako ga oni vide. A tako je i sa Obaminom

26

odlunou da ne intervenie u Siriji ni nakon upotrebe hemijskog

oruja od strane sirijskog reima. ivimo u svijetu hladnih kalkulacija. Nije to tragedija samo po sebi, ve to se nacionalni interes
obino definira kao kratkoroni nacionalni ili osobni interes: da
preivimo ovu krizu; da dobijemo ove izbore i tako dalje. Rezultat
su mrtva djeca Gouthe, Ajlan Kurdi i stotine hiljada drugih rtava.
Ovo govorim kao analitiar. Kao vjernik, uvjeren sam da e sve doi
na naplatu: i trgovina orujem, i indiferentnost, i sve ostalo to doprinosi ovoj stranoj tragediji.
U proteklih pet godina znaajno je stradala i kranska zajednica, u Egiptu i Siriji, a prije toga i u Iraku. Jesu li muslimani s ovih
prostora u dovoljnoj mjeri digli svoj glas u obrani Sljedbenika
Knjige ehlul Kitabija?
Da, naalost, stradali su i oni i, naalost, nije uinjeno dovoljno
da se to stradanje zaustavi. To je jo jedan emanet koji nismo ispunili. No, ja sam iz vie razloga protiv toga da se izdvaja bilo koja
skupina posebno. Izmeu ostalog i zato to to snai narativ ekstremista da svijetu muslimanska krv nije podjednako sveta kao nemuslimanska. Dodatno, ne znam ko je poinio vei zloin: ekstremisti
koji su ciljali neke od tih zajednica ili egipatski, sirijski i drugi reimi,
koji su uinili sve da poetnu demokratsku energiju demonstracija
preusmjere na meuvjerske sukobe i tako diskredituju revolucije.
Znam da su neke zapadne vlade pokuale uvjeriti kranske zajednice u Siriji da ne nasjedaju na reimske zamke. Naalost, ti napori
nisu u cijelosti uspjeli. Tuan sam kad vidim evropske zvaninike i
vjerske velikodostojnike kako prihvataju realnost i zvanini narativ,
na primjer Kaira, kad sve upuuje na drugaiju stvarnost. No, ne
treba zaboraviti da i Zapad i vjerske zajednice imaju svoje stereotipe, ekstremiste, kalkulante i moralno indiferentne krugove.
Svaki rat, prije ili kasnije, zavrava s mirovnim pregovorima.
Kakav je mogui ishod pregovora nakon to na Bliskom istoku
utihnu borbe: novo prekrajanje granica i dezintegracija postojeih drava, status kolonija i stvaranje podloge za nove ratne sukobe, ili?
S obzirom na sadanje stanje, nita od toga nije iskljueno.
Daytonska Bosna i Hercegovina samo je jedna ilustracija za to. Jedino to u ovom trenutku ne izgleda realno jeste bilo kakva vrsta
sretnog zavretka, happy enda.

Migracija je uvijek bilo i uglavnom je u njihovoj

pozadini teka muka
Tek prije godinu dana ljudi s ovih prostora saznali su za rat
koji na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi traje od 2011. godine i to
kroz milijunske rijeke izbjeglica s ratom zahvaenih podruja. Kako ocjenjujete ponaanje vlada europskih zemalja tokom izbjeglike krize? Slaete li se s ocjenom da je u svoj toj situaciji, ponekad konfuznoj i nabijenoj raznim dezinformacijama, bilo jako
dobro to Vlada Republike Hrvatske nije na dravne granice poslala Hrvatsku vojsku ili postavila bodljikavu icu, poput Orbanove Maarske?
Nama izvan EU neshvatljivo je ponaanje EU i njenih lanica.
Ispostavilo se da su te strukture mnogo nesposobnije, neuvezanije
i neusaglaenije nego smo uope mogli pretpostaviti. Posebno su
zabrinjavajui izljevi ksenofobije i netolerancije u Centralnoj i Istonoj Evropi. Bilo je trenutaka kad smo se s razlogom pitali da li je EU
ita snanija od kule od karata i da li je uope posveena proklamovanim vrijednostima? A za imid Hrvatske svakako je dobro to se
nije izjednaila sa ksenofobinom Orbanovom Maarskom.

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU

Ne bih ponavljao opa mjesta o nepravdi, hipokriziji, rtvama koje su postale vinovnici i slinome. Temeljni izazov pred svim Palestincima i
onima koji ih podravaju jeste kako kanalisati i
usmjeriti akumulirani bijes, odnosno simpatije
na nain da to ne donese nove patnje Palestincima ili nekoj drugoj zajednici. Naputanje Palestinaca samo pojaava njihov oaj i to ne moe
donijeti nikakvo dobro. Drim da svi moemo i
moramo doprinijeti da ta tragedija bude okonana: politiki, ekonomski, pravno, socijalno,
vjerski, kulturno, umjetniki Naina je bezbroj.
Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Julian Assange, osniva WikiLeaksa, smatra kako izbjeglika
kriza u Europi nije sluajna, ve da je dio okrutnog plana strateke depopulacije Bliskog istoka, a posebice Sirije, koju provode
Washington i njegovi saveznici, s ciljem dugoronog unitavanja
nepodobnih drava koje smetaju pri realizaciji grandioznih projekata. Va komentar?
Washington i saveznici? Koji? Ako su to Assadov reim, Rusija,
Iran i Izrael, onda moda. Ali to je onda paralelna stvarnost u kojoj
su uzaludna sva ova naa nastojanja da pokuamo dokuiti smisao
povijesnih dogaaja. Dalje, je li Assadova Sirija zaista nepodobna?
Koliko je to puta Izrael zaboljela glava od Assadovih? Koliko bi ih
puta zaboljela u budunosti posebno nakon ameriko-iranskog
sporazuma? Od Assadovog reima trpili su samo Sirijci, koji su decenijama ivjeli u jednoj od najneslobodnijih i najkorumpiranijih
drava, koja je 1982. godine u Hami ubila i do pet puta vie svojih
graana nego Vojska i MUP Republike Srpske u Srebrenici u julu
1995. Po meni, odgovornost Obamine administracije, ali i EU, jeste
u tome to su propustili da interveniu kad je trebalo. to ih nije
bilo dovoljno briga. Taj se propust nakon prebrzog potezanja u Iraku 2003. godine moe razumjeti, ali i dalje smatram da je to bila
izdaja amerikih ideala i vrijednosti. Da ne govorimo o tome koliko
je pretrpio ameriki kredibilitet. Ispalo je da je Rusija mnogo pouzdaniji saveznik.
to se izbjeglica tie, vrlo je mogue da su neke zemlje u tome
vidjele priliku za neki iar, pakost i korist, ali ostaje da su izbjeglice
propratna pojava ratova svugdje i svagda, pa i u ovom sluaju. Konano, ta je s afganistanskim, afrikim, iranskim i drugim izbjeglicama? ta je s imigrantima iz Latinske Amerike? Ko depopulira
Meksiko? Migracija je uvijek bilo i uglavnom je u njihovoj pozadini
teka muka.
Po vaem miljenju, jesu li Europljani u dovoljnoj mjeri upoznati sa zastraujuim rezultatima pogrenih politika zapadnih
zemalja? Na primjer, znaju li da je u Iraku nakon amerike invazije 2003. godine ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi i to zbog nepostojeeg oruja za masovno unitenje!? Ili stvarnih razloga ruenja
Muammera el-Gaddafija, nakon ega je Libija utonula u kaos, a
Italija se preplavila libijskim izbjeglicama od kojih su mnogi zavrili u dubinama Sredozemnog mora?

SVIBANJ 2016.

Za poetak, veinu Evropljana, ukljuujui i nas, uope ne zanima ta se deava u svijetu. U posebnim okolnostima, obino zahvaljujui medijima ili dobro organiziranim kampanjama izazvanim
nekim incidentom, javnost se nakratko zainteresira. Ukoliko u tim
kratkim periodima pojaanog zanimanja ne doe do akcije, potreban je dugi ciklus da se iznova nakupi energija. Ti su ciklusi obino
smrtonosni za one kojima je ta panja jedini traak nade. Teko
onome ko eka da se savjest savremenoga ovjeka probudi i da se
to podudari s postojanjem dovoljno slobodnih resursa u drutvu,
koji bi se usmjerili na rjeavanje nekog problema.
to se tie Libije, drim da je pria jako sloena, ali da je na
koncu najvei krivac i za ovo to se danas deava sam Gaddafi, koji
je 40 godina sputavao razvoj libijskog drutva i dravnih institucija
kako bi osigurao opstanak svoje porodice na kormilu osakaenog
drutva. To to je malo ko osim onih koji su imali direktne materijalne koristi od njegovog reima zaalio za njim, govori u prilog njegovoj odgovornosti.
Da se osvrnem ovdje i na zloine pobunjenika. Njih je oito bilo,
a ubistvo Gaddafija jedan je od njih. No, to ne moe promijeniti
krupni plan, kao to pojedinani zloini branitelja Bosne i Hrvatske
nisu mogli uticati na narav odbrambene naravi ratova u Bosni i Hrvatskoj 1990-ih: Gaddafi je trebao otii s povijesne scene, a pobuna
je bila opravdana.

Muslimanska nemo zapravo je ono to danas

frustrira veinu muslimana
Kako ocjenjujete ponaanje medija s ovih prostora kada izvjetavaju o dogaanjima na Bliskom istoku? Smeta li Vam kada rije Islamska drava novinari, ali i politiari, izgovaraju bez prethodno kazane rijei takozvana? Koja poruka se moe kriti iza
takve nesmotrenosti, nepanje, neobavijetenosti ili zlonamjernog podmetanja?
Slaem se da je u delegitimaciji ekstremista pojmovlje. Naalost, ono se koristi i neoprezno i zlonamjerno. Oni koji nekritiki
prihvataju pojmovlje tzv. Islamske drave pristaju uz njihovu tvrdnju da oni predstavljaju istinski islam. S druge strane, nekima uope nije krivo to se islam i koncept islamske drave u svijesti gene-

27

INTERVJU

Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje.
A da ne govorimo o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste
oportuno govoriti o bonjakom terorizmu,
jer su iz rata 1990-ih izali sa manje od 4%
zloina na svojoj savjesti. S druge strane,
oni koji su predvodili velikosrpski projekt
danas su veliki Evropljani. Kako ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro doe kao jedini nain da se
izjednai krivica svih na Balkanu i time relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
racija dovode u vezu s nekim od najokrutnijih zloina u novijoj historiji. Onima kojima je stalo da do toga ne doe ostaje da paljivo
imenuju ljude i pojave. Historijski, sunijski muslimani rijetko su
sektama priznavali nazivlje koje su one same sebi davale. Na primjer, mu'tezilije su sebe zvali sljedbenicima pravde i monoteizma, a haridije sebe zagovornicima Boijeg suda. Sunnije su ih iz
svoje perspektive imenovali separatistima i odmetnicima.
Obamina administracija u ovom smislu izrazito je oprezna i konzistentna. To se ne moe kazati za mnoge druge. Nije uvijek u pitanju
malicioznost. Ponekad su razlozi navika, nedostatak opeprihvaenih alternativa i slino.
Na raznim muslimanskim konferencijama diljem svijeta esto
se apelira za mir meu muslimanima, na meusobno potovanje
i bratsku suradnju, citiraju se kur'anski ajeti i hadisi. Meutim,
nije pomoglo. Moe li vie ikada nakon ovakvog brutalnog unutarmuslimanskog sukoba doi do eljenog jedinstva ummeta? Da
li je jedinstvo muslimana samo nedosanjani san i utopija?
Nema sumnje da ivimo u tekim i tunim vremenima. Nema nita
to bi u ovom trenutku davalo nadu u neku radikalnu promjenu nabolje u bliskoj budunosti. No, historija muslimanske zajednice poznaje
takve faze iz kojih se ummet uzdizao. Kada i kako e se to desiti uistinu
je teko kazati. Nadam se da nisu u pravu oni koji kau da mora biti jo
gore prije nego bude bolje. Ono od ega svakako nee biti bolje ni
ummetu ni svijetu jesu odmetnute vlasti i odroeni intelektualci i ulema koji pozivaju na jedinstvo po konferencijama koje ste spomenuli,
jer njima nije nita pree od njihovih uskih interesa. Stoga drim da je
ponovno povezivanje uleme i intelektualaca sa zajednicom, njenim
aspiracijama te stavljanje vlasti u slubu opega dobra preduvjet za
bilo kakvu kredibilnu priu o jedinstvu muslimana.
Sama ideja jedinstva sloena je, utoliko to ima emotivnu, idejnu, ekonomsku, drutvenu pa tek onda politiku dimenziju. Politiki govorei, ummet nije jedinstven od 132. hidretske, odnosno od
750. godine. Ne vidim da je to jedinstvo prioritet u ovom trenutku,
ali zato uzajamni respekt, potivanje uzajamnih prava i jedinstvo
akcije na kritinim poljima kao to je ouvanje mira i drutvene

28

harmonije jesu. U ovom kontekstu na um pada mi tvrdnja jednog

uglednog historiara: slabi se ne ujedinjuju. Muslimanska nemo
zapravo je ono to danas frustrira veinu muslimana. No, da bi rijeili taj problem, morat e rijeiti itav niz drugih problema, ukljuujui pitanja slobode, vladavine prava i ekonomskog razvoja a to je
dovoljno posla za nekoliko generacija.

Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje

meunarodnog prava
Kada govorimo o jedinstvu ummeta onda je jedna od nezaobilaznih konsenzualnih toaka bila podrka palestinskom narodu.
68 godina Palestinci se nalaze pod okupatorskom i uzurpatorskom izmom cionistikog reima. Ima li naznaka da bi moglo doi do poboljanja poloaja palestinskog naroda i meunarodnog
priznanja drave Palestine?
Taj konsenzus uglavnom je nominalan. Da je bilo istinske volje i
saglasnosti, moglo se uraditi mnogo vie na rjeavanju ove nepravde kosmikih razmjera. Ovako veina onoga to se deava Palestincima djeluje nadrealno i nema naznaka da e se situacija uskoro
naglo promijeniti. Svakako, uda su mogua, ali nema naznaka.
Generalno, raste svijest u svijetu o neodrivosti trenutnog stanja,
ali ona jo uvijek nije dovoljna da donese promjenu.
Novinar, publicist i bivi diplomat Zlatko Dizdarevi nedavno
je izjavio: Jesu li oni to guraju Palestince u teror, a Izraelce u
faizam uope svjesni tog civilizacijskog horora? Znaju li to rade?
Mislim da znaju i ba zato to rade. Va komentar?
Ne bih ponavljao opa mjesta o nepravdi, hipokriziji, rtvama koje su postale vinovnici i slinome. Temeljni izazov pred svim Palestincima i onima koji ih podravaju jeste kako kanalisati i usmjeriti akumulirani bijes, odnosno simpatije na nain da to ne donese nove
patnje Palestincima ili nekoj drugoj zajednici. Naputanje Palestinaca samo pojaava njihov oaj i to ne moe donijeti nikakvo dobro.
Drim da svi moemo i moramo doprinijeti da ta tragedija bude
okonana: politiki, ekonomski, pravno, socijalno, vjerski, kulturno,

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU
umjetniki Naina je bezbroj. Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su
poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Nalazimo se u blagoslovljenom mjesecu ramazanu. Od 1979.
godine na inicijativu i poziv imama Homeinija zadnja duma, odnosno zadnji petak u ramazanu obiljeava se kao Svjetski dan Kudsa.
to za muslimane u svijetu, pa i nas bosansko-hercegovake muslimane, treba znaiti Palestina, Kuds/Jeruzalem i damija Al-Aksa?
Svaku priliku, pa i ovu, treba iskoristiti za afirmaciju prava Palestinaca i rad u pravcu rjeavanja problema. Jer, ma kako bio svet
Jerusalem i damija Al-Aksa, prei su ljudi u njemu. Poslanik Muhammed, a.s., govorio je da je kod Boga vee da se narui dostojanstvo jednog vjernika nego da se srui Kaba. Ko se ne osvre
mnogo na stradanje ljudskih bia, sumnjam da e mariti za stradavanje fizikih objekata. Samo kad u fokus vratimo ljude i njihovo
dostojanstvo, radimo pravu stvar.
A Bonjaci su uvijek gajili poseban odnos prema Palestini, tamo
su odlazili da pomognu otpor kolonizaciji i okupaciji. Smatrali su to
svojom obavezom. Dobar ameriki poznavalac naih prilika Darryl
Li nedavno ponovo aktualizirao priu o jednoj hercegovakoj koloniji u Palestini. Muslimani koji danas ne pokazuju interes za ono to
se deava u Palestini iskazuju time nepotovanje prema vlastitim
svetinjama i vjeri.

Postoji tendencija da se zaboravi da su bosanski

muslimani, zapravo, prva rtva neofaizma
U Europi sve vie jaaju desniarski pokreti, poput PEGIDA-e,
koji meu domicilnim stanovnitvom ire strah od islamizacije
Europe, pri emu istiu kako Europi prijeti antikranska destabilizacija i uruavanje kranskog identiteta. Imaju li takvi
strahovi uporite u stvarnim injenicama?
Nemaju po vie osnova, ali strah nije racionalna kategorija. Prvo, i islam je dio zajednike evropske steevine i muslimani su na
razne naine oblikovali i doprinosili formiranju Evrope. Islam je u
paniji bio prisutan preko 900 godina. Bijeli ovjek u Amerikama je
prisutan tek neto vie od 500 godina. Treba samo pogledati spisak
posuenica iz arapskog u evropskim jezicima da se vidi kako je dubok taj uticaj: od nule, cifre/ifre, algoritma, algebre, preko sirupa
do arsenala, reketa i aha Sve to ima veze s muslimanskim uticajem. Drugo, islam i muslimani nisu prijetnja; oni ne dolaze u Evropu
da je koloniziraju na nain kako su to inili Evropljani po njihovim
zemljama u 19. i 20. stoljeu. Oni dolaze da se spasu od nevolja,
prirodnih i ljudskih, i kao takvi oni su saveznici zagovornika pluralne, otvorene Evrope. Tree, Evropa treba mladu radnu snagu, po
mogunosti jeftinu i neizbirljivu. Konano, prema projekcijama
Pew Research centra, nije osnovano govoriti da e muslimani i u
jednoj zapadnoevropskoj zemlji prei 10% stanovnitva do 2030.
godine, kada se oekuje da e se natalitet meu muslimanima pribliiti stopama meu ostalim stanovnitvom.
No, ponavljam, pitanje evropskog odnosa prema islamu nije pitanje injenica, jer da jeste, najnepovjerljiviji prema muslimanima
bili bi oni koji najvie dolaze u dodir s njima, a to su stanovnici evropskih gradova. Situacija je upravo suprotna: najvie islamofoba dolazi
iz sredina koje gotovo da ne poznaju muslimane, kao to su Istona i
Centralna Evropa, Istona Njemaka i ruralna Francuska. Gradske
evropske sredine u pravilu su mnogo otvorenije za muslimane.
Politiki analitiari i sociolozi primjeuju kako je u strategiji
djelovanja antiislamskih pokreta u Europi ublaena samo neofa-

SVIBANJ 2016.

istika ikonografija, dok je retorika pootrena. Pozicija bosanskih muslimana nije imuna na europsko nepovjerenje i sve izraeniju odbojnost prema muslimanima i islamu. Va komentar?
Postoji tendencija da se zaboravi da su bosanski muslimani, zapravo, prva rtva neofaizma. Danas se pokuava plasirati teza o
tome kako su problem muslimani-useljenici. Ali podsjetimo, u Srebrenici 1995. godine nije bilo ni Arapa, ni Turaka, ni Afganistanaca.
To znai da islamofobija ima svoje izvore izvan i pored muslimanskog ponaanja. Povremeno neki muslimani olakavaju posao islamofobima, ali to je nije izazvalo, niti je moe opravdati.

Za mnoge Evropljane muslimani su Romi

Direktor ste Centra za napredne studije u Sarajevu i jedan od
urednika zanimljivog godinjaka o muslimanima u Europi Yearbook of Muslims in Europe. to govore podaci o trenutnom
stanje pripadnika islamske vjere na Starom kontinentu, od Atlantika do Urala?
Sloena je to slika za oko 45 miliona muslimana, ako iskljuimo
azijski dio Turske. Oko pola njih autohtone su muslimanske zajednice, uglavnom u Rusiji i na Balkanu, dok drugu polovinu ine imigrantske zajednice, koje se bore da se etabliraju, nau kakav bilo
posao, pomognu porodicama u domovini i tako dalje. Ispodprosjeno su uposleni i kolovani, za razliku od amerikih muslimana.
Jo uvijek je izraen i intelektualni deficit i oslanjanje na muslimanski svijet za vjersko vostvo. Sve je vei pritisak na njihova vjerska
prava, bilo da govorimo o izgradnji damija, odijevanju uenika i
studenata ili islamskoj literaturi. Mnogo je diskriminacije, ali veina
muslimana odluuje da trpi jer nemaju povjerenja u sisteme da e
im pomoi. O poziciji muslimana moda najslikovitije govori podatak da su na listi nepoeljnih komija u drutvu s Romima. Drugim
rijeima, za mnoge Evropljane muslimani su Romi.
Svjedoci smo da je, naalost, i meu europskim muslimanima
dolo do radikalizacije. U posljednjih godinu dana bilo je nekoliko
teroristikih napada u Parizu i Bruxellesu. Zato se to dogaa, koji su uzroci?
Naalost, tako je. Nema jednostavnog obrasca po kome se mladi muslimani u Evropi radikaliziraju, o emu dokumentovano govori nedavno objavljeni kominike Evropske komisije prema Evropskom parlamentu. Mnogo je individualnih detalja koji odluuju, ali,
generalno, postoje faktori koji, kako se to kae, guraju osobu u
ekstremizam i drugi koji ga privlae. Na primjer, nefunkcionalna
porodica, kriminalna prolost i iskustvo odbaenosti od drutva neki su od prvobitnih faktora, dok su ideologija i panja koju radikalne
grupe posveuju pojedincima ono to privlai mlade. U tom smislu
postoji odgovornost muslimanskih zajednica, tj. porodica, demata
i mahala da brinu za svoje ranjive lanove kako ne bi postali rtve
ribara ljudskih dua, koji su zadovoljni kada upecaju nekolicinu, jer
oni i ne plediraju da preobrate veinu; veina je svakako, po njihovom shvatanju, u krivu. I tu je prednost ekstremista: njihov se
uspjeh mjeri sa svakim novim regrutom. Za nas ostale obrnuto je:
svaka izgubljena jedinka jeste neuspjeh. Ta utakmica nije fer, ali je
takva.

Posljednji Evropljanin kamenovan na smrt zbog

svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak
Zbog pojedinih teroristikih akata veliki broj muslimana esto
dolazi u situaciju da se mora pravdati zbog neega s im uope
nema veze. Tako je i s nama Bonjacima-muslimanima. Kako se

29

INTERVJU
nositi s time? Koliko je utemeljen strah od bonjako-muslimanskog ekstremizma?
Naelno ne bismo smjeli biti optuivani samo zbog injenice da
se ekstremisti pozivaju na nau vjeru. To je opecivilizacijska tekovina da nema odgovornosti po osnovu povezanosti. Niko ne progoni Karadie samo zato to im je otac i mu, za kojeg oni oito imaju velike simpatije, osuen za genocid, udrueni zloinaki poduhvat i druge ratne zloine. Naalost, u stvarnosti na muslimane se
primjenjuju drugi arini, iako su oni daleko najbrojnije rtve tih istih
ekstremista. Jedina sprega jeste to to se svi pozivamo na islam. Po
toj logici socijaldemokrate bi trebali odgovarati za teroristiki in
svakog ljeviara, a takvih je u 20. stoljeu bilo mnogo.
Uz sve to, odreena doza straha jeste opravdana. Bonjaki ekstremisti jesu ubili odreen broj ljudi u posljednjih 25 godina. No,
kad se to uporedi s brojem rtava drugih ekstremizama na Balkanu,
ta opasnost izgleda minorna. Ali u dananjem svijetu vane su percepcije. Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt
zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje
Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje. A da ne govorimo
o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste oportuno govoriti o bonjakom terorizmu, jer su iz rata 1990-ih izali
sa manje od 4% zloina na svojoj savjesti. S druge strane, oni koji su
predvodili velikosrpski projekt danas su veliki Evropljani. Kako
ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro
doe kao jedini nain da se izjednai krivica svih na Balkanu i time
relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
Kako komentirate Zajedniku izjavu o osudi terorizma i nasilnog
ekstremizma koju je u prosincu 2015. potpisalo 37 bonjakih lidera
iz BiH? Zbog ega je do nje dolo? Da li je ispunila svoju svrhu?
Pritisak je ogroman i oito je procijenjeno da ima potrebe za jednim tako radikalnim potezom. U svakom sluaju od njega nije bilo tete, osim to se muslimani stalno dre u defanzivi. To nije sluaj ni s
jednom drugom vjerskom zajednicom. Kada pripadnici drugih vjerskih
ili sekularnih grupa poine terorizam, niko ne trai od ostalih pripadnika tih grupa da se ograuju. Zapravo, da ekstremisti imaju imalo rezona, davno bi prestali raditi to to rade zbog neprocjenjive tete koju
nanose islamu i muslimanima, u ime kojih se, navodno, bore. Da je
sree kao to nije, mi bismo danas govorili o onome to islam jeste, a
ne o onome to nije. Zbog djela ekstremista tu priliku rijeko dobijamo.

Ne moe se protiv ideja boriti administrativnim

mjerama
Neki za Bonjake kau da smo za Zapad previe, a za Istok
premalo muslimani. S druge strane, prijanjih godina se esto
mogao uti pojam bosanski islam, kao primjer neega dobrog,
tolerantnog, prihvatljivog. to bosanski muslimani mogu ponuditi dananjoj Europi i svijetu, moemo li biti most izmeu Zapada i
islamskog svijeta?
Upravo tako, mnogima na Zapadu previe smo muslimani, a za
muslimanski svijet premalo. Istina je negdje izmeu. I u tome i jeste naa ansa, na potencijal da premoujemo jazove izmeu ta
dva svijeta. Mi jesmo vrsto ukotvljeni i u jednom i u drugom miljeu. No, ne treba uobraavati, na potencijal nije preveliki jer smo
mi mala zajednica, ali svakom jazu dobro dou i manji mostovi i
uprije. Mi to sigurno moemo biti, ali nita nije garantirano. U posljednjih 15 godina propustili smo brojne prilike da se nametnemo
kao vaan faktor u odnosima izmeu muslimanskog svijeta i Zapa-

30

da zbog svog esto parohijalnog pristupa velikim svjetskim pitanjima, zbog ljudi koji nisu dorasli izazovima vremena a ne ele dati
priliku drugima i tako dalje. Jedno podruje gdje bismo mogli uiniti puno jeste internacionalizacija naih obrazovnih institucija. Vjerujem da e se to na kraju i desiti, ali sve je to presporo.
Nije isto raditi to danas kada Njemaka ve ima pet svojih
islamskih obrazovnih centara i kad Austrija osniva svoj Odsjek za
islamsku teologiju i prije 10 godina kada su nas gotovo molili da
to uradimo, a mi to odbijali iz neshvatljivih razloga. Kad vam kaem
da se Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu nudio Tariq Ramadan
da doe predavati godinu dana bez ikakvih uvjeta i da smo ga mi
odbili, mnogo sam vam rekao. Ubrzo je dobio angaman na Oxfordu. Kad ne valja nama, valja Oxfordu. No, uprkos svemu, ansa je
jo tu. Sarajevo je magnet kome su rijetki odoljeli.
Bonjaci su, barem do prije 20-ak godina, pripadali hanefijskom
mezhebu i maturidijskom akaidu. Sada imamo vie razliitih tumaenja islama u BiH, razliitih pravnih kola, to unosi dodatnu konfuziju
meu bosanske muslimane. Imamo li dovoljno mudrosti i nacionalno-vjerske svijesti da ne upadnemo u zamku meumezhebskog ivog pijeska i podjela, te oslabimo ionako teku poziciju?
Pluralizacija islamske scene u nas je dijelom neizbjena posljedica globalizacije, ubrzane i intenzivirane komunikacije bosanskih
muslimana s ostatkom muslimanskog svijeta. To su globalni procesi i nastojanja da se u potpunosti ouva uniformnost vjerske prakse
sizifovskije posao. Usto, cijena ouvanja uniformnosti vjerske prakse moe biti previsoka u smislu okotavanja nae tradicije, svoenja vjere na obiaj i gubljenja slobode miljenja na koju smo se
dugo ponosili. Pluralizam treba uzimati kao poticaj za dodatno intelektualno osnaivanje nae prakse i shvatanja. Ne moe se protiv
ideja boriti administrativnim mjerama. Dijelom se valja navikavati i
na nove realnosti i razvijati uzajamno potivanje. To, ipak, ne znai
da treba u potpunosti liberalizirati nau islamsku scenu. Treba da
postoje institucionalni filteri za evoluciju nae interpretativne i
vjerske prakse. Vijee muftija moglo mi biti takav institucionalni
okvir. Ono, meutim, emu se treba odluno institucionalno suprotstaviti jesu dvije pojave: prvo, orkestrirani ataci na nau tradiciju ma odakle dolazili, i drugo, ideje i grupe nasilnog ekstremizma.
elim ovdje kazati neto to mnogi danas ne vole uti: ono to
je ummet dovelo u ovo stanje ne moe nas spasiti. Mislim svakako
na naslijeene obrasce miljenja i ponaanja. Svijest o tome bila je
jaa prije nekoliko decenija nego danas. Tada smo govorili o idtihadu, a danas, kada drugi govore o potrebi strukturalnog idtihada, odnosno obnovi metodologija islamskog prava i radikalnoj reformi, mi se zaklanjamo iza tradicije. To je bilo razumljivo i opravdano u jednom kratkom periodu, kada smo uz sve druge nedae
bili suoeni s izazovom nama novih tumaenja islama. Tradicija kao
hitna pomo i stabilizator situacije je odigrala svoju ulogu kao to
fiksator odigra ulogu na polomljenim kostima. Ali s fiksatorima ne
moemo dospjeti daleko. Potrebno je dalje razvijati dinamini koncept tradicije, ije je konture dosad najjasnije skicirao profesor Fikret Kari u svom antologijskom tekstu Islamska tradicija Bonjaka. Takav koncept moe osigurati zdravu kombinaciju stabilnosti,
dinamizma i institucionalnosti. Rigidni koncepti tradicije u kojima
se zatvaramo i inatimo s nekim, ne vode niemu dobrom.

Za ozbiljan zaokret u BiH ne trebaju decenije, ve

samo nekoliko godina
Jedna od estih primjedbi koje su se prijanjih godina upuivale Islamskoj zajednici bilo je uplitanje u politiku, koritenje da-

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU

I danas u Bosni ima ljudi koji ne

ekaju poticaj vlasti i ne krive
druge, ve preuzimaju inicijativu.
Nedavno sam upoznao grupu poslovnih ljudi iz Sarajeva koji rade
sjajne stvari u vie oblasti, od obrazovanja do humanitarnog rada.
Kad bismo imali vie takvih grupa
i kada bi podjednako odgovorno
radili intelektualci i politiari, naim bi problemima brzo doao
kraj. To je ono to moe sve da
nas ohrabri: za ozbiljan zaokret u
Bosni i Hercegovini ne trebaju decenije, ve samo nekoliko godina.
Mi to moemo, ako elimo. Do
nas je i to je dobra vijest.
mijskih prostora u politike svrhe. Meutim, budui da se politika
tie i vjernike populacije, ini se da se niti jedna vjerska zajednica
ne moe posve distancirati od nje. Po Vaem miljenju, gdje je
prihvatljiva granica? S druge strane, kakvo je Vae miljenje o politikom angamanu imama?
Drim da vjerske zajednice, za dobro svoje misije, treba da se
dre podalje od onoga to se na engleskom zove politics, stranake
politike, izborne politike i slinoga. Tu se izjave i koalicije mijenjaju
preko noi, a vjerski autoriteti trebalo bi da budu konzistentni. Zato im nije mjesto u tim vodama. Nije, meutim, mogue zamisliti
da vjerska zajednica i lideri koji dre do opega dobra mogu ostati
po strani kad je rije o politikama u smislu policies, programa za
ovu ili onu oblast. Linija je tanka, ali se moe povui kada se zna ta
se eli i kada se svim akterima javnoga ivota dadne do znanja da
nam nisu vana imena, logotipi i nazivi, ve rjeenja za probleme
graana, ukljuujui vjernike.
Treba da se zna na kojoj strani Islamska zajednica stoji kad su u
pitanju korupcija, organizirani kriminal, terorizam, prava radnika,
prava porodilja i slino. Mislim da nam je ovdje od koristi onaj naputak Poslanika Muhammeda, a.s., njegovim prijateljima kada im
je rekao da podre svoga brata i kad je u pravu, i kad nije, nakon
ega su ga u udu pitali: Kako da mu pomognemo i kad nepravdu
ini? On im je odgovorio: Pomoi ete ga tako to ete ga sprijeiti da nastavi initi nepravdu. Volio bih da tako pristupamo politici; da gradimo taj odnos kritike lojalnosti.
Bonjaci su nakon genocida i etnikog ienja tokom agresije od 1992.-1995. svedeni na etvrtinu teritorije BiH, koji mnogi
usporeuju sa situacijom u Palestini. Najbrojniji narod naseljava
Gazu (Bosanska krajina) i Zapadnu obalu (sarajevsko-zeniko-tuzlanska regija). Kako gledate na budunost bonjakog naroda? Moe li se sprijeiti palestinizacija drave Bosne i Hercegovine, temeljne institucije bonjakog naroda? Koji su preduvjeti da se takvo neto ne dogodi?
Uprkos stradanju, Bonjaci, hvala Bogu, ipak nisu Palestinci.
Oni bi to postali u sluaju dalje dezintegracije Bosne i to je vano
imati na umu kada nekima dojadi ovo naduravanje s onima koji su
protiv jedinstvene BiH. Bilo bi, kako je general Mladi govorio: Tu-

SVIBANJ 2016.

ci po Veluiima, tamo nema Srba! Takav scenarij ne bi bio bez

posljedica ni po okruenje i Evropu, ali nema nikakve sumnje da bi
Bonjaci plaali najviu cijenu. Stoga valja initi sve da Bosna opstane svim otporima uprkos. Druge garancije osim nae odlunosti i
Boije milosti nema. Vidite i sami da je svijet postao nepredvidiv.
Bonjacima ostaje da rade i da se Bogu mole. Oni vole misliti kako
je glavni problem u drugima, koji nee Bosnu. Dobra je vijest da
nisu u pravu. Pogledajte stanje u kantonima i opinama gdje ne
dijele vlast s drugima: je li politika situacija ita bolja? Je li korupcija manja? Nije. I tu je problem.
Ono to svi znamo jeste da imamo mnogo problema i opstrukcija. Ali mi imamo i mnogo potencijala: imamo puno prijatelja, Bog
nam je dao da imamo dovoljno vode, hrane i energije, a to su resursi budunosti. Nai zakoni nisu loi, imamo slobodu i mir, nae
zdravstvo i obrazovanje nisu najbolji, ali mi ivimo mnogo vie kao
bogati nego kao siromani, imamo jaku dijasporu Uz sve to, mali
smo i ne treba nam mnogo da napravimo zaokret. ta su nai problemi: bijela kuga, nezaposlenost, pomirenje ali vjerujem da
narod koji je preivio genocid i udrueni zloinaki poduhvat moe
prebroditi ove probleme. Izgleda veliko, ali kad svako uradi svoj dio
posla, mozaik e se sam posloiti.
esto mi na um padne jedan prizor iz rane historije islama kada
su neposredno nakon smrti Poslanika, a.s., Arabljani poeli da se
odmeu od islama. U Medinu su sa svih strana stizale rune vijesti.
Jedan od vjernika vie to nije mogao sluati. Ustao je i odluio da
ode na svoje straarsko mjesto uz poruku: Ja ovo vie ne mogu
sluati, ali znajte da dok sam ja iv, iz moga pravca glava vas nee
zaboljeti! Zahvaljujui takvom pristupu ta zajednica je savladala
sve izazove. I danas u Bosni ima ljudi koji ne ekaju poticaj vlasti i
ne krive druge, ve preuzimaju inicijativu. Nedavno sam upoznao
grupu poslovnih ljudi iz Sarajeva koji rade sjajne stvari u vie oblasti, od obrazovanja do humanitarnog rada. Kad bismo imali vie
takvih grupa i kada bi podjednako odgovorno radili intelektualci i
politiari, naim bi problemima brzo doao kraj. To je ono to moe
sve da nas ohrabri: za ozbiljan zaokret u Bosni i Hercegovini ne trebaju decenije, ve samo nekoliko godina. Mi to moemo, ako elimo. Do nas je i to je dobra vijest. q

31